Aetherolea Oleum aethera

Eteri na ulja

Nika Gr eta Antonia Horak Nina Jur i Matea Knapi Andreja Zubkovi

 Eteri na ulja su smjese lipofilnih sastavnica izoliranih iz biljnih dijelova. To su lako pokretne teku ine, lako lome svjetlo i intenzivnog su mirisa Rasprostranjenost Eteri na ulja se stvaraju u listovima, cvjetovima, plodovima, korijenu, podanku i drvu, a rje e u stabljici i kori Obi no svi dijelovi jedne porodice stvaraju isto eteri no ulje, osim cimeta (Cinnamomum zeylanicum) Eteri na ulja mogu biti lokalizirana u: posebnim stanicama ULJENICE, koje predstavljaju najjednostavniji oblik unutarnjih uljnih spremnica intracelularnim prostorima KANALIMA

Dobivanje eteri nih ulja

POSTUPAK DESTILACIJE Vodena destilacija najstariji oblik destilacije, primjenjuje se u malim pogonima j. Francuske za destilaciju eteri nog ulja lavande Vodena i parna destilacija (vodenoparna dest.) racionalniji postupak zbog kra eg vremena destilacije, boljeg iskori tenja i manje uporabe goriva; biljni materijal dolazi u dodir samo s vodenom parom dobro iskori tenje; postupak je prikladan za manje osjetljiva eteri na ulja (eukaliptusovo, ani evo, kimovo, cimetovo,...) Parna destilacija u industrijskim pogonima; za izolaciju eteri nog ulja iz svje eg biljnog materijala, prikladna za izolaciju endogeno lokaliziranih eteri nih ulja

 EKSTRAKCIJA POMO U OTAPALA - Za izravnu izolaciju eteri nih ulja iz biljnog materijala ili za ekstrakciju vodenih otopina dobivenih postupkom destilacije. Otapala se odabiru prema polarnosti i temperaturi vrenja. esto se rabi dietileter zbog visokog ekstrakcijskog kapaciteta te pentan, izopentan, diklormetan. - Nedostatak: lako isparive sastavnice gube se tijekom otparavanja otapala, a neki neisparivi spojevi mogu zaostati u ekstraktu. EKSTRAKCIJA POMO U NEHLAPIVIH OTAPALA - Najjednostavniji postupak je maceracija s hladnom ili toplom masti. S vremenom se razvio postupak anflera (enfleurage). Bez primjene topline temelji se na svojstvu masti i masnih ulja da adsorbiraju i zadr e eteri no ulje koje hlapi iz cvjetova (proizvodnja parfema). Obi no se rabe neutralne masti, gove i loj i svinjska mast bez mirisa. Danas se masti zamjenjuju silikagelom, ugljenom i estreima polialkohola. Uz primjenu topline kao ekstraktivna sredstva se koriste teku e ili taljene, pro i ene ivotinjske i biljne masti odnosno ulja (gove i loj, maslinovo ulje, parafinsko ulje). Cvjetovi ili vre ice s cvjetovima se stavljaju u ulje ili rastaljenu mast temperature 50-80 C. Postupak se rabi za ekstrakciju eteri nog ulja iz cvjetova ru e, naran e, zumbula i klin i a.

 DOBIVANJE ETERI NOG ULJA TIJE TENJEM - Primjenjuje se za dobivanje eteri nog ulja iz agruma kod kojih se eteri no ulje nalazi u vanjskom dijelu usplo a - Tije tenje se obavlja ru no ili mehani ki na sobnoj temperaturi, a dobivena teku ina se satoji od vode i ulja te pod utjecajem primjesa i pektinskih tvari stvara emulziju. Iz nje se ulje izdvaja destilacijom s vodenom parom, filtriranjem, dekantiranjem ili centrifugiranjem

Svojstva eteri nih ulja

Svje e izolirana eteri na ulja se bezbojne ili blijedo u kaste teku ine (kamili ino ulje je plavo, a klin i evo crvenosme e) Neka su na sobnoj temperaturi vrsta, odnosno djelomi no o vrsnu (ru ino i ani evo ulje) Eteri na ulja su potpuno hlapljiva i jako lome svjetlost uvaju se u sme im, malim i dobro zatvorenim posudama zbog za tite od kisika i svjetlosti Podjela prema mirisu i okusu: - Aromatica (biljne droge aromati nog mirisa i okusa) - Aromatica-amara (aromati ne droge i droge gorkog okusa) - Aromatica-acria (aromati ne droge i droge ljuta okusa)

