FIZIKA ZGRADE- TOPLINA OSNOVNI POJMOVI

1. Objasnite pojam oploja zgrade.

Pojam OPLOJE ZGRADE(OMOTA ZGRADE) se odnosi na obodne graevne dijelove grijanog dijela zgrade. Oploje zgrade je ukupna plotina graevnih dijelova (zidovi, prozori, podovi, krovovi, meukatne konstrukcije, ...) koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade.

2. to se podrazumijeva pod fizikalnim procesom u graevnom dijelu, zato se mora postii ispravan fizikalni proces i o emu on sve ovisi?
FIZIKALNI PROCESI U GRAEVNIM DIJELOVIMAsu procesi koji se dogaaju unutar graevnih dijelova ili na njihovoj povrini, a mogu biti uzrok graevinskoj teti. Fizikalne procese promatramo u razliitim unutarnjim i vanjskim klimatskim uvjetima kojima je graevni dio izloen. Osim o klimatskim uvjetima, fizikalni proces ovisi i o: - vrsti i svojstvima materijala od kojeg je graevni dio sastavljen, - debljini pojedinog sloja materijala, - redosljedu pojedinih slojeva.

3. Opiite ispravan fizikalni proces u graevnom dijelu (obrazloite skicama i tekstom).

Materijali imaju razliitu toplinsku propusnost i propusnost vodene pare. Toplinska propusnost i debljina sloja e odrediti toplinsku zatitu, a svojstvo propusnosti vodene pare (paropropusnost) je bitno za odreivanje meusobnog poloaja slojeva materijala. Graevni dijelovi s nepravilno sloenim sastavom mogu dovesti do navlaenja unutar svojih slojeva.

4. Koji se zahtjevi postavljaju na zgradu u zimskom razdoblju?

Zahtjevi u zimskom razdoblju su da zgradu treba toplinski zatititi da se postigne: - ugodna mikroklima unutarnjeg prostora - smanjenje gubitaka topline - sprjeavanje oroavanja oploja Ugodna mikroklima prostora osigurava normalno koritenje prostora (prostor nije hladan). Smanjenje gubitaka topline omoguuje utedu toplinske energije. Zbog prirodnog procesa izmjene topline i vlage izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora graevne dijelove treba projektirati na nain da se osigura ispravan fizikalni proces. ISPRAVAN FIZIKALNI PROCES nee dopustiti kondenzaciju vodene pare u graevnom dijelu ili na njemu u mjeri koja moe izazvati graevinsku tetu.

5. Kako se u graevnim dijelovima oituje graevinska teta uzrokovana neispravnim nainom sastavljanja slojeva?
GRAEVINSKA TETA se oituje u navlaenju materijala i posljedici da se on mijenja: gubljenje toplinskoizolacijskih svojstava, propadanje materijala, mogu razvoj mikroorganizama.

6. Zato su kod prozora gubici topline u pravilu vei nego li kod neprozirnih graevnih dijelova?
Kod prozora su gubici topline vei nego li kod neprozirnih graevnih dijelova gdje se toplinskoizolacijskim materijalima moe postii bolja toplinska zatita. Kod prozora kljunu ulogu imaju i ventilacijski gubici topline kroz sljubnice prozora.

7. Objasnite pojam toplinskog mosta. Zato je na toplinskom mostu unutarnja povrinska temperatura nia od unutarnje povrinske temperature ostalih dijelova omotaa?
Toplinski mostovi su mjesta u oploju grijanog dijela zgrade gdje se toplinski tok mijenja radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela. -Promjena materijala: Mjesto gdje su spajaju razliiti materijali je toplinski most zbog razliitih pojedinanih svojstava materijala i kroz to razliitih tokova topline i uzajamnog djelovanja. -Promjena debljine i geometrije: Mjesta gdje je promjena debljine sloja materijala ili promjena geometrije graevnog dijela je toplinski most jer postoji razlika izmeu povrina kroz koje ulazi i izlazi toplina. Zbog poveanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim povrinskim temperaturama izmeu karakteristinog dijela oploja i mjesta gdje je toplinski most. Ukoliko je unutarnja povrinska temperatura preniska moe doi do povrinske kondenzacije vodene pare.

8. Koje su posljedice povrinske kondenzacije unutarnje plohe graevnih dijelova?

Povrinska kondenzacija se primjeuje na unutarnjim plohama oploja kao roenje: Na staklu kao zamagljenje, a na zidovima i stropovima roenje ima za posljedicu razvoj gljivica i plijesni koje su opasne po zdravlje.

9. Smjer kretanja topline i vodene pare (vlage).

Zrak ima odreenu temperaturu i vlanost. Zbog prirodnog procesa izjednaavanja temperatura i pritisaka vodene pare dolazi do: - toplinskog toka kada se toplina kree iz prostora vie temperature prema prostoru nie temperature - difuzije vodene pare kada se vodena para kree iz prostora s viim pritiskom vodene pare prema prostoru s niim pritiskom vodene pare. Smjer kretanja topline i vlage je isti jer topli zrak ima vei pritisak vodene pare.

10. Kako se odreuju rubne temperature i vlanost zraka?

Rubne temperature i vlanost zraka ovise o: - klimatskom podruju lokacije zgrade - namjeni unutarnjeg prostora Klimatsko podruje: Vanjska projektna temperatura i vlanost zraka se odreuje se prema podacima referentne meteoroloke postaje za lokaciju na kojoj se zgrada nalazi. Namjena unutarnjeg prostora: Unutarnja projektna temperatura i vlanost zraka ovise o djelatnosti koja se odvija u tom prostoru.

