Jerome David Salinger: Lovac u itu O piscu: o 1919. 2010.

0. o ameriki romanopisac i pripovjeda o Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka izmeu 1948. i 1959. godine o od 1965. nije nita vie napisao i nije intervjuiran od 1980. o njegovo je najpoznatije djelo roman Lovac u itu(Catcher in the Rye), a ovisno i prijevodu, knjiga se moe nai i pod naslovom "Lovac u rai"

Lovac u itu objavljen 1951.godine glavni lik: Holden Caulfield u djelu 17-godinji Holden Caulfield prepriava svoja iskustva iz prijanje godine svoga ivota (kada je imao 16 godina) roman opisuje 72 sata u Holdenovu ivotu, od ega on 48 sati provodi skiui se New Yorkom nakon to je izbaen iz kole, u predboino vrijeme naslov: o odnosi se na krivo zapamen i izreen stih lirske pjesme Dolazei iz ita (Comin through the Rye) Roberta Burnsa: ako netko ulovi nekog dok kroz ito ide (gin a body meet a body/comin through the rye) o Holden sebe zamilja kako stoji u polju ita u kojem se igraju djeca. U njegovoj matariji, na kraju tog polja nalazi se provalija. On bi stajao u tom polju i pazio na djecu koja bi se previe pribliila rubu, i uhvatio bi ih da ne padnu u provaliju odraslih i zrelosti. Kako on kae, on bi elio biti lovac u itu (engl. catcher hvata). Ovo je metafora za djecu kako gube svoju istou i nevinost te odrastaju i pretvaraju se u prevarante koje Holden toliko prezire. o podsvjesna optereenost bratovom smru veza s Allijevom bejzbolskom rukavicom koju stalno nosi sa sobom o ironija Holden bi htio spaavati druge, a ne moe spasiti sebe knjievna vrsta: moderni roman o obiljeja modernog romana: i. pripovijedanje u 1. licu (pripovjeda je ujedno i glavni lik) ii. esto se kao pripovjedaka tehnika javlja unutranji monolog njime se gotovo poistovjeuje pripovjeda i lik iii. nepouzdani pripovjeda iv. reducirana fabula (sve je u romanu podreeno prikazivanju psiholokog stanja lika) v. nema nizanja epizoda koje sugeriraju protjecanje vremena javljaju se samo fragmenti (ulomci) zbivanja, a u cjelinu ih povezuje lik (asocijativne veze meu ulomcima; slijed zbivanja nije kronoloki) vi. likovi su introventirani, okrenuti svome unutranjem svijetu u sreditu su psiholoka stanja lika (svijest i podsvijest) vii. razgovorni stil, argon

prostor u kojem se junak kree ima i simboliku funkciju u romanu jer se razliitim prostorima poteciraju proturjeja i sukobi u junakovoj psihi poetak Holdenova nesnalaenja i kraha nagovijeten je ve boravkom u hotelu i barovima u kojima mu nije mjesto (elja za identitetom odraslog

ovjeka); potkraj romana, na vrhuncu njegove krize, zbivanja su smjetena u muzej s mumijama i na djeje igralite, mjesta koja u romanu simboliziraju elju za povratkom u prolost, odnosno u djetinjstvo Holden Caulfield dogaaj koji je tragino obiljeio Holdenov ivot je smrt brata Allieja (kada je Holden imao 13 godina) Holden ima negativan odnos prema drutvenim vrijednostima i autoritetu (roditelji, profesori, odrasli) opozicija izmeu slubenog sustava vrijednosti u koji se on ne moe uklopiti vidljiva je i u izboru umjetnikih djela i kulturnih obrazaca kojima je naklonjen. Tijekom cijelog romana Holden izrie mnotvo vrijednosnih sudova o knjievnosti, filmu, kazalitu, glazbi, kao i o ponaanju i nainu govora svih osoba s kojima se susree. Na svakom koraku polemizira s licemjerjem, lanim kodeksima, snobizmom, drutvenom nepravdom... natprosjeno inteligentan za svoju dob, ali i emocionalno nezreo svoju je izoliranost od drutva zapravo sam stvorio previe pojednostavljajui komplicirane stvari, previe inei stvari uobiajenima u svojim susretima s ljudima i komuniciranju. On je idealist, osjeajno nezreo i nesposoban prilagoditi se ivotu i realnosti i posljedicama odrastanja. On sebe smatra muenikom svoje vrste, rtvom svijeta, samo da bi opravdao svoju izoliranost i nesposobnost suosjeanja i razumijevanja drugih. Holden prezire neistinost i lane namjere, ali je istovremeno jednako velik prevarant kao i ostali ljudi to ga okruuju: on lae, pretvara se, daje nerazumne i brze zakljuke i pretpostavke bez ikakvih pravih dokaza (ironija romana). govor lika urbani slang newyorke mladei (argon), brojne hiperbole (Moji roditelji dobili bi bar po dva ivana sloma... Onaj veliki krevet, oko deset kilometara dugaak...); otpor prema knjievnom jeziku (kao to se opire bilo kakvim drutvenim vrijednostima) Holden je moderan tip junaka, a nazivaju ga i antijunakom U romanu Holdenov bivi profesor Antolini izgovara reenicu: Karakteristika nezrela ovjeka je da eli slavno poginuti za neku stvar, dok je karakteristika zrelog ovjeka da za tu istu stvar smjerno ivi, ime upozorava na osnovni Holdenov problem. Romanom Lovac u itu Salinger je utemeljio novi tip romana koji je kasnije postao poznat kao jeans-proza ili PROZA U TRAPERICAMA, zbog odjee koja je postala zatitnim znakom mlade generacije. Karakteristike proze u trapericama su: pripovijedanje u 1. licu, glavni junak je netipian, pasivan, bez cilja, suprotstavlja se svijetu odraslih, ironijski se odnosi prema tradicionalnom drutvu i vrijednostima, jezik se pribliava svakodnevnom spontanom govoru gradske mladei (argonu), radnja ne tee kronoloki, ovisi o subjektivnim proivljavanjima lika, prekida se asocijacijama i monolozima. ezdesetih i sedamdesetih godina 20.st. ovaj tip proze bio je utjecajan u mnogim knjievnostima.

Na svom je romanu Salinger radio punih deset godina. Kau da je na ponudu uvenog redatelja za snimanje filma Lovac u itu autor odgovorio kako se to ne bi svidjelo Holdenu.