Kemijski sastav eteri nih ulja

Eteri na ulja su smjese od 20-200 kemijski razli itih sastavnica koje se, prema koncentraciji u ulju, mogu podijeliti na glavne sastavnice (20-95%), sastavnice u koli ini (1-20%) i sastavnice u tragovima (<1%) Jedna sastavnica mo e biti zastupljena kod nekih eteri nih ulja u velikoj koncentraciji pa odre uje miris ulja, kemijska i fizikalna svojstva te farmakolo ko djelovanje Sastavnice eteri nih ulja s obzirom na funkcionalne skupine u molekuli su: alkani, alkeni i alkini, alkoholi, fenoli, aldehidi, ketoni, karbonske kiseline, eteri, esteri i laktoni

Djelovanje i uporaba eteri nih ulja

Eteri na ulja za oralnu uporabu (u organizam se unose kroz usta) Eteri na ulja za lokalnu uporabu (mazanje na ko u, inhalacija, balneoterapija) Eteri na ulja imaju antibakterijsko, antimikotsko i antiviralno djelovanje. Pri inhalaciji podra uju sluznicu di nih putova, a oralno podra uju elu ano-probavni sustav RUBEFACIJENSI vanjska primjena eteri nih ulja u obliku masti, krema i linementa. Dolazi do jake prokrvljenosti ko e. Za ubla avanje reumatskih i neuralgiskih bolova, cirkulacijske smetnje, sportske ozlijede. ANTIFLOGISTICI za oralnu i lokalnu primjenu; upala elu ane sluznice DEZINFICIJENSI I ANTISEPTICI - baktericidno i bakteriostatsko djelovanje EKSPEKTORANSI omek avanje bronhijalnog sekreta, terapija bronhitisa, kapi protiv ka lja, pastile DIURETICI podra uju bubre ni epitel i poja avaju prokrvljenost bubrega Prevelike doze ili preduga uporaba mogu izazvati toksi na nusdjelovanja. Osim navedenih djelovanja, eteri na ulja imaju umiruju e djelovanje, stimuliraju sredi nji iv ani sustav i tako djeluju na srce i krvotok, mogu djelovati na parazite,..

Aromati ne biljne droge i eteri na ulja za oralnu primjenu

Menthae piperitae aetheroleum eteri no ulje paprene metivce Mentha x piperita L., paprena metvica, Lamiaceae Ulje se dobiva od svje ih, cvatu ih vr nih dijelova paprene metvice pomo u vodenoparne destilacije Bezbojna, blijedo u kasta ili blijedozelenkasto uta teku ina jakog, prodornog mirisa Sastojci: limonen (1-5%), cineol (3,5-14%), menton (14-32%), mentofuran (1-9%), izomenton (1,5-10%), mentilacetat (2,8-10%), mentol (30-55%), pulegon (4%), karvon (1%) Djelovanje i primjena: oralno djeluje kao kolagog, kod gr eva u gornjem GI traktu i u u nim putovima. Ulje je karminativ i anestetik. U kozmetici za izradu voda i sprejeva za usta, zubnih pasta,...

Rosae aetheroleum ru ino eteri no ulje Rosa centifolia L., sorte uzgajanih ru a; Rosa damascena Mill., dama anska ru a; Rosa gallica L., galska ru a, Rosaceae Ru e su grmovi, ve inom s trnjem i izmjeni nim listovima, cvjetovi su dvospolni, a rastu pojedina no ili u cvatovima. Tri naj e e uzgajane sorte ru a razlikuju se prema boji latica Ulje se dobiva destilacijom latica uzgojenih sorta ru a. Najpoznatiji proizvo a je Bugarska, a ulje je jedno od najskupljih jer latice sadr e samo 0,01-0,04% eteri nog ulja Sastav: stearopteni koji se hla enjem izlu uju u krutu frakciju. Ta frakcija se sastoji od 4 alkohola koji daju karakteristi an miris ru e: geraniol, citronelol, nerol i feniletilalkohol Ulje dobiveno ekstrakcijom bogatije je feniletilnim alkoholom, jer se prilikom destilacije vodenom parom feniletilni alkohol otapa u vodi (dobivanje aromati ne vode) Djelovanje i uporaba: kao mirisni korigens, u kozmeti koj i parfimerijskoj industriji

Biljne droge i eteri na ulja roda Citrus

Aurantii amari floris aetheroleum eteri no ulje cvijeta gorke naran e
Aurantii amari flos, cvijet gorke naran e, Rutaceae Ulje se dobiva destilacijom pomo u vodene pare svje ih cvjetova gorke naran e. Pri destilaciji neke sastavnice zaostanu u kondenziranoj vodi (cvjetna voda gorke nara e) Sastav: linalilacetat (8-25%), limonen, terpenski alkoholi (oko 45%): linalol, geraniol, nerol, jasmon i farnezol; metilni antranilat (1%) Djelovanje i uporaba: korigens mirisa i okusa, u kozmetici i parfimeriji Sastavnica je najstarije kolonjske vode Klnisch Wasser