11. Kada se projektira provjetravana fasada?

Izvodi se kod ugradnje vanjskih obloenja na proeljima Koja su u ulozi zatite od atmosferilija. Takvi materijali (staklo, lim, kamen, keramika, opeka, drvo Za vanjske obloge..) imaju veliku gustou i paronepropusnost to treba uzeti u obzir kod projektiranja sastava vanjske stijene. Odmicanje paronepropusnog materijala i stvaranje ventilirane zrane upljine omoguava nesmetan prolazak vodene pare u vansjki prostor(ispravan fiz. proces)

12. Opiite razliku izmeu toplog i hladnog krova.

TOPLI KROV- Svi slojevi krova su u meusobnom kontaktu. Zbog paronepropusnog zavrnog sloja krova potrebno je prije toplinske izolacije ugraditi paronepropusni sloj parnu branu. Iako je difuzija vodene pare zaustavljena (vodena para ne ulazi u toplinsku izolaciju), do kondenzacije vodene pare unutar krova ne dolazi, jer je (zbog prisustva toplinske izolacije) temperatura na tom mjestu povoljna (iznad temperature roenja). HLADNI KROV- Prozraivana vanjska paronepropusna obloga na krovu (na zasebnoj potkonstrukciji) koja je odijeljena od ostalih slojeva krova, omoguava nesmetan fizikalni proces (prolazak vodene pare i odzraivanje putem provjetravanog sloja).

13. Napiite izraz za ukupan toplinski otpor RT (navesti jedinicu te obrazloiti svaki element izraza).
Ukupan toplinski otpor RT : RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse (m2K)/W Rsi unutarnji ploni otpor prijelaza topline u (m2K)/W R1, R2,..Rn projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja u (m2K)/W Rse vanjski ploni otpor prijelaza topline u (m2K)/W

14. Graevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju: malu ili veliku vrijednost U ?
Toplinsko-izolacijska vrijednost nekog graevnog dijela izraava se s njegovim koeficijentom prolaska topline U: Vrijednost prolaska topline U : U = 1 / RT W/(m2.K) Graevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju malu vrijednost prolaska topline.

15. Po emu se mjeri energetska uinkovitost zgrade? Odgovoriti na primjerima niskoenergetske i pasivne kue.
Razina toplinske zatite i utede energije mjeri se godinjom potrebnom toplinom za grijanje zgrada u kWh/(m2 . a) za stambene zgrade; u kWh/(m3 . a) za nestambene zgrade.

ZAHTJEVI
16. Podjela novih zgrada prema Tehnikom propisu RUETZ.
Prema namjeni i veliini zgrade: stambene zgrade nestambene zgrade slobodnostojee zgrade s korisnom povrinom manjom od 50 m2 Prema unutarnjoj temperaturi: (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na unutarnju temperaturu izmeu 12 i 18 C (niska unutarnja temperatura) zgrade unutarnje temperature 12 C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

17. Koji se zahtjevi postavljaju na neprozirne graevne dijelove u ljetnom razdoblju (dinamike toplinske karakteristike)?
Vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci (zatita unutarnjeg prostora od pregrijavanja ljeti). Laki graevni dijelovi (plone mase < 100 kg/m2): Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U [W/(m2K)] graevnih dijelova s plonom masom < 100 kg/m2: za vanjske zidove: U 0,35 W/(m2 . K) za krovove: U 0,30 W/(m2 . K)

18. Koji se zahtjevi postavljaju na prozirne graevne dijelove u ljetnom razdoblju?

Vanjski prozirni graevni dijelovi prostorije, odnosno pripadajueg krova te prostorije trebaju ispuniti zahtjev zatite od sunca: gtot f < 0,20 kada je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji Gtot- stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuivo i predvienu zatitu f- odnos plotine prozora i ukupne plotine proelja (zida s prozorom)

19. Koja vrst graevinske tete moe biti zbog promjene temperature?
Zbog promjene temperature dolazi do irenja i stezanja materijala (rad materijala). Graevinska teta se oituje u pucanju materijala kada on nema prostor za rad. Materijali koji su izloeni promjenama temperature trebaju biti ugraeni na nain da se omogui toplinski rad. - PRORAUN DEFORMACIJE ZBOG PROMJENE TEMPERATURE: Veliina deformacije t (mm/m) ovisi o vrsti materijala i razlici temperature: t = t x (mm/m) - Priblian izraun izduenja elementa L zbog promjene temperature: L= t x L = t x x L (mm) t= koeficijent toplinskog istezanja materijala (mm/mza 100 Cili za 1C) = razlika temperature u odnosu na 100 C (C) L = duina elementa (m)

20. Koja su dva zahtjeva (ogranienja) koji se odnose na racionalnu uporabu toplinske energije (nazivi, oznake i jedinice)?
1.ogranienje godinje potrebne topline za grijanje Q"H,nd ili Q'H,nd 2.ogranienje koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade Htr,adj

21. Zahtjevi ogranienja godinje potrebne topline za grijanje QH,nd' ili QH,nd i zahtjevi ogranienja transmisijskog toplinskog gubitka Htr,adj' se temelje na elementu oblikovanja. Kojem (naziv i opis)?
Faktor oblika je odnos izmeu ukupnog oploja i grijanog volumena zgrade fo = A / Ve (m-1) A- ukupna plotina oploja grijanog volumena zgrade (m2) Ve- brutto volumen grijanog dijela zgrade (m3) Oploje grijanog dijela zgrade: vanjski zidovi, prozori, krovovi, podovi na tlu, zidovi u tlu, stropovi iznad otvorenog, graevni dijelovi prema negrijanim prostorima, ...

