MEDNARODNI STROKOVNO-ZNANSTVENI POSVET

UPOR IN SPREMEMBE
V ZNANOSTI, IZOBRAEVANJU IN DRUBI

LJUBLJANA ZAGREB 19.-21. 4. 2012.

MEUNARODNI STRU NO-ZNANSTVENI SKUP

OTPOR I PROMJENE
U ZNANOSTI, OBRAZOVANJU I DRUTVU

MEDNARODNI STROKOVNO-ZNANSTVENI POSVET

Upor in spremembe v znanosti, IZOBRAEVANJU IN DRUBI

(LjubljanaZagreb, 19.21. 4. 2012.)

Posvet "Upor in spremembe v znanosti, izobraevanju in drubi" je nadaljevanje tridnevnega znanstvenega simpozija "Okvir za strategijo: sodobne politike znanosti in izobraevanja", ki je potekal oktobra 2011 v Zagrebu, v organizaciji Sindikata "Akademska solidarnost" in Filozofske fakultete Univerze v Zagrebu. Povod za organiziranje tovrstnih posvetov so vse bolj prisotni procesi komercializacije in privatizacije znanosti in visokega olstva, zaradi esar so bili v zadnjih letih na razli nih krajih sveta pojavile tevilne pobude in gibanja: masovne zasedbe fakultet, stavke zaposlenih v akademskih ustanovah, uli ni protesti in drugo. Ti procesi so na Hrvakem dosegli vrhunec s poskusom njihove nasilne kodifikacije leta 2011. Temu poskusu so se zaposleni v akademskih ustanovah vse Hrvake uspeno zoperstavili s tevilnimi izjavami, z javnimi razpravami in akcijami ter, na koncu, s stavko. Konec istega leta so tudenti in profesorji v Sloveniji povezani v gibanje "Mi smo univerza" zasedli del Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, z zahtevo, da se dvigne kvaliteta tudija, ukine olnine in prekarne oblike dela. Te akcije so bile obenem upor spremembam (privatizaciji, komercializaciji ipd.) kot tudi generator sprememb (zdruevanja in samoorganiziranja zaposlenih v akademskih ustanovah, povezovanja znanosti in visokega olstva z drugimi sektorji drube in gibanji idr.). Izhajajo iz teh izkuenj smo se odlo ili organizirati posvet, ki je usmerjen k analizi in interpretaciji prakti nih in teoretskih monosti, dosega in danosti nekdanjih in sodobnih praks ter oblik upora v znanosti, izobraevanju in drubi.

MEUNARODNI STRU NO-ZNANSTVENI SKUP

OTPOR I PROMJENE U ZNANOSTI, OBRAZOVANJU I DRUTVU

(LjubljanaZagreb, 19.21. 4. 2012.)

Skup "Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i drutvu" nastavlja se na trodnevni znanstveni simpozij "Okvir za strategiju: suvremene politike znanosti i obrazovanja" koji je odran u Zagrebu, u listopadu 2011. godine, u organizaciji Sindikata "Akademska solidarnost" i Filozofskog fakulteta Sveu ilita u Zagrebu. Povod za odravanje takvih skupova su uznapredovali procesi komercijalizacije i privatizacije znanosti i visokog obrazovanja, zbog ega su se posljednjih godina diljem svijeta organizirale razli ite inicijative i pokreti, kao i masovne blokade fakulteta, trajkovi akademskih radnika, uli ni prosvjedi i dr. Spomenuti su procesi u hrvatskom kontekstu kulminirali 2011. godine s pokuajem njihove nasilne zakonodavne kodifikacije. Tom su se pokuaju akademski radnici iz cijele Hrvatske uspjeno suprotstavili brojnim izjavama, javnim raspravama i akcijama, a u kona nici i trajkom. Krajem iste godine su slovenski studenti i profesori udrueni u pokret "Mi smo univerza" blokirali dio Filozofskog fakulteta Sveu ilita u Ljubljani, zahtijevaju i podizanje kvalitete nastave te ukidanje kolarina i prekarnih oblika rada. Te su akcije bile ujedno otpor promjenama (privatizaciji, komercijalizaciji i sl.), kao i generator promjena (udruivanja i samoorganiziranja akademskih radnika, povezivanja znanosti i visokog obrazovanja i drugih drutvenih sektora i pokreta i sl.). Polaze i od tog iskustva odlu ili smo se organizirati skup usmjeren na analizu i interpretaciju prakti nih i teorijskih mogu nosti, dosega i zadanosti nekadanjih i suvremenih praksi i formi otpora u znanosti, obrazovanju i drutvu.

PROGRAM:

LJUBLJANA
ETRTEK, 19. 4. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetika 5; nasproti Gimnazije Vi )
9.009.30

Otvoritev posveta in razglasitev nagrajencev antropoloko-fotografskega nate aja PREDAVANJA: Zakaj (sploh) rabimo teorijo?

9.3012.00

BOJAN BASKAR: O em govorimo, ko govorimo o teoriji? TOMISLAV PLETENAC: Privrenost teoriji DRAGO ROTAR / TAJA KRAMBERGER: Univerza kot drubena institucija in prakse oblasti NIKOLAI JEFFS: Sledenje "tiraniji nestrukturiranosti" in "tiraniji tiranije" Moderatorka: Urula Lipovec ebron
12.0012.15 ODMOR ZA KAVO 12.1514.45 OKROGLA MIZA: Angairana etnografija

SARA PISTOTNIK: Onkraj opisa in analize: prispevek etnografije pri gradnji bojev TOMA GREGORC: Dileme angairane antropologije skozi okvir militantnega raziskovanja URULA LIPOVEC EBRON: Angairana etnografija in vpraanje smisla raziskovalne dejavnosti BOJAN DEKLEVA / PELA RAZPOTNIK: Raziskovanje v socialni pedagogiki: udeleenost, sodelovanje, usmerjenost IVONA GRGURINOVI : Etnografija in raziskovanje sodobnih drubenih gibanj Diskutanta: Miha Novak in Aljoa Dujmi
14.45 15.45 ODMOR ZA KOSILO

15.4518.15 FORUM: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete:

Kaj smo dosegli? esa nismo? Kaj e bomo? SODELUJEJO: Lilijana Burcar, Gaber Ale, Rastko Mo nik, Miha Poredo, Ana Brancelj, Damijan tefanc, Adam Berii , Dragan Nik evi Moderatorja: Bojan Baskar in Bla Baji
18.15 Odhod na demonstracije proti var evalnim ukrepom

PETEK, 20. 4. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetika 5; nasproti Gimnazije Vi )
10.0013.00 DELAVNICA:

Alternativne oblike zdruevanja, ekonomije subalternacije BLA HABJAN: Stanovanjske kooperative VASJA SIMI : Socialni inkubator MARKO PRETNER: Zadruga So a-Trenta BLA MURN: Kreativne zadruge ANTON KOMAT: Biozofija Moderator: Peter Simoni
13.0014.30 ODMOR ZA KOSILO 14.30-17.30 DELAVNICA:

Umetnike prakse med subverzivnostjo in konformizmom Delavnica angairanega gledali a KUD LJUD in umetnika akcija v javnem prostoru v centru Ljubljane Moderator: Primo asl

SPREMLJEVALNI PROGRAM POSVETA Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetika 5; nasproti Gimnazije Vi ) Antropoloko fotografski nate aj 2012 Rok za oddajo fotografij: 10. 4. 2012, razglasitev nagrajencev: 19. 4. 2012 Ponedeljek, 16. 4. 2012, ob 18h PROJEKCIJE Z DISKUSIJO: Ve er angairanih filmov Torek, 17. 4. 2012, ob 17h OKROGLA MIZA: Teorije in prakse raziskovalcev iz Colectivo situaciones Sreda, 18. 4. 2012, ob 10h DELAVNICA: asopisno gledali e in priprava transparentov za stavko javnega sektorja (18. 4.) in demonstracij proti var evalnim ukrepom (19. 4.)

PROGRAM:

ZAGREB

PETAK, 20. 4. 2012. Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3)

9:009:30

Otvaranje zagreba kog dijela skupa i o itovanje Sindikata "Akademska solidarnost" o prijedlogu izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju OBRAZOVNE I ZNANSTVENE POLITIKE

9:3012:00

MISLAV ITKO: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala ANDREA MILAT: Uloga humanisti kih znanosti u izgradnji drutveno odgovornog obrazovnog sustava MARIO KIKA: Kapitalizam, nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine PETAR JANDRI : Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreenom drutvu DIJANA URKOVI : Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti Diskusija
12:0014:00 PAUZA ZA RU AK 14:0015:30 ZNANSTVENI ASOPISI,
ZNANSTVENI SUSTAV I SMISAO ZNANOSTI

GORAN PAVLI : O kolegijalnosti ka novoj pedagogizaciji epistemologije SANDRA KRII ROBAN: S ili bez razmaka maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje IGOR ATI : Kakve asopise treba Hrvatska? Diskusija
15:3016:00 PAUZA

16:0018:00 HUMANISTI KE ZNANOSTI I PLURIPERSPEKTIVNOST

ZVONKO KOVA : Interdisciplinarna solidarnost HRVOJE JURI : Multidisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju MARIJA SELAK: U limbu predgovora MORANA ALE: Prou avanje ("male" nacionalne) knjievnosti u doba tehnobirokratske dominacije Diskusija
18:0018:30 PAUZA 18:30 PANEL: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju

Sindikata "Akademska solidarnost" Moderatorice: Ankica akardi i Ivana Perica

PETAK, 20. 4. 2012., Dokukino Croatia (Katan i eva 3, Zagreb)

21:00 Projekcija filma Blokada Igora Bezinovi a 22:30 RAZGOVOR: Blokada tri godine kasnije

SUBOTA, 21. 4. 2012. Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3)

10:0011:30 ISTRAIVANJA AKADEMSKE ZAJEDNICE

KSENIJA KLASNI , PETRA RODIK, IZVOR RUKAVINA: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost SUN ANA KUKOLJA TARADI: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponaanje? IVA MELIN AK ZLODI i MARIJANA GLAVICA: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjinicama Diskusija
11:3012:00 PAUZA 12:0014:00 RADIONICA: ZAOTRAVANJE SITUACIJE U HRVATSKOJ I

SLOVENIJI STRATEGIJA ZA OBRANU ZNANOSTI I VISOKOG

OBRAZOVANJA

SUDJELUJU: Anja Muhvi , Bla Baji , Miha Novak, Aljoa Dujmi , Primo asl i Urula Lipovec ebron, Hrvoje Juri , uri ica ili keljo, Marija Selak, Marijana Hamerak
14:0015:30 PAUZA ZA RU AK 15:3017:30 NA ELA I METODE OTPORA

IVANA ZAGORAC: O kriti kome miljenju SAA BLAGUS: Znanost i guenje otpora ZDRAVKO POPOVI : Drutveni sustav kao bioeti ko pitanje MARKUS SCHATTEN: Politi ki aktivizam 2.0 pregled alata i mogu nosti na suvremenom Webu Diskusija
17:3018:00 ZAVRNA DISKUSIJA

POVZETCI

SAETCI

POVZETCI

SAETCI

ETRTEK, 19. 4. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetika 5; nasproti Gimnazije Vi )
9.3012.00

PREDAVANJA: Zakaj (sploh) rabimo teorijo? Moderatorka: Urula Lipovec ebron

BOJAN BASKAR: O em govorimo, ko govorimo o teoriji?

Od kod praksa, da ne govorimo ve o teorijah, temve o teoriji? V em je razlika med znanstvenimi teorijami in kratkomalo teorijo? Od kod to, da tudentje v iskanju teorije (na primer doktorandi v procesu koncipiranja doktorske teze) identificirajo teorijo z dolo enimi imeni (npr. Foucault, Bourdieu, Derrida, Lacan)? Je kratkomalo teorija teorija, ki je zgubila svoj predmet in se lahko ukvarja le e sama s sabo oziroma s pogoji svoje reprodukcije?

TOMISLAV PLETENAC: Privrenost teoriji

Alain Barnard v svojem delu Zgodovina in teorija v antropologiji ugotavlja, da je etnografska praksa, v smislu zbiranja podatkov, vedno odvisna od teorije. Proces konstrukcije etnografije tako predvideva razstavljanje resnice v klasifikatorne modele, od katerih je eden etnografski. S tem rezom v resnico se teorija postavlja pred resnico in to, kar imenujemo realnost, je proizvod specifi nega diskurza. Iz tega se konstruira znan stavek Stuarta Halla, da izven reprezentacije ne obstaja ni esar smiselnega. Z druge strani teorijo ne bi smeli razumeti kot meta jezik, ki se oblikuje neodvisno od drubenega konteksta. Teoretski koncepti so namre proizvod asimetrije mo i. Prav zaradi tega bo Foucault kot temeljna polja lastnih raziskav obravnaval umobolnice, zapore in klinike. To so prostori, v katerih je najlaje razbrati normalizirajo o prakso, pri kateri je teorija ena od pomembnejih sopotnic. Mejni poloaj subjektov, ki so na tak ali druga en na in dislocirani iz ob ega diskurza postanejo predmeti teoretskega interesa, ki konec koncev postane odgovoren tudi za znanost o loveku (psihologija, medicina, pravo, antropologija...). Vsako poseganje v prostor, ki je definiran z diskurzom kot realnost, je tako teoretski projekt. Vendar pa se, z druge strani, simbolni hegemonijski aparat ni sposoben popolnoma vpisati v samorazglaeno realno, ker bi se s tem moral odpovedati lastni eksistenci, vendar ga lasten obstoj sili v konsktrukcijo politi noteolokega koncepta prihodnosti, ali, bolje re eno, stalnega odloga. V tem prostoru odloga se odpira prostor kontingence, ki ima tudi dvojno delovanje. Z ene strani odpira prostor nadaljnjemu delu teoretsko-