Citri aetheroleum Limonis aetheroleum limunovo eteri no ulje

Citrus limon L., limun; Citri pericarpium, limunovo usplo e; Rutaceae Limun je grm ili nisko vazdazeleno stablo, cvjetovi su jednospolni i dvospolni, latice su s unutarnje strane bijele, a s vanjske ru i aste Plod je ute boje, duguljast Uzgaja se u ju noj Italiji, panjolskoj, Izraelu, Tunisu, Kaliforniji.. Eteri no ulje se dobiva tije tenjem vanjskog dijela svje eg usplo a zrelih limunovih plodova Ulje je bistra, u kasta teku ina, jaka i ugodna mirisa, blago gorka okusa Sadr i: 90% terpena s glavnom sastavnicom (+)- limonen 70-80%, 3-8% citrala koji daje miris ulju, citronelal, - terpineol, linalilacetat, geranilacetat te kumarin citropten Djeluje kao stimulans, karminativ i stomahik, u farmaciji se koristi i kao aromatik

Biljne droge i eteri na ulja vrsta porodice Apiaceae (Umbelliferae)

Anisi aetheroleum ani evo eteri no ulje
Pimpinella anisum L. ,ani ; Anisi fructus, ani ev plod, Apiaceae listovi su okruglasto bubre asti, cjeloviti ili krpasti, plodovi su jajolikog i duguljastog oblika te prilegno dlakavi Uzgaja se u panjolskoj, sj. Africi i Rusiji Eteri no ulje dobiva se destilacijom pomo u vodene pare iz zrelih plodova ani a Ulje je bezbojna ili u kasta teku ina, ugodna mirisa i slatka aromati na okusa, kruti te izme u 15 i 19 C Sadr i: 80-98% trans-anetola koji je glavna sastavnica i od kojega potje e miris i okus ulja, metilkavikol, anisaldehid, anisketon, ani evu kiselinu, p-metoksi-acetofenon, te aterpineol i D-limonen

Djelovanje: podra ivanje bronhinalnog epitela, korigens mirisa i okusa, za aromatiziranje instant ajeva, za aromatiziranje slastica Komercijalno ani evo eteri no ulje potje e od zvjezdatog ani a koje je slabije kvalitete

Foeniculi aetheroleum komora evo eteri no ulje

Foeniculum vulgare, komora ; Foeniculi amari fructus , plod gorkog komora a; Foeniculi dulcis fructus , plod slatkog komora a; Foeniculi fructus , komora ev plod, Apiaceae Visoka,razgranuta stabiljka, listovi vi etruko perasto rascijepljeni, plod duguljasto jajolikog oblika Cvate od srpnja do listopada Raste samoniklo na suhim mjestima j. Europe, sj. Afrike i oko Kaspijskog mora, u Hrvatskom primorju i Dalmaciji u kamenjarima i uz rubove polja Miris je karakteristi an za anetol, a okus aromati an i za inski slatkast do gorak katkad pale i Ulje se dobiva destilacijom pomo u vodene pare zdrobljenih plodova Bezbojne do u kaste boje, ugodna mirisa Sadr i: trans- anetol, (+)- fenhon, limonen, - pinen, metilkavikol, anisaldehid, fenikulin, terpineol Djelovanje: sekretoliti ki na di ne puteve, spazmolitski, ubla ava gr eve i nadutost crijeva, bakteriostatski, korigens mirisa i okusa

Carvi aetheroleum kimovo eteri no ulje

Carum carvi, kim; Carvi fructus , kimov plod; Apiaceae razgranuta stabiljka, listovi dvostruko rasperani, cvjetovi naj e e bijeli Uspijeva kao samonikla biljka po poljima i livadama Smatra se da je kim najstariji za in jer je u upotrebi vi e od 5000 godina Intenzivna mirisa po karvonu, okusa aromati na i pone to ljuta Eteri no ulje je dobiveno destilacijom pomo u vodene pare iz zrelih plodova kima Ulje je bistra, bezbojna, lako pokretljiva teku ina Sadr i: 45-65% (+) karvona, 30-40% (+) limonen, u manjim koli inama sadr i dihidrokarvon, (+) dihidrokarveol, geraniol i perilalkohol Slu i kao karminativ protiv nadutosti i za bolje lu enje u i, djeluje povoljno na probavu masti, kao stomahik protiv elu anih tegoba, laktagog- poja ano lu enje mlijeka, kao aromati an za in i korigens, u kozmetiki za njegu usana i u industriji likera

