You are on page 1of 12

TEMAT:

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

19

NOGOMET I NEOLIBERALIZAM
Namjera ovog temata u osvit EURA2012 naznaivanje je odreenih tendencija kao zametka buduih konstruktivnijih rasprava. Kljuno mjesto za odvijanje tih rasprava inicijative su za uspostavljanje demokratske kontrole navijaa nad upravljanjem klubovima
MARKO KOSTANI

azvoj i promjene koje su zadesile nogomet posljednjih dvadesetak godina ne razlikuju se puno od procesa koji su zahvatili veinu institucija i polja drutvenog ivota. Takoer, ni nogomet nije imun na interpretativnu konfuziju oko tih procesa, tj. neoliberalizam kao projekt restauracije klasne moi ne predstavlja u javnom imaginariju epistemoloko sidrite za razumijevanje tendencija u nogometu zadnjih dekada. Estradno-moralistiki diskurs koji se vrti oko skandaliziranja navijakim huliganizmom, pomnog medijskog praenja ivotnih navika nogometnog selebritarijata i sveopeg nacionalnog ushita svake dvije ili etiri godine zanemaruje ekonomske relacije i organizacijske modele funkcioniranja nogometa. Najadekvatniji odgovor kao i u veini drutveno-ekonomskih intriga poznati je investigativni motto follow the money! Navedimo nekoliko istraivakih rukavaca. Od 1990. do 2008. cijena karte za nogometnu utakmicu u Engleskoj narasla je 600%, odnos sedam puta vie od prosjene stope za ostale artikle. Evidentna je intenzi kacija klasne dimenzije u distribuciji pristupa nogometnom sadraju. Privatizacijom klubova i ulaskom tajkunskog novca nepovratno su promijenjeni okviri igre. Rast bogatstva npr. ruskih oligarha direktno je vezan uz privatizacijsku pljaku u Rusiji poetkom devedesetih. Novac koji se upumpava u nogomet odnekud je morao doi. U pravilu kroz otimainu javnih dobara i nancijsko iscrpljivanje radnike klase. Primjetan je proces i nancijalizacije nogometa, poglavito u Brazilu, u kojem klubovi prodaju investicijskim fondovima

udjele u buduim transferima igraa. Investicijski fondovi i njihova uloga nedvojbeno je povezana s demontaom socijalne drave i smanjivanjem radnikih prava. Nogomet, historijski kao sport radnike klase, i danas je u potpunosti vezan uz globalnu sudbinu radnike klase. Namjera ovog temata u osvit EURA2012 naznaivanje je odreenih tendencija kao zametka buduih konstruktivnijih rasprava. Kljuno mjesto za odvijanje tih rasprava inicijative su za uspostavljanje demokratske kontrole navijaa nad upravljanjem klubovima, kojima svjedoimo u naem kontekstu, kao npr. Na Hajduk ili Zajedno za Dinamo. Rastrganost navijaa, poglavito na evropskoj periferiji, izmeu jasnog uvida u negativne efekte privatizacije klubova, bilo formalno kao u sluaju Hajduka ili neformalno u sluaju Dinama u kojem se na poetnom kapitalu javnih nancija oplouje Mamiev nancijski saldo, i rezultatskog uspjeha determiniranog nancijskim uvjetima proizvodi itav spektar raznih kontradikcija. Nuno je prepoznati da su te kontradikcije plod irih drutvenih procesa. I da e se sigurno rjeavati u irem drutvenom kontekstu.
Kao dopunu uvodu u temat donosimo i insajderski doprinos, kratke opaske profesionalnog nogometaa Ivana Ergia, biveg lana Juventusa, Basela i Bursaspora i reprezentativca Srbije.

Liberalizacija industrije fudbala je prirodna posledica ire politike i ekonomske liberalizacije i trinog kapitalizma. Hiperkomercijalizacija fudbala proizvod je marketinkih elita i nune profesionalizacije kao i birokratizacije koje prate takve

procese, a sve je olakano injenicom da je fudbal kao i slini sportovi postao medijski spektakularan fenomem, deo industrije zabave. Liga ampiona, Evropsko i Svetsko prvenstvo, afriki i azijski kupovi postali su dogaaji teki milijarde evra, o tome postoji ogroman broj publikacija, i to najvie u listovima i asopisima koji se bave ekonomijom i nansijama, to samo po sebi mnogo govori. Bosman je doprineo jo veoj komercijalizaciji i kompetitivnosti izmeu klubova, nameui novu dinamiku fudbalskih trinih odnosa. Slobodan protok robe i kapitala, kao i radne snage je doprineo tome da krupni kapital dominira i u integrisanom evropskom tritu. Bosman mora da se posmatra u irem kontekstu duha liberalnog kapitalizma iji je on samo posledica. Veliki klubovi su postale korporacije koje su se otuile od navijaa. Primer Manestera je dosta indikativan, naime bojkot jednog dela starijih navijakih grupa nije izazvao eljeni efekat upravo zbog toga to je Manester globalna rma sa milionima fanova na svim kontinentima, koji su inae nansijski potentniji. Sve u svemu, navijai se pretvaraju u konzumere. Ulazak na stadione je postao ekskluzivan, dok s druge strane, navija kao konzumer je pasivizovan i najpoeljni je pored televizora, tako klubovi i industrija dobijaju ogromne svote novca za prenose dok s druge strane ova pasivizacija navijaa kao nekog ko posredstvom fudbala moe da izrazi svoje politiko miljenje ima velik politiki znaaj za sistem. U takvom trinom ambijentu navijai gube uticaj, ak i oni koji su dobro organizovani i formalno vlasnici

NOGOMET, HISTORIJSKI KAO SPORT RADNIKE KLASE, I DANAS JE U POTPUNOSTI VEZAN UZ GLOBALNU SUDBINU RADNIKE KLASE

klubova kao npr. socios Real Madrida ili Barselone. Prema njima se vodstvo kluba odnosi populistiki i tako zadovoljava njihovu elju za spektaklom. Najskoriji primer je predsednik Reala Florentino Perez koji je dobio izbore zahvaljujui obeanju da e dovesti Ronalda. Obino je dovoljno da jedan savez i zemlja skinu ogranienje broja stranaca i dopuste kompletnu liberalizaciju. Po domino efektu, e da bi mogle da izdre konkurenciju, druge lige moraju da se prilagode. To je logika trita i fundamentalna zakonitost takmiarskog kapitalizma prisutna u svim domenima proizvodnje. Time je obezbeeno da klubovi i lige koji uspeju da privuku vie kapitala mogu sebi da priute najbolje igrae na svetskom tritu. Tu onda poinje trka do dna (race to the bottom), gde se dolazi u situaciju da je veina klubova, ukljuujui i one najvee, u velikim dugovima. Jo jedna paralela sa ogromnim skalnim de citima i prezaduenim dravama.

teMat: nogoMet i neoliberalizaM

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

20

fifa: dobar Posao u junoj africi


O manje poznatoj pozadini prolog Svjetskog prvenstva
Mario KiKa

P
dogaaj zaMiljen Kao Kruna naPora u deMoKrati zaciji i stvaranju MultiKultu ralnog drutva uKinuo je deMoKraciju na Mjesec dana, ali i PotPuno ogolio odnose Koji se Kriju iza univerza listiKih Parola

ratei dodjele domainstava najveih globalnih sportskih (a onda i marketinkih) manifestacija koje su esto zalazile u sive zone, ne moe ostati neprimjetna zanimljiva raspodjela organizacija spomenutih natjecanja koja svoju geo-politiku ekvivalenciju dobiva u klubu najbre rastuih ekonomija svijeta BRICS-u koje u danim ekonomskim okolnostima jedine mogu podnijeti taj organizacijski teret, od zapadnih medija esto popraen eksplikacijom neiezlog kolonijalnog kompleksa dokazivanja/pokazivanja (nekadanjem?) centru. Olimpijske igre i svjetska prvenstva u nogometu, kao dva najskuplja i infrastrukturno najzahtjevnija dogaaja, posljednjih nekoliko godina redovno se odravaju u spomenutim dravama uz iznimku ovogodinje Olimpijade u Londonu, i to redom: Peking 2008., Juna Afrika 2010., Soi 2014., Brazil 2014., Rio 2016. te Rusija 2018., to ostavlja asocijacije koje stoje iza spomenutih natjecanja financijski neokrznute turbulencijama na tritima zemalja centra od kojih su do sada ovisile i iz kojih su, u konanici, i nastale. Na mikroeuropskom planu dodjeljivanje aktualnog prvenstva Poljskoj i Ukrajini funkcionira po slinoj matrici nagraivanja razvijajue poluperiferije s obzirom da se Poljsku esto (bez dubljeg uvida) voli uzeti kao uspjenu priu eurointegracija i prevladavanja ekonomske krize te je i naem politikom i ekonomskom establimentu bre-bolje postala novi uzor to se moglo primijetiti tijekom kampanje za EU referendum im se shvatilo da Irska ne funkcionira vie kao dobar argument u prii o uspjenim bratskim narodima ije utabane razvojne putove valja slijediti. Ukrajina je u trenutku dobivanja domainstva upravo izala iz naranaste revolucije obdarena novim proeuropskim predsjednikom, no zamiljena tranzicijska bajka s europskog Istoka se u meuvremenu izjalovila u frakcionatvu, korupcionatvu te nastavku tobonjeg sukoba arenih, ali jednako reakcionarnih snaga koji je svoj zadnji in dobio u pravno-zatvorskoj sapunici s Julijom Timoenko u glavnoj ulozi. Danas se gotovo i ne sjeamo svoje tragine prie i zajednike kandidature s Maarskom za EURO 2012. Bez prevelikog napora u rekapitulaciji njihove vladavine, moemo rei da je ta neostvarena fantazma bila najbolje odraeni posao ekipe iz Rusanove u njihovom dvocifrenom mandatu, jer pored javno-privatnih nedovrenih i zatvorenih dvorana po gradskim periferijama jo su nam samo nedostajali isti stadioni da pria o drugoj tranziciji dobije jo jedan motiv koji nedostaje u apokaliptinim razglednicama unitenog

graevinskog sektora, ali puno gore oku- socijalistikim revolucijama u portugalpiranog i devastiranog (javnog) prostora. skim kolonijama afrikog juga. No, ono to se desilo u Junoj Africi uspostavljaKontradiKcije PostaPar njem dijaloga izmeu ANC-a i Nacionalne thejdsKog drutva A upravo stranke (NP) ak se ne bi moglo nazvati je, meu ostalim, takve slike ostavilo prvo tranzicijom (osim u domeni juridikih Svjetsko prvenstvo u nogometu organizi- promjena i davanja politikih i kulturnih rano na afrikom kontinentu u Junoafri- prava svim stanovnicima bez obzira na koj Republici 2010. godine, koja je nakon rasu), nego kontinuitetom u ekonomskoj i prvog neuspjelog pokuaja, zapamenog socijalnoj politici iz osamdesetih. Tranzicijom (i to retrogradnom) bi se, po nevienim korupcionakim aferama iza glasake kutije, u drugom srazu s Maro- pak, moglo nazvati skretanje u desno prokom i Egiptom uspjela dobiti organizaciju gresivnih politikih snaga okupljenih oko prvenstva na vrhuncu vladavine Thaboa ANC-a koji je svoj emancipatorni kapital Mbekija i promoviranog (i neto slabije izvodio iz Povelje slobode (iz 1955.) koja realiziranog) gospodarskog rasta sa svim je bez obzira na nominalne reference s prateim mjerama u domeni monetarne i konstituirajuim dokumentima klasinog fiskalne politike te dokinutim dravnim liberalizma bila prije svega socijalistika regulacionizmom koji je dijelom opstajao agenda nastala konsenzusom politikih u prvoj vladi Afrikog nacionalnog kon- organizacija potlaenih rasnih skupina, gresa (ANC), tj. Trojne alijanse ANC-a, sindikata te europske komunistike imiKomunistike partije (SACP) i najjaeg gracije. Spomenuta povelja nastala po sindikata (COSATU). Slavljeno kao vrhu- principu participativne demokracije nac demokratske tranzicije zapoete 1994. udjelom tisua pisanih zahtjeva obeukidanjem apartheida i prvim izborima s spravljenih bila je osnova jedinog pravog opim pravom glasa, Svjetsko prvenstvo i historijski relevantnog pokreta otpora je umjesto bljetavila novog poretka sa- apartheidu iz kojeg su se onda raale i injenog od politikih i ekonomskih elita prve radnike pobune u jeku industrijasvih rasa ukazalo na kontradikcije po- lizacije sedamdesetih i promjene u strukstaparthejdskog junoafrikog drutva, turi proizvodnje praene naglom derurakao i na gotovo imperijalnu ulogu svjetske lizacijom. Prva serija trajkova desila se nogometne organizacije u njegovoj organi- 1973. u rudniku5 Carletonville, u kojem zaciji i realizaciji. SP 2010. je, stoga, funk- je reakcijom represivnog aparata ubijeno cioniralo kao simboliki in artikulacije 11 rudara, to je predstavljalo poetak pokonzistentne politike proizale iz drutve- buna koje e dodatno eskalirati osamdesenog ugovora starih korporativnih struk- tih u otvorenom sukobu ANC-a i reima. tura bijele manjine te razvijajue (crne) nacionalne buroazije, ali i uz pristanak talK left, act right Tih godina, (do tada) progresivnih snaga: sindikata i reim je prolazio kroz krizu vlastitog auSACP-a, koji su ostali tek povremeni kri- toriteta dodatno potaknutu (ili izazvanu) tiari (ili pasivni sudionici) skretanja na ekonomskom stagnacijom to je predstavneoliberalne staze prosperiteta samo oda- ljalo okvir za uvoenje ok terapija naglom branih u dravi s jednim od najveih koe- liberalizacijom trita (posebice graeficijenta nejednakosti (63,1 prema zadnje vinskog sektora) te djelominim otvaradostupnim podacima Svjetske banke iz njem trita (izvan bantustana6) i crnim 2009.1). Kao to je apartheid (ekonomski) obrtnicima. Politiki reformizam koji je odgovarao i domaem i stranom kapitalu3, onda nastupio krajem osamdesetih nije tako i trenutni odnosi snaga te politika bio izraz naglog politikog sazrijevanja kompromizma crne buroazije stvaraju reima Nacionalne stranke (NP) i afrikapovoljne poslovne okvire. Sam Mhlongo nerske elite, ve je rije o prostoj raunici u tekstu o klasnoj analizi June Afrike iz ekonokrata (koji su tijekom osamdesetih sedamdesetih godina upozorio je na ovaj preuzeli dominaciju u NP-u) prema kojoj mogui moment opadanja revolucionarne su demokracija i ope pravo glasa nuno snage i oduevljenja sitne buroazije im zlo za povlaenje sankcije, ali i nastavak postane vidljivo da se unutar opozicije ekonomskog puta u zacrtanom pravcu odvaja frakcija crnog proletarijata i stvara strukturnih reformi. Prema junoafrikom nezavisan pokret te e u kritinom tre- ekonomistu Patricku Bondu, makroekonutku revolucionarna borba postati kontra- nomski menadment u periodu od 1989. revolucionarna4. Naravno, sluaj mirne do 1993. postao je kasnije model za postatranzicije se ne moe izjednaiti s revo- parthejdsku politiku7 to je postalo jasno lucionarnim modelom kojeg je Mhlongo i kasnijim implementacijama ekonomskih imao na umu potaknut dogaanjima na- mjera Mandeline pa onda i ostalih admiroda u okruenju te dekolonizatorskim nistracija. Deklarativno lijevi politiki