politi nega aparata, vendar ga vsaki znova postavlja na preizkunjo. Realnost simbolnega aparata postane tako tudi njegov simptom. Z druge strani simptom skriva tudi svojo drugo stran, tisto, ki jo Lacan imenuje sinthome neko nerazreljivo notranjo praznino, ki je pogoj identifikacije tako simbolnega aparata kot tudi posameznika, v katerega se on sam vpisuje. Ne gre torej za to, da bi aktivizem imel neko prednost pred naknadno teoretsko elaboracijo (z obzirom na to, da ga ta tako ali tako proizvaja) ali potrebo po teoretski artikulaciji znotraj dobro znane Leninove fraze "Kaj storiti?". Vedno znova odpira razkol, skozi katerega govori Realno, tisto nemogo e, nesprejemljivo za teorijo. In na tem mestu se priklicuje prihodnost, v kateri bo to dejanje prepoznano kot simptom ter kae na potencialno razprenost drubenega, ki se zrcali tudi v teoretskem. Vendar - za razliko od simbolnega aparata, ki vnaprej vpisuje prihodnost v lastno nemo , v kateri se odpira scenarij fantazme gre tu za prehod skozi fantazmo, ki ne i e odloga, temve priklicuje sedanjost. Zgodovina kot akademski diskurz, na primer, slui zapiranju simbolnega aparata s tem, da konstruira sedanjost kot neizbeni izhod iz preteklega dogajanja ter s tem odpira vse oblike tekstualnega in retori nega zanikanja in izpu anja. V senci tega diskurza ostajajo dogodki, ki so izgubili svojo pertinentnost zavoljo diskurza in se prikazujejo kot simptomi zgodovine, ki akajo na novo prilonost. Ta prilonost se ne zgodi neodvisno ne od kontingentnega dogodka ne od teorije. Benjamin zahteva tigrov skok v zgodovino, s emer bi se zatirana zgodovina pojavila v novem diskurzu. S tem je vsaka teorija praksa in vsaka praksa teorija.

DRAGO ROTAR / TAJA KRAMBERGER: Univerza kot drubena institucija in prakse oblasti
Najin referat bo usmerjen v kratko pojasnitev tega, kako se skozi neoliberalno demontao univerzitetne avtonomije in univerze kot drubene institucije razkrivajo tehnologije in prakse oblasti. ele ko diagnosticiramo sile, ki oblikujejo nao aktualnost, lahko spodbudimo oz. mobiliziramo interferenco med realnim dogajanjem in tem, kar vemo o preteklosti (o drubenih reprezentacijah preteklosti) dolo enega prostora in drube. Rezultanta te dvojne intervencije (obenem sinhrone in diahrone) v realno v primeru, da ima ta mo pose i na strukturno raven (tu je odpor inertnih sil najve ji), je postopna transformacija realnega v smeri, ki pomeni znosneje sobivanje ljudi in oblikovanje drubenih pogojev monosti za ustvarjanje (bodisi umetniko bodisi znanstveno). To lekcijo, ki pomeni aktivno delovanje zoper socialno in intelektualno destruktivne neoliberalne strategije, je potrebno vzeti znova; so namre trenutki v zgodovini, ko se vidi, da razmerja oblasti niso nekaj naravnega in tedaj je s kontinuirano kritiko mogo e spodnesti strukturo in spremeniti premise ter konfiguracije njene postavitve. Med koncepti, ki

se nama zdijo pomembni za to, so: Foucaultova ideja vstaje (l'ide de soulvement), cura sui ("skrb zase") in parrhsia ("govoriti odkrito", "izre i resnico"), Rancireova pojmovanja emancipacije, egalitarnosti in avtorizacije vednosti zunaj ustaljenih krajev (akademe, ol, institucij) in seveda klasi na Bourdieujeva analiti na aksiomatika (refleksija/refleksivnost v znanosti, drubeni prostor, polje, habitus, prakti ni ut, oblike kapitala).

NIKOLAI JEFFS: Sledenje "tiraniji nestrukturiranosti" in "tiraniji tiranije"

V asu, ko beleimo porast razli nih prakti nih priro nikov aktivisti nega organiziranja, pedagoko-dokumentarnih filmov na to temo in manifestov, ki kli ejo k ve ji ter domnevno bolj uspeni internacionalizaciji gibanja, pri ujo i prispevek eli opozoriti na dandanes e vedno klju en koncept "tiranije nestrukturiranosti", kakrno je podal v istoimenskem lanku Jo Freeman, ki je bil prvi objavljen leta 1972. Ozave anje tega koncepta, njegova raba kot analiti nega orodja, je nujen tako za teoretski premislek kakor tudi za prakti no preseganje nekaterih negativitet ne samo znotraj zgodovinsko pojavnih oblik gibanja za ensko osvoboditev iz katerega je Freemanova izla, temve tudi za kriti no produktivno analizo marsikaterih dananjih drubeno kriti nih dejavnosti. Tiranija nestrukturiranosti se oblikuje tam, kjer se iz izhodi ne kritike nelegitimne avtoritete vendarle oblikujejo strukture neformalne avtoritete. Tako lahko neka formacija, ki se na zunaj, denimo, deklarira kot emancipatorna, navznotri podvaja prav tiste negativne elemente medsebojnih odnosov in zna ilnosti ire drube, ki jih elijo sicer prese i. To pa lahko onemogo i emancipatorno uspenost te formacije same in okrni kon ni domet njenega utopi nega horizonta. Prispevek tudi opozarja na najbolj znano kritiko Freemanove, kakor jo je v svojem lanku "Tiranija tiranije" podala Cathy Levine (1979) in v zaklju ku ponudi nastavke za njuno aktualno sintezo.