22. Kojim zahtjevom (normiranom vrijednosti) se trai minimalna toplinska zatita? Zahtjev je razliit za .... ... (navesti).
Minimalna toplinska zatita je propisana za graevne dijelove omotaa grijanog dijela zgrade kroz: najveu doputenu vrijednost koeficijenta prolaska topline U u W/(m2K), Ova normativna vrijednost se kod pojedinih graevnih dijelova razlikuje za: - temperature unutarnjeg zraka - plone mase graevnih dijelova - srednju mjesenu vanjsku temperaturu najhladnijeg mjeseca na lokaciji Vrijednosti najvee doputene vrijednosti U su dane u Tehnikom propisu RUETZ -Graevni elementi plotine manje od 0,5 m2 su u kategoriji toplinskih mostova koji se zasebno proraunavaju.

23. Navedite zahtjeve toplinske zatite za: stijenke kutije za rolete, povrinsko (panelno) grijanje, grijaa tijela smjetena ispred ostakljene stijene. (navesti U i mjernu jedinicu)
Stijenke kutije za roleteKod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijent prolaska topline stijenki kutije za rolete ne smije biti vei od: U 0,80 W/(m2K) Povrinsko (panelno) grijanjeU sluaju povrinskog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva graevnog dijela, koji se nalaze izmeu povrine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti vei od: U 0,35 W/(m2K) Grijaa tijela smjetena ispred ostakljene stijeneGrijae tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih povrina samo ako je ono sa stranje strane zatieno oblogom i ako koeficijent prolaska topline te obloge nije vei od: U 0,9 W/(m2K)

24. Navedite zahtjeve za zrakonepropusnost omotaa zgrade i zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora.
Zahtjevi za zrakonepropusnost omotaa zgrade odnosi se na sljubnice spojeva pojedinih graevnih dijelova koji trebaju biti zrakonepropusni u skladu s trenutnim dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije. Zahtjevi za zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora: Prilog C Tehnikog propisa:

25. Navedite zahtjeve za provjetravanje prostora zgrade.

Zgrada mora biti projektirana i izgraena da osigura minimalno provjetravanje prostora: - da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, - i/ili zbog koritenja ureaja za grijanje s otvorenim plamenom.

26. Navedite zahtjeve kod rekonstrukcija i adaptacija postojeih zgrada: koji zahtjevi su kod veih, a koji kod manjih obuhvata.
Svi zahtjevi koji se odnose na nove zgrade primjenjuju se i na postojee zgrade ukoliko se kod rekonstrukcije ili adaptacije grijane zgrade (>12C) : (VEI OBUHVATI) - korisna povrina povea za vie od 50 m2 - obnavljaju ili zamjenjuju graevni dijelovi (najmanje po 25% svakog graevnog dijela, ili najmanje 75% ukupnog omotaa (oploja) grijanog dijela zgrade. - prenamijeni negrijani prostor u grijani na korisnoj povrini > 50 m2 (MANJI OBUHVATI) - kod obnavljanja pojedinih graevnih dijelova vanjskog plata zgrade na vie od 25 % plotine tog graevnog dijela

27. Navedite obvezan sadraj Projekta racionalne uporabe energije i toplinske zatite kod zgrada.
SADRAJ PROJEKTA RUETZ Sadri tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite, proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke, proraun godinje potrebne toplinske energije za hlaenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlaenje za stvarne klimatske podatke, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne toplinske energije za hlaenje, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. SADRAJ ISKAZNICE Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta, a sadri sve podatke o zgradi i potrebnoj energiji.

28. Navedite zahtjeve za graevne proizvode i zahtjeve za odravanje zgrade.

ZAHTJEVI ZA GRAEVNE PROIZVODE Odnose se na ispunjavanje opih i posebnih zahtjeva za graevne proizvode u pogledu tehnikih svojstava i potvrivanja sukladnosti ODRAVANJE ZGRADE Odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom zgrade i ovim Propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.

PRORAUNSKE OSNOVE
29. Navesti izraze za izraunavanje vrijednosti prolaska topline U za homogene i nehomogene pregrade? Obrazloite elemente izraza.

30. (6 bodova) Izraunajte vrijednost prolaska topline U homogene pregrade sastava prema skici i s podacima koji su navedeni (u prilogu pitanja: skica graevnog dijela, ispis sastava i materijala, tablice s podacimaa: ; ; cp; ; Rsi; Rse, normativi, lokacija, vrst zgrade). U izrazima je potrebno prikazati sve koritene podatke! Navesti normativ, a izraunatu vrijednost obrazloiti - usporediti s normativom. 31. Kako se ispravlja vrijednost U i zbog ega sve?
U konanom proraunu, u odreenim sluajevima se vrijednosti prolaska topline U se ispravljaju (ako je poveanje U vee od 3%): Uc = U + U (Uc ispravljena vrijednost prolaska topline U) uzimajui u obzir i utjecaj: zranih upljina, mehanikih spojnica, obrnutog krova.

32. Opiite razliku u prikazivanju dijagrama temperatura prema proraunskoj i grafikoj metodi.
Proraunska metoda se temelji na podacima izraunatih temperatura. Izraunaju se pojedine temperature (povrinske i u ravninama spojeva pojedinih slojeva) te se crta dijagram temperatura na presjeku graevnog dijela nacrtanom s debljinama slojeva (d1, d2, ...). n,n+1 = n-1,n Rn . (i e) / RT Grafika metoda je temeljena na injenici da je pad temperature proporcionalan toplinskom otporu. Graevni dio se ne prikazuje sa stvarnim debljinama slojeva ve s vrijednostima toplinskog otpora pojedinih slojeva. Obzirom da ukupni toplinski otpor RT ukljuuje i unutarnje i vanjske plone otpore prijelaza topline (Rsi i Rse) potrebno je graevni dio crtati sa svim dijelovima toplinskog otpora. (RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse) Temperaturna krivulja je tada pravac izmeu rubnih temperatura i i e.