TEMAT: NOGOMET I NEOLIBERALIZAM

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

21

pokret ANC je ovu diskrepanciju izmeu proklamirane politike i ispregovaranih i preuzetih mjera pokuao rijeiti nemoguom kombinacijom drave blagostanja i neoliberalne doktrine kroz program gospodarskog rasta (Gear) te program razvoja (RPD). Kao povijesni kuriozitet i ironija ostaje pria o Mandelinom zatvorskom apelu da se ni pod koju cijenu ne smije iz spomenute Povelje slobode izbaciti klauzule koje se tiu nacionalizacije rudnika i banaka. Kasniji postupci njegove vlade samo su potvrdili posprdnu krilaticu meu marksistoidnim kritiarima novog reima koja je primjenjiva i danas, talk left, act right. I dok se politika skalnog konzervativizma i liberalizacije trita dosljedno provodila (posebice u mandatu smijenjenog Thaboa Mbekija u prvoj polovici dvijetisuitih), paralelni infrastrukturni i socijalni projekti s ciljem smanjenja siromatva i ogromne nejednakosti kao i osiguranja minimalnih ivotnih uvjeta nisu uspjeli, a organizacija Svjetskog prvenstva samo je dodatno intenzivirala neloginosti u stambenoj i razvojnoj politici te alokaciji javnih sredstava namijenjenih za taj sektor.
CENTAR I PERIFERIJA U medijima

je esto ponavljan sluaj stadiona Green Point u Cape Townu koji je nanovo izgraeno zdanje u elitnoj etvrti, iako je u istom gradu postojao stadion koji zbog svog manje uglednog okolia etniki raznolikije radnike etvrti Athlone, koju krase montane nastambe, nije odgovarao ekonomskim raunicama FIFA-inih eksperata koji su bez velikog susprezanja izvalili ovinistiku bljuvotinu: Milijarde televizijskih gledatelja ne eli gledati daare i siromatvo na toj razini7. Dodatne probleme ambicioznim FIFA-inim planovima za dodatnom maksimizacijom pro ta stvarali su radnici potplaeni graevinski proletarijat na izradi infrastrukture za SP koji je godinu dana prije otvaranja

prvenstva stupio u trajk njih 70 tisua, to u zemlji gospodarskog rasta koju zadnjih godina redovno pogaaju generalni trajkovi (najvei je onaj iz 2007. kad je cijeli javni sektor traio vee plae, te jo jedan po zavretku prvenstva u rujnu 2010.) nije bilo neto novo. Mbekijeva politika kojom je osigurao lanstvo u drutvu jednako nejednakog Brazila (Ginijev koe cijent oko 55) te Kine, Rusije i Indije, rezultirala je sve uestalijim javnim reakcijama civilnog sektora i sindikata aktualizirajui nakon ukidanja apartheida gotovo zaboravljen mehanizam otpora prema vaeoj drutvenoj raspodjeli. Organizacija Svjetskog prvenstva u takvim okolnostima uestalog drutvenog bunta iziskivala je i pojaano djelovanje represivnog aparat. FIFA-in kolonijalistiki stav svojim zahtjevima je stvorio uvjete u kojima je gotovo ukinut suverenitet Republike, a prvi put nakon demokratskih promjena zabranjivana su javna okupljanja po gradovima8. Drugim rijeima FIFA-ina politika i zahtjevi prema dravnoj i lokalnoj vlasti te njihovi slijepi ustupci, doslovno su doveli do reinstalacije mehanizama apartheida na mjesec dana. Da je svaka odluka elnitva asocijacije bila podreena pro tu ukazuje i suspenzija regulacije devizne kontrole, neplaanje poreza te rigorozna zatita autorskih prava komercijalnih partnera. Dekima iz Zricha, kao svojevremeno i dekima iz Chicaga, oito odgovaraju kolonijalni, podaniki mentalitet, zatita (samo) privatnog vlasnitva te mehanizmi autoritarne drave kao najbolji uvjete za stjecanje pro ta. Gotovo paradoksalno dogaaj zamiljen kao kruna napora u demokratizaciji i stvaranju multikulturalnog drutva ukinuo je demokraciju na mjesec dana, ali i potpuno ogolio odnose koji se kriju iza univerzalistikih parola ukazavi na politiku FIFA-e kao jo jedne poslovne jedinice centra i drave periferije kao nemone sluge kapitala.

Biljeke 1 http://data.worldbank.org/indicator/SI.POV. GINI [30.5.2012.] 2 usp. Parry, Benita. Postcolonial Studies: A Materialist Critique. London: Routledge, 2004. str. x 3 Mhlongo, Sam. Za klasnu analizu June Afrike, u Marksizam u svetu, br. 6 (oktobar 1978.), str. 295 4 Odnos plaa bijelih i crnih rudara u tom momentu je bio 20.6:1 (ibid. 287) 5 Enklave, tj. crnaka geta u seoskim podrujima kojim je drava pokuala sprijeiti nasljavanje gradova crnim stanovnitvom. 6 Bond, Patrick. The Elite Transition From Apartheid. London: Pluto Press/University of Natal Press, 1999. str. 17. 7 http://www.opednews.com/articles/ World-Cup-Soccer-2010-Sha-by-SusanGalleymore-100608-993.html (30. 5. 2012.) 8 http://www.zcommunications.org/six-red-cardsfor- fa-by-patrick-bond (29.5.2012.)

FIFIN KOLONIJALISTIKI STAV SVOJIM ZAHTJEVIMA JE STVORIO UVJETE U KOJIMA JE GOTOVO UKINUT SUVERENITET REPUBLIKE, A PRVI PUT NAKON DEMOKRATSKIH PROMJENA ZABRANJIVANA SU JAVNA OKUPLJANJA PO GRADOVIMA

TEMAT: NOGOMET I NEOLIBERALIZAM

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

22

MUNDIJAL 2014: FUDBALSKO TRITE


Druga strana idueg Svjetskog prvenstva
VLADIMIR SIMOVI

POD IZGOVOROM ORGANIZACIJE PRVENSTVA, LOKALNE VLASTI RAIAVAJU SIROMANE KVARTOVE. FAVELE SE BUKVALNO RUE I VELIKI BROJ LJUDI OSTAJE BEZ KROVA NAD GLAVOM

To nije bio prvi put da zvaninici Svetske fudbalske federacije upuuju kritike organizatorima. Iako se ovom prilikom, nakon otre reakcije brazilskih politiara, izvinio za Vakove otre rei, predsednik FIFA-e, Sep Blater, je tokom prole godine i sam u vie navrata upozoravao domaine da zaostaju za planovima i da, ako se ovako nastavi, neki gradovi nee biti spremni. FUDBAL PRIPADA SVIMA Veliki ulog stavljen je na kocku. Svetsko prvenstvo e svakako doneti veliku vidljivost, ne samo Brazilu, ve i celoj Latinskoj Americi, privui e preko tri miliona turista i doneti, kako se procenjuje, oko 5,3 miliona dolara prihoda, a preraunato u dodatni rast drutvenog proizvoda, 103 milijarde dolara. FIFA je nezadovoljna lokalnim zakonodavstvom koje joj ne dozvoljava da preuzme punu kontrolu nad svim aspektima prvenstva, a nerazumevanje postoji i kada je cena karata u pitanju. Naime, u Brazilu studenti i penzioneri ulaznice za sportske dogaaje dobijaju po povlaenoj ceni od 50 odsto. Lokalne vlasti ele da ovu praksu primene i na utakmice svetskog ampionata. Takoe, problem predstavljaju i televizijska prava za prenos utakmica jer FIFA insistira da pravo na prenos Mundijala imaju samo stanice koje su ta prava otkupile, dok Brazilci pokuavaju da omogue lokalnim TV kuama makar ogranieni pristup ampionatu. I dok sa jedne strane brazilski ministar, Aldo Rebelo, pokuava da smiri strasti i tvrdi da turnir moe da pone i za nekoliko meseci ako treba, i naglaava da od svih gradova domaina samo Porto Alegre kasni za planovima, nekada najbolji igra kareoka Romario je uveren da e se domaini obrukati. U vie navrata on je upozoravao na kanjenje radova ne samo na stadionima, ve i na aerodromima koji moraju biti spremni da prihvate ogroman broj navijaa. Ipak, ovaj bivi fudbaler insistira da se Svetskoj fudbalskoj federaciji ne sme dozvoliti da zahteva promene brazilskog zakonodavstva tim pre to joj nansijske rezerve dozvoljavaju da uini ustupak domainima: prole godine je ostvarila pro t od 36 miliona dolara i time svoje rezerve podigla na 1,29 milijardi dolara. Ako im ne objasnimo gde im je mesto, FIFA e uskoro biti monija od nae predsednice, izjavio je Romario dodajui da e zbog kanjenja trokovi organizacije biti drastino vei. Svi radovi koji ne budu zavreni na vreme bie, kako se turnir pribliava, kategorizovani kao hitni radovi, to znai da e se izvravati po hitnom postupku bez prethodnog tendera. Ovakva praksa e omoguiti najveu pljaku u istoriji Brazila, zloupotrebu javnih fondova, a trokove organizacije uveati sa 44 na 55 milijardi dolara, smatra Romario. Ali za koga se organizuje ovo prvenstvo? Netransparentnost u organizaciji Mundijala 2014. otvara pitanje da li e najpopularniji sport u Brazilu postati dostupan samo imunima. Ta dilema je dodatno aktualizovana injenicom da su cene karata za utakmice izmeu 120 i 150 dolara to je cena koja je nedostina za prosenog stanovnika ove junoamerike zemlje. Graani to doivljavaju kao nepravdu tim pre to je uprkos obeanjima datim 2007 da . ni u jedan stadion nee biti uloen novac iz budeta, vlada pre dve godine priznala da e se novcem poreskih obveznika izgraditi ili renovirati devet od dvanaest stadiona. Za svega tri stadiona obezbeene su privatne investicije. Stoga su i razumljive sve glasnije kritike onih koji upozoravaju da dolazi do aproprijacije fudbala od strane bogatih, koji e uivati na tribinama izgraenim parama svih, pa i siromanih. GUVA U KAZNENOM PROSTORU Iako e Mundijal u globalu pomoi i napretku zemlje i razvoju fudbala u Brazilu, na lokalnom terenu stvari stoje drugaije. Pod izgovorom organizacije prvenstva, lokalne vlasti raiavaju siromane kvartove. Favele se bukvalno rue i veliki broj ljudi ostaje bez krova nad glavom. Oko 400 porodica koje su ivele u blizini stadiona Marakana nasilno je raseljeno kako bi se izgradio obian parking. Neke procene govore da e samo iz Rio de eneira biti izmeteno vie desetina hiljada porodica. Pojedini stadioni koji se grade za Mundijal i u koje drava ulae velike svote budetskog novca bie otvoreni samo tokom prvenstva. To znai da e se na njima odigrati svega nekoliko sati fudbala i da e nakon toga tribine ostati prazne. No organizacija Mundijala nije jedini problem. Ni situacija u brazilskom fudbalu nije najsjajnija. Reprezentacija ove zemlje je, globalno gledano, i dalje najuspenija reprezentacija koja je osvojila najvie titula prvaka planete (5) i nije propustila nijedno svetsko prvenstvo do sada. Brazilski klubovi, sa druge strane, dugo nisu uspevali da se izbore za slian status. Jedan od problema bio je konstantan izvoz mladih talentovanih igraa. Od 1990. do 2006. broj fudbalera koji su godinje naputali ovu latinoameriku zemlju popeo se sa 130 na 850. Ova tendencija ostavila je trag i na poseenost stadiona, koja je 2005. godine iznosila skromnih 8000 gledalaca proseno po utakmici. Ranije su se zvezde poput Pelea, Zika ili Sokratesa dosta due zadravale u svojim matinim klubovima. Tokom devedesetih se ovaj trend drastino promenio brazilski klubovi nisu uspevali da nansijski isprate ponude koje su evropski klubovi nudili talentovanim igraima. Najvei uvoznik bio je Portugal koji je zbog jezika bio savreno mesto za adaptaciju mladih sportista. Tako Ben ka danas u klubu ima petnaest Brazilaca, Sporting i Porto po osam, a Braga ak sedamnaest. UTJEHA ZA SIROMANU PUBLIKU Globalni karakter fudbala uticao je i na praksu da mnogi od brazilskih igraa koji napuste dravu uzimaju dravljanstvo neke druge zemlje. To je toliko uzelo maha da je 2010. godine Sep Blater izjavio da ako se ne obrati panja na uljeze iz Brazila, na sledeim svetskim prvenstvima svaka reprezentacija imati timove pune Brazilaca. Koliko god ova izjava zvuala kontraverzno, injenica da bogate zemlje sve vie privlae sportiste iz June Amerike i u tome ne tede novac, navela je FIFA-u da zabrani da igra nastupa za reprezentaciju neke zemlje, ukoliko u njoj nije proveo minimum pet godina. Neke stvari su se do danas ipak promenile. Argentina sve vie preuzima glavno mesto izvoznika fudbalskih talenata. U 2009. godini gauosi su izvezli ak 1700 igraa, odnosno ak 300 vie od Brazila koji je u toj godini izvezao 14% fudbalera manje nego prethodne. Jedan od razloga je svakako izuzetan napredak brazilske ekonomije koja je po nekim procenama ve preiala britansku. Ovo je omoguilo da potronja u fudbalu u Brazilu u 2010. godini skoi za 65% u odnosu na prethodnu, dok je u Evropi iste godine ovaj parametar doiveo pad od 25%. Jedan od najperspektivnijih fudbalera na svetu, Nejmar, i dalje ne planira da pree okean i zaigra u nekom od najjaih evropskih klubova. Igraa poput njega u Brazilu ima dosta. Ostaje nada da e oni uspeti da iskoriste izgraene stadione i utee ojaenu publiku plitkih depova.

zemlji u kojoj sve banke zatvaraju svoja vrata tri sata pred utakmice, a za vreme Svetskog prvenstva u fudbalu se praktino nita ne radi, predstojei Mundijal postao je svojevrstan test spoljne i unutranje politike. Kada je 30. oktobra 2007. Brazil i zvanino izabran za domaina najvanijeg fudbalskog takmienja na svetu, posle neuspelog pokuaja Argentine i odustajanja Kolumbije, planovi domaih vlasti ambiciozno su postavljeni i radovima se pristupilo brzo. Ipak, u martu ove godine erom Valk, generalni sekretar FIFA-e, rekao je da je izuzetno zabrinut zbog stagnacije u pripremama. Stvari ne funkcioniu, stadioni ne napreduju i sve mnogo kasni, izjavio je Valk poruujui organizatorima da se ugledaju na Junu Afriku koja je isto takmienje organizovala u 2010. godini. U svojoj kritici on se osvrnuo i na brazilski kongres sa kojim FIFA ve skoro pet godina ne moe da nae zajedniki jezik.

