Nakladnik Organizacija za graanske inicijative OGI Ured u Osijeku Gradska etvrt Novi grad Kralja Petra Svaia 36 31 000

0 Osijek Tel: 385 031/582-290 Fax: 385 031/582-291 E-mail: ogi@os.t-com.hr Ured u Drniu Kralja Zvonimira 25 22320 Drni Tel: 385 022/888-606 Fax: 385 022/888-607 E-mail: ogi2@si.t-com.hr Za nakladnika Branislav Vorkapi izvrni direktor Aleksandra Janji, dipl. iur. razvojna direktorica Design i tisak Grafika, Osijek

Prirunik pripremljen u okviru projekta kola drutvenog razvoja ruralnih zajednica. Pripremljeno i tiskano u 1000 primjera uz potporu The Balkan Trust for Democracy / The German Marshall fund.

SADRAJ