Coriandri aetheroleum korijandrovo eteri no ulje

Coriandrum sativum, korijandar; Coriandri fructus korijandrov plod; Apiaceae Stabiljka iscrtkana, u gornjem dijelu razgranana, donji listovi su nerazdijeljeni, bijeli do svijetloru i asti cvjetovi, biljka ima neugodan miris Cvate u lipnju i srpnju Uzgaja se u mnogim zemljama Europe, Azije i Amerike, kod nas raste u Hrvatskom primorju i Dalmaciji Zreli osu eni plodovi miri u aromati no i za inski, osjeti se cvjetni miris, okus slatkast pomalo pale i Dokazano je da korijandar sni ava kolesterol te je djelotvoran protiv stanica raka Eteri no ulje se dobiva parnom destilacijom iz zrelih plodova, vi e ulja i bolje kakvo e daju sorte sitnijih plodova Glavna sanstavnica ulja i nositelj mirisa je 60-70% (+) linalol, 20% monoterpenskih ugljikohidrata, geraniola, borneola, citronelola te njihovih aldehida i estera Djeluje kao stomahik, karminativ, spazmolitik, ima baktericidno, fungicidno i larvicidno djelovanje, pobolj ava cirkulaciju pri artritisu i reumatizmu te bolovima u mi i ima, ima antisepti ko djelovanje pa se dodaje sapunima Mo e izazvati alergijske reakcije (monoterpeni)

Persolini aetheroleum per inovo eteri no ulje

Petroselinum crispum, per in; Petroselini fructus per inov plod, Peroselini radix per inov korijen; Apiaceae zeljasta biljka 60-100cm visoka, listovi tamnozeleni, cvjetovi su maleni sa zelenkasto utim laticama, korijen vretenast Cvate u lipnju i srpnju Potje e iz isto nog Mediterana i sj. Afrike Eteri no ulje se dobiva iz zrelih osu enih i usitnjenih plodova destilacijom pomo u vodene pare Bezbojna do u kastozelena teku ina, mirisa i okusa na per in Glavne sastavnice su apiol i miristicin Djeluje kod menstrualnih tegoba i kao diuretik

Aromati ne biljne droge i eteri na ulja Sredozemnog podru ja

Salviae aetheroleum kaduljino eteri no ulje
Saliviae officinalis L. , kadulja; Salviae folinum , kaduljin list; Lamiaceae Vi egodi nji polugrm visine 30-70 cm, s drvenastom stabiljkom i jakim korijenom Stabiljka slabo razgranana, listovi uski, elipti ni i na dugoj peteljci Ljubi asti cvjetovi Biljka je prekrivena gustim dlakama, sivozelene boje Raste u podru ju Sredozemnog mora, kao samonikla biljka raste na kamenitom tlu po na em priobalju i otocima Raste na podru ju od 400 do 600 m
Subspecies lavandulifolia- raste na Pirinejskom poluotoku Subspecies minor- srednji i zapadni dio sredozemlja, od Hercegovine do Istre Subspecies major- na isto nom mediteranu, u Maloj Aziji i Siriji te j. Rusiji Sjeverojadranski tip Srednjojadranski tip Ju nojadranski tip

 Eteri no ulje se dobiva destilacijom pomo u vodene pare iz osu enih zeljastih dijelova kadulje Bistra do zelenkasto u kasta lako hlapljiva teku ina, karakteristi na mirisa i okusa koja na jeziku pe e Glavne sastavnice su alfa- tujon i beta tujon, ostalo 1,8-cineol, (+) kamfor, borneol i bornilacetat Dalmatinska kadulja i eteri no ulje vrlo su cijenjeni na svjetskom tr i tu zbog visokog sadr aja tujona u listu i ulju Djelovanje: antisepti ko, fungicidno i antiflogisti ko djelovanje Koristi se za njegu usne upljine i drijela, sapuni i deterd enti Zbog sadr aja tujona kaduljino je ulje vrlo toksi no, isto ulje izaziva gr eve

Rosmarini folium ru marinov list

Vrsta Rosmarinus officinalis L., Lamiaceae usna e trajni, razgranati zimzeleni grm; vrsti, uski listovi izme u kojih su mali, dvousnati cvjetovi svjetloplave do plavoljubi aste boje samonikla biljka, raste na mediternaskom podru ju, ime potje e od latinskog 'ros marinus' morska rosa, ili gr ki - grm ugodna mirisa li e je jako aromati nog mirisa i o trog, trpka okusa Unutarnja upotreba: ajni napitci za probavne tegobe, pobolj anje funkc jetre i sekreciju u i, aj za srce i krvotok, ru marinovo vino za izlu ivanje mokra e, kod sr anih tegoba Vanjska upotreba: tinkture i etanolne iscrpine li a se koriste kao sredstva za masa u kod reumatizma, iv anih bolova, glavobolje...