33. Napiite izraz za izraun povrinske temperature si na unutarnjoj plohi graevnog dijela te obrazloite elemente izraza.
si = i i si = i Rsi x (i e) / RT si- povrinska temperatura i- unutarnja rubna temperatura e- vanjska rubna temperatura Rsi- unutarnji ploni otpor prijelaza topline U (m2K)/W RT- ukupan toplinski otpor

34. Koja je ovisnost temperature zraka i mogue koliine vodene pare u zraku?

to je temperatura zraka via to vie vodene pare moe sadravati.

35. to je to toka roenja sat i zato je bitno izraunati povrinsku temperaturu unutarnje plohe graevnog dijela?
TEMPERATURA ROENJA sat je temperatura kod koje prisutan sadraj vlage u zraku hlaenjem prelazi u stanje zasienja (stupanj vlanosti je 100 %). Ako se zrak ohladi ispod toke roenja odvaja se voda u obliku kapljica (rosa ili kondenzat).

36. to je to

, a to difuzija vodene pare?

DIFUZIJA VODENE PARE je strujanje (prolazak) vodene pare kroz graevni dio u kg/h koji nastaje zbog razlike parnih pritisaka na suprotnim stranama graevnog dijela.

37. to je to parcijalni pritisak vodene pare p , a to pritisak zasienja vodene pare p' ?
_parcijalni pritisak vodene pare p je djelomini pritisak vodene pare u Pa (Pascal) pri postojeem stanju vlanosti zraka i odreenoj temperaturi. _pritisak zasienja vodene pare p' je najvea mogua vrijednost djelominog parcijalnog pritiska vodene pare u Pa (kod zasienja) za odreenu temperaturu.

38. Navesti: a) definiciju faktora otpora difuziji vodene pare , b) izraz i jedinicu za izraunavanje otpora difuziji vodene pare odreenog sloja sd .
_faktor otpora difuziji vodene pare je svojstvo otpora difuziji vodene pare materijala, a njegova veliina pokazuje koliko je otpor prolasku vodene pare odreenog materijala vei od otpora prolasku vodene pare sloja zraka iste debljine i na istoj temperaturi (nema jedinicu). _djelomini (parcijalni) otpor difuziji vodene pare sd je otpor difuziji vodene pare (izraen u m) odreenog sloja graevnog dijela debljine d: sd = x d

39. Izraunajte difuzni otpor sd sloja mineralne vune debljine 10 cm. sd = x d (MW) = 1; d= 10 cm sd= 1 x10= 10 cm= 0,1 m 40. (6 bodova) Opiite i navedite: a) kako se crta graevni dio za dijagram difuzije vodene pare prema Glaserovoj metodi; b) koje se dvije krivulje u dijagramu prikazuju; c) izrazi i jedinica za izraunavanje unutarnjeg i vanjskog parcijalnog pritiska Pi i Pe ?

Dijagram difuzije vodene pare prema Glaserovoj metodi sadri dvije krivulje: - krivulju parcijalnih pritisaka p - krivulju pritisaka zasienja p' U Glaserovoj metodi se krivulje prikazuju na graevnom dijelu u kojem se svaki sloj ne crta u svojoj stvarnoj debljini, nego u vrijednosti svog difuznog otpora. Pi = pi x i /100 (Pa) -unutarnji parcijalni pritisak Pe= pe x e /100 (Pa) -vanjski parcijalni pritisak Pravcem izmeu Pi i Pe definira se krivulja parcijalnog pritiska.

41. (6 bodova) Koji je meusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje zasienja kada u graevnom dijelu nema kondenzacije? Prikaite s jednom skicom (sa svim potrebnim oznakama).

Ako se u graevnom dijelu ne pojavljuje kondenzacija vodene pare krivulja parcijalnih pritisaka p je smjetena ispod krivulje zasienja pritisaka vodene pare p.

42. (6 bodova) Koji je meusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje zasienja kada se u graevnom dijelu pojavljuje kondenzacija? Prikaite jednom skicom (sa svim potrebnim oznakama).

Ukoliko se krivulje dodiruju, difuzni tok je nestacionaran, t.j. u presjeku dolazi do unutarnje kondenzacije vodene pare.

43. U prikazanom dijagramu difuzije vodene pare potrebno je oznaiti krivulje p' i p, upisati oznaku dimenzija slojeva i oznaiti koja je strana unutarnja a koja vanjska. Treba utvrditi da li u graevnom dijelu: a) postoji kondenzacija vodene pare, b) nema kondenzacije vodene pare

44. Koje su mogue mjere kod prekomjernog navlaenja sloja materijala? Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela je doputena ako nije vea od najvee doputene za taj materijal i ako se tijekom ljetnog vremena moe isuiti. Kod prevelikog navlaenja materijala potrebno je: - izmijeniti sastav graevnog dijela ili - s toplije strane materijala u kojem se kondenzira vodena para postaviti parnu branu Potreban difuzni otpor parne brane se proraunava. 45. to je to parna brana, zato se koristi, kako se odreuje i gdje joj je mjesto u graevnom dijelu? Parna brana (topla ploha) na kojoj nema kondenzacije. PARNA BRANA je materijal male debljine, a velikog difuznog otpora sd Parnu branu ugraujemo prije sloja u kojem bi se pojavilo prekomjerno navlaenje. Sa strane prostorije je potrebna zatita parne brane (zid ili obloenje ploama koje se privruju na drvenu ili metalnu podkonstrukciju). Parnu branu ne bi se smjelo probijati. Eventualni proboji radi privrenja podkonstrukcije treba paljivo zabrtviti. Parna brana se ne moe bukati. buka se izvodi na tanjem zidu koji se zida sa strane prostorije. Ovakva konstrukcija vanjskog zida esta je kod toplinske zatite starih zgrada kada se ona ne moe izvesti na proelju.