teMat: nogoMet i neolibeRalizaM

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

23

UgovoR s FUdbaloM
Dananji nogomet iz perspektive igraa
vladiMiR siMovi

onstantan stres na poslu, ubistvena monotonija, kontinuirano krenje radnih prava. Mnogo ljudi stavilo bi znak jednakosti izmeu svoje situacije i ovog spiska, ali malo ko bi, pretplaen na konzumiranje reportaa o glamuroznom ivotu sportista, pretpostavio da je ovo poetak prie o ivotu manjih i vie poznatih fudbalera. Jedan od njih, an-Mark Bosman je izaao kao pobednik iz sudskih okraja sa Fudbalskim savezom Belgije, svojim klubom i UEFA, izborivi za sebe, ali i za ostale fudbalere slobodne transfere posle okonanja ugovora sa odreenim klubom. To ipak ne znai da su danas fudbaleri slobodni i nezavisni, to pokazuju i neki tragini dogaaji iz prakse.
Reality checK Jedan od tipinih pri-

Uz zvuke pesme Reality Dejvida Bouvija presekao je svoje vene. Probudio se u psihijatrijskoj bolnici. Nikome nije bilo jasno zato bi neko sa tako perspektivnom karijerom eleo sebi da oduzme ivot.
KReacija javnosti Deaci su od malena indoktrinirani da je jedan od najveih uspeha u ivotu biti profesionalni fudbaler. Slava i novac kroz igru, ta vie poeleti? Ipak, ono o emu se ne govori dovoljno je i pritisak pod kojim se nalaze fudbaleri, a pritisak je ogroman. Profesionalcima nisu dozvoljene emocije. Doskoranji fudbaler Partizana, Almami Moreira, odigrao je 2009. godine utakmicu u kvalifikacijama za Ligu ampiona iako je uoi mea saznao da mu je majka preminula. Ovo je gest po kojem e ostati upamen meu navijaima: portvovanost je ono to se trai, a ne slabost i ranjivost. Pognuti glavu i posluno zapeti. Jer veruje da je to ispravno. Jer drugi veruju da je to ispravno. Na dan 10. novembra 2009. godine Robert Enke, jedan od najboljih nemakih golmana, bacio se pod voz. Depresija i strah od neuspeha bili su glavni razlozi zbog kojih se ovaj igra ubio. Konstantno pod okom javnosti Enke nije eleo da njegovo psihiko stanje bude vidljivo. Pokuavao je da svoja oseanja zadri za sebe, u krugu porodice, dok je obaveze u klubu i reprezentaciji izvravao na najviem nivou. Uostalom to se od njega i oekivalo, to je bio njegov posao, njegova obaveza. I on sam je verovao u to. Nije bilo mesta kompromisu. an-Mark Bosman je, kako i sam tvrdi, moda najpoznatiji belgijski fudbaler za koga zapravo niko ne zna. Roen je u Lijeu 1964. godine i odrastao u blizini Standardovog stadiona, stadiona na kojem je kao osamnaestogodinjak zapoeo profesionalnu karijeru. Krajem osamdesetih prelazi u redove gradskog rivala RFC Lige. Po isteku ugovora 1990. godine eleo je da pree u francuski USL Dunkerque, ali je transfer propao poto je RFC Lige zahtevao preveliku novanu naknadu ujedno mu drastino smanjujui platu. Bosman je pravdu potraio na sudu pokrenuvi tri paralelne tube: prvu protiv Fudbalskog saveza Belgije, drugu protiv svog dotadanjeg kluba i treu protiv UEFA, pozivajui se na slobodu kretanja radne snage. Naporna petogodinja borba za pravdu zavrila se istorijskom pobedom, ali je ujedno i unitila profesionalnu karijeru ovog fudbalera. Dana 15. decembra 1995. godine sud je doneo presudu da je sistem transfera kakav je do tada postojao u suprotnosti sa odredbom Evropske unije koja garantuje

mera je sluaj Martina Bengtsona. Roen 1986. godine u Orebru u vedskoj, poeo je da trenira fudbal u svojoj estoj godini. Kao klinac odgledao je TV emisiju o Ajaxovoj koli fudbala. Bio je fasciniran. U njoj su deca ivela skoro pa kao profesionalni fudbaleri. Da bi ostvario svoj san, Bengtson je razradio dodatne treninge: sat vremena na odmoru u koli, sat vremena nakon kole i sat vremena posle veere. Naporan rad se isplatio. Postao je redovni lan mlaih selekcija nacionalnog tima vedske u kojima su ga uili kako da postane elitni igra. Bio je u potpunosti indoktriniran. Na jesen 2002. dobio je poziv da doe na probu u Chelsea. Ubrzo je posetio i Ajax, a prvu profesionalnu prvoligaku utakmicu odigrao je poetkom 2003. godine kada je nastupio za tim iz svog rodnog grada rebro SK. Krajem oktobra, kada se sezona bliila kraju, dobio je ponudu o kojoj je sanjao od malih nogu. Potpisao je na dve i po godine za milanski Inter, sa mogunou produenja ugovora. Mesena plata je sadrala petocifreni broj, svota novca od koje se jednom sedamnaestogodinjaku vrtelo u glavi. Tokom dana je trenirao sa najveim svetskim zvezdama poput Adriana i Vierija. Zatim su sledili opinzi po najskupljim gradskim prodavnicama, a nou izlasci po najboljim milanskim klubovima. I tako sve do sredine marta 2004. kada je napunio osamnaest godina i povredio koleno. Mesec dana je morao da pauzira. I dok su igrai putovali po svetu i igrali utakmice, Martin je bio primoran da miruje u svojoj sobi i razmilja o svom ivotu. Najednom mu je sve delovalo besmisleno, ceo ivot mu je izgledao kao jedna beskrajna koloteina. inilo mu se da je postao robot, da reaguje samo na komande, bez kreativnosti, bez oseanja. Prestao je i da uiva u fudbalu.

slobodno kretanje radne snage. Ozvaniavanjem uvenog Bosmanovog pravila igraima je od toga dana bilo dozvoljeno da, kada se ugovor sa klubom okona, postanu slobodni agenti i bez ikakvih prepreka prelaze u bilo koji klub sa prostora EU. Ovakva odluka je u velikoj meri ojaala pregovaraku poziciju igraa kada je u pitanju potpisivanje novih ugovora jer su klubovi bili u konstantnom strahu da e ostati bez najveih asova. Tako su se npr. najvee fudbalske zvezde, poput Stiva Mekmanamana, Sola Kempbela, Mihaela Balaka ili Edgara Davidsa, pozivale na Bosmanovo pravilo. Prole godine je Vejn Runi pretio da e otii na kraju ugovora, ali je ipak na koncu pristao da produi saradnju sa Crvenim avolima iz Manestera. Po novom ugovoru Runi e godinje zaraivati 13 miliona funti, odnosno triavih 250 000 nedeljno. Ni klubovi nisu bili na velikom gubitku. Zapravo je benefit bio obostran jer je otvaranjem trita dolo do vee ponude igraa. Najvie su, naravno, profitirali veliki klubovi jer su bili u mogunosti da lake privuku perspektivne igrae, to je jedan od razloga sve vee ekonomske polarizacije u svetu fudbala, kao i veliki igrai koji su bili u poziciji da ispregovaraju jo vee plate. A an-Mark Bosman? On je danas leeni alkoholiar koji ivi od socijalne pomoi. Pokuavao je da nastavi dalje, ali je uglavnom igrao u amaterskim klubovima jer je kod onih veih u najavi bio prepoznat kao problem. Nalazio se pod strahovitim medijskim pritiskom i zapao u depresiju sa kojom se i danas bori. Mnogi misle da je u sudskom procesu zaradio itavo bogatstvo. Ipak najvei deo odtete koju je dobio otiao je advokatima i na poreze. Bogatstvo koje an-Mark danas poseduje nije vee od nedeljne plate prosenog fudbalera engleske Premijer lige.
Ko je pobedniK? Jedna od po-

slava ili novac KRoz igRU, ta vie poeleti? ipaK, ono o eMU se ne govoRi dovoljno je i pRitisaK pod KojiM se nalaze FUdbaleRi, a pRitisaK je ogRoMan

sledica Bosmanovog procesa je i ta da su klubovi i igrai poeli da potpisuju striktnije ugovore na dui vremenski period. Kristijano Ronaldo je u julu 2008. godine izjavljivao da su fudbaleri postali moderni robovi. On je eleo da pree iz Manestera u madridski Real, ali mu klub sa kojim je imao ugovor to nije dozvoljavao. ak je i predsednik FIFA, Sep Blater, podrao portugalskog reprezentativca u zahtevima, tvrdei da bi igra, u sluaju da ne eli da bude deo odreene sredine, morao imati pravo da otkupi svoj ugovor i pree tamo gde eli. Paradoksalno, ovih dana moemo itati o tome kako postoji mogunost da upravo

Ronaldo, koji je govorio o robovlasnikim odnosima u fudbalu, bude uloen kao bankarska garancija. Naime, panska banka Bankia, koja je madridskom Realu pozajmila 76,5 miliona evra za rekordan transfer ovog igraa koji je iznosio oko 100 miliona evra, sada trai pozajmicu od Evropske centralne banke, a kao garancija ponuen je najskuplji igra na svetu, na isti nain na koji se u zalog nudi zgrada ili vralica.

temat: nogomet i neoLiBeraLizam

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

24

renesansa iLi propast?


Analiza engleskoga klupskog nogometa predvidjela je prije deset godina preobrazbu industrije sporta u recesijskim godinama
john reid

izListavanje kLUBova na BUrzi prevariLo je mnoge oBoavateLje jer sU povjerovaLi da e njihovi kLUBovi postati dionika demokracija, da e posjedovanjem dionica svojeg kLUBa doBiti sredstvo kontroLe

prologodinjoj sezoni Lige prvaka [2000/2001] 32 kluba podijelila su 600 milijuna dolara na raun televizijskih prijenosa i sponzora. Pobjedniki klub, Bayern Mnchen, zaradio je skoro 40 milijuna dolara nakon odigranih samo 17 utakmica. Pripovijeda se da je Lorenzo Sanz, predsjednik Real Madrida, pobjednika iz 2000., izjavio da je njegov klub tvornica novca, iako je Real sezonu zavrio s dugovima od 120 milijuna funti. Manchester United, na koji otpada polovina operativne dobiti cjelokupne Premier lige, marljivo iri svoje poslovno trite izletima na Daleki Istok i ugovorom s bejzbolskom ekipom New York Yankees, etiketiranim kao zajedniko marketinko ulaganje vrijedno vie milijardi dolara. Ali iza ove 'trine dominacije' stoje zabrinjavajui podaci. U 2000. godini profiti su pali 25%, uglavnom zbog rasta plaa, iako

brojke za godinu koja je zavrila 31. srpnja u Manchesteru nego bilo koji drugi klub). 2001. pokazuju poveani ukupni prihod od Unapreenje prodaje i sponzorstvo 130 milijuna funti, rast za 29%, uz dobit donose 26% klupskih prihoda. Uskoro od 21,8 milijuna funti. e granica biti visoko na nebu. Div sportske opreme Nike preuzeo je unapreeBrand United Prema godinjem nje prodaje na globalnoj razni, dijelei istraivanju nogometnih financija koje prihode s klubom, i promovirajui brend provodi Deloitte Touche, izmeu 1993/94 Uniteda, posebice u Aziji i Sjevernoj i 1998/9, plae u klubovima Premier lige Americi. Ugovorom se predvia da e klub porasle su 266%, u usporedbi s rastom pri- ostvariti zaradu od najmanje 300 milijuna hoda od 177%. Jo jedno nedavno istrai- funti. Njihovo etverogodinje Vodaphone vanje ukazuje da prosjeni igra Premiers- sponzorstvo vrijedi vie od 30 milijuna hipa zarauje 400 000 funti godinje. Svaki funti, a United oekuje i televizijsku zaklub Premier lige mora pokazivati svojim radu veu od 25 milijuna funti samo na navijaima da troi i zadnju prebitu paru utakmice u Premiershipu. da bi zadrao korak sa suparnicima ili ih U 2000. godini, bez obzira na ispadanje nadmaio. Ali bazen dobrih igraa je ogra- iz Lige prvaka u etvrtfinalu od Reala, Uninien. Cjelokupni je nogomet dospio u ted je zaradio 16,9 milijuna funti tijekom potroaki rvanj. Pobjednicima idu ve- natjecanja, gotovo dvostruko vie nego like zarade, ali u nastojanju da pobijede, kada su osvojili trofej 1999. godine. Teletrokovi svakog kluba penju se upravo vizijski kanal Manchester Uniteda (MUTV) do razina onih koji pobjeuju, esto ih takoer e puniti blagajne milijunima. Ali ne teku uvijek med i mlijeko krapremaujui. Prema pisanju Economista, u novom ljevstvom Uniteda. Cijena njihovih dionedavnom preobraenju na nogometno nica se gotovo prepolovila od kraja sezone novinarstvo, "uskoro, neto e se morati 1999/2000, iako su TV prihodi prole sepromijeniti, jer ini se da su prihodi nogo- zone porasli za 8 milijuna funti. Plae su meta od TV-a blizu svog vrhunca. Nosioci podrezale dobit. U budunosti, ako hoe prava televizijskog prijenosa vjeruju da se zadrati Beckhama, Giggsa i Keanea, praenje nogometa pribliava toki zasi- morat e platiti najmanje 100 000 funti enja. Novi ugovori nee kao do nedavno tjedno za svakog posebno (ve to vjeroomoguavati nogometu ogromna povea- jatno i rade!). Manchester United dominirao je Prenja svakih nekoliko godina, a i sponzorstvo e vrlo vjerojatno opadati". mier ligom. Takva e dominacija rezultirati Eksperiment plati-pa-gledaj moe se time da navijai drugih klubova ugase TV obiti o glavu; ne postoji jamstvo da e se kada igra United. Budui je teko zadrati oboavatelji pretplatiti. Televizijski plati- interes navijaa ako se ve do Boia zna pa-gledaj kanali za Man United, Chelsea, da je United osvojio Premier ligu. OboLiverpool, Celtic i Rangers rezultirat e avatelji nee pratiti utakmice koje su godaljnjom preraspodjelom novca od klubova tovo besmislene zbog dominacije Uniteda. s manjom navijakom bazom prema klubovima koji se ve kupaju u novcu. to se dogaa kada mjehUManchester United je najbogatiji svjet- ri prsne? Izlistavanje klubova na ski klub. Svjetski najvea baza navijaa burzi prevarilo je mnoge oboavatelje jer stoji iza njihovih financija. Istraivanje iz su povjerovali da e njihovi klubovi postati 2001. godine koje je objavio hamburki dionika demokracija, da e posjedovaUEFA Sports, pokazuje da 26% europskih njem dionica svojeg kluba dobiti sredstvo nogometnih navijaa misli da je Manche- kontrole i odluivanja u voenju kluba. Na ster United najbolji klub na svijetu. United sastancima dioniara uskoro su otkrili da ima 14 milijuna fanova irom Europe. U je nekoliko stotina ili tisua njihovih diBritaniji ima dva i pol puta vie navijaa onica preglasano od strane velikih dionego klub sa sljedeom najveom bazom, niara ili tvrtki u posjedu velikog paketa Chelsea. dionica. Novi vlasnici kluba postali su jo Zahvaljujui satelitskom praenju, baza vie bezlini nego u prolosti. navijaa Uniteda je globalna. U Aziji imaju Komercijalno iskoritavanje lojalnosti trgovine u Singapuru, Bangkoku, Kuala brendu diktiralo je veliko poveanje noLumpuru i Hong Kongu. U derbiju gometnih financija. Ova odanost graena je prole sezone, kad je United gostovao na tijekom vie generacija navijaa iz radnike Maine Roadu, domaem terenu Manche- klase, prenoenjem svoje vjernosti klubu s ster Cityja, navijai Cityja nosili su ve- koljena na koljeno. Transformacija igre u liki transparent s natpisom: Dobro doli smjeru sve daljem od podrke iz radnike u Manchester (duhovito, ali neistinito; klase iskljuuje novu generaciju od prisustvoalu na stranu, United ima vie navijaa vanja na utakmicama. Balon poinje pucati.