Rosmarini aetheroleum eteri no ulje ru marina

dobiva se parnom destilacijom vr nih djelova u cvatu ru marina Rosmarinus officinalis L. bistra teku ina ugodna i osvje avaju a mirisa, okus kamforast i blago gorak kem sastav: 1,8-cineol, kamfor, (-)-kamfen, (+)-borneol i bornilacetat primjena: oralno i lokalno: antiseptika za probavni trakt, stomahik, karminativ, pobolj ava krvotok, inhalira se kod prehlada, mirisna komponenta parfema

Lavandulae flos lavandin cvijet

vrsta Lavandula angustiofolia Mill., Lamiaceae usna e cvjetovi sitni modroljubi aste boje u cvatovima u gornjem dijelu izdanka, imaju intenzivan, ugodan i aromati an miris, te nagorak okus intenzivno se uzgaja na mediteranskom podru ju,u RH na Hvaru gdje prevladava mje anac L. angustifolia i L. latifolia pod nazivom Lavandula hybrida Reverchon oficinalna lavanda sadr i 1-3% eteri nog ulja, ru marinsku kiselinu, derivate kumarina, flavonoida i fitosterola upotreba: ajevi za umirenje probavnih tegoba, infuz ima kolerekti ko i kolekineti ko djelovanje, karminativ, u pu koj medicini za bolesti jetre i slezene

Lauri folium lovorov list

Vrsta: Laurus nobilis L., Lauraceae lovori, lovorike vazdazeleni grm ili nisko stablo; ko asti list, elipti an i za iljen, tamnozelene boje Raste u listopadnoj hrastovoj umi u Maloj Aziji, mediteranu, u RH najvi e oko Opatije okus listova je aromati an, trpak i nagorak, miris jak i ugodan sadr i 1-3% eteri nog ulja, 1,8-cineol, trjeslovinu i malo gorkih tvari uporaba: aj za hunjavicu i gripu, voda za grgljanje kod angine, oblog kod nagnje enja, kao za in i prirodni

konzervans

Thymi herba timijanova zelen

vrsta Thymus vulgaris L., Lamiaceae usna e vi egodi nji mali grm, 20-30 cm visok, mali, kratki listovi, trakasti do duguljasto jajoliki; vjen i je plavoljubi ast do ru i ast Samonikao, na suhim mjestima i vapnenastoj podlozi, raste u mediteranskim zemljama miris je za inski i karakteristi an, okus aromati an i blago gorak uporaba: sastojak medicinskog aja, za izradu ekstrakata i tinktura, za lje enje hripavca, protiv bolesti u nog mjehura, lje enje rana i ireva, za inska biljka

Thymi aetheroleum timijanovo eteri no ulje

Dobiva se destilacijom vodenom parom, crveno (sirovo) i bijelo timijanovo ulje ima jak miris po timolu, aromati na je i ljuta okusa sastav: 20-60% fenolskih sastavnica timola i karvakrola, 15% p-cimena, 1,8-cineola, linalola; promjenjiv kemijski sastv zbog 7 kemotipova timolski: timol i karvakrol; antiinfektivno sredstvo, stimulans tujanolski: trepenski alkoholi; antiviralni, protiv klamidije, regeneracija jetrenih stanica linalolski: terpenski alkoholi i esteri; antiseptik i aromaterapija, protiv candida

Saturejae montana L.
Primorski vrisak, Lamiaceae (usna e) Gusto razgranan polugrm, visine 20-40 cm, listovi uski i mali te o tro za iljeni Cijela biljka prekrivena kratkim dlakama i lijezdama s eteri nim uljem

Saturejae herba (folium)

Sastoji od osu enih, neodrvenjelih cvatu ih ogranaka primorskog vriska Miris i okus jako aromati an Kemijski sastav: eteri no ulje 0.18%, flavonoidni heterozidi, trjeslovina i fenolkarbonska kiselina.

Satrurejae aetheroleum
Eteri no ulje dobiveno destilacijom pomo u vodene pare osu ene zeleni primorskog vriska. Bezbojno, svijetlo uto do naran asto uto, karakteristi nog mirisa i aromati nog okusa Glavne sastavnice: karvakrol i p-cimen Za in, karminativ, antispazmodik, ekspektorans, antibakterijski, antifungalno

Eucalyptus globulus L.
Eukaliptus, Myrtaceae (mirtovke) Zimzeleno drvo, 50-60 m, razvijena kro nja, na granama starim oko 3 do 4 godine listovi dugi 20-30 cm, srpasto zaobljeni, plavkastozeleni i ko asti