46. Navedite nekoliko uinkovitih parnih brana (navesti i difuzni otpor sd). Uinkovite parne brane su: _Bitumenska traka s ulokom od alu-folije (debljina alu-folije 0,1 do 0,2 mm): sd = 200 do 300 m _Aluminijska folija debljine 0,1 do 0,2 mm: sd = 60 do 140 m _Polietilenska folija velike gustoe (debljina 0,15 do 0,25 mm): sd = 50 do 100 m (Polietilensku foliju velike gustoe treba u projektima posebno naglasiti sa svojstvom difuznog otpora jer se u protivnom moe zamijeniti s obinom pe-folijom( _Polietilenska folija obina (debljina 0,1 do 0,2 mm): sd = 8 do 16 m--Ova se folija najee koristi za zatitu zvune izolacije (ili toplinske izolacije) u slojevima poda ili krova kad se na njoj izvodi sloj cementnog estriha ili betonske podloge. Kao parna brana moe posluiti u paropropusnijim sastavima graevnih dijelova (zidovi, lake stijene, lake krovne konstrukcije i sl.) u sluajevima kad se s vanjske strane graevnog dijela nalaze materijali malog difuznog otpora). 47. (6 bodova) Objasnite pojam ljetne toplinske stabilnosti. Obrazloiti sa skicama i tekstom.

Pojam ljetne toplinske stabilnosti graevnog dijela je da se na unutarnjoj povrini graevnog dijela postie ujednaena temperatura. Bitna svojstva koja e odrediti dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova su: toplinska provodljivost, ; specifian toplinski kapacitet, cp ; gustoa, . 48. Koji graevni dijelovi imaju najpovoljnija svojstva u smislu ljetne toplinske stabilnosti i zato? Najbolja svojstva imaju graevni dijelovi koji imaju vanjsku oblogu s provjetravanom zranom upljinom jer se unutarnji dio znatno manje zagrijava (odzraivanje prenesene topline izvan obloge).

49. Koji graevni dijelovi imaju nepovoljna svojstva u smislu ljetne toplinske stabilnosti, zato, koji su uvjeti (vrijednost U) kada e zadovoljiti u ljetnom vremenu? Nezadovoljavajua svojstva imaju lagani neprozirni graevni dijelovi koji imaju plonu masu manju od 100 kg/m2 jer prebrzo proputaju toplinu (nema akumulacije topline u masi graevnog dijela). Da zadovolje u ljetnom vremenu neprozirni graevni dijelovi koji imaju plonu masu manju od 100 kg/m2 trebaju imati veu debljinu toplinske izolacije: _Umaks = 0,30 W/m2K za lagane krovove: minimalna potrebna debljina je 12 do 14 cm (ovisno o vrsti toplinske izolacije, odnosno svojstvu voenja topline ). _Umaks = 0,35 W/m2K za lagane zidove: minimalna potrebna debljina je 10 do 12 cm (ovisno o vrsti toplinske izolacije, odnosno svojstvu voenja topline ). 50. Koji je smjetaj dodatnih elemenata zatite od sunca prozora i ostakljenih ploha uinkovitiji: s vanjske ili s unutarnje strane? Obrazloiti zato. Poloaj ureaja za zatitu od sunca ostakljene plohe moe biti: s vanjske strane s unutarnje strane izmeu stakala u meuprostoru dvostruke ostakljene fasade Smjetaj zatite od sunca ispred ostakljene plohe u unutarnjem prostoru je najNEpovoljniji jer se prostor pregrijava. Takvo rjeenje e se koristiti kod malih plotina ostakljenih ploha i kao dodatna zatita uz primjenu druge zatite koja prema proraunu nije bila dovoljna.

51. (6 bodova) Prozirni dijelovi zgrade trebaju zadovoljiti odreenu vrijednost. a) to je produkt ..... (izraz, objasniti pojedine dijelove izraza); b) navesti zahtjeve za dvije srednje mjesene temperature najtoplijeg mjeseca u godini u Hrvatskoj; c) navesti zahtjev za sjevernu orijentaciju; d) navesti kako se odreuje sjeverna orijentacija. a) Prozirni elementi proelja moraju zadovoljiti produkt: gtot x f gtot- stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene mjere za zatitu od suneva zraenja f- uee plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja e,mj.max- srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade b) gtot x f < 0,20 kada je e,mj.max (C) 21C gtot x f < 0,25 kada je e,mj.max (C) 21C c) Zahtjevana vrijednost produkta gtot . f moe se poveati: za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni: gtot . f < 0,20+0,25 kad je e,mj.max (C) 21C gtot . f < 0,25+0,25 kad je e,mj.max (C) 21C d) Sjeverna orijentacija je podruje kuta izmeu smjera sjever i pravca okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od dvije strane (prema istoku ili

52. O emu ovisi: a) stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje g ; b) faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja Fc ? Proraun stupnja proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje gtot: gtot = Fw x g x Fc Fw- faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, Fw = 0,9 g - solarni faktor - stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zraenja (tablica 1, Prilog C) Fc- faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja (tablica 2, Prilog C)

53. (6 bodova) Navedite i skicirajte mogue tipove vanjskih naprava za zatitu od sunca. Obrazloite uinkovitost svake.

54. (6 bodova) O emu ovisi potrebna duina istake iznad prozora za zatitu od sunca? Za prozor dimenzija prema priloenoj skici konstruirajte priblino potrebnu dimenziju istake (prikaz u presjeku i tlocrtu) za odreenu orijentaciju (zadano: istona, juna ili zapadna). Duina istaka za zasjenjenje prozora odreuje se prema kutu upada sunevih zraka Kut upada sunevih zraka je znaajno razliit za june i istone ili zapadne orijentacije. Na istonim i zapadnim orijentacijama istake ne koriste jer bi za uinkovito zasjenjenje trebale biti jako istaknute izvan proelja. Povoljno je da je irina istake vea od irine prozora zbog zasjenjenja kod dnevnog kretanja sunca. Natkrivanje dijela zida uz prozore je priblino u dimenziji istake od proelja.