Klubovi izlistani na burzi posljedica su vie od milijarde uloenih funta u nogometnu industriju sklapanjem ugovora sa Skyem i drugim TV kuama. Ovi ugovori, kao i ogroman porast cijena ulaznica i prodaje robe, ukljuujui i replike dresova, uzrokovali su strelovit rast vrijednosti nogometa na burzi. Danas, kao to navode poslovne stranice u The Observeru (8. travanj 2001.), ljubavna afera poslovnog centra Londona (City) i nogometa je stvarno i doista zavrena. Svi klubovi, ukljuujui i Manchester United, pratili su pad vrijednosti vlastitih dionica. Analitiari iz poslovnog centra Londona i institucionalni dioniari jadikuju da nogometne kompanije troe mnogo vei dio svojih prihoda na plae nego bilo koja druga vrsta poslovanja. Ova izlistavanja dovela su u pitanje budunost mnogih klubova. Poetni bum nogometne industrije na burzi preobrazio se u pad vrijednosti dionica za veinu klubova. U recesiji, to bi moglo dovesti do toga da mnogi klubovi jo dublje upadnu u dug budui da vrijednost klubova tone. Poslovni centar Londona nee imati previe razumijevanja za otklizavanje klubova u dug. Mnogi klubovi doi e pod kontrolu steajnog upravitelja ili ak bankrotirati, ukljuujui i neke od veih klubova. Trenutno, nogomet se doivljava kao raireni hir; veliki broj navijaa iz srednje klase posjeuje utakmice, a poduzea za korporativnu zabavu ulaznice kupuju u velikim paketima. U recesiji, mnogi e od tih novih, situiranih navijaa izgubiti posao i vie nee biti u mogunosti priutiti sebi prisustvovanje. Smanjit e se i kupovina korporativnih ulaznica i eventualno ak korporativnog sponzorstva. Recesija e takoer uzrokovati porast nezaposlenosti meu navijaima iz radnike klase, ukljuujui i kvalificirane radnike, koji ine najvei udio onih koji odlaze na nogometne utakmice. Umjesto rasprodanih mjesta na stadionu uskoro bi mogao porasti broj onih preskupih i neprodanih. Prihod od televizijskih prava takoer e biti pod udarom. U recesiji, ljudi e se prvo odrei luksuza poput digitalnih pretplata. Prihodi e se snano smanjiti tvrtkama kao to je Sky. Digitalne tvrtke mogle bi se ak i zatvoriti. Prihodi od televizijskih prava u buduim ugovorima s Premier ligom otro e opadati. Broj pretplatnika Sky Sportsa za prijenose uivo smanjio se za vie od 10% u odnosu na sezonu 1999/2000. Sve vie znakova upuuje na dosadu zbog prezasienosti televizijskim prijenosima. To vie nije dobitna kombinacija

TEMAT: NOGOMET I NEOLIBERALIZAM

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

25

za privlaenje publike kao to je bilo nekada. Televizijska gledanost je razoaravajua za-televiziju-skrojenu Ligu prvaka. U Obseveru navode: Opasnost nove komercijalne verzije nogometa stvorene za televiziju i prikazanu u izvedbi individualnih zvijezda plaenih milijune nee uspjeti privui novu generaciju potroakih ovisnika.
SIMBOL KORPORATIVNOG NOGOMETA Premiership postaje utrka s

jednim konjem, to opovrgava tvrdnju da se radi o najboljoj ligi na svijetu. Francuska, panjolska, talijanska i njemaka liga puno su kompetitivnije. U kotskoj je to barem utrka s dva konja. Nisam mrzitelj Manchester Uniteda; kako god da je nogomet organiziran u Engleskoj, to bi bio najvei klub. Veliki dio njihovog nedavnog uspjeha posljedica je angamana jednog od najveih menadera svih vremena, ali i razvoja izvrsnog omladinskog sustava. Njihovi pravi navijai bili su u prvim redovima borbe protiv komercijalizacije, organizirani u Udrugu nezavisnih navijaa Manchester Uniteda. Uspjeno su se suprotstavili preuzimanju od strane Sky TV-a te se borili protiv poskupljenja cijena ulaznica i stadiona s iskljuivo sjedeim mjestima. Udruga je pozvala na ponovno uvoenje stajaih mjesta, odnosno mjesta za pjesmu. Ali Manchester United postao je simbol korporativnog nogometa. Prema izvjetaju istraivaa BMRB-a, u 1996. godini, 27% mladei u dobi od 7 do 19 godina smatraju se navijaima Uniteda. Puno je vjerojatnije da oni podravaju korporativnu, pobjedniku sliku; velika veina njih vjerojatno nikada nije ni bila u Manchesteru. Manchester Unitedu ak je doputeno da odlue o povlaenju iz FA kupa 2000. godine, da bi sudjelovali u besmislenom, ali novano izuzetno primamljivom turniru u Brazilu uz blagoslov nogometnih vlasti i laburistike vlade, baziran na sumnjivoj tvrdnji da e time osigurati englesku aplikaciju za Svjetsko prvenstvo 2006. godine to se nije dogodilo ve je samo obezvrijedilo najstariji nogometni turnir na svijetu, kojemu su sponzori ve otprije smanjili ugled. Nije dobro za nogomet da je sav novac koncentriran u blagajnama samo nekoliko

najboljih klubova. Prosperitet za nekolicinu doveo je do irenja jaza ne samo izmeu klubova Premier lige i niih liga, ve i do rastueg jaza unutar Premier lige lige u ligi dominaciju Manchester Uniteda, Liverpoola, Leedsa, Arsenala i Chelsea. Spursi i Everton, koji su bili dio velike petorke, nisu vie dio elite. Dakle, ova nogometna renesansa uinila je bogate klubove bogatijima, a siromane dovela pred bankrot. Odraz je to drutva u cjelini. Ekonomski prosperitet (koji je sada okrenuo u recesiju) pretvorio je Britaniju u etvrto najvee gospodarstvo na svijetu, a jaz izmeu bogatih i siromanih je najiri u zadnjih sto godina.
VELIKI BIZNIS SPASITELJI ILI GRENICI? Razotkrijmo nekoliko mi-

tova. Veliki poslovni tajkuni nisu spasili nogomet za relativno malu investiciju zaradili su milijune funti na igri nitko od njih nije izgubio od ulaganja u nogomet. ak i krediti klubovima obino su krediti uz visoke kamatne stope i plaamo ih mi navijai. Mi, navijai, nismo dobili pretvaranjem nogometa u industriju vrijednu vie milijarda funti. Nai depovi ispranjeni su ogromnim poveanjem cijena. Nekada jeftin oblik zabave sada stoji bogatstvo. Ulaznica za gledanje drugoligakog kluba Queens Park Rangers (QPR) kota izmeu 13 i 18 funti. Ulaznica za Chelsea u Premier ligi kota izmeu 28 i 40 funti. Da su cijene zadrale korak s in acijom, gledanje utakmice kotalo bi nas izmeu 5 i 8 funti, ovisno koju ligu gledate. Do 1991. godine bilo je 20 000 stajaih mjesta na Old Traffordu, po cijeni od 4 funte i 90 penija za djecu. Najjeftinije karte ove sezone na Old Traffordu su 18 funti za lanove i 20 funti za one koji nisu. Nogomet je pretvoren iz narodne igre u karneval skupoe i pohlepe. Nogometna renesansa ostavila je u dugu 74 kluba od ukupno 92; neke u ogromnom dugu. Mnogi klubovi su odgodili egzekuciju iskljuivo zbog goleme kampanje navijaa Brightona, QPR-a, Fulhama, Bournemoutha, Wimbledona, Lincoln Cityja, Northamptona, Hulla i mnogih drugih klubova. Tisue navijaa sudjelovali su u masovnim akcijama protiv uprave njihovih klubova (Izbaciti upravu bio je refren na

stadionima po cijeloj zemlji). Nogometni klubovi nisu poput drugih poduzea, oni su dio zajednice i prirasli su srcima vie tisua ljudi koji podravaju svoje timove. Pokuaj spajanja QPR-a i Wimbledona, 2001. godine, neprijateljski su doekale obje skupine navijaa. Hibridna ekipa nita ne bi znaila pravim navijaima obaju klubova, ali nogometni direktori ne mare za osjeaje navijaa. Autobiogra ja iskusnog biveg nogometaa, Lena Shackletona, sadri poglavlje pod naslovom to prosjeni direktor zna o nogometu stranica je ostavljena prazna. Dok je Spursima upravljao Alan Sugar, predsjednik elektronike tvrtke Amstrad, u knjizi The Great Divide (Alex Fynna i Olivije Blair) navodi se da je u ranim danima Sugar morao pitati to je ta 'dvostruka kruna' o kojoj svi raspravljaju!' [1] Formiranje Premier Lige postalo je nulta godina; prethodna nogometna povijest nije se dogodila. Novi vlasnici i mediji eljeli bi zaboraviti proleterske korijene nogometa. Prema navodima u knjizi Slikovna povijest engleskog nogometa, Nogometom danas dominiraju predsjednici koji esto istiu osobnosti umiljenije od onih svojih igraa. I neprestana potreba za povratom na investicije. Stoga kada pomno istraujemo porijeklo mnogih dananjih najveih klubova, esto je intrigantno saznati da njihovim formiranjem ne dominiraju nancijski koncerni, ve naela socijalizma, kranstva i zajednitva. Arsenal, Stoke City, Manchester United, West Ham, Crewe Alexandra i Coventry izvorno su radnike momadi. Nadimci klubova pokazuju vezu izmeu klubova i industrija u kojima su radili njihovi navijai, u vrijeme dok smo jo imali preraivaku industriju u zemlji. Nadimak Shef eld Uniteda je Blades (Otrice), Luton Towna je Hatters (Cilindrai), Northampton Towna je Cobblers (Postolari), a West Ham je Irons (ekiari). Veliki menader Liverpoola iz 1960-ih i 1970-ih, Bill Shankly, bio bi vrlo ljutit zbog transformacije nogometa. Jednom je rekao: Socijalizam u koji ja vjerujem znai da svi radimo jedni za druge svi imaju udio u nagradama. To je moj stav o nogometu, to je moj stav o ivotu.

TRANSFORMACIJA IGRE U SMJERU SVE DALJEM OD PODRKE IZ RADNIKE KLASE ISKLJUUJE NOVU GENERACIJU OD PRISUSTVOVANJA NA UTAKMICAMA. BALON POINJE PUCATI

[1] Tottenham je prvi engleski klub u 20. stoljeu koji je u sezoni 1960/1961 osvojio i kup i prvenstvo. Objavljeno na http://www.socialistparty.org.uk/ ReclaimTheGame/reclaimthegame1.htm S engleskoga preveo Domagoj Mihaljevi. Oprema teksta redakcijska.

temat: nogomet i neoliberalizam

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

26

Prema marksistikoj Politikoj ekonomiji nogometnih navijaa


Pokuaj razvijanja uvelike zanemarene znanstvene perspektive u prouavanju nogometa oslanja se na pojam "fiktivne robe" i bavi raspravom navijaa Evertona o preseljenju kluba na novi stadion
david kennedy i Peter kennedy

navijai PomaU Proizvesti nogomet ne samo stvarajUi atmosferU Uoi Utakmice koja Proizvodi Uinak na samU igrU, nego i ProteUi UlogU i vanost nogometa na lokalnU zajednicU

studijama koje se bave nogometnim navijaima nedostaje marksistika perspektiva komodifikacije to rezultira time da se komodifikacija ne tumai u irem kontekstu proizvodnih odnosa i bez pripadajuih dijalektikih kontradikcija. Cilj ovog rada je ukazati na vanost marksistike politike ekonomije nogometa kroz studiju sluaja navijaa nogometnog kluba Everton i njihove debate oko preseljenja stadiona. Cilj rada nije istraiti klasnu borbu ili revolte navijaa, ve ponuditi snimku dnevnih nesigurnosti i dilema navijaa koji odgovaraju na fetiizam robe i bore se s njim u kontekstu industrije s izrazito nesigurnom robnom strukturom. Uvod Posljednjih godina nogometni navijai postali su subjektom intenzivnih znanstvenih interesa koje je dodatno potakla zabrinutost zbog sve veeg stupnja komercijalizacije i komodifikacije profesionalnog nogometa (Nash, 2000; Hudson,