12.1514.45 OKROGLA MIZA:

Angairana etnografija Diskutanta: Miha Novak in Aljoa Dujmi

Kaj pomeni biti angairan raziskovalec, raziskovalka? Kaken je pomen angairanega raziskovanja? Kje se skrivajo pasti takega raziskovanja? Na podlagi izkuenj nekaterih angairanih raziskovalcev in raziskovalk bomo poskuali ugotoviti, kaken u inek imajo angairane/aktivisti ne/udeleene/militantne raziskovalne metode in kakne so njihove konkretne posledice? Kaj pomeni zapustiti akademski slonoko eni stolp in sodelovati z marginaliziranimi skupinami pri iskanju pravice ali biti soudeleen v novih drubenih gibanjih? Razmiljali bomo, kako udobno foteljako ivljenje zamenjati za delo z ljudmi, iluzionisti ni ideal "objektivnosti" pa za odkrito, iskreno pristranost? Ta pristranost nam ne bo pomenila odmika od znanosti, temve krepitev njenega bistva - etike. Zato bo za izhodi e nae okrogle mize vpraanje: kako naj bo raziskovanje drubeno odgovorna dejavnost, ki ne le opazuje sveta, temve ga tudi spreminja?

15.4518.15 FORUM:

Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete: Kaj smo dosegli? esa nismo? Kaj e bomo? Moderatorja: Bojan Baskar in Bla Baji
Okrogla miza bo preteno posve ena pluralnemu razmisleku o individualnih izkunjah zasedbe in individualnim ocenam razhajanj med pri akovanji, cilji in uresni enim. e mehani no primerjamo formulirane cilje zasedbe z doseenimi rezultati, smo lahko samo pesimisti ni. A e se zadovoljimo zgolj s tem, to pomeni, da pri sebi nismo reflektirali in artikulirali, kaj smo pravzaprav pri akovali (in kaj smo si eleli). Domnevati je mogo e, da smo se v svojih pri akovanjih veliko bolj razlikovali med sabo kakor v splonih ciljih. Je o tem mogo e glasno razmiljati? Je o tem zaeleno in spodobno govoriti? Se je zgodilo (uresni ilo) kaj, kar ni bilo pri akovano ali kar ni bilo zastavljeno kot cilj? Okrogla miza bi elela biti spodbuda in izziv v tej smeri.

PETEK, 20. 4. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetika 5; nasproti Gimnazije Vi )
10.0013.00 DELAVNICA:

Alternativne oblike zdruevanja, ekonomije subalternacije Moderator: Peter Simoni

Skupnosti so trajne, e imajo znanje, s katerim ohranjajo solidarnost, neodvisnost in okolje. Kritika neoliberalizma najpogosteje izpostavlja razpad socialne drave in od nje zahteva pravi neje socialne transferje. Vendar v splonem lahko ugotovimo, da so razli ne oblike dogovonega ravnanja z materialnim svetom redke. Praviloma v Sloveniji ne delujejo niti hini sveti niti soseske, kaj ele, da bi se dravljani bolj proaktivno vklju evali v (eti ne) podjetnike dejavnosti. Zadruge so v obdobju socializma dobile slab sloves, saj si jih je popolnoma podredila drava, bile so centralizirane, v resnici neprostovoljne in nedemokrati ne kmetijske politike. Med posameznikom, dravo in svetom se skratka razgrinja ve modelov drubenega samoorganiziranja: socialno podjetnitvo in zadruge sta dve moni obliki. Na delavnici bomo poslual predstavitve razli nih vrst zadrug, ki so se ve inoma rojevale v zadnjem obdobju, nekako poleg gibanj 15o in MSU. Na poskuse ponovne teoretske in prakti ne oivitve (ekonomij) skupnosti bomo pogledal v lu i krize, zgodovinskih izkuenj, ekologije vsakdanjega ivljenja - in primerov dobrih praks doma in v tujini.

14.30-17.30 DELAVNICA:

Umetnike prakse med subverzivnostjo in konformizmom Moderator: Primo asl

V uvodu bomo poskuali odgovoriti na vpraanje: kakno vlogo imajo angairane umetnike prakse pri aktualnih drubenih gibanjih? Pri tem bomo odpirali temo o tenji transverzalnih prepletanj, saj ni le aktivisti na umetnost tista, ki se pridruuje politi nemu gibanju, temve tudi politi ni aktivizem vse bolj uporablja specifi ne metode, ve ine in tehnike, ki so zamiljene in preizkuane v umetniki produkciji in medijskem delu. Sledila bo delavnica z gledaliko skupino KUD Ljud, kjer bomo spoznavali konkretne tehnike, ki nam omogo ajo nastopiti v javnem prostoru. Zaklju ili bomo z umetniko akcijo v javnem prostoru centra Ljubljane in tako z lastno izkunjo iskali odgovore na prej zastavljena vpraanja.

PETAK, 20. 4. 2012. Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3)

9:3012:00

OBRAZOVNE I ZNANSTVENE POLITIKE

MISLAV ITKO: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala

Od kraja sedamdesetih godina zemlje naprednog kapitalizma suo ene su s ubrzanim propadanjem institucionalnog okvira poznatog pod nazivom drava blagostanja. I dok su socioekonomski faktori koji su uvjetovali taj proces razmjerno prihvatljivo pokriveni, "ideoloka" odnosno teorijska dimenzija nije dobila potrebnu analiti ku panju. Stoga je kao predmet nae rasprave postavljena teorija ljudskog kapitala, koju su od kraja ezdesetih godina razvijali ekonomisti ikake kole. Spomenuta se teorija veoma brzo proirila i u druge znanstvene discipline, ali je istovremeno postala prepoznatljiva i prihva ena u razli itim korporativnim praksama, osobito u onima koji se ti u upravljanja ljudskim resursima. Ovdje nam je cilj pokazati teorijske pretpostavke koje lee u pozadini razmiljanja o radnoj snazi kao kapitalu, te istraiti kako se postavke tog teorijskog okvira ogledaju u suvremenim tenjama da se sustav obrazovanja i znanosti uklopi u trine tokove.

ANDREA MILAT: Uloga humanisti kih znanosti u izgradnji drutveno odgovornog obrazovnog sustava
Iz naslova ovog izlaganja dalo bi se zaklju iti da je pozicija humanisti kih znanosti ve takva ili da je nekad bila takva da omogu ava izgradnju drutveno odgovornog obrazovnog sustava. Me utim, omogu iti humanistici da doista ima takvu ulogu ulogu koja joj pripada zna ilo bi da je prethodno donesena politi ka odluka kojom se omogu ava izgradnja drutveno odgovornog obrazovnog sustava. Danas su svi ovi pojmovi i na ela anakronizmi koji imaju malo veze s tritem. Ova na ela obrazovnim tritima izravno tete. Umjesto dominantne politi ke paradigme trite kao alfa i omega svega drutveno odgovorno obrazovanje i humanistika koja bi izgradila odgovorno drutvo stoje u izravnoj suprotnosti s tritima jer ih ograni avaju i reguliraju, to je nedopustivo u drutvu koje odre uju politike "slobodnog" trita. Humanistika radi upravo to, kri trina pravila igre. Stoga se nalazimo na jo jednoj ratnoj pozornici: humanistika protiv trita. Imati drutveno odgovorni obrazovni sustav zna i prije svega zatititi obrazovanje, a ne obrazovni sektor, od upliva trita. Ovaj rad ima za cilj baviti se pitanjem kako bi izgledao obrazovni sustav koji bi odre ivale humanisti ke znanosti i kakve je politi ke poteze nuno donijeti da bi se omogu io po etak izgradnje takvog drutva.