Eucalyptus folium
Osu eni listovi sa starijih grana Miris jak i aromati an, okus isto aromati an, u po etku pale i, a poslije osje aj hla enja Sadr aj: 1,5-3,5 % eteri nog ulja sa eukaliptolom ( 1,8-cineol), fenolkarbonske kiseline (klorogenska, ferula i kavena), flavanoidi (kvercetin, kvercitrin i rutin) i triterpenske kiseline (ursolna i derivati). ajne mje avine Prehlada, bronhitis, astma, malarija,kolera, dizenterija, tuberkuloza, ko ne bolesti

Eucalyptus aetheroleum
- destilacija -> rektifikacija iz svje ih listova - Bezbojno do svijetlo u kasto Sastav: eukaliptol ( 1,8-cineol), - pinen, limonen i drugi monoterpeni i seskviterpeni. Rektificirano eukaliptusovo eteri no ulje ima 70-80% eukaliptola. Nerektificirano ulje sadr i butiraldehide, valealdehide i kapronaldehide koji iritiraju di ne puteve. Ima i visoki udio tricikli kih seskviterpena tipa viridiflorol. Antiseptik, reuma, glavobolja, bolesti respiratornog sustava (bronhitis, upala sluznica nosa i drijela). Pastile, kapi za nos, balzami, masti

Syzygium aromaticum L.
Klin i , Myrtaceae (mirtovka) Zimzeleno stablo, visoko 12 m, brojni cvjetovi (najvi e eteri nog ulja), kora u kastosiva i glatka, listovi iljasti i ko asti

Caryophylli flos
Miris aromati an, okus aromati an i u grlu pe e Sastav: 15-20% eteri nog ulja (eugenol, aceteugenol i -kariofilen), falvonoidi (derivati kvercetina i kemferola), fenolkarbonska kiselina, trjeslovina, male koli ine sterola, oko 10% masnog ulja Za in, protiv gastrointestinalnih tegoba, stomahik, karminativ i tonik

Caryophylli aetheroleum
-bistro, bezbojna do u kasta teku ina, na zraku postaje tamnija -karakteristi na mirisa, ljuta okusa Sastav: eugenol (75-88%), aceteugenol (14-15%, -kariofilen i -kariofilen), kariofilenepoksid. Aroma: metil-heptilketon Uporaba: dezificijens kod karijesa i za umrtvljavanje zubnog ivca, protuupalno kod reume, ko ne infekcije, za in

Cinnamomum zeylanicum
Cimetovac, Lauraceae (lovori) Vazdazeleno stablo, visoko do 10 m, ko asti listovi i metli asto oblikovani bjeli astozeleni cvjetovi

Cinnamomumi cortex
Oguljena i osu ena kora mladih izdanaka - Miris aromati an, a okus sltkast, ljut i za inski - Sastav: 0,5-2,5% eteri no ulje (cimetni aldehid), fenolkarbonske kiseline, diterpeni, D-glukan, ksilan i krob - Antibakterijsko, fungistatsko, protiv nadutosti,za in,

Cinnamomum aetheroleum
Svijetlo uta ili sme kasta teku ina Sastav: cimetni aldehd (65-75%), eugenol, trans-cimetna kiselina (510%), linalol, kariofilen, felandren i -pinen. Antimikrobno, antifungalno, sastojak sirupa protiv ka lja, elu ani gr evi

Angelica archangelica L.
An elika, Apiaceae ( titarke) - Vi egodi nja biljka, do 3 m, listovi trostruko perasti Angelica radix - Miris aromati an, okus trpak - Sastav: 0,35-1,9 % eteri nog ulja ( i felandreni), fenolkarbonske kiseline, -bisabolen, - kariofilen, -Stomahik, spazmolitik, artitis, reuma, Angelica aetheroleum - Bezbojno ili svijetlo uto - Miris i okus aromati an - Sastav: 80-90% monoterpenskih ugljikovodika (13-28% -felandreni, 214% -felandreni), 14-31% -pineni. - Baktericidno, fungicidno, kozmeti ki preparati, psorijaza, iv ana napetost i stres, dio likera - U ve im dozama toksi o!

Levistici radix
Levisticum officinale, ljup ac, Apiaceae ( titarke) -Iz debelog razgranatog korijena razvija se visoka stabljika (1-2 m), slo eni cvatovi(zelenkasto uti) -Miris aromati an, okus slatkast i za inski, kasnije gorak -Sastav: 0,6-1% eteri nog ulja, 70% alkilftalida, -pineni i -pineni, -felandreni, -felandreni, - Diuretik, bolesti jetre i slezene, upala bubrega, gr evi,

Eteri na ulja crnogorica

Smole- smjese terpenskih ili fenilpropanskih derivata Te ko otapaju u vodi, lako u lipofilnim otapalima Amorfne i bez strukture, zagrijavanjem tale Ekskreti (kora i drvo) Primarne ili fiziolo ke- koje nastaju spontano u biljci Sekundarne ili patolo ke- nakon mehani kog podra aja

