R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ......

Struni rad Professional paper UDC: 656.1.021:625.7

UPRAVLJANJE PROJEKTOM PUTNE INFRASTRUKTURE SA POSEBNIM OSVRTOM NA OKOLINSKI INENJERING

Raid Hadi1, Mirza Pozder1, anesa Ljevo1
1

Gra evinski fakultet u Sarajevu, Patriotske lige 30, Sarajevo, E-mail: pozder.mirza@hotmail.com

REZIME Putna infrastruktura predstavlja okosnicu razvoja i funkcionisanja svih moguih ljudskih, privrednih i treih tokova. Zato, kroz ovaj rad, ele se istaknuti neke vrijednosti koje su bitne za planiranje, projektovanje i gra enje puteva, a tiu se upravljanja datog projekta. Posebno, pa ak i intenzivno, vri se vrednovanje okolinskog ininjeringa za eventualnu naunu i strunu problematiku. Tim povodom date su neke aplikacije na mega projektu u Bosni i Hercegovini, Koridoru Vc. Kljune rijei: putna infrastruktura, ljudski i privredni tokovi, planiranje, projektovanje, gra enje, upravljanje projektom, okolinski ininjering.

INFRASTRUCTURE MANAGEMENT OF ROAD INFRASTRUTURE WITH SPECIAL EMPHASIS ON ENVIRONMENTAL ENGINEERING

ABSTRACT The road infrastructure is the backbone of development and functioning of all possible human, economic and third-flows. Therefore, through this work, they want to highlight some of the values that are essential for planning, design and construction of roads and related to the management of a given project. Especially even extensively, performed the evaluation of environmental engineering for possible scientific and technical issues. On that occasion, some applications are given to the mega project in Bosnia and Herzegovina, Corridor Vc. Key words: road infrastructure human and economic, planning and design, project management, environmental engineering

UVOD Putna infrastruktura je imperativ drutvenog i privrednog standarda kako na mikro, mezo tako i na supra planu odre enog lokaliteta, to zapravo znai standarda ivljenja. Odre ena druteno-politika zajednica svoju vrednotu prije svega mjeri u pokrivenosti putnom mreom- infrastrukturnim sadrajima. Sasvim je jasno da u bespuu gdje ne postoji izra en sistem, prije svega putne mree, ne moe biti ni razvoja a kamoli unaprije enja ivotnog- radnog prostora. Svi ti prostori su blokirani, dovedeni u bezna e bez obzira na sveukupnost eko kvaliteta. Konkretno Koridorom Vc, kao kimom putne infrastrukure Bosne i Hercegovine otvorit e se vidici razvoja i unaprije enja magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, slika 1. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

44

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ......

Slika 1. Informatiki pristup u strategiji upravljanja odre enim projektom Figure 1 IT strategy approach in managing specific project

INFORMATIKI PRISTUP U PREDSTAVLJANJU PUTNE INFRASTRUKURE Informatiki pristup ima vrijednosti kvaliteta monitoringa, subjekta principa upravljanja. Strateki posmatrano, principi koji se nameu kao subjekt upravljanja odre enim projektom trebaju i moraju biti apsolutno prihvaeni i to samo oni koji sistem ine homogenim- izvodljivim te ekonomsko- finansijski odrivim, a prostorno- ekoloki vrijedovanim [1]. Danas u vremenu izuzetne turbulencije na prostorima Jugoistone Evrope oko uklapanja u transevropske integracije potrebno je preduzeti niz mjera i aktivnosti da se uhvati korak sa Evropom i time i Evropskom zajednicom[1]. Bitan doga aj se sastoji u kvalitetu: planiranja, projektovanja i gra enja putne mree uz pratee odrivosti i dogra ivanje svih segmenata evidente infrastrukure. Drugim rijeima, Koridor Vc ima projektno i programsko rjeenje da prolazi kroz vrlo znaajna privredna podruja Federacije BiH i Republike Srpske u okviru BiH. U takvom programu veoma znaajno se nameu, kako transferzalni putni pravci ali i prikljuni pravci kao to su Banja Luka-Doboj i Tuzla-Doboj, to objektivno povezuje osnovne ljudske i privredne tokove. Prilog provo enja osnovnog putnog toka Evropa/ Evropska zajednica jeste uporno taj strateki cilj, gdje se BiH treba da na e u ii interesa, slika 2. Povezivanje transferzalnih pravaca sa Koridorom Vc predstaviti e izuzetnu dobit ne samo za lokalni, entitetski, dravni saobraaj ve i za saobraaj okruenja. U prilog tome realno je oekivati povezivanje Federacije BiH regionalnim pravcem Tuzla Oraje - Republika Hrvatska, te Republike Srpske regionalnim pravcem Banja Luka-Gradika-Republika Hrvatska, to se gradi u punom intenzitetu, slika 3. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