2001; Crolley and Hand, 2002; Giulianotti, 2005; Robinson, 2008). Ovo istraivanje prvenstveno se bavi pitanjem do koje su mjere navijai podloni komodifikaciji pri emu je komodifikacija definirana kao proces u kojem neki objekt ili drutvena praksa dobiva razmjensku vrijednost ili postaje primarno trino orijentirana... komodifikacija je takoer i proces koji podrazumijeva postupno prodiranje trine logike u sve dijelove prouavanog objekta ili prouavane drutvene prakse (Ciulianotti, 2002: 26). Drugi fokus istraivanja je pitanje zadravaju li navijai tradicionalne forme udruivanja. Premda je predmet interesa vezan uz navijae svih liga, ovdje emo se fokusirati na stavove navijaa elitnih klubova koji najvie osjeaju pritiske komercijalizacije i komodifikacije. Istraivanja su pokazala da su navijai sa svojim klubovima tradicionalno snano vezani zajednikim identitetom i osjeajem moralnog vlasnitva. No istovremeno, kad se radi o prepoznavanju financijskih kriza klubova, nogometni navijai otkrivaju se kao trini realisti. Navijai pokazuju sve vie trine mudrosti s poduzetnikim sentimentom prema korporativnim poslovima svojih klubova koji je u sve veoj koliziji s tradicionalnim sentimentom moralnog vlasnitva. Moglo bi se rei da je u literaturi dominantna perspektiva prema kojoj je odnos izmeu klubova i njihovih navijaa sve vie definiran kao odnos proizvoaa i potroaa (Nash, 2000; Tapp and Clowes, 2000; Tapp, 2004; Adamson, Jones and Tapp, 2005; Ciulianotti, 2005) pri emu komodifikacija dobiva sve vei naglasak. Premda postoji istraivako polje koje se bavi komodifikacijom nogometa kao i pitanjima kakve ona prijepore izaziva meu navijaima te premda to polje sve vie raste, marksizam pri tom rijetko ima sredinju ulogu, to je iznenaujue s obzirom na to da je fokus istraivanja upravo komodifikacija. Doista, marksistika politika ekonomija nogometnih navijaa je primjetno odsutna iz literature. Izostanak marksizma znai da u postojeim istraivanjima o dinamici komodifikacije izostaje fundamentalna dijalektika izmeu trinih procesa i kapitalistikih proizvodnih odnosa. Teorijsko izvorite postojee literature uglavnom se temelji na sintezi Marxa, Durkheima i Webera koja se moe kategorizirati pod klasine socioloke kategorije. No, ipak je potrebno naglasiti da je razlikovno obiljeje ove sinteze izbjegavanje Marxove centralne problematike kapitalistikih odnosa proizvodnje i klasne borbe s ciljem instrumentalizacije racionalnosti kao sredstva razumijevanja dinamike komodifikacije (Radin, 1996; Armstrong, 1998; Creenfield and Osborne, 2001; Ciulionotti, 2005). S obzirom na fragmentaciju stvari, problematino je postaviti

trite kao temelj za razumijevanje socijalnih odnosa jer je na trinoj razini teko obuhvatiti unutarnje veze meu stvarima. (Marx, 1947 [1867]). Postojea istraivanja o komodifikaciji nogometa i nogometnih navijaa prihvaaju takvu fragmentaciju pri emu se nogometna industrija kao prizma klasne borbe ignorira u korist deskripcija i kvalifikacija tradicionalnih i gentrificiranih navijaa. Pri tom su problemi poput onog do koje mjere zakon vrijednosti zapravo djeluje u nogometnoj industriji u najboljem sluaju marginalizirani diskusijama o tome kako kriteriji razmjene vrijednosti (cijene, trokovi, profiti, trgovina itd...) utjeu na igru. Takoer se pri tome komodifikacija u konanici sagledava iskljuivo u okvirima trita. Naravno, u postojeoj literaturi sredinji problemi u nogometu su ipak prepoznati; kao na primjer taj da je nogomet sve vie definiran u granicama odnosa proizvoa potroa, pri emu istovremeno ostaje mnogo vie od biznisa. Meutim, koja je tono priroda ovoga vie od uvijek ostaje nerazjanjeno ili barem nedovoljno istraeno. Objanjenje se nudi u okvirima konceptualnih dobacivanja binarnim opozicijama tradicije/dekomodifikacije naspram komercijalizacije/ komodifikacije, i to do toke u kojoj krovni termin komodifikacije postaje neupotrebljiv kao deskriptivni i analitiki aparat koji ujedno moe sluiti kao prepreka za nijansiranje i kontekstualnije razumijevanje naina na koji se trite i trina logika uvode u samu igru (Moor, 2007: 132). ak i kad se analiza izvodi u okviru pristupa kulturalne ekonomije, artikulacija kulture i ekonomije pretpostavlja sintezu komodifikacije nogometa kao krajnjeg rezultata. To se dogaa usprkos priznanju vanih teoretiara ovog polja (du Gay and Pryke, 2002; Warde, 2002) da postoje dvije alternativne kauzalne tvrdnje koje se tiu odnosa kulture i ekonomije. Prva je kulturalizacija ekonomije (u kojem su orijentacija ka estetskom i simbolika znaenja integralna ekonomskom objektu). Druga je da kultura postaje sve vie komodificirana (pri emu instrumentalno-racionalne, kalkulativne motivacije sve vie postaju dijelom kulturalnih praksi). Meutim, kad se ovaj blizanaki kauzalni lanac primijeni na nogomet, ini se da se dva alternativna uzroka ignoriraju u korist jedne logike: komodifikacije s jedinom napomenom da ekspanzija komercijalizacije i pratei marketing i pretvaranje u trgovinu svih aspekata igre (koji tvore osnovu komodifikacije), manje ovise o ekonomskoj raunici na temelju odnosa trokova i vrijednosti, nego o simbolikim i ikonikim znaenjima vezanima uz konzumaciju nogometa. Drugim rijeima, tradicija i zajednica postale su prijenosnici komodifikacije. Ovdje je kljuno

primijetiti da se za razvoj komodifikacije kulturalno i ekonomsko promatraju u osnovi kao uzajamno konstitutivne, unutar krovnog teorijskog okvira pod kojim imperativi trinih racionalizacija zauzimaju mjesto klasne borbe. Izazov za marksistiku politiku ekonomiju kojom se bavimo u sljedeem odjeljku ne sastoji se u ignoriranju tih konceptualnih dihotomija kako se one nadograuju na razumijevanje stavova navijaa, ve izazov lei u omoguavanju dijalektike, otvorene analize fiktivne i iznijansirane prirode kako komodifikacije i referenci navijaa prema zajednici tako i tradiciji kao prijenosniku netrinih sentimenata koji stoje u opoziciji spram komodifikacije. Prema marksistikoj Politikoj ekonomiji nogometa kao fragilne robne strUktUre Marksistika politika ekonomija sportske industrije izila je iz mode krajem 1980-ih, djelomino zbog utjecaja razliitih znanstvenih paradigmi poput poststrukturalizma, a djelomino jer ju se smatra redukcionistikom. Dok je marksizam bio utjecajan u sportskim i nogometnim istraivanjima, bavio se tim industrijama kao dijelom kapitala angairanim u produkciji robe za profit (ako ne izravno, onda neizravno kao imovine koja se kroz medije i reklame moe eksploatirati za profit), no ujedno se prouavao i kao sredstvo ideoloke kontrole nad radnikom klasom (indoktrinacijom u kapitalistike vrijednosti konzumerizma, konkurentnosti i velianjem ikonikih nogometnih zvijezda) na isti nain na koji bilo koja druga roba reproducira istu dominaciju (Brohm, 1978; Wheeler, 1978; Beamish, 1982; Gruneau and Gantelon, 1982; Gruneau, 1983). Takav pristup svakako ima uporite u Marxovim radovima. Marx i Engels su u Kapitalu pisali o zakonima kao tendencijama koje djeluju i provode se gvozdenom nunou (Marx, Kapital, Predgovor njemakom izdanju, 1947:L) dok su u Manifestu Komunistike partije (1973 [1848]) uvjereni da e zakoni akumulacije kapitala prodrijeti u sve industrije. Meutim, naglasak na radni dan takoer sugerira da tendencije koje djeluju poput zakona ostaju upravo to: tendencije otvorene borbi i transformaciji pri emu je ishod uvijek neizvjestan. tovie, kad je Marx pisao o fetiizmu robe (kategoriji na koju se oslanja komodifikacija, a koja se rijetko spominje u aktualnoj literaturi) bio je potpuno svjestan toga da situacije u kojoj se socijalni odnosi meu ljudima prikazuju kao stvarni odnosi [meu osobama, a drutveni odnosi meu stvarima, Karl Marx. Kapital. 1947:36] nikad nisu fiksna stanja kategorikih imperativa ve toke intenzivnih

temat: nogomet i neoliberalizam


kolektivnih i individualnih borbi. Kad se govori o nogometnoj industriji, ini se da se s Marxovom perspektivom otvorenih borbi i transformacija slae i Taylor (1984) koji se protivi bilo kakvoj kapitalistikoj logici tumaenja nogometa istiui pritom da se institucionalizacija socijalnih odnosa radnike i burujske klase moe bolje promatrati kao apsorbent kapitala maksimizirajue korisnosti umjesto polja akumulacije kapitala. Premda je Taylor primijetio tu ekonomsku neobinost, on ni u jednom trenutku ne dovodi u pitanje robnu strukturu nogometne industrije. Prema Marxu nemogunost kapitala da prodre u neku industriju mora utjecati na robnu strukturu. Robe su manifestacija kapitala, a kapital je manifestacija klasne borbe. Robe su takoer manifestacija upotrebnih vrijednosti i drutvenih potreba koje su takoer produkti klasne borbe. Akumulacija kapitala omoguava motivacijsku snagu kako bi se osiguralo da razmjenska vrijednost dominira nad upotrebnom vrijednosti: poopeno reeno, to je opseg akumulacije vei, to su snaniji procesi komodifikacije; a tamo gdje je akumulacija malena ili nepostojea, motivacija za komodifikaciju slabi s obzirom na upotrebnu vrijednost i drutvenu potrebu koje mogu ili ne moraju postati dominantne motivacijske snage unutar pojedine industrije u kojoj se proces odvija. Nastavljajui se na Marxa moglo bi se tvrditi da su objekti, prakse i odnosi (poput onih na nogometnom terenu) uvijek u pokretu: uvijek postaju robama, ali nikad potpuno komodificirane jer takoer postaju i upotrebne vrijednosti. Premda postaju upotrebnim vrijednostima, rijetko razviju svoj puni kapacitet kao upotrebne vrijednosti jer istovremeno postaju robe namijenjene razmjeni s profitom kao krajnjim ciljem. Motivacija za kojom se povode kapitalisti je mogunost akumulacije kapitala u bilo kojoj industriji; ako je ona mala, robna struktura bit e nestabilna s obzirom na industrije u kojima je mogunost akumulacije velika. Nastavljajui se na dosad reeno, iz nae perspektive marksistika politika ekonomija nogometne industrije ima mogunost osigurati dijalektiki temelj nogometa s veom svijesti da se njezini proizvoaki i potroaki odnosi nisu razvili do toke potpune komodifikacije. Nogometna industrija je jedna od industrija u kojoj odnosi dominacije kapitala jo uvijek nisu presnani, to za posljedicu ima to da je robna struktura nestabilna te stoga podlona interpretacijama, manipulacijama, a povremeno i otvorenim izazovima (argument kojeg razraujemo nie u tekstu). Nastojimo ne itati previe o marksistikim pristupima robnoj strukturi u industrijama jer njima i dalje dominiraju pristupi koji kapitalistike odnose i kategorije tretiraju kao potpuno dovrene. Ono to je Marx kazao o robnoj strukturi moe se nadopuniti Polanyijevim (1957) opservacijama o fiktivnoj prirodi nekih roba, a takoer se moe nadograditi na marksistiku politiku ekonomiju dijalektike, dinamike i tenzija u nogometnoj industriji (Jessop, 2000; Block, 2003). Polanyi je razumio ogranienja ekonomske racionalnosti koja se nalazi u temeljima robne strukture u ekonomiji, kazavi kako osnovne ljudske karakteristike potreba za povezivanjem s drugim ljudima te potreba za bivanjem dijelom vee zajednice (McQuaig, 2005: 2) predstavljaju prirodne granice komodifikaciji. On je prvi upotrijebio koncept fiktivne robe referirajui se na rad, novac i obrazovanje. Taj se koncept odnosi na borbu ekonomije i drutva u kapitalizmu, a pogotovo ga treba itati u kontekstu oduzimanja imovine zajednici i s obzirom na potrebe zajednice, odjeljivanja istih od njihovih irih drutvenih odnosa te njihovo uranjanje u aktivnosti posredovane tritem u kojima poduzetniki motivi dominiraju, korumpiraju i iskrivljuju imovinu zajednice (Polanyi, 1957). Na primjer, mo ljudskog rada klasian je primjer fiktivne robe jer radna aktivnost ima ire socijalno znaenje od onoga na koje je svedena unutar kategorija ekonomije najamnog rada koja u kapitalistiko drutvo upisuje robni oblik postojanja rada i negira njegovu socijalnu korisnost. Naelo fiktivnosti nastaje iz objanjenja da radna snaga nikad nije komodificirana, ali je uvijek u procesu postajanja komodificiranom, pri emu istovremeno ujedno postaje neto potpuno suprotno: aktivnost sama po sebi intrinzino korisna pojedincu i drutvu. Ovo implicira dijalektiku kapitalizmo-obgrljujueg drutva-ekonomije koja je bliska Marxovom originalnom znaenju: robna struktura je u vjenoj egzistencijalnoj krizi, ali je u krugu akumulacije kapitala putem novanog kapitala odravaju mone socijalne snage koje omoguavaju dominaciju akumulacije kapitala, kako materijalno tako i ideoloki. tovie, razmiljajui o Polanyijevom naelu fiktivne robe i reinterpretirajui ga s obzirom na njegovu referencu o dvostrukom kretanju u kapitalizmu, omoguuje nam da iskujemo marksistiku politiku ekonomiju koja bi za cilj imala rasvjetljavanje dijalektike nogometa i stavova navijaa. Polanyi tvrdi da historijske transformacije u trinom kapitalizmu uzimaju oblik dvostrukog kretanja u kojem trini odnosi postaju iskljueni od drutva te tako proizvode anomije i dislokacije da bi potom ponovno bili ukljueni te su u tom sluaju imperativi trita subordinirani ili harmonizirani sa irim drutvenim vrijednostima i tradicijama veznima uz proizvodnju, konsumpciju i distribuciju. To ukljuivanje i iskljuivanje Polanyi nairoko razmatra u dijalektikim, ne u linearnim uvjetima. Meutim, dijalektika iskljuivanja i ponovnog ukljuivanja takoer se moe promatrati i kao svakodnevna sluajnost uz pomo koje se opisuju mikro-procesi obuzdavanja i otpora prema fetiizmu robe. Takvo postupanje omoguuje nam da poveemo otpor prema fetiizmu robe s konstrukcijom fiktivne robe i pripadajue ne-trine fiktivnosti koje svoj temelj imaju u tradiciji i zajednici. Prvo, fiktivnost se izjednaava sa socijalnim konstrukcijama rekonfiguriranja prirodnih resursa koji su proizvodni/korisni predmeti i socijalne potrebe te ih pretvara u robe sa razmjenskom vrijednosti. Drugo, dvostrukom kretanju implicitna je jo jedna fiktivnost koju Polanyi i njegovi sljedbenici obino tretiraju kao injenicu: fiktivnost ponovnog ukljuivanja subordiniranih trinih odnosa u drutvene potrebe i tradicije. Ovo drugo su fiktivnosti jer iz marksistike perspektive drutvene potrebe i tradicije ostaju zadane u okvirima vrhovne moi kapitala bez obzira na to kako ih ukljuujemo u trine odnose. Polanyi i njegovi kasniji sljedbenici podcjenjuju ili ignoriraju tu dvostruku fiktivnost koja izrasta iz trinih i netrinih odnosa, najveim dijelom zbog implicitno ili eksplicitno formulirane predanosti restauraciji kapitalizma bilo kroz regulacione mehanizme ili kroz reforme liberalnih i neoliberalnih oblika kapitalizma. Naelo dvostruke fiktivnosti naglaava fragilnost fetiizma robe i fiktivne ili konstruirane prirode ne-trinih alternativa zajednice i tradicije (koje su takoer ograniene tritem) te je zbog toga izrazito pogodna za razumijevanje nogometne industrije i stavova nogometnih navijaa. Moglo bi se tvrditi, i tvrdit e se nie u tekstu, da su tenzije i kontradikcije koje proizlaze iz te dvostruke fiktivnosti posebno akutne u industrijama poput nogometa u kojima je motiv profita slab ili uope ne postoji, zbog ega je mo kapitala nad robnom strukturom u toj industriji proporcionalno slaba i mogue ju je osporiti. ini se ipak da su nogometni klubovi (ak i klubovi engleske Premier lige [EPL] u kojima je najvea koncentracija kapitala) prije voeni diktatom morala nego ekonomskog vlasnitva i akumulacije kapitala, obzirom da, pod pritiskom navijaa, prioritet daju kupnji vrhunskih igraa i uspjehu na nogometnom terenu. Klubovi EPL-a rijetko ostvaruju profit, a jo rjee poslovno propadaju, no obino imaju velike dugove. Stoga se radi o industriji u kojoj je akumulacija kapitala primarna motivacijska sila i vladavina kapitala nad robnom strukturom su slabe: u posljednjih 10 godina u periodu od 1998-99-2005-06, samo su Liverpool FC, Manchester United FC i Arsenal FC prije oporezivanja ostvarili profit u vie od etiri sezone, dok je najvei dio klubova Premier lige prije oporezivanja zaradio profit u prosjeku samo u dvije godine u tom periodu (The Political Economy of Football, 2008). Gore navedeni podatci ukazuju na to da je nogomet vie od biznisa to implicira da se uobiajena pravila proizvoa potroa ne primjenjuju strogo. Nogometni navijai i dalje su djelomino proizvoai, no uz to u ukupnom funkcioniranju kluba igraju puno veu ulogu od obinih potroaa. Navijai pomau proizvesti nogomet ne samo stvarajui atmosferu uoi utakmice koja proizvodi uinak na samu igru, nego i proteui ulogu i vanost nogometa na lokalnu zajednicu putem razgovora i diskusija koje slijede nakon utakmice, a koje se esto prenose i putem interneta i lokalnih medija. tovie, navijai i dalje konzumiraju nogomet ak i kad se pokae da je roba nezadovoljavajua ili neuspjena. Priroda proizvodnje ujedno je i vea i manja od uloga koje se krto opisuju u ekonomskoj literaturi. Kad je rije o nogometu, granice izmeu proizvodnje i potronje ekonomske imovine i imovine zajednice su iroke i porozne kao to su i identiteti i stavovi koji oblikuju uvjerenja navijaa (ovu tvrdnju elaborirat emo u sljedeem odlomku). Zbog svih gore navedenih razloga, perspektiva promatranja nogometa kao industrije u proizvodnji i potronji fiktivne robe predstavlja realistiniju, otvoreniju i dijalektiku procjenu situacije. U konceptualnoj kategoriji fiktivne robe sadanje vrijeme nogometnog biznisa koji postaje podloan sve veoj komercijalizaciji karakterizirano je kao mogunost, a ne kao injenica: radi se o potencijalnoj ekonomskoj imovini i moguoj imovini zajednice, ali nijedno se ne mora realizirati u potpunosti. tovie, ne radi se samo o tome da prva imovina korumpira drugu, ve prva omoguava temelj za razvitak druge, pri emu istovremeno osiguravaju temelj na kojem se dogaa korupcija obiju mogunosti. U tom smislu nogomet svojim navijaima omoguava dvostruku fikciju neostvarivu komodifikaciju i mitsku tradiciju. Tu dvostruku fikciju sadanjeg vremena ili dijalektike korupcije prepoznala je, a moda i potpuno razumjela prola laburistika vlada koja je intervenirala u nogometni biznis tako to je osnovala Radnu skupinu za nogomet (1999b) iz koje je nastala vladina agencija za navijae Supporters Direct koja nastoji ostvariti obje mogunosti (Supporters Direct, 2001). Brown istie da je Radna grupa uporno odbijala intervenirati protiv poduzetnikih interesa time to je podravala smion plan uvoenja novih regulatornih tijela koja bi imala statutarnu mo (Brown, 2002). injenica da je Radna grupa iz koje je nastao Supporters Direct bio kompromis koji je preferirao nogomet kao ekonomsku imovinu ide u korist naoj argumentaciji da je mogunost shvaanja nogometa kao imovine zajednice te da su te dvije stvari neraskidivo povezane s daljnjom komercijalizacijom nogometa kao