55. Objasnite pojam: akumulacija topline. Gdje se smjeta toplinska izolacija kod prostora koji se povremeno griju i zato? Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u graevnim dijelovima. Materijali s velikom sposobnou upijanja i pohrane topline su oni s velikom gustoom (masom): beton, armirani beton, opeka vee gustoe i dr. Sposobnost materijala da upija (akumulira) toplinu mjeri se specifinim toplinskim kapacitetom materijala cp. - Nakon prekida grijanja materijali s velikim toplinskim kapacitetom ostaju jo dugo topli, a toplinu postupno predaju okolini. Time se sprjeava naglo ohlaivanje prostorije i graevnih dijelova i stvaranje kondenzata. Ukupan efekt ovakve pohrane topline nije znaajan. Daleko vei efekt se postie primjenom materijala koji omoguavaju pohranu latentne topline, fazno promjenjivih materijala. (PCM materijali)

56. Kako utjee boja na vanjskoj povrini graevnog dijela na zagrijavanje povrinskog sloja? Navedite najmanje 1 primjer. Boja na proelju ili na krovu moe povisiti ili smanjiti povrinsku temperaturu. Povrinska temperatura i njezine oscilacije izmeu dana i noi i ljeta i zime moe bitno utjecati na trajnost povrinskog sloja.

57. Izraz za proraun toplinske bilance cijele zgrade QH,nd (navesti izraz, jedinicu i objanjenje elemenata izraza). QH,nd = QH,ht x QH,gn (kWh/a) QH,nd- potrebna toplinska energija koja ukljuuje grijanje, hlaenje, rasvjetu, obnovljive izvore energije QH,ht- ukupni toplinski gubitak - faktor iskoristivosti QH,gn- ukupni dobitak topline

58. Izraz za proraun toplinskih gubitaka QH,ht (navesti izraz, jedinicu i objanjenje elemenata izraza). QH,ht = H x (i e) x t H- koeficijent toplinskog gubitka zgrade (W/K) t- trajanje proraunskog razdoblja; i- projektna unutarnja temperatura; e- srednja vanjska temperatura tijekom proraunskog razdoblja H = Htr + HVe Htr- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz omota zgrade, izraunat prema normi HRN EN ISO 13789 Hve- koeficijent toplinskog gubitka zbog provjetravanja Htr = HD + Hg + HU (W/K) HD- koeficijent transmisijskog gubitka kroz omota zgrade (W/K) izraunat u skladu s normom HRN EN ISO 13789 Hg- koeficijent transmisijskog gubitka kroz tlo, izraunat u skladu s normom HRN EN ISO 13370; HU- koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostorije, izraunat u skladu s normom HRN EN ISO 13789. HD = Ui Ai + k lk + j Ui- koeficijent prolaska topline dijela i omotaa zgrade; Ai- plotina na koju se odnosi vrijednost Ui ; k- duljinski koeficijent prolaska topline linijskog topl.mosta k ; lk- duljina na koju se odnosi vrijednost k ; j- tokast koeficijent prolaska topline tokastog topl.mosta j Koeficijent transmisijskog toplinskog toplinskog gubitka HD se izraunava s utjecajem duljinskih i tokastih toplinskih mostova. Hg i Hu se izraunavaju na slian nain. 59. Izraz za proraun toplinskih dobitaka QH,gn (navesti izraz, jedinicu i objanjenje elemenata izraza). QH,gn = Qint + Qsol Qint- unutarnji toplinski dobitak Qsol- toplinski dobitak od sunca Qint se proraunava ili se odreuje na temelju statistikog podatka (5 W/m2 povrine poda) Qsol se proraunava: u odnosu na: - ukupnu energiju globalnog sunevog zraenja na jedininu povrinu svake orijentacije, - efektivnu prijemnu povrinu ostakljenog elementa (koja ovisi o: plotini elementa (A), faktoru zasjenjenja (Fs), faktoru umanjenja zbog ureaja za zatitu od sunca (Fc), faktoru udjela okvira (Ff) i stupnju proputanja sunevog zraenja kroz staklo (g): As = A . Fs . Fc . Ff . g

60. Skicom prikaite horizontalnu rubnu toplinsku izolaciju poda na tlu te navedite u kojim se sluajevima primjenjuje ovakvo rjeenje.

Zbog utede na toplinskoj izolaciji, u sluajevima velikih tlocrtnih povrina poda na tlu (trgovaki centri, grijana skladita ili proizvodne hale i sl.), doputa se izvedba samo rubne toplinske izolacije.

61. to je to EPBD/2002/91/EC, koji joj je cilj i koje su mjere postizanja. EPBD Energy Performance Building Directive CILJ: promocija poboljanja energetskih svojstava zgrada u zemljama EU putem isplativih mjera. MJERE za provoenje Direktive su: uspostava ope metodologije za izraun energetske uinkovitosti koja ukljuuje: grijanje, hlaenje, ventilaciju i osvjetljenje, te obnovljive izvore energije, primjena minimalnih uvjeta energetske uinkovitosti na nove i velike postojee zgrade prilikom obnavljanja, energetska certifikacija zgrada kontrola i provjera kotlova za grijanje i sustava za klimatizaciju

62. emu slui energetsko certificiranje i koliko je energetskih razreda zgrada u Hrvatskoj (navesti ih). EPBD 2002/91/EC, lanak 15: Svaka zgrada mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva... obveza izrade certifikata i/ili davanja na uvid : _prije uporabne dozvole, _kod promjene vlasnitva ili _iznajmljivanja zgrade obveza izdavanja energetske iskaznice energetska iskaznica slui za procjenu pogonskih trokova i trokova za grijanje i hlaenje utjee na vrijednost nekretnine Hrvatska:

63. O emu se govori u lanku 9. direktive EPBD lanak 9: Zgrade priblino nula-energetske, Stavak 1: lanice Unije trebaju osigurati da su: a) sve nove zgrade priblino nul-energetske od 31. prosinca 2020. b) nove zgrade koje su u koritenju i vlasnitvu javnih slubi priblino nul-energetske nakon 31. prosinca 2018.