45

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ......

Slika 2. Osnovni pravci putne mree u Bosni i Hercegovini Figure 2 The main directions of the road network in Bosnia and Herzegovina

Slika 3 Upravljanje projktom: Auto put, izlaz BiH u Evropu Figure 3 Project management: Highway time out of BiH in Europe

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

46

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ...... Dati prikaz putem uvodnog aspekta, te pomisao mogueg upravljanja projektom, su nedvosmisleni i vode krajnjem inu strateko realistikom provo enju zamisli efektivnosti putne infrastrukure te realnosti uspostave parametara okolinskog ininjeringa. RAZVOJ I FUNKCINISANJE LJUDSKIH I PRIVREDNIH TOKOVA U PUTNOJ INFRASTRUKTURNOJ MREI DOGA ANJA Ljudski i privredni tokovi u putnoj mrei doga anja predstavljaju uzono - posljedinu vezu prosperiteta - razmjene roba i kapitala u okviru odre ene ivotne odnosno radne sredine lokalnog znaaja sa tendencijom prema okruenju. U prilog tome Bosna i Hercegovina pojedinano preko entiteta te integralno, ne moe ostvariti kvalitet usluga i pozitivinih vibracija a da se neukljui u tokove okruenja i to prije svih Srbije, Hrvatske i Crne Gore, te dalje kroz transevropske komunikacije ljudstva i privrede, slika 4.

Slika 4 Most preko rijeke Save na Koridoru Vc Figure 4 River cross rivev Sava on Corridor Vc

Putna infrastruktura predstavlja osnovu razvoja i funkcionisanja mree doga aja. Doga aje ine standardi kvaliteta ljudskog rada na svim nivoima drutva i to kako urbanih tako i ruralnih sredina. Osvrt na razvoj i funkcionisanje ljudskih i privrednih tokova nalazi se u direktnoj, proporcionalnoj vezi sa tzv. okolinskim ininjeringom pri planiranju a zatim i gra enju putne infrastrukturne mree. Globalno, to znai da treba utvrditi metodologiju procedure uticaja puta na ivotnu sredinu. Put kao specifian kontinualni objekt u prostoru neizbjeno zahtijeva ukljuivanje problematike ivotne sredine u sve faze planiranja, projektiranja, gra enja i eksploatacije, slika 5. [2] Svi procesi unutar sloenog odnosa put- ivotna sredina-okolinski ininjering odvijaju se na osnovu me usobne zavisnosti mnogobrojnih odnosa pri emu kao rezultat tih odnosa nastaju procjene. Promjene se kreu od sasvim neznatnih pa do tako drastinih da pojedini elementi potpuno gube svoja osnovna obiljeja.[2] Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

47

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ......