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

27

ekonomske imovine; stvaranje sadanjeg vremena za teke kompromise Supporters Directa i navijakog pokreta. Upravo dijalektika sadanjeg vremena omoguava uvaavanje mutualizma kao rjeenja (Michie, 1999) koje se nalazi u politikoj ekonomiji Supporters Directa (Kennedy and Kennedy, 2007), ali i borbi i kompromisa nogometnih navijaa dok se bore s mogunostima nogometa kao istovremeno ekonomske imovine i imovine zajednice; pri emu je osnova za akumulaciju spekulativnih profita slaba pa su stoga slabi i temelji za realizaciju bilo koje mogunosti, ali je velika ansa za korupciju obiju mogunosti. Dublji uvidi u dijalektiku sadanjeg vremena pa tako i fragilnosti fetiizma robe u nogometu zahtijevaju dubinsku studiju klubova, zatim odnosa izmeu klubova i navijaa te stavova navijaa. Takva studija lei izvan dosega ovog rada. Cilj ovog rada je postaviti teorijski okvir stvaranjem konceptualnih aparata potrebnih za daljnju analizu. Nie u tek-

naelo dvostruke fiktivnosti naglaava fragilnost fetiizma robe i fiktivne ili konstruirane prirode ne-trinih alternativa "zajednice" i "tradicije" te je zbog toga izrazito pogodna za razumijevanje nogometne industrije

stu prikazat emo kako marksistika politika ekonomija moe razjasniti stavove navijaa. To emo uiniti davanjem konkretnih primjera koji su dio nae ire i dugorone studije, a koji su izvaci iz diskusije navijaa Evertona s Nogometnim klubom Everton po pitanju preseljenja kluba i izgradnje novog stadiona. Primjer Nogometnog kluba Everton izvrstan je uvid u kontradiktornu prirodu nogometa. Klub s Merseysidea vaan je i stalno prisutan faktor u globalnoj dominaciji engleske Premier lige od njezinog nastanka 1992. U tom periodu Everton je iskusio i bitke na dnu ljestvice za ostanak u ligi, ali je bio i na prvih pet pozicija na ljestvici, a 2005. je zasluio plasman u Ligu prvaka koji osvajaju prva etiri kluba Premier lige. Everton je klub koji znaajno pretendira na reklame i veliku bazu oekivane potpore navijaa, ali je takoer i klub koji je financijski potpuno rastegnut do ruba mogunosti. Sluaj navijaa Evertona omoguava zanimljive uvide u visoko nestabilnu strukturu nogometa na najvioj razini.

temat: nogomet i neoliberalizam


ispunjavati osnovne sigurnosne i zdravstvene odredbe; b) Everton, ako eli zadrati konkurentnost s drugim klubovima Premier lige, mora poveati kapacitet stadiona to je bilo neizvedivo postii u Goodison Parku; c) novi stadion u Kirkbyju najbolja je financijska ponuda koja dugorono moe osigurati budunost kluba. Kako bismo pravilno badarili stavove navijaa Evertona vezane uz prijedlog preseljenja stadiona, promatrali smo tijek debate na stranicama navijaa. Najvei dio inputa navijaa nie zabiljeenih skupljeni su u periodu glasanja i neposredno nakon glasanja provedenog u kolovozu 2007. Web stranice su primarni izvori komentara i diskusija o ambicijama kluba po pitanju preseljenja na Kirkby. Uglavnom je rije o razliitim pozicijama navijaa Evertona iznesenih na forumima, putem internetske pote i u tekstovima. Kako bismo doli do to auPozadina studije sluaja U tentinije reprezentacije njihovih miljenja, prosincu 2006. Upravni odbor Nogometnog odluili smo iz materijala izuzeti napise sa slubene stranice Evertona www.evertonfc. com. Ta internetska stranica ima svoj forum, tzv. Plavu sobu (Blue Room), iji su administratori zaposlenici kluba. Umjesto te stranice odabrali smo niz neslubenih navijakih foruma s ciljem da forumi daju to iru reprezentaciju razliitih navijakih stavova. Najvei naglasak je bio na najaktivnijim i dobro poznatim web stranicama: www. tof-feeweb.com, www.bluekipper.com i The People's Forum (http://members.boardhost. com/peoplesforum). Web stranice Toffeeweb i Blue Kipper odabrane su zbog popularnosti navijai meu navijaima: uz iznimku klupske slui dalje bene stranice, te dvije stranice su najposjeeniji internetski portali vezani uz Everton. konzumiraju Toffeeweb u razliitim oblicima postoji od nogomet 1994. to je dvije godine due od postojanja slubene stranice kluba. Toffeeweb ima ak i kad svoj forum, potu i tekstove navijaa pa je se Pokae stoga primarni internetski izvor komentara i diskusija vezanih uz Everton. Blue Kipper da je nastao je 2000. Forumi ove stranice imaju roba najvei broj registriranih korisnika izvan foruma slubene stranice; Narodni forum nezadovo (The People's Forum) je nastao 1997. kao ljavajua Plavi pogled (Blue View) te je najdugotrajniji Evertonov internetski navijaki forum. ili Ukratko emo ispitati kako koncept fiktivne robe moe biti koristan za razjanjavanje tenzija koje su se razvile meu navijaima Evertona u debati oko preseljenja stadiona. Sljedei paragrafi nude dodatne informacije vezane uz odluku uprave kluba da potrae novi stadion, uz naglasak na motive akcijskog plana uprave u kontekstu cjelokupne strategije upravljanja klubom. Sljedei odlomak omoguava artikulaciju pogleda navijaa Evertona na prijedlog preseljenja stadiona. Citati su preuzeti s internet foruma navijaa Evertona na nain da odraavaju sloenost debate izmeu navijaa koji su bili za i protiv preseljenja kluba. Potom slijede saetak i zakljuci koji se osvru na iznesene dokaze s obzirom na robnu strukturu nogometnog biznisa te se donose zakljuci o fragilnosti fetiizma robe u raznim dijelovima nogometne industrije.

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

28

inae ne bi imalo nikakvog smisla razmatrati ovu opciju. (Navija A)


Premda ovaj odgovor otkriva odreenu razinu cinizma prema korporativnom poslovanju, ipak spada pod trini realizam s obzirom na to da se bavi argumentacijom moguih financijskih dobiti Nogometnog kluba Everton koje bi bile rezultat stupanja u posao s Tescom. Drugim rijeima, da je stajalite kluba proizilo manje iz naelnog, a vie iz pragmatikog ili realistinog stava koji se bavi potencijalnim financijskim dobitcima kluba u sluaju preseljenja (premda je vie puta naglaeno da bi izgradnja novog stadiona, s obzirom na kvalitetu gradnje, imala estetske reperkusije na navijae). Pristaama preseljenja kluba iz Waltona u Kirkby takoer je zajednika tvrdnja da je ovo prilika koja se dogaa jednom u ivotu, nasuprot koje stoji neizbjeno propadanje Goodison Parka kojeg se smatra financijskom rupom bez dna. Da naglasimo jo jednom, diskursom dominira jezik realizma i pragmatizma vie nego uvjerenje u trine principe, a dokaz tome je i sljedea izjava:

Goodison je bio magian. Bio je domainom izvrsnih nonih utakmica i razvijao je nevjerojatnu atmosferu ...[ali] Goodison je star i ima previe loih mjesta. ak i kad dobije dobro mjesto, gledati utakmicu moe biti neugodno zbog skuenih drvenih sjedalica na kojima nema mjesta za noge i guzicu. Klub gui i oiti nedostatak korporativnih objekata (koje bi sluile zaraivanju love).
(Navija D) Osim pragmatinog pristupa trinih realista i post-tradicionalista, dio navijaa koji je za preseljenje na Kirkby jednostavno izbjegava sve argumente koji imaju veze s financijama. To su navijai koji prednost daju sjeanju i narativu nad lokalitetom. Prvi pristup je oito inherentno mobiliniji od drugoga. Stav da se klupska povijest i identitet mogu jednostavno premjestiti na lokaciju na kojoj je izgraen novi teren je tipian:

Hoe li opinsko vijee Knowsleya i/ ili Tesco zahtijevati udio u prihodu od stadiona u zamjenu za svoje priloge ovom planu? Naravno da e Tesco traiti udio, to mislite o kome se radi... Bestwayu ili nekoj jebenoj humanitarnoj organizaciji? (Navija B)
Sve u svemu, postoji odreena razina povjerenja u pozadini ovog trinog realizma: tendencija da se popusti planovima uprave kao odgovornim, gotovo paternalistikim uvarima. Na primjer, argument da posao ima visoku cijenu, ali da se Billu [Kenwrightu] moe vjerovati da e od financijskih ulagaa ishoditi smanjenje trokova. Takvo povjerenje u upravu, a pogotovo u njezina predsjednika, dovoljno je da umanji brige vezane za gubitak tradicije i identiteta koje preseljenje moe izazvati. Meutim, ono to se moe opisati kao posttradicionalistiko gledite takoer je prisutno i meu nekim pristaama preseljenja na Kirkby, koji se retorikom komercijalizacije puno bolje slue. U tim argumentacijama ima jako malo ili ak nema nikakvog razumijevanja za argumentaciju koja se protivi preseljenju na Kirkby, a temelji se na historijskim tradicijama utjelovljenima u Goodison Parku. Umjesto toga evidentna je tendencija za racionalizacijom nunosti preseljenja s Goodisona pri emu se argumentacija temelji iskljuivo na ekonomskim razlozima. Stajalite da je Goodison sredinja toka vana za Evertonov identitet i tradiciju to je Everton i to znai biti Evertonac navijai koji su za preseljenje kluba ignoriraju, marginaliziraju ili osuuju kao pretjeranu sentimentalnost.