Terebinthinae balsmum
Balzam koji curi iz mehani ki o te enih stabala Pinus i Larix. Gusta i ilava masa, glatka ili zrnata, u kastonaran aste boje. Sastav: 17-25% terpentinskog ulja i 75-83% kolofonija Reumatske tegobe, neuralgije i artritis

Terebinthinae aetheroleum rectificatum

Destilacijom pomo u vodene pare iz Terebinthinae balsmum Bezbojna teku ina, karakteristi na mirisa i pale eg okusa Podlo no autooksidaciji (utjecaj zraka) Sastav: -pineni i -pineni, kareni, limoneni, p-cimen, borneol, Melem, masti za reumatske bolove, bol u mi i ima, artritis, neuralgije

Colophonium Terebinthinae resina

Kolofonij- smola zaostala poslije destilacije terpentina iz razli itih vrsta borova Pinus Prozirna, staklasta, tvrda smola, lomi lako i nepravilno Sastav: 90% smolnih kiselina (abijetinska i pimarna) Melem i masti kao fiksativ za zavojni materijal, plasti ne mase i umjetne smole i lakovi

Pini pumilionis aetheroleum

Eteri no ulje klekovine (Pinus mugo Turra) Bezbojno do svijetlo u kasto, aromati na mirisa, okus ljut i gorak Sastav: -felandreni i -felandreni ( 60%), -pineni i -pineni (10-20%), bornilacetat (10%), limonen, Inhalacija, antisepti ko djelovanje (sprej za dezinfekciju),

Matricariae (Chamomillae) flos

Matricaria recutita L., kamilica, Asteraceae (glavo ike) Jednogodi nja biljka, do 60 cm, cvjetne glavice, listovi perasto rascijepljeni Aromati na mirisa i nagorka okusa Sastav: 0,3-1,5 eteri nog ulja, bisaboloidi (0-50%), kamazulen (218%), acetilenski derivati (20-30%), flavonoidi (6%) Probavni trakt i u ni vodovi, sedativni u inak, protuupalno, antisepti ko, antiulcerogeno,

Chamomillae romanae flos

Chamaemelum nobile L., rimska kamilica, Asteraceae (glavo ika) Trajnica, do 30 cm, velike cvatne glavice, razdijeljeni i duguljasti listovi Intenzivna i ugodna mirisa, aromati an i gorak okus Sastav: 0,3-2,5 eteri nog ulja (monoterpeni i seskviterpeni), esteri an elika kiseline, tiglinska kiselina, izomasla na i metilakrilna kiselina, nekoliko alkohola, Slabi spazmolitski i antibakterijski u inak, protuupalno, diuretski, sedativno, citostatski

Millefolii herba (flos) Stolisnikova zelen, Stolisnikov cvijet

vrsta:Achillea millefolium L., porodica:Asteraceae Vi egodi nja biljka, do 80 cm visoka, ima mnogo dugih i vi estruko perasto rascjepljenih listova, sitne glavice bijelih jezi astih cvjetova skupljene u gustom cvatu na vrhu stabljike. Nalazimo ga na livadama, pa njacima, poljima i vrtovima, rasprostranjem je u Europi i Aziji, ima ga u Sj. Americi i Australiji.

 Sadr i 0,2-1% eteri nog ulja, iji kemijski sastav jako ovisi o podrijetlu biljke. Uz eteri no ulje ima flavonoida, Cglikozilflavona (orijentina i izoorijentina), fenolkarbonskih kiselina i kumarina. Stolisnik i njegovi ljekoviti pripravci djeluju protuupalno, spazmolitski, antimikrobno i antifungalno. Droga je paralelna kamilici i mo e je zamijeniti, a glavno podru je djelovanja su dispepti ke tegobe, gr evi u elu ano-probavnom traktu. Lokalno se primjenjuje u balneoterapiji i kod ko nih bolesti, a koristi se i za zacjeljivanje rana.

Zingiberis rhizoma umbirov podanak

vrsta:Zingber officinale, porodica:Zingiberaceae Podanak umbira je razgranan i gomoljasto razdijeljen, stabljika mo e biti visoka do 1 m, listovi su suli asti, a cvjetovi zelenkasto ute boje, ljubi astoto kasti i s grimiznom usnom. Biljka nije poznata kao samonikla, spada u red vrlo starih kultiviranih biljaka. Smatra se da potje e iz tropske Azije, a uzgojem se pro irila i na druge kontinente. Glavna zemlja izvoznica umbira je Kina.

umbirov podanak sadr i 2,5-3% eteri nog ulja vrlo razli itog kemijskog sastava, u ve ini ulja prevladavaju seskviterpeni. umbir je egzoti na za inska biljka, rabi se za izradu tinktura. umbirovi pripravci koriste se zbog protuupalnog djelovanja i pobu ivanja peristaltike u terapiji dispepsije, gastritisa te za pobolj avanje apetita, djeluju antihepatotoksi no, antimikrobno i antiviralno, sni avaju kolesterol, imaju antiemeti ki u inak.

SMOLE I BALZAMI
Smole biljni ekstrakti koji se prema fizikalnim svojstvima i kemijskoj strukturi ubrajaju u heterogenu skupinu biljnih produkata. Postoji biogenetska veza izme u smola i eteri nih ulja jer su tipi ne smole smjese terpena i fenilpropanskih derivata. Neka stabla, rasprostranjena u tropskim zemljama, sadr e u kori drveta smolu ili njezinu otopinu eteri nom ulju nazvanu balzamom ili oleorezinom. Pri ozljedi stabla te tvari teku iz ekskrecijskih kanala kao ljepljive i ilave teku ine. Prema kemijskom sastavu djele se na:
terpenske smole (rezinokiselinske smole i rezinoli) rezina estere (fenilpropanski spojevi) gumirezine (smola + eteri no ulje + guma)

Balsamum tolutanum Tolu -balzam

Myroxylon balsamum (L.) var. Balsamum, porodica:Fabaceae Stablo je visoko i do 25 m. Samoniklo raste samo u tropskim krajevima Ju ne Amerike, balzam je nazvan Tolu balzam po provinciji Tolu u Kolumbiji. Balzam se dobiva zarezivanjem u obliku slova V, jedan iznad drugog, ispod se pri vrste posudice za sakupljanje balzama.

 Svje e uvezen balzam je ute boje i polu vrsta masa. Poslije postaje vrsta, smolasta, crvenosme a, lomljiva masa koja se mo e usitniti u pra ak ute boje. Tolu-balzam sadr i 7-8% cinameina, 75-85% smole (smjesa estera tolu-rezinotanola s benzojevom i cimetnom kiselinom). Koristi se kao antiseptik i ekspektorans, u obliku sirupa ili tinktura protiv katara di nih putova.

Benzoe (Resina benzoe) Benzojeva smola

vrste:Styrax tonkinensis, Styrax benzoin, porodica: Styracaceae Vrste porodice stora evki su drvenaste biljke, rasprostranjene u tropskim i subtropskim krajevima. Benzojeva smola se dobiva zarezivanjem u stablo dok ne odumre.

 Va nije su 2 vrste benzojeve smole:

Siam-benzoe Sumatra-benzoe

Benzojeva smola djeluje dezinficiraju e, protuupalno i antioksidativno, benzojeva tinktura upotrebljava se razrije ena za ispiranje usta ili za mazanje bolesnih desni, te kao ekspektorans.

Olibanum Tamjan
vrste:Boswellia sacra i druge vrste roda Boswellia, porodica:Burseraceae Vrste roda tamjanika su drvenaste biljke, tropskog ili soptropskog podrijetla. Smola se dobiva zarezivanjem u koru stabla i grana, skrutnjava se djelomi no u obliku suza, a djelomi no pada na tlo. Prvi produkt je svijetao i proziran i najkvalitetnija je sirovina, a drugi je lo ije kvalitete jer sadr i komadi e zemlje.

 Tamjan se sastoji od 3-8% eteri nog ulja (ovisi o biljnoj vrsti), 60-70% smole i 27-35% gume. U drevnim civilizacijama bio je skupocjena smolavi estruke primjene, a spominje se u staroegipatskim zapisima, Bibliji, na sanskrtu i u Kuranu. Ima antiinflamatorno, analgetsko, imunosupresivno, hepatoprotektivno i antimikrobno djelovanje.

Myrrha Mira
vrste:Commiphora molmol i druge vrste roda Commiphora, porodica:Burseraceae Vrste miroto a su trnoviti grmovi ili niska stabla rasprostranjena na Arapskom poluotoku i u isto noj Africi. U shizolizigenim kanalima kore tih vrsta nastaje balzam koji curi iz kore prirodnim putem ili iz zarezanih mjesta, na zraku se skrutne.

 Mira se sastoji od vrlo slo ene smjesestrukturno razli itih spojeva: gustog eteri nog ulja utozelene boje 2-10%, 25-40% smole, 30-60% vodotopivog dijela gume. Ima baktericidno djelovanje, analgetski u inak, pobolj ava granulaciju i zacjeljivanje rana, a u obliku alkoholnih otopina primjenjuje se i u lije enju upale sluznice usta i drijela. Tinktura se primjenjuje uz niz drugih preparata u stomatologiji, najvi e pri parodontalnim bolestima.