Prostorni plan republike

Studija mree

Strateka analiza situacije

Regionalni prostorni plano vi

Generalni projekat

Prethodna analiza utjecaja

Prethodna studija opravdanosti

Elaborat o zatiti ivotne sredine

Prostorni plan puta

Idejni projekt

Detaljna analiza utjecaja

Studija opravdanosti

Elaborat o utjecajima i mjerama zatite

Regulacijsk plan i puta Glavni projekt

Glavni projekt zatite

DOKUMENTACIJA ZA IZVO ENJE / IZVO ENJE

MONITORING INFORMACIONI SUSTAV Slika 5. Algoritam metodolokih koraka analize ivotne sredine u procesu projektiranja puteva Figure 5 The algorithm analyzes the methodological steps of the environment in the process of designing roads

METODOOGIJA PROCEDURE UTICAJA PUTA NA IVOTNU SREDINU Put kao specifian kontinualni objekt u prostoru neizbjeno zahtijeva ukljuivanje problematike ivotne sredine u sve faze planiranja, projektovanja, gra enja i eksploatacije. Kako je proces projektovanja puteva hijerarhijski niz postupaka odluivanja, od drutvenog opredjeljenja do numerikog definisanja projektnih elemenata, neophodno je da iz analize ivotne sredine prate ovu logiku formirajui realnu osnovu za izbor optimalnog rjeenja. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

48

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ...... Potreba za ouvanjem ivotne sredine ve danas predstavlja zahtjev globalnog karaktera iz ega proizlazi i injenica da je za ovu problematiku generalno zainteresovano vie subjekata, polazei od irokih me unarodnih, do usko lokalnih, pa ak i pojedinanih. Dio ovih nastojanja je u Republici Srbiji regulisan zakonski (Zakon o zatiti ivotne sredine (Sl.glasnik RS br. 66/91), Pravilnik o analizi uticaja objekata i radova na ivotnu sredinu (Sl.glasnik RS br. 61/91), i dr.). irok znaaj ove problematike, trenutno aktualan, prisutan je i u injenici da me unarodne financijske institucije uslovljavaju angaovanje na projektima obaveznim postojanjem relevantne studijske dokumentacije iz ovog domena. Relevantna istraivanja ivotne sredine za potrebe procesa projektiranja putova najee se definiraju kao: Analize utjecaja na ivotnu sredinu (Environmental Impact Assessment) sa sadrajem koji je kompatibilan sa odgovarajuom fazom procesa projektiranja putova. Suglasno iznijetim injenicama na slici 5, definirana je osnovna algoritamska struktura analize ivotne sredine u procesu planiranja i procesu projektiranja putova. Strateka studija utjecaja na ivotnu sredinu predstavlja najiru prostornu analizu problematike ivotne sredine koja svoj puni smisao imaju u polaznim planerskim i projektantskim koracima. Vezana je prvenstveno za kreativne korake koncipiranja mree na nivou zemaljskog prostornog planiranja, stvarajui tako uvjete za inventar ekolokih potencijala, njihovu kategorizaciju, i procjenu nivoa eventualnih ekolokih rizika. Osnovna informativna podloga za ove analize je karta razmjera 1:100.000. Rezultati analize i izvedeni zakljuci, sa moguim planerskim mjerama zatite, predstavljaju obavezu za odgovarajuu plansku dokumentaciju odnosno narednu fazu procesa projektiranja. Kao pratei materijal strateke studije preporua se izrada posebnog sinteznog izvjea koje slui za promociju oficijelne dravne politike u oblasti ivotne sredine na nivou planiranog transportnog sustava, materijal za izvjeivanje i ukljuivanje javnosti u najiru problematiku ivotne sredine na globalnoj razini. Studija utjecaja na ivotnu sredinu koja se radi u fazi izrade generalnog projekta definira se kao Prethodna analiza utjecaja i predstavlja kljuni korak u pozitivnom pristupu ovoj problematici. Kako je sutina odgovarajue projektantske faze izbor optimalnog koridora jasno je da se na ovoj razini pruaju i jedine sutinske anse za zatitu i unapre enje ivotne sredine. Budui da se radi o prostornom razmjetaju buduih zaga ivaa od posebnog znaaja da se sustavno definiraju svi utjecaji i izvri njihova kvantifikacija kroz odgovarajue pokazatelje. Informativna osnova ove analize je podloga razmjere 1:25.000 u kojoj se izra uje i sintezna karta svih utjecaja. Kao pratea dokumentacija ove analize radi se elaborat i izvjee koji sadre sve kljune informacije o projektu i sintezno prikazane rezultate istraivanja a slue za ukljuivanje zainteresiranih institucija i javnosti u probleme ivotne sredine. Detaljna analiza utjecaja na ivotnu sredinu predstavlja analitiku kvantifikaciju budui da za osnovu analize slui prostorno definirana trasa u okviru poznatog koridora. Posebna panja u okviru ove procedure mora biti posveena analitikom aparatu s obzirom da vrijednosti dobivenih pokazatelja najee slue kao ulazni podaci za dimenzioniranje zatitnih konstrukcija. Idejni projekt zatitnih konstrukcija je dokumentacija iste razine analize i predstavlja projektantsku interpretaciju konstruktivnih rjeenja. Osnovu svih analiza predstavljaju podloge razmjere 1:2.500 (1.000). Dobiveni rezultati prezentiraju se u numerikom i grafikom obliku.[2] Prateu dokumentaciju Detaljne analize utjecaja predstavlja elaborat i izvjetaj. Elaborat o uticaju na ivotnu sredinu se izra uje kao poseban materijal. Distribuira se svim zainteresiovanim subjektima i Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