Pratim Everton jer je to moja ekipa, ne jer igraju na Goodisonu. Uz Goodison me veu sjajne uspomene i jo uvijek se jeim dok svakog tjedna hodam prema stadionu. Meutim, ba kao to igrai dolaze i odlaze, u nekom trenu tako mora otii i Goodison. (Navija E)
Ukupno gledajui, retorika kojom se obrazlae zato se klub treba preseliti na Kirkby je pragmatino, a ponegdje i cinino prihvaanje komercijalnih stvarnosti koje lee u pozadini preseljenja iz Goodison Parka. Veina navijaa nevoljko je prihvatila stav da preseljenje praktiki nema alternativu. Ta dominantna tendencija temelji se na povjerenju u upravu Evertona i u njihovu funkciju uvara koji e kao takvi donijeti najbolju odluku za klub. Stoga smo miljenja da se kod navijaa Evertona koji podupiru preseljenje vie radi o ustupku upravi kluba nego o promatranju kluba kao neega to se daje na rasprodaju ili da se prelazi na poslovni model u kojem su oni samo korisnici/konzumenti. Kao to znamo, prijedlog kluba za preseljenje izvan Liverpoola izazvao je znaajno razilaenje meu Evertonovim navijaima. Postoji visoka razina sumnje u motive onih u klubu i onih izvan kluba koji predlau da se nastavi s preseljenjem na Kirkby. Razina neprijateljstva prema upravi Evertona po tom pitanju meu ovim navijaima je vrlo visoka. Brinu ih mogue financijske dobiti koje bi mogli ostvariti direktori koji se zalau za relokaciju stadiona (te financijske dobiti direktora navijai promatraju kao osobne koristi na raun kluba koji e izgubiti identitet kulturne ikone grada). Neki navijai koji se opiru preseljenju imaju vrst stav da odbor slui samo svojoj svrsi i da je voen trinim imperativima, a ne potrebama FC Evertona.

neusPjena

stavovi navijaa evertona

kluba Everton poeo se baviti milju o mogunosti odlaska iz Goodison Parka koji je Evertonu bio dom jo od 1892. te njegovom preseljenju u susjednu opinu Knowsley gdje bi bio novi stadion Kirkby. Klub se potom zatvorio i pristupio devetomjesenoj izradi elaborata prema kojem bi na projektu izgradnje novog stadiona partneri Nogometnog kluba Everton bili opinsko vijee okruga Knowsley i Tesco Plc. U narednim mjesecima objavljeni su planovi za izgradnju stadiona kapaciteta 50 000 sjedeih mjesta koji bi bio dio investicije od 400 milijuna funti za regeneraciju centra grada Kirkbyja. Plan koji je predvodio Tesco predviao je izgradnju Tesco Extra supermarketa koji bi radio 24 sata, 50 dodatnih maloprodajnih jedinica, nove kafie, restorane te hotel i programe razonode (EFC, 2007). Objanjavajui svoje stajalite navijaima, odbor je ponudio opravdanja: a) Goodison Parku nuna je temeljna renovacija koja mora biti provedena kako bi teren mogao

Temeljem onoga to itamo na forumima, u dijapazonu razliitih miljenja i motivacija vidljive su neke zajednike karakteristike koje navijai dijele po pitanju predloenog preseljenja u Kirkby. Dokazi otkrivaju da je dio navijaa koji je za preseljenje na Kirkby istovremeno skeptian, ali i spreman prihvatiti komercijalnu argumentaciju za preseljenje na Kirkby, no da s druge strane postoji i dio navijaa koji su protiv preseljenja i koji na to gledaju kao na fundamentalni napad na duu kluba, ali to pokuavaju izraziti terminologijom optereenom poslovnom retorikom. Vjerujemo da su ove tenzije i skepticizam koji se oituju kroz trinu retoriku sugestija da se nogometna industrija bazira na proizvodnji fiktivne robe i prije spomenute dvostruke fiktivnosti. Promatrajui navijae koji su bili za preseljenje, ini se da meu njima postoji veliko slaganje oko toga da je novi stadion esencijalan za poveanje prihoda kluba te da je stoga u najboljem interesu kluba plan uprave da uu u posao s Tescom. Jedan navija je komentirao:

Zato bi klub predlagao opciju neprivlanu poput Kirkbyja, osim ako Tesco ne nudi ogromne poticaje... Sigurno postoji znaajan prilog naeg najdraeg supermarketa koji opciju preseljenja ini privlanom,

Ako nastavimo s ovim smijenim emocionalnim opiranjem budunosti (to je problem koji je uzrokovao veliko propadanje grada u 70-ima i 80-ima), riskiramo dovoenje kluba na rub propasti i udaljavamo se i od najmanje mogunosti da klub ponovno zasja u starom sjaju. (Navija C)
ak i kad se Goodison Parku prizna posebno mjesto u povijesti koje ima vlastitu specifinu atmosferu, ono blijedi s obzirom na relativnu nevanost u odnosu na financijska i korisnika ogranienja Goodison Parka koja Kirkby obeava poboljati.

Odboru se treba suprotstaviti jer nikako ne mogu biti u pravu; iz dva razloga; prvo, FC Everton... iz investicijske perspektive je uvijek meu najboljim klubovima te ima vjerne navijae, bez obzira na formu... Drugo, a ovo je izdaleka najvidljivije, FC Everton je trenutno 18. na ljestvici Deloitte Football Money League koja je najcjenjenija ljestvica za globalnu procjenu bogatstva

temat: nogomet i neolibeRalizam


klubova... Ako on [Bill Kenwright] proda klub sa stadionom u Kirkbyju kapaciteta 50 000 sjedala, onda odlazi za znaajno veom svotom novaca nego to bi otiao da klub proda sada, jer e nakon izgradnje novog stadiona imovina kluba biti puno vea... Moemo li vjerovati ovom poduzetniku? (Navija F)
Ovo gledite koje se moe nazvati trinim skepticizmom dotie se onoga to se smatra opim mjestom meu dijelom baze Evertonovih navijaa: da su u periodu u kojem su se dogodila preuzimanja najveih klubova engleske Premier lige sadanji vlasnici blokirali taj put time to su zadrali vlasnitvo s ciljem maksimizacije vrijednosti dionica koje su sauvali za neku buduu prodaju. Na tu je optubu uprava Evertona izrazito osjetljiva. Meutim, u ovoj tvrdnji jasna je kontradikcija: priznaje se da klub funkcionira u trinim uvjetima i implicira joj se pristanak na preuzimanje, ali se pritom upozorava da bi uprava Evertona na strategiji s Kirkbyjem mogla postaviti temelje za budua preuzimanja kluba, meutim, prema ovoj argumentaciji sadanji odbor bi bio taj koji bi profitirao od tog preuzimanja. Takoer je jasno da je angaman Tesco Plc-a kao jednog od Evertonovih partnera na projektu alarmirao veliki dio navijaa njih bismo mogli opisati kao menadere brenda. Oni su zabrinuti kako e se takvo udruivanje odraziti na status i reputaciju kluba. Najvea briga im je da e izgradnja stadiona biti jeftina i izvan grada i u sklopu nekog shopping centra te da e to umanjiti status kluba i dodatno ga financijski opteretiti. U eri kad je nogomet preplavljen novcem i investitorima ideja da bi klubovima diktate trebale davati kompanije koje se bave izgradnjom shopping centara izrazito je neprivlana. Takvo stanje smatra se anatemom klupske tradicije:

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

29

uplitanje poinje i zavrava te sekunde kad naprave sve to im treba za dozvolu za gradnju trgovine, to e za njih bit kraj posla s Evertonom i Evertonu e ostati posao da opremi ljuturu od stadiona i plati cijenu svih neplaniranih trokova na projektu. Tesco nee sudjelovati u niemu od toga zato i bi? Dobili su svoju graevinsku dozvolu i imaju posla oko voenja jedne nove trgovine (koja e imati prometa sredio Everton sebi teren ili ne). (Navija H)
Oita je i nelagoda oko spremnosti kluba da odigra ulogu neeg to se ini kao Trojanski konj u interesu Tesca:

RaspRava i zakljuak Ovaj je

[Tesco] ne rade ovo da izvuku Everton iz problema; ovo rade jer oekuju iz toga zaraditi ogromne svote novca gradnjom najveeg supermarketa u zemlji na toj estici. Ovo je mogue samo zbog komercijalne moi Nogometnog kluba Everton. Prosto reeno, NK Everton je jedan ogroman brand koji je u stanju stvoriti druge kompanije.
(Navija I) Za druge protivnike preseljenja, koje bi se moglo opisati kao tradicionaliste, cilj kojim se opravdava preseljenje stadiona (uiniti klub konkurentnijim na terenu pokuavajui ga uvrstiti meu elitu engleske prve lige) bit e ostvaren na tetu due kluba:

Koji su nedostaci? ... Postajemo klub ... sa svom povijesti i tradicijom jedne trgovine Tesco Jesam li ja lud, ili Iskreno, Kirkby nije dovoljno dobar... ima jo ljudi koje to prestravljuje? trenutna cijena stadiona procijenjena Ono to ljude privlai Evertonu je je na 75 milijuna funti to je garancija naa fantastina, lojalna podrka, da e stadion biti hrpa smea. povijest, tradicija, etos i kultura kluba Brighton je potroio 50 milijuna na utisnute u svaku ciglu Goodisona FFS stadion kapaciteta 22 000 mjesta! Jo uvijek sam sretan gledati Arsenal je potroio vie od 390 Everton tamo. Jo uvijek me prou milijuna funti na stadion od 60 000 trnci kad ga ugledam kako se die iz mjesta. Odboru bi trebalo poruiti da gradskog krajolika (Navija J) ovaj izvedivi stadion nije dovoljno dobar, podsjetiti ih to znai Nil Satis Osjeaj gubitka prevladava u moda Nisi Optimum [moto kluba: nita najkontroverznijem aspektu odluke uprave osim najboljega nije dovoljno dobro]. Evertona da se preseli: planiranju gradnje Ako nam ne mogu dati stadion kojim stadiona izvan gradskih granica Liverpoola. Od osnutka 1878. klub je promijenio niz teemo se ponositi u gradu, onda bi rena, ali svi su bili unutar ili u najuoj okolici trebali odstupiti i pustiti nekoga tko to Stanley Parka. Uoljivo je poistovjeivanje s moe izvesti. (Navija G) lokalnim teritorijem, i, osobito, osjeaj svojine i povezanosti s Goodison Parkom: Nastaje narativ u kojem je klub prikazan kao neugodno obvezan zahtjevima partnera u projektu Kirkby stadiona: zahtjevima opinskog vijea okruga Knowsley koje prieljkuje prisutnost Evertona u svojoj jurisdikciji, i posebno zahtjevima Tesco Plc-a.

Tko god da misli da seljenje kluba iz grada u malo mjesto i trgovinski park nee promijeniti identitet kluba, vara samo sebe. Moe ti tvrditi koliko hoe da e to i dalje ini mi se da je sve to dobivamo od biti Nogometni klub Everton, i hoe, Tesca prilika za gradnju na komadu jer je to ime kluba. Ali vie nita od zemlje koji e im dati (ne prodati) 'Parka Goodison, doma Nogometnog vijee koje ih tamo eli, i kupon u kluba Everton'. Kako e se zvati, stilu njihove kartice za bodove koji 'Stadion Tesco'? 'Stadion Sjevernog moemo odnijeti u Barr (tvrtku koja Merseysidea'? To su detalji koji ti gradi stadion) i dobiti snienje od ine identitet. (Navija K) 50% za ljuturu od stadiona koju nam grade to se mene tie, tu njihovo

lanak imao za cilj ponuditi marksistiku politiku ekonomiju nogometa koja u prvi plan stavlja nestabilnu robnu strukturu nogometnog biznisa, i promotriti nain na koji ta politika ekonomija moe doprinijeti objanjavanju stavova nogometnih navijaa. Primarni cilj nije bio toliko da se razotkriju klasne borbe ili pobune navijaa, nego prije da se ponudi snimka svakodnevnih nedoumica i dilema navijaa u otporu prema fetiizmu roba, a u kontekstu industrije s visoko nestabilnom robnom strukturom. Prije svega, lanak tvrdi da je plodonosnije razumijevati stavove navijaa iz perspektive nogometnog biznisa kao proizvoaa i potroaa jedne fiktivne robe (Polanyi, 1957.): neeg kreativnog, trajno zajednikog i osnove kolektivnog identiteta to se mora stalno iskrivljavati sve dok ne pone nalikovati (ali nikad izgledati sasvim kao) neem u to se kao potroa na tritu ulae, neem to se izrabljuje, prodaje ili kupuje. Meutim, kako smo takoer ustvrdili, fikcija ima dvije otrice dio dijalektike iskljuivanja iz okvira i ponovnog ukljuivanja u logiku trita i tradicionalne retorike kojeg se ujedno moe shvatiti i kao svakodnevna pojava u opisivanju mikro-procesa spreavanja i odupiranja fetiizmu roba. Gornji pregled rasprave meu navijaima Evertona pokazuje kako je mogue plodonosno shvaanje stavova navijaa prema nogometu i vlastitom klubu u okviru ire teze o nogometu kao fiktivnoj robi koju navijaima nije ni lako ni prirodno gledati kao neto to se proizvodi kao paket, da bi se prodao potroaima ili muterijama za novanu dobit. U skladu s temom o fikciji s dvije otrice, kod navijaa Evertona se oituje ironija i skepticizam prema nogometu kao biznisu, a implicitno i preutno razumijevanje naina na koji je ta fikcija jednaka drutvenoj konstrukciji ili rekonfiguraciji prirodnih resursa, proizvedenih/ uporabnih predmeta i drutvenih potreba u robe ili razmjenske vrijednosti. Isto tako, navijai Evertona su vjeti u uprizorenju tradicionalnih vrijednosti kao argumenata u raspravi protiv onih koji zagovaraju preseljenje u Kirkby. Time pokazuju preutno shvaanje fiktivnog umetanja u ili podreivanja trinih odnosa drutvenim potrebama i tradicijama. Takva je performativnost, smatramo, prisutna meu veinom navijaa. Prisjetit emo se da dvostruka fiktivnost poiva na injenici da je robna struktura nogometa nestabilna zbog nemogunosti da prevlada akumulacija kapitala, dok u isto vrijeme drutvena potreba i tradicija ostaju zarobljene i otuene sveproimajuom moi kapitala kao posljedicom ukljuivanja nogometa u trite. Na poetku ovog lanka smo ustvrdili da je u postojeoj literaturi o komodifikaciji nogometa implicitna ili/ili osobina nogometnog biznisa: radi se ili o ekonomskom ili o zajednikom posjedu, a o ovim se dimenzijama govori kao odvojenima. Nakon toga smo predloili koncept fiktivne robe kao pogodniji za bavljenje nijansama stavova navijaa prema nogometu, jer uspijeva obuhvatiti osobitosti nogometnog biznisa, u kojem klubovi rijetko ostvaruju profit ili ostaju bez posla, a navijai su dijelom proizvoai pri emu imaju mnogo vaniju ulogu u cjelokupnom funkcioniranju kluba od iskljuivo potroake. Istaknuli smo injenicu da pomau u proizvodnji nogometa jer sudjeluju u stvaranju atmosfere na utakmici i utjeu na samu igru, kao i nain na koji navijai predstavljaju moralne vlasnike, i stoga nastavljaju konzumirati nogomet ak i kad se roba pokae nezadovoljavajuom ili neuspjenom. Svi su ti aspekti dio dvostruke fiktivnosti i doprinose brisanju granica izmeu uloga navijaa kao proizvoaa i kao

potroaa, kao i polaganja prava na vlasnitvo, to je sve vidljivo u gornjem pregledu stavova navijaa Evertona, ali se pritom, drimo, ponavlja i u sluaju drugih skupina navijaa, koje se bore s fiktivnom prirodom robe, nogometa. U debati vezanoj za stadion na Kirkbyju postaje oito da samo manjina navijaa u skupini koja je za preseljenje argumentaciju temelji na strogo poslovnim principima (to je zapravo priznanje navijaa da se nogomet ne moe racionalizirati poslovnim jezikom ili unutar poslovnih uvjeta). Vrlo je malo dokaza koji bi upuivali na to da su oni koji se zalau za projekt Kirkby prihvatili komercijalizaciju igre do te mjere da svoj odnos prema klubu vide kao konzumeristiki. Premda ispod povrine postoje naznake vie principijelnog stava prema trinoj i komercijalnoj racionalnosti, jezik komercijalizacije zadrava se na razini retorike i pragmatike. Premda je veina navijaa glasala za preseljenje na Kirkby, sposobnost uprave

u debati vezanoj za stadion na kiRkbyju postaje oito da samo manjina navijaa u skupini koja je za pReseljenje aRgumen taciju temelji na stRogo poslovnim pRincipima

da postigne najkonkurentniji mogui dogovor s partnerima veina navijaa koja se zalae za preseljenje ocijenila je kao znak vjere, a ne kao realno oekivanje. Rezervacije vezane za povezivanje kluba s Tescom samo su odstupanje od uvjerenja da je Goodison Park proivio svoje dane i da su gradske vlasti Liverpoola ili nezainteresirane ili nemaju mogunosti da ponude alternativu koja bi konkurirala planu preseljenja na Kirkby. To znai da su navijai Evertona razvili vokabular usko vezan uz komercijalizaciju nogometa bez da prihvaaju naela komercijalizacije. Pritom se takoer ne moe zanemariti mogunost da dio navijaa koji je za preseljenje diskurs o komercijalizaciji koristi samo kako bi se pozicionirali kao realistiniji navijai naspram onih koji su protiv preseljenja koje se pak pozicionira kao idealiste, nogometne ludiste ili tradicionaliste navijae koji su izvan doticaja sa zahtjevima suvremenog nogometnog kluba.