 MARIO KIKA: Kapitalizam, nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine
Aktualni drutveno-humanisti ki diskurs o politi kom stanju u Bosni i Hercegovini (u svojoj siromanoj produkciji) krasi stalno isticanje nacionalizma (a posljedi no i rata) kao jedinog izvora i povoda katastrofalnom stanju u dravi. Pritom se ili zaboravlja ili ignorira da je unitenjem realnih socijalizama dolo i do uspostave novog ekonomskog sistema, a zavretkom rata humanitarno(-birokratske) intervencije me unarodne zajednice koja (s razli itim intenzitetima) traje do danas. U svom osvrtu u upravo izdvojiti obrazovnu politiku u ovoj zemlji kao najo itiji, a onda i najperfidniji, proizvod ovih triju bitnih odrednica bosanskohercegova ke stvarnosti danas. Na primjeru stanja u cjelokupnom sektoru obrazovanja bez velikih i dubokih "analiti kih kopanja" mogu se uo iti strukturne malignosti na kojima su intenzivno radili OSCE, nacionalisti ke elite, a u visokom obrazovanju u sprezi s njima i kapital to je rezultiralo potpunim otvaranjem ovog sektora privatizaciji. Srednjokolsko obrazovanje je pak izrodilo instituciju "mutanta" ovih politika prozvanom "dvije kole pod jednim krovom" (Mostar, Stolac i Gornji Vakuf) kojim se produbljuje stanje nacionalne podijeljenosti u drutvu. Kao zavrni udarac ikakvom pokuaju promiljanja alternativa ovakvim strukturnim rjeenjima pokazala se udbeni ka politika koja je nacionalisti ku hegemoniju samo dodatno intenzivirala uz blagoslov me unarodne birokracije. Kao temeljnu bibliografsku referencu u svom osvrtu koristit u istraivanje britanskog sociologa David Chandlera (Bosnia Faking Democracy After Dayton, 2000) koji isti e upravo alijansu ovih triju politika kao klju nu za razumijevanje postdejtonske Bosne i Hercegovine.

PETAR JANDRI : Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreenom drutvu

Ovaj rad istrauje ulogu akademske zajednice u umreenom drutvu te pokazuje kako se ona sastoji od gomilanja proturje nosti u dominantnom diskursu u svrhu izazivanja njegove promjene. Rad istrauje ulogu pojedinca u ovom procesu, i pokazuje da u umreenom drutvu dolazi do op eg nedostatka osobne odgovornosti. Na ovim temeljima odgovor na pitanje o smjeru djelovanja trai u istodobnom ponovnom definiranju uloge akademske zajednice u umreenom drutvu te osvje ivanju pojedinca i akademske zajednice. Obzirom na injenicu da se konceptualno podjednaki problemi pojavljuju unutar i izvan akademske zajednice, pokazuje se da se borba za akademske slobode svodi na iroki konsenzus o pitanju u kakvom drutvu elimo ivjeti. Na ovaj na in, pesimizam sadran u kritikama globalnih promjena visokokolskog sustava odmjenjuje optimisti ka akademska direktna akcija.

 DIJANA URKOVI : Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti

U radu se promatra jezik preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti iz 2011. To je jedan od zakona koji su u prologodinjoj javnoj raspravi naili na estoki otpor znanstvene i sveu iline zajednice i koji su prije kraja mandata prole Vlade Republike Hrvatske odba eni. Radi se o prijedlogu zakona nakon izmjena, dakle, nakon prvog kruga javne rasprave. Promatraju se neoliberalni diskurzivni elementi iz kojih se mogu i itati krajnji ciljevi odba enih zakona: komercijalizacija znanosti i visokoga kolstva, poticanje konkurentnosti me u znanstvenicima i poja anje politi ke kontrole nad sveu ilitima i javnim institutima.

14:0015:30 ZNANSTVENI ASOPISI,

ZNANSTVENI SUSTAV I SMISAO ZNANOSTI

GORAN PAVLI : O kolegijalnosti ka novoj pedagogizaciji epistemologije

U izlaganju u prezentirati prijedlog revizije klasi nog kompeticijskog peer-review modela znanstvene produktivnosti u smjeru kolaboracijskih, ne-hijerarhiziranih, participativnih istraiva kih praksi. Uprezanjem alternativnih metodolokih i epistemolokih procedura omogu ilo bi se da i, unutar nekih paradigmi, "nelegitimne" vrste znanja doprinesu kona nom spoznajnom ishodu. U analizi u se usredoto iti na specifi nost umjetni ke nastave i ishode koje poimanje umjetnosti kao kolektivnog rada moe generirati.

SANDRA KRII ROBAN: S ili bez razmaka maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje
Moe li autorski izlobeni projekt biti proglaen izvornim znanstvenim radom? Koliko bodova vrijedi teorijski prilog u stranom (relevantnom, ali ne i indeksiranom) asopisu? Koje stru ne aktivnosti povijesti umjetnosti nije mogu e pretvoriti u bodove ili slovna mjesta i ostvariti napredovanje u zvanju? Koju vrstu poslovne isplativosti mogu ponuditi povjesni ari umjetnosti u budu em, na trinim uvjetima temeljnom drutvu, i zato bi to uop e u inili? to zna e termini kompetitivnost i izvrsnost u povijesti umjetnosti i ho e li se istraivanja i znanja koja posredujemo odraziti na kolekcionare umjetnina?

 IGOR ATI : Kakve asopise treba Hrvatska?