49

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ...... svim institucijama koje su angaovanje na projektu. Sadri sve informacije iz studije, oslobo ene analitikog aparata, i kao takav se ukljuuje u Idejni projekt puta i Studiju opravdanosti. Izvjetaj predstavlja sintezni prikaz svih relevantnih injenica i slui za distribuciju svim institucijama koje su ukljuene u projekt kao i za prezentaciju u javnosti. Glavni projekt zatitnih konstrukcija je dio tehnike dokumentacije u kome se razra uju usvojene zatitne konstrukcije iz faze idejnog projekta, definiu svi izvo aki detalji, metode gra enja i optimizacija procesa izvo enja. Glavni projekt mora sadrati sve neophodne numerike i grafike priloge i u svim detaljima mora biti usuglaen sa osnovnim projektom kao i sa svim drugim prateim projektima. Poseban dio Glavnog projekta, a vezano za problematiku ivotne sredine, neophodno je uraditi Projekt monitoringa u fazi izvo enja radova kao i Projekt monitoringa u fazi eksploatacije. Sastavni dio Glavnog projekta mora biti i Projekt zatitne sredine u fazi izvo enja radova. MOGUE VRIJEDNOSTI PLANIRANJA, PROJEKTOVANJA I GRA ENJA U INTERAKCIONIM ODNOSIMA SA UPRAVLJANJEM PROJEKTOM Interakcioni odnosi vrijednosti planiranja, projektovanja i gra enja nekog reprezentativnog objekta imaju ekvivalent sa upravljanjem projektom. To je i razmljivo jer, osnovu principa potencijalnog ulaganja u sticanje novih valoriziranih vrijednosti uloenih novanih ili ma kojih drugih identinihvrijednosnih sredstava. Zato se istie i poklanja naroita panja pri sprovo enju pricipa upravljanja projektom! Upravljanje projektom predstavlja vrlo sloenu tvorevinu koja obuhvata niz vizija koje treba sprovesti u praksi na konkretnoj realizaciji nekog iznad svega investicijskog zahvata. Kako to ostvariti i emu se povinovati, odnosno prikloniti. To prije svega obuhvata kvalitetno studijsko-istraivako sagledavanje moguih problema u odluivanju. to zapravo znai da li neki projekat zasluuje vrijednu panju sa aspekta javnog mnijenja. Drugo, koliko je realno i objektivno ui u medijski i investicioni zahvat datih vrednovanja mogueg projekta, a tek onda kao tree, kako upravljati u izvedbenom smislu datim projektom, slika 6.