teMat: nogoMet i neoliberalizaM


Navijai koji su protiv preseljenja na Kirkby takoer jezik komercijalizacije koriste na razini pragmatike. To ine i s ciljem potkopavanja cijelog poslovnog plana vezanog za Kirkby kojeg su iznijeli vlasnici FC Evertona. Za navijae koji su protiv preseljenja jezik trita i koritenje komercijalne strategije koja ukljuuje i osmiljavanje brojnih planova za oivljavanje Goodison Parka ili pak ideju novog stadion u Liverpoolu predstavljaju retoriku figuru kojom postiu da se njihov glas uje kako bi zatim ponovno potvrdili tradicionalne vrijednosti i ostali lojalni zajednici te istovremeno naglasili moralnu stranu ekonomije FC Evertona. Skepticizam i sumnje vezane za motive pojedinih lanova uprave FC Evertona i njihove poslovne pronicljivosti kao i kritika brendiranja putem povezivanja s Tescom rezultat su fundamentalnog odbacivanja politike ekonomije nogometa te naina na koji ona utjee na Everton, kao ujedno i prihvaanje pristupa upravljanja klubom kojem je mentaliteta u nogometu. Postupajui tako, svojim stavovima usprkos uvueni su u trinu retoriku protiv koje se bore. Pratei liniju istraivanja nemarksistike literature o komodifikaciji, moglo bi se oekivati da e Evertonova debata o glasanju dovesti do izraenijeg raskola izmeu onih koji su za i onih koji su protiv preseljenja pri emu navijai koji su za preseljenje omoguavaju uvide u poveanu komodifikaciju, dok oni koji su protiv predstavljaju otpor komodifikaciji. Giulianottijeva studija iz 2005. o navijaima Glasgowa takoer je dola do slinih zakljuaka. Premda postoje dokazi o osi prilagodbe i otpora s obzirom na komodifikaciju, dokazi izneseni u ovoj studiji sluaja sugeriraju da su nestabilnosti i kompleksnosti nogometa kao fiktivne robe od velike pomoi pri objanjavanju preklapanja u stavovima navijaa. Osim izoliranih komentara, postoji malo dokaza da su navijai za potpunu komodifikaciju. Veina iznesenih dokaza podupire tvrdnju da navijai usvajaju retoriku komercijalizacije na pragmatikoj razini s ciljem utvrivanja svojih stajalita: navijai s obiju strana debate o preseljenju koriste jezik komercijalizacije s ciljem potkopavanja poslovne argumentacije za preseljenje. ak i oni koji se zalau za preseljenje ne vjeruju previe u poslovnu sposobnost Evertonove uprave, a nama se ini da se tu radi o cininosti koja je refleksija na komercijalizaciju nogometa uope. S druge strane, oni koji su protiv preseljenja (ak i oni ija je primarna kritika bila izraena jezikom tradicije i zajednice) izvodili su argumentaciju protiv preseljenja naglaavajui ekonomsku iracionalnost koju su nadopunjavali traenjem moguih alternativnih poslovnih prilika s fokusom na oivljavanje Goodison Parka ili novog stadiona koji bi takoer trebao biti izgraen u samom Liverpoolu. Stoga, s obje strane diskusije malo je jasnih pokazatelja uspjenosti komodifikacije kod navijaa, no takoer je i malen otpor jeziku komercijalizacije i trgovakoj praksi. Stoga upotreba binarnih opozicija izmeu, na primjer, komodifikacije i dekomodifikacije nije adekvatna za rjeavanje kompleksnosti i nestabilnosti nogometne industrije koja je vjeno na putu da postane i roba i upotrebna vrijednost. Naa studija bavi se navijaima podijeljenima oko pitanja preseljenja koje pak ujedinjuje kritiki i reflektivni stav spram prijedloga preseljenja stadiona. Kritiki stav temelji se na sposobnosti razvijanja trine retorike i argumentacije bez istovremenog potpadanja podlijeganja komodifikaciji. Kako smo naglasili ranije, dublji uvidi u sadanje vrijeme dijalektike pa time i fragilnosti fetiizma robe u nogometu oito zahtijeva dubinsku analizu klubova, odnosa izmeu klubova i navijaa te stavova navijaa. Meutim, mogli bismo uvjetno kazati da ovdje iznesenu tvrdnju da je nogomet fiktivna roba s fragilnom robnom strukturom, potvruju i kompleksne reakcije navijaa Evertona. Navijai Evertona koji su u naoj studiji govorili o identitetu nogometa i tradiciji vjerojatno bi izazvali kolektivno uenje skeptinih kolega navijaa koje je osvojila ekonomska realnost moderne nogometne industrije. Uistinu, naa studija sugerira da su navijai Evertona koji se vode argumentacijom tradicije i duhovne povezanosti sa svojim klubom percipirani kao izazov ekonomskom napretku kluba. Navijai koji razmiljaju poduzetniki optuit e ove prve da su u nogometu ono to su u industrijskim odnosima bili Luditi. Ovdje je vidljiv dokaz preutne svijesti navijaa o dvostrukoj fiktivnosti koja je spomenut ranije: nogomet nije biznis/roba sam po sebi, ve niz tradicija i osjeaj da zajedniko u zajednicama takoer moe biti iskoriteno kao retoriki instrument

zarez, xiv /336, 7. lipnja 2012.

30

upotreba binarnih opozicija izMeu, na priMjer, koModifikacije i dekoMo difikacije nije adekvatna za rjeavanje koMpleksnosti i nestabilnosti nogoMetne industrije koja je vjeno na putu da postane roba i upotrebna vrijednost

kojim se ostvaruje politika prednost, a ne iskazuju vrijednosni stavovi. Ovaj rad bavio se glavnim konceptima potrebnima za razvoj marksistike politike ekonomije nogometnih navijaa te je kroz kratku diskusiju s navijaima Evertona na temu preseljenja klupskog stadiona pokazao njezinu primjenjivost na bolje razumijevanje stavova navijaa. Naravno, moramo uzeti u obzir da nogometna industrija djeluje unutar granica kapitalizma u kojima je robna struktura usko vezana uz akumulaciju kapitala, a kapital osigurava koherenciju robne strukture i svoju dominaciju nad upotrebnom vrijednosti i socijalnim potrebama. Do danas nogometni biznis i nogometni navijai openito te pragmatiki odgovori i gore naznaeni cinini stavovi Evertonovih navijaa prema nogometnom biznisu stoje nasuprot strukturalnih afiniteta kapitalistike politike ekonomije iji je najistaknutiji dio opadajue uporite neoliberalizma kao doktrine koja promovira supremaciju trita pri odreivanju i ureivanju svih aspekata drutvenih odnosa. U tom smislu, nestabilnosti i kontradikcije koje nastaju zbog prirode nogometa koja se otkriva kao fiktivna roba dosad su se kompenzirale irom politikom ekonomijom kapitalizma, putem doktrine neoliberalizma. Meutim, u nedostatku openitijih izazova kapitalizmu, moglo bi se spekulirati da e, kako neoliberalizam kao doktrina opada, strukturalni afiniteti pogodni za proirivanje fetiizma robe na kulturu navijanja, ma kako se krhkima inili, doi pod sve vei pritisak fikcije tradicije i zajednice, moda u obliku sve jaeg osjeaja obveze prema nogometnom mutualizmu kojeg Supporters Direct promovira od 2000. Daljnje razvijanje marksistike politike ekonomije nogometa u ovim podrujima moe biti od velike koristi.
S engleskoga prevela Andrea Milat.

Everton FC official website (2007) Kirkby Stadium. Online at http://stadium.evertonfc.com/ news/planning-permission.php, accessed 1 March 2008; also see The Blue Room supporters' fotum on the same site. The Football Task Force (1999b) Eoothall: Commercial Issues. London: Stationary Office. Gramsci A (1971) Selections from the Prison Notebooks. London: Lawrence and Wishart. Giulianotti R (2005) Sport spectators and the social consequences of commodification: Critical perspectives from Scottish (OOSLI. Journal of Sports and Social Issues 29(4): 386410. Giulianotti R (2002) Supporters, followets, fans, and flaneuts: A taxonomy of spectator identities in football. Journal of Sport and Social Issues 26: 25-46. Gtuneau RS, Gantelon H (eds.) (1982) Sport, Culture and the Modern State. Totonto: University of Toronto Press. Gruneau RS (1983) Class, Sport and Social Development. Amherst: Massachusetts University Press. Hudson J (2001) Critically examining the commercialisation of English football: A case for government intervention? Sociology of Sport Online 4(1). Inglis S (2007) Comments on the proposed move to Kirkby, reported on the Keep Everton in our City website, www.keioc.net, accessed September 2008. Jessop B (2000) The state and the contradictions of the knowledge-driven economy. In Bryson J et al., Knowledge, Space, Economy. London: Routledge. Kennedy D, Kennedy P (2007) Preserving and extending the commodification of football supporter relations: A cultural economy of Supporters Direct. Sociological Research Online 12(1); online at www.socresonline.org.uk, accessed November 2008. Marx K, Engels F (1998 [1848]) The Communist Manifesto. London: Penguin Books. Marx K (1954 [1867]) Capital, Volume 1: A Critique of Political Economy. London: Lawrence and Wishart. McQuaig L (2005) More than just consumers. Karl Polanyi Institute of Political Economy. Online at http://artsandsciencel.concordia.ca, accessed 20 December 2008. Meszaros I (1996) The Power of Ideology. London: Merlin Press. Michie J (1999) New mutualism: A golden goal? Uniting supporters and their clubs. London: Cooperative Party and Trafford Press. Moor L (2007) Sport and commodification: A reflection on key concepts. Journal of Sport and Social Issues 31(2): 128-142. Nash R (2000) Contestation in modern English professional football: The Independent Supporters' Association movement. International Review for the Sociology of Sport 35: 465-486. The People's Forum, Everton FC supporters' website and forum, online at http://members. boardhost.com/peoplesforum. Paramio JL et al. (2008) From modern to postmodern: The development of football stadia in Europe. Sport in Society 11(5). Polanyi K (1957) The Great Transformation: Tbe Political and Economic Origins of our Time. Boston: Beacon. Football Economy (2007) New stadiums boost club revenues. Football Economy website, online at www.footballeconomy.com, accessed December 2008. Football Economy (2008) Football club financial profiles and article archives. Football Economy website, online at www.footballeconomy.com, accessed December 2008. Premier Fan Survey (2008) Premier League official website, online at www.premierleague.com, accessed December 2008. Robinson L (2008) The business of sport. In Houlihan B (ed.) Sport and Society (2nd edition). London: Sage. Supporters Direct (2001) Newsletter, December. Online at www.supporters-direct.org, accessed October 2007. Tapp A, Clowes J (2000) From 'carefree casuals' to 'professional wanderers': Segmentation possibilities for football supporters. European Journal of Marketing 36(11-12): 1248-1269. Tapp A (2004) The loyalty of football fans: We'll support you Evermor? Database Marketing & Customer Strategy Management 11 (3) : 203-215. Taylor I (1984) Professional sport and the recession: The case of British soccer. International Review For the Sociology of Sport 19(7). Taylor R (1990) Inquiry by Right Honourable Lord Justice, The Hillsborough Stadium Disaster: Final Report. London: HMSO. TofFeeweb (2007) Everton FC supporters' website and forum, at www.tofFeeweb.com, accessed December 2007. Wagg S (2004) (ed.) British Football and Social Exclusion. London: Frank Cass and Co. Warde A (2002) Production, consumption and 'cultural economy'. In du Gay P, Pryke M (eds.) Culture and Economy: Cultural Analysis and Commercial Life. London: Sage. Wheeler RF (1978) Organized sport and organized labour: The workers' sports movements. Journal of Contemporary History 13: 191-210.

naglasak na mjestu i povijesti s fokusom na Goodison Park. Gore reeno slae se s ranije iznesenim opservacijama da e s obzirom na tenzije i dinamike vezane za aktivnosti i status fiktivne robe, robna struktura biti visoko varijabilna, nestabilna i otvorena osporavanju i podlona otporu, nee dakle predstavljati omnipotentnu konstantu u komercijalizaciji nogometa. Kako smo pokazali, smjer komercijalizacije kojim je krenula uprava FC Evertona stvara jaz izmeu uprave i navijaa koji se protive preseljenju. Komercijalizaciju navijai doivljavaju kao stranu i suprotnu tradicijama kluba. Iz ove toke gledita poslovni svijet se promatra kao neporeciva znaajka nogometa, ali znaajka koju treba uzeti s rezervom. Postoji odreena doza ironije u injenici da oni koji izraavaju ovakve stavove postaju strunjaci laici u prezentaciji argumentacije komercijalizacije s ciljem da prokau korodirajue uinke poslovnog

Reference: Adamson G, Jones W, Tapp A (2005) From CRM to FRM: Applying CRM in the football industry. Database Marketing & Customer Strategy Management 13(2): 156-172. Bale J (1993) Sport, Space and the City. London: Routledge. Beamish R (1982) Sport and the logic of capitalism. Paper presented at Queen's University symposium. Sport, Culture and Modern State, Kingston, Ontario, and in Gruneau RS and Cantelon H (eds.) Sport, Culture and tbe Modern State. Toronto: University of Toronto Press. Block F (2003) Karl Polanyi and the writing of Tbe Great Transformation. Theory and Society 32: 275, 306. Blue Kipper (2008) Everton FG supporters' wehsite and forum, online at www.bluekipper.com. Brenner N, Theodore N (2002) Cities and the Geographies of 'Actually Existing Neoliberalism'. Antipode 34(3): 349-379. Brohm JM (1978) Sport: A Prison of Measured Time. London: Inklinks. Brown A (2006) A task of two halves. Democratic Socialist, online at www.democraticsocialist.org. uk, accessed 16 June 2006. Con D (1998) Tbe Football Business. Edinburgh: Mainstream. Conn D (2007) Everton torn between home and great blue yonder. Guardian sports blog, 15 August, at http://blogs.guardian.co.uk. Couvelaera V, Richelieu A (2005) Brand strategy in professional sports: The case of French soccer teams. European Sport Management Quarterly 5(1), March: 23-46. Grolley L, Hand D (2002) Football, Europe and the Press. London: Routledge. Deloitte (2003) Football finance: England, the European champions in a 10 billion game. Online at www.deloitte.com, accessed October 2008. Deloitte (2007) Football Money League: The reign in Spain. Online at http://s.ucpffr/ucpf/ file/200702/DeloitteFootballMoneyLeague2007.pdf, accessed October 2008. Deloitte (2008) Annual Review of Football Finance: Highlights, May. Online at www.deloitte. com, accessed Octobet 2008. Department fot Culture, Media and Sport (2008) 5th edition Guide to Safety at Sports Grounds, 5th edition. London: HMSO; online at www.culture.gov.uk, accessed 8 Octobet 2008. du Gay P, Pryke M (2002) (ed.) Culture and Economy: Cultural Analysis and Commercial Life. London: Sage.

Temat priredio
Marko kostani

You might also like