Hrvatska nema strategiju razvoja temeljenu na stvaranju nove vrijednosti. Infrastrukturni projekti i usluge ne jam e opstojnost zemlje. Zato Hrvatska nema strategiju razvoja, posljedica je, me u ostalim, dezorijentirane znanstvene zajednice. A posljedice toga vidljive su i u politici asopisnog izdavatva. Suvremena znanstvena politika zemlje koja stvara manje od 0,1% svjetskog znanja je relativno jednostavna. Takvoj zemlji potreban je visoko razinski prijenos znanja kako bi se moglo istraivati s ciljem novih otkri a i izuma. Zato zemlja treba znanstvenu politiku u kojoj su zastupljena temeljna, primijenjena i razvojna istraivanja na podru ju prirodnih, tehni kih i drutvenohumanisti kih znanosti. Ovaj se stav temelji na spoznaji da su tehni ki i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji drutveno-humanisti kih ciljeva, koje odre uje politika. Toj politici ne treba nametanje stratekih pravaca, poput nanotehnike ili znanosti o ivotu jer za to ne postoje ni kadrovski ni materijalni resursi. Treba traiti na svim podru jima nie. Svima s dobrim zamislima treba omogu iti rad financiran iz hrvatskih i stranih sredstava. Istraivanja namijenjena stvaranju svima dostupnog novog znanja koje se stavlja besplatno na raspolaganje svjetskoj znanstvenoj zajednici i ostalim zainteresiranim treba financirati preteno iz stranih izvora. Sredstva koja odvaja Hrvatska treba usmjeriti na ona istraivanja koja vode stvaranju nove vrijednosti i intelektualnog vlasnitva. asopisi su izlaz iz procesa ostvaraja otkri a i izuma. Oni u zemlji poput nae, imaju vie funkcija. Oni mogu biti samo znanstveni, naj e e na engleskom jeziku. Pritom se bez zauzimanja stavova niu radovi doma ih i stranih autora koji se objavljuju za strane baze podataka koje onda skupo napla uju svoje usluge. Name e se pitanje po emu su to hrvatski asopisi koje treba podupirati novcem hrvatskih poreznih obveznika, ako u njima esto nema radova nijednog hrvatskog autora i nijedne hrvatske rije i. Takve asopise, ako su tako uspjeni kako se predstavljaju, treba prodati zainteresiranim stranim izdava ima. Teite financiranja mora biti na mjeovitim asopisima koji sadre znanstvene, stru ne i obrazovne sadraje te prenose u zemlju znanje i spoznaje potrebne za stvaranje nove vrijednosti. I tiskaju se, razmjerno podru ju, na hrvatskom i stranim jezicima. Dok postoji visokokolska nastava na hrvatskom jeziku to je nunost. Sredstva treba odvojiti i za znanstvenopopularizacijske asopise poput stogodinjaka, asopisa Priroda. Istodobno treba naglasiti da su mogu e racionalizacije spajanjem vie sli nih asopisa.

16:0018:00 HUMANISTI KE ZNANOSTI I PLURIPERSPEKTIVNOST

ZVONKO KOVA : Interdisciplinarna solidarnost

U izlaganju e biti rije i o potrebi naputanja monodisciplinarnih studija u korist interdisciplinarnih i transdisciplinarnih kao posebnom vidu akademske interdisciplinarne solidarnosti: s obzirom na spoznajnu ograni enost pojedinih disciplina, s obzirom na interkulturnu dimenziju studija i znanosti te s obzirom na nunu me usobnu solidarnost disciplina humanisti kih i drutvenih znanosti u suvremenom svijetu (posebno na dananjem tranzicijskom, odnosno globalnom tritu).

HRVOJE JURI : Multidisciplinarnost, pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju

U doba ekstremne fragmentacije i specijalizacije znanosti i obrazovanja ne samo da je sve tee govoriti o svrhama i ciljevima znanosti i obrazovanja u tradicionalnom smislu, nego u opasnost dolaze i pojmovi znanja i istine. Da bismo odgovorili na pitanje o uzroku ovih problema, ije se negativne posljedice pokazuju na razli itim razinama ljudskoga ivota, trebamo istraivati novovjekovne paradigme znanosti i tehnike (tj. tehno-znanosti), te s njima povezane moderne forme ekonomije i politike. No, da bismo pronali izlaz iz sveop e krize u kojoj se ovje anstvo nalazi a koju se moe opisati i kao krizu instrumentalnog uma i kao duhovno-moralnu krizu i kao krizu humanuma i kao ekoloku krizu prvenstveno se trebamo posvetiti promiljanju i premiljanju znanja i znanosti, te obrazovanosti i obrazovanja. U ovom u izlaganju oslanjaju i se na inovativni koncept i projekt "integrativne bioetike" nastojati pokazati zato su u tom pothvatu klju ni pojmovi multidisciplinarnosti, pluriperspektivnosti i integrativnosti, te kakva je njihova uloga u znanosti i obrazovanju.

MARIJA SELAK: U limbu predgovora

Procesi komercijalizacije znanosti i visokog obrazovanja koji rezultiraju sve izraenijom hijerarhizacijom akademskih disciplina usko su vezani uz dananje dominantno prirodoznanstveno tuma enje svijeta. Uz o itu tendenciju podvrgavanja humanisti kih znanosti prirodnim, i unutar samih humanisti kih znanosti mogu se primijetiti sli ni kolonizatorski monoperspektivni pokuaji svladavanja neznanstvene slike svijeta, odnosno jednako kao to su humanisti ke znanosti esto na meti kritika zbog svoje neegzaktnosti, pa samim time i (uvjetno re eno) manje trine isplativosti, ponekad i same humanisti ke znanosti preuzimaju logiku i retoriku dominiraju ih (strogo znanstvenih metoda) te se time izvitoperuju u svojevrsne tla itelje umjetnosti. Kakvi se svi procesi odvijaju u pozadini odnosa izme u umjetni kog djela i pokuaja

njegovog teorijskog utemeljenja moemo vidjeti na primjeru predgovora umjetni kom djelu koji je sastavni dio svakog kataloga izlobe. Naime, zbog svoje osjetljive posredni ke uloge izme u umjetnika, odnosno djela i posjetitelja upravo se u predgovorima ogledaju suvremene tendencije podvrgavanja umjetnosti trinoj isplativosti s jedne, ali i povjesni arskoumjetni ki pokuaji poznanstvenjivanja ili preispisivanja umjetnosti s druge strane. Promiljanje predgovora u ovom e se izlaganju odvijati na dvije razine. Prvo, kroz pokuaj propitivanja toga to predgovor uop e jest, gdje emo se, me u ostalim, osvrnuti na nedavno istraivanje o ulozi predgovora koje je napravljeno u sklopu izlobe Etikete tuma enja. Na toj e se podlozi otvoriti pitanje to bi predgovor mogao biti te e se u duhu pluriperspektivnog razumijevanja svijeta koje uklju uje znanstvene, ali i neznanstvene perspektive, promisliti mogu nosti poetskog tipa predgovora kao mogu e alternative klasi nom dokumentacijskom egzaktnom predgovoru umjetni kom djelu.

MORANA ALE: Prou avanje ("male" nacionalne) knjievnosti u doba tehnobirokratske dominacije
Neizvjesna perspektiva marginalne knjievne kulture name e pomisao o analogiji "slabosti" i "rubnosti" izme u odnosa malih nacionalnih kultura i pripadnih kolektivnih identiteta prema europskoj matici, odnosa izme u knjievnih i estetskih tvorevina prema ostalim drutvenim praksama i, naposljetku, odnosa humanisti kih znanosti, a napose studija knjievnosti, prema dominantnoj neoliberalisti koj predodbi o unosnijim, isplativijim i ukratko korisnijim i vanijim znanstvenim disciplinama. Naime, svaka od tih skupina odnosa po iva na asimetri noj binarnoj opreci izme u kanonskog i minornog, uspjenosti i podba aja, institucionaliziranog i potisnutog. Izlaganje e se baviti pitanjem moe li se komparativno istraivanje nacionalne knjievnosti, pa i knjievnih pojava uop e, plodnije utemeljiti upravo na prou avanju naoko slabih aspekata svojega predmeta, odustaju i od raznovrsnih programa "zbijanja redova", a usredoto uju i se na performativni potencijal pojedinih knjievnih tekstova odnosno opusa.

18:30 PANEL: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju

Sindikata "Akademska solidarnost" Moderatorice: Ankica akardi i Ivana Perica

Sindikat Akademska solidarnost svojom Deklaracijom o znanosti i visokom obrazovanju zagovara promjenu vrijednosne paradigme u okviru koje su se vie od desetlje a definirali visoko obrazovanje i znanost. Povodom njezina izlaenja odrat e se panel-diskusija u kojoj e pojedini lanovi Radne grupe za Deklaraciju komentirati reakcije na Deklaraciju. Osim to e se osvrnuti na pristigle kritike i pohvale Deklaracije, paneldiskusija osmiljena je i kao proirenje rasprava vo enih tijekom nastajanja Deklaracije. Poseban naglasak stavit e se na mogu nosti operacionalizacije rjeenja zagovaranih Deklaracijom, koje e lanovi RG razmotriti u suradnji s ostalim sudionicima diskusije. Deklaracija pokuava dati odgovore na neka od goru ih pitanja visokoobrazovnog i znanstvenog sustava RH, a jedno od goru ih pitanja jest svakako i aktualna javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Rasprava o Deklaraciji stoga e biti upotpunjena i raspravom o Nacrtu prijedloga Zakona, koji e se itati iz vrijednosne perspektive iznesene u Deklaraciji kao dosad jedinstvenom dokumentu kojim je akademska zajednica odlu ila reagirati na nagle i netransparentne pokuaje provo enja reformi i uskla ivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja s praksama zemalja Europske unije.

SUBOTA, 21. 4. 2012. Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3)

10:0011:30 ISTRAIVANJA AKADEMSKE ZAJEDNICE

KSENIJA KLASNI , PETRA RODIK, IZVOR RUKAVINA: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost
U izlaganju emo predstaviti rezultate online ankete provedene me u potpisnicima Inicijative protiv predloenih zakona o visokom obrazovanju, sveu ilitu i znanosti. U skladu s na elom "znanost mora biti utemeljena na suradnji, a ne natjecanju", tvorbi upitnika pristupa se na originalan na in: lanovima akad-solid mailing liste i prisutnima na sastancima omogu uje se da sami predlau pitanja. Nakon predvi enog roka, izlaga i iz predloenog konstruiraju anketni instrumentarij prema konceptualnim odrednicama i metodolokim kriterijima. Ciljevi istraivanja su deskriptivne (socioprofesionalna struktura te stavovi i miljenja o organizaciji AS, trajku, znanstvenoj politici i sl.) i metodoloke naravi. Svrha istraivanja je inovativnim pristupom zapo eti sustavno pra enje relevantnih tema u akademskoj zajednici.

SUN ANA KUKOLJA TARADI: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponaanje?

Svakodnevno nas mediji bombardiraju slu ajevima korupcije, kra e i nepravde. ini se da su prevare i obmane postale ubikvitarne. Akademska zajednica nije izuzetak: varanje je u estalo na svim obrazovnim razinama i u svim sustavima, u razvijenim i u manje razvijenim zemljama diljem svijeta. Hrvatska akademska zajednica nije izuzeta iz tog svjetskog trenda. Nepotenje je u svim segmentima hrvatskog drutva doseglo alarmantne proporcije stvaraju i sveop u atmosferu cinizma i erozije povjerenja. ak i predsjednik Josipovi tvrdi da je u Hrvatskoj "korupcija postala na in ivota". U takvom okruenju, dugotrajno impregniranom korupcijom, prevarom i laima nerealno je o ekivati da e plemenita medicinska profesija ostati utvrda moralnosti i potenja. Naalost, gra ani Hrvatske percipiraju zdravstvo kao jednu od najkorumpiraniji djelatnosti javnog sektora. U tom kontekstu ne bi nas trebali previe iznenaditi rezultati istraivanja me u studentima svih hrvatskih medicinskih fakulteta o njihovim osobnim iskustvima s varanjem i percepcijama akademskog nepotenja tijekom njihovog srednjokolskog obrazovanja te kasnije tijekom studija na medicinskim fakultetima. Iako rezultati moda nisu iznena uju i, ipak djeluju zaprepa uju e. Naime, velika ve ina (>98%) anketiranih studenata medicine (n=1160) priznaje da su tijekom

dosadanjeg obrazovanja sudjelovali u nekom obliku akademskog varanja, a ak 78% priznaje u estalo varanje. Pri tome, ve ina (82%) smatra da se varalice ne srame svog nepotenog ponaanja, ve se time hvale. Zna i li to da je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponaanje? U velikoj smo nevolji ako ti mladi ljudi, pripadnici sljede e generacije lije nika (ili nuklearnih fizi ara, graditelja mostova, kontrolora letenja, u itelja... roditelja), zadre ste ene navike nepotenog ponaanja, pa i u budu oj profesionalnoj lije ni koj praksi nastave varati svoje bolesnike, kolege, studente i znanstvenu zajednicu.

IVA MELIN AK ZLODI i MARIJANA GLAVICA: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjinicama
Unato sve ve em broju i kvaliteti slobodno i besplatno dostupne literature, za istraivanja i nastavu u svim podru jima znanosti jo su uvijek u velikoj mjeri neophodni komercijalni izvori informacija: asopisi, knjige, raznovrsne baze podataka. Nabava i osiguravanje dostupnosti potrebnih izvora jedna su od temeljnih zada a visokokolskih knjinica. Cilj izlaganja je prikazati promjene koje se zbivaju u podru ju objavljivanja i trgovanja literaturom na me unarodnoj sceni kao i u doma em kontekstu, te posljedice koje te promjene donose u poslovanje knjinica i potrebe i o ekivanja korisnika.
12:0014:00 RADIONICA:

ZAOTRAVANJE SITUACIJE U HRVATSKOJ I SLOVENIJI STRATEGIJA ZA OBRANU

ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

Skup Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i drutvu odrava se u vrijeme op eg trajka javnoga sektora u Sloveniji (18. travnja) i ljubljanskih demonstracija protiv mjera tednje (19. travnja). Usporedo se u Hrvatskoj odvija takozvana javna rasprava o proceduralno i sadrajno spornom nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Na in donoenja i sadraj nacrta prijedloga u brojnim elementima podudara se s prologodinjim "Fuchsovim zakonima" ije donoenje je sprije ila akademska zajednica, uklju uju i i Akademsku solidarnost. Diskutanti iz Slovenije i Hrvatske na radionici e uvodno govoriti o tetnim tendencijama u znanosti i visokom obrazovanju, kao i u javnom sektoru op enito, dok e se rasprava usmjeriti na prednosti i nedostatke iskuanih modaliteta otpora tim tendencijama, kao i na oblikovanje budu e suradnje i zajedni kih akcija.

15:3017:30 NA ELA I METODE OTPORA

IVANA ZAGORAC: O kriti kome miljenju

Kriti ko miljenje razumije se kao jedna od najvanijih karakteristika svakog slobodno misle eg pojedinca te bi trebalo predstavljati nuan preduvjet svakog istraivanja i, posljedi no, svakog novog intelektualnog doprinosa. Poticanje i razvoj kriti koga miljenja se tako er predstavlja kao jedan od osnovnih zadataka obrazovnih sustava koji streme ka formiranju slobodno misle eg pojedinca. Izlaganje razmatra osnovna obiljeja kriti koga miljenja s posebnim osvrtom na poticajne i represivne kontekstualne okvire unutar kojih ono postaje (ne)mogu im.

SAA BLAGUS: Znanost i guenje otpora

Dananje doba je doba kontrarevolucije kojom su zahva ena sva podru ja ljudske djelatnosti. Ona je usmjerena protiv same biti ovjeka, jer negira ovjekovu slobodu. Zaista, svjedoci smo posvemanjeg procesa negacije ovjeka kao slobodnog stvarala kog bi a prakse. Otpor postoji, ali je izvrgnut najve oj opasnosti: dresuri miljenja, jednom od oblika ljudskog otu enja. Takva struktura miljenja i egzistiranja jest religiozni odnos, a sigurno vodi u pokornost bez interesa za djelatnim naporom kako bi taj svijet postao bitno druga iji (a to zna i bitno bolji) nego to ve jest, odnosno kako bi postao ovjekov svijet. Posebno destruktivna za ovjekov svijet jest eliminacija radikalno kriti kog, dakle umnog pristupa stvarnim problemima i fenomenima te produciranje inteligenata (u najboljem slu aju), koji funkcioniraju na osnovi takozvanog "zdravog razuma". Na djelu je nasilje nad mogu no u samodjelatnosti: um se supstituira razumom u svrhu ostvarenja ideolokih ciljeva kapitalisti kog totalitarizma. Znanost se tu pojavljuje kao faktor otpora, ali i kao zna ajan faktor guenja otpora u vidu scijentizma kao oblika dresure miljenja. Znanost, posebno ona primijenjena, postaje i snaan politi ki faktor i nosioc mo i, te iskazuje iznimno snane i mo ne vlastite interese, a znanstvene institucije se sve vie povezuju s dominantnim korporativnim i vladinim centrima mo i. Stvara se kastinski sloj samodovoljne kvaziintelektualne elite, koja tei ka mo i vladanja nad svima koji su van njihova samoreproduciraju eg zatvorenog kruga. Znanstvenik je istovremeno i proleter i nositelj totalitaristi kih tendencija suvremenog svijeta. Svedeni na najamni ku, obespravljenu i manipuliranu gomilu inteligenata lienih samosvijesti, znanstvenici ne vide da je ono to im se plasira kao sloboda u stvari eklatantna nesloboda, koja se sad ne manifestira samo kao politi ka, ekonomska i socijalna, ve i kao prihvatljivo i dobrovoljno podre ivanje tehni kom aparatu koji uve ava komfor ivljenja te povisuje produktivnost rada. Vie nego ikada u povijesti, ovjek postaje dobrovoljni rob opredme enih me uljudskih odnosa.

 ZDRAVKO POPOVI : Drutveni sustav kao bioeti ko pitanje

Etika se, zahvaljuju i strelovitom tehnolokom razvoju, danas suo ava sa pitanjima opstanka ivota samog, bilo u postoje em obliku, bilo uop e. Taj je izazov proizveo formiranje nove discipline pod nazivom bioetika. Ono 'etika' u 'bioetika' bitno odre uje namjeru takvih promiljanja, u svom izvornom zna enju ona propituje sam pojam dobra kao takvog. Tako se i kroz bioetiku sagledavaju razni problemi u ekologiji, medicini i tehnologiji. U ovom izlaganju e se predo iti zajedni ki obrasci prepoznati u analizama bioeti kih problema koji svoj uzrok nalaze u dananjem globalnom drutvenom sustavu neoliberalnog kapitalizma. Namjera je pokrenuti i raspravu o ideji direktne demokracije kao mogu em alternativnom rjeenju.

MARKUS SCHATTEN: Politi ki aktivizam 2.0 pregled alata i mogu nosti na suvremenom Webu
U radu e se napraviti pregled najvanijih alata i mogu nosti za organizaciju i provo enje politi kog aktivizma putem Weba kao to su drutvene mree, forumi, blogovi, wiki sustavi, semanti ki web, alati za drutveno ozna avanje i dr. te e se prikazati njihove prednosti i nedostaci za politi ki aktivizam. Osnovna misao vodilja izlaganja jest podi i svijest o mogu nostima organizacije politi kog aktivizma putem suvremenih alata.

organizacijski odbor
Bla Baji , Bojan Baskar, Adam Berii , Lilijana Burcar, Primo asl, ur ica ili keljo, Aljoa Dujmi , iga Goriek, Marijana Hamerak, Hrvoje Juri , Bojan Kritofi , Urula Lipovec ebron, Ivana Ljutina, Rastko Mo nik, Anja Muhvi , Bruna Nedoklan, Miha Novak, Dejan Plantak, Miha Poredo, Izvor Rukavina, Marija Selak, Peter Simoni , Katja Smolar, Nea Sovinc, Ju kraban

kontakt:
OTPOR I PROMJENE akadsolid.msu@gmail.com Mi smo univerza mismouniverza@gmail.com Akademska solidarnost akad.solidarnost@gmail.com