Slika 6. Osnovni principi upravljanja projektom [1] Figure 6 Basic principles of project management [1]

Planirati odre eni projekat predstavlja veoma irok, sveobuhvatni izazov i to ne samo za struni, planerski tim ve i za konkretno javno mijenje. U prilog tome namee se prevashodnost potreba Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

50

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ...... studijsko- istraivakog sagledavanja svih moguih aspekata drutvenog interesa za pokretanje druge faze planiranja- projektovanja datih objekata i ulaganja finansijskih sredstava u takvu politiku privre ivanja! Planiranje kao vrijednost studijsko-istraivakog sagledavanja ima sljedeu fazu u gradnji kroz projekt svih relevantnih vrijednosti od bitnog uticaja kroz konkretne investicije, npr. putnu infrastrukturu. U prilog tome se daju sledee definicije:

Projekt je u sutini svaki privremen i organizovan proces kojim se postie neki ogranien cilj ili grupa ciljeva. [3] Projekat je nerutinski, nerepetitivni, jednokratni poduhvat, normalno s diskretnim vremenskim, finansijskim i tehnikim ciljevima. U preciziranju pojma projekta ide se sa definicijom: Projekt je odre ena koliina radova sa definiranim poetkom i krajem, koji moraju biti podijeljeni u zadae, kao konponente projekta. on ukljuuje ukupnost svih faza od koncepcije, preko projektiranja, gra enja, pogona i odravanja, do eventualnog ruenja.[4] U navedenim definicijama se moe uoiti nekoliko pojmova zanimljivih za dalje razmatranje. Prvo je injenica da su graditeljski projekti nerutinski, neponovivi poduhvati. To slijedi iz njihove jednokratnosti. Proces je nerutinski. Neki autori u tom smislu razlikuju projektne i neprojektne procese. Dalje, moe se definisati i sljedee: Svaki je dio projekta je dio superprojekta, koji ini njegovo okruenje.[4]
Dakle svaki se projekat moe uopteno dijeliti na pojedine faze koje su njegov sastavni dio, to matematikom logikom predstavlja odnos: skup-elementi skupa. Najee su to tri faze i evidetno okruenje, slika 7.

Slika 7. Faze ( i okruenje) projekta Figure 7 Phase (and surrondings) of project -

Lokalitet objekta koji se eli realizovati kroz dosljedno upravljanje staviti na nivo stratekih i finansijskih transakcija. [1] Slikoviti primjer predstavljen je na datoj ilustraciji sa odlukom da ili ne, slika 8. Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

51

R. Hadzi, M. Pozder, . Ljevo: Upravljanje projektom putne infrastrukture ......

Slika 8 . Lokalitet investicionog zahvata: kako pomiriti uticaj okruenja sa nametnutim projektom i njegovim upravljanjem. [2] Figure 8. The location of the investment project: how to reconcile the impact of environment with the imposed project and its management [2]

ZAKLJUAK Okolinski ininjering u okviru upravljanja projektom putne infrastrukture je povezan sa graditeljskom regulativom, to je i razumljivo. Zato potrebno je, i neophodno, pridravati se vaeih zakonskih normi koje su definisane i primjenjive na datom lokalitetu gdje se eli realizovati - upravljati projektom. Primjera radi, na odre enim prostorima u Bosni i Hercegovini vae: Zakon o prostornom ure enju i to Republike Srpske, Kantona 1-10 u Federaciji BiH i dr. To su vaei zakoni o gra enju, standardizaciji ali i zatiti: voda, tla, vazduha, okoline i dr. Svaki na svoj nain participira u realizaciji plana kvaliteta upravljanja projektom, to je i cilj zakljune odrednice.
LITERATURA 1. 2. 3. 4. 5. Hadi R.: Upravljanje projektom, Gra evinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2010. Hadi R.: Prostorno planiranje i zatita okolia, Edicija Gra enje Gra evinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2003. Hadi R.: Graditeljska regulativa, Tehnika knjiga, Edicija Gra enje,Gra evinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2003. Ivkovi B., Popovi: Upravljanje projektima u gra evinarstvu, Gra evinska knjiga, Beograd, 2005. Lonari, R.: Organizacija izvedbe gra evinskog projekta, HKN, Zagreb, 1995.

Tehniki institut Bijeljina, Arhiv za tehnike nauke. Godina III br. 4.

52