OBLIK ZGRADE, SMJETAJ, ORIJENTACIJA, GRAEVNI DIJELOVI

65. Na koje sve vanjske utjecaje treba prilikom projektiranja zgrada i naselja obratiti panju, a u cilju postizanja energetske uinkovitosti? Navesti i obrazloiti. Konfiguracija terena, vjetrovitost, blizina vode i osunanost terena imaju znaaj za stvaranje mikroklime prostora (vanjska temperatura). Gubici topline zgrade ovise o izloenosti zgrade nepovoljnim utjecajima.

Meurazmak izmeu zgrada treba biti dovoljan da se osigura dnevno osunanje svih dijelova zgrade. Vrlo povoljna udaljenost je 2 do 3 visine zgrade (h) koja radi sjenu. 66. Navedite bitne imbenike koji utjeu na koncept utede toplinske energije i toplinske zatite prilikom projektiranja same zgrade i njezinih graevnih dijelova. - unutarnji i vanjski klimatski uvjeti - smjetaj zgrade u prostoru - orijentacija zgrade i prostorija u zgradi u odnosu na strane svijeta - geometrija zgrade - graevni dijelovi (vrste, materijali, veliine i spojevi) - ventilacija i ureaji za grijanje i hlaenje, primjena alternativnih izvora energije Zgrade treba projektirati tako da imaju dovoljno osunanja, svjetla i provjetravanja! 67. Zato je bitno boravine prostore i vee otvore smjestiti prema jugu (jugoistok do jugozapad)? Dati primjer odnosa povoljne i nepovoljne orijentacije prostorija.

68. Koja je uloga staklenika u utedi toplinske energije? Staklenici (zimski vrtovi) imaju ulogu prihvata topline od sunevog zraenja u zimsko doba, ime dio oploja zgrade ima manju razliku temperature zraka izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora. 69. (6 bodova) Zato je povoljniji kompaktniji oblik zgrade? Napiite izraz za faktor oblika zgrade fo te izraunajte fo za zgradu dimenzija prema skici. FAKTOR OBLIKA: je odnos oploja zgrade (A) i grijanog volumena zgrade (Ve) f0 = A/ Ve - Veliina transmisijskih gubitaka topline kroz oploje grijanog volumena zgrade ovisi o veliini oploja: to je vee oploje, vea je transmisija topline! - Uz isti volumen zgrade, njezino vee oploje daje vei faktor oblika. to je oblik zgrade kompaktniji to je faktor oblika manji. 70. Navedite pravila projektiranja graevnih dijelova i njihovih spojeva u svrhu smanjenja toplinskih gubitaka? Graevne dijelove i njihove spojeve treba projektirati tako da imaju to manje gubitke topline. To postiemo: - odabirom toplinsko izolacijskih materijala s visokim svojstvima toplinske izolacije - veim debljinama toplinsko izolacijskih dijelova konstrukcije - kontinuiranom toplinskom zatitom oploja (minoriziranje toplinskih mostova) - smanjenjem povrine dijelova oploja s loijim toplinsko-izolacijskim svojstvima. Netransparentni graevni dijelovi (zid, krov, pod, ...) se rjeavaju vrstama materijala i/ili njihovim veim debljinama. S ovim dijelovima oploja zgrade moemo postii najvee utede topline! Transparentni graevni dijelovi (otvori ostakljeni dijelovi) se rjeavaju s vrstama stakla i okvira. 71. Navedite definiciju toplinskog mosta i vrste toplinskih mostova? Na priloenoj skici zaokruite skice spojeva graevnih dijelova koje prikazuju toplinske mostove s naglaenim toplinskim gubicima. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada (110/08) definira pojam toplinskog mosta: lanak 4, st.17: Toplinski most jest manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela. definira zahtjev smanjenja utjecaja toplinskog mosta: lanak 26, st. 1: (1) Zgrada koja se grije na temperaturu viu od 12 C mora biti projektirana i izgraena na nain da utjecaj toplinskih mostova na godinju potrebnu toplinu za grijanje bude to manji. Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primijeniti sve ekonomski prihvatljive tehnike i tehnoloke mogunosti.

72. Navedite i obrazloite dvije bitne posljedice toplinskih mostova. poveani gubici topline

nia povrinska temperatura unutarnje plohe vanjskog graevnog dijela Zbog poveanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim povrinskim temperaturama izmeu karakteristinog dijela oploja i mjesta gdje se nalazi toplinski most. Ukoliko je unutarnja povrinska temperatura preniska moe doi do povrinske kondenzacije vodene pare.

73. (6 bodova) Skicirajte i opiite: a) tokaste toplinske mostove; b) dvodimenzionalne (linijske) toplinske mostove; c) trodimenzionalne toplinske mostove. Tokasti toplinski mostovi se pojavljuju mjestimino u obliku prodora kroz omota zgrade. Primjeri su: - prodor armature elementa za prekid toplinskog mosta kod balkonskih ploa, streha ili atike kroz vanjski graevni dio, - spojevi armature dvostrukih sendvi armiranobetonskih elemenata, - metalni nosai fasada, privrsnice toplinsko- izolacijskih fasadnih sustava i sl.

Linijski toplinski mostovi se u najveem opsegu pojavljuju du spoja dva graevna dijela (uglovi, sudari, prodori, ...). Formiraju se zbog promjene graevnog dijela u smislu: promjene vrste materijala KONSTRUKCIJSKI promjene debljine materijala GEOMETRIJSKI promjene geometrije GEOMETRIJSKI

U praksi je najvjerojatnija kombinacija navedenih promjena. KONSTRUKCIJSKO- GEOMETRIJSKI

Trodimenzionalni toplinski most odnosi se na spojeve graevnih dijelova iz tri ravnine. Trodimenzionalni toplinski mostovi koji imaju znaajan utjecaj na toplinske gubitke su spojevi vanjskih zidova: s krovom ili negrijanim potkrovljem, sa stropom iznad negrijanog ili otvorenog s podom na ili u tlu s prodorom stropa kroz vanjski omota

74. Kojim se sve metodama moe ustanoviti utjecaj toplinskih mostova (poveanje vrijednosti U)? 1. zahtjevnim proraunima prema normama (HRN EN ISO 10211-1 i HRN EN ISO 10211-2) 2. pojednostavljenom metodom prorauna pomou kataloga u normama (HRN EN ISO 14683): Pojednostavljena metoda prorauna je proraun dodatnih gubitaka topline na toplinskim mostovima gdje se duljinski (linijski) koeficijent prolaska topline (W/mK) mnoi s duljinom toplinskog mosta. 3. Doputa se i samo paualno poveanje koeficijenta prolaska topline U za odreenu vrijednost: U = Ugra. dijela + Utopl.mosta Utopl.mosta = 0,05 W/(m2.K) ukoliko hrvatska norma ima katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova Utopl.mosta = 0,1 W/(m2.K) ukoliko hrvatska norma nema katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova (hrvatska norma za sad nema katalog!) 75. (6 bodova) Skicama prikaite povoljna rjeenja za smanjenje utjecaja toplinskog mosta kod prodora armirano betonske stropne (balkonske) ploe kroz vanjski zid.

76. (6 bodova) Opiite problematiku toplinskih mostova kad je toplinska izolacija s unutarnje strane graevnog dijela i skicirajte naine postizanja smanjenje utjecaja tog toplinskog mosta.

Neizoliran dio stropne a.b. ploe ima velik utjecaj na nepovoljno smanjenje povrinske temperature u podgledu stropa. Za smanjenje utjecaja ovog toplinskog mosta potrebna je: - ili dodatna toplinska izolacija u podgledu stropa

- ili izvedba spoja zida i stropa s elementom za prekid toplinskog mosta.

77. (6 bodova) Skicama prikaite rjeenja toplinskih mostova kod suvremenih laganih konstrukcija. Zbog ljetnog pregrijavanja imaju veu debljinu toplinske izolacija. Nosivi dijelovi oblikovani su i rasporeeni na nain da u najveoj mjeri smanje utjecaj toplinskih mostova.

Prekid toplinskog mosta postignut s izmicanjem glavnih nosaa i nosaa obloge

Prekid toplinskog mosta postignut s oblikovanjem glavnih nosaa i izmicanjem nosaa obloge

78. (6 bodova) Skicama prikaite principijelna rjeenja toplinskih mostova kod spojeva vanjskih zidova s temeljem, prozorom, krovom, ... (iz kataloga DIN-a, izvedbenih detalja i sl.)

79. Navedite najvanije principe sastavljanja graevnih dijelova (za postizanje energetske uinkovitosti i ispravnog fizikalnog procesa, navesti najmanje 6). Toplinsku izolaciju smjestiti s vanjske strane kad god je to mogue. Smjetaj toplinske izolacije s unutarnje strane primijeniti: - kad se ne moe ugraditi s vanjske strane (na pr. zgrade pod zatitom) - kad je potrebno brzo zagrijavanje unutarnjeg prostora koji se povremeno koristi Kod prekidnog grijanja ugraivati materijale s velikim toplinskim kapacitetom Primijeniti kontinuiranost ugradnje toplinske izolacije (zbog izbjegavanja toplinskih mostova ili smanjenja njihovog utjecaja) Vanjski zavrni sloj treba biti to paropropusniji da se izbjegne zadravanje vodene pare pri difuziji kroz graevni dio. Ukoliko je vanjski zavrni sloj paronepropustan treba izvesti provjetravanu konstrukciju (provjetravana fasadna obloga ili hladni krov) Ukoliko se u graevnom dijelu pojavljuje kondenzacija vodene pare koja je u koliini veoj od doputene i ne moe se isuiti tijekom ljeta treba ugraditi parnu branu s toplije strane sloja u kojem bi se kondenzirala vodena para (najee je taj materijal toplinska izolacija). Debljina i vrst parne brane treba se odrediti proraunom. Graevne dijelove treba projektirati na nain da se smanji izloenost temperaturnim promjenama i omogui i kontrolira toplinski rad. Materijali koji su izloeni promjenama temperature trebaju biti ugraeni na nain da se omogui irenje i skupljanje (primijeniti izvedbu dilatacija kod krovova i fasadnih obloga). Lagani graevni dijelovi plone mase manje od 100 kg/m2 trebaju imati veu debljinu toplinske izolacije

80. Navedite obnovljive izvore energije. Koji obnovljivi izvor ima najveu primjenu u zgradama i koji su naini primjene. Obnovljivi izvori energije: suneva energija, toplina iz okolia, toplina zemlje, vode bio masa (ne ukljuuje ogrjevno drvo) Najea je primjena energije sunca: - pasivna (kroz dobitke od sunca), - aktivna (solarni kolektori) 81. Opiite PCM materijal (definiciju) i navedite za to se koristi u arhitekturi. PCM: fazno promjenjivi materijal (Phase Change Material) PCM su materijali visoke latentne topline koji taljenjem ili kristalizacijom primaju ili otputaju veliku koliinu energije, a temperatura taljenja je u podruju koje je iskoristivo za regulaciju temperature (sobne temperature). - Koristi se za instalacije sustava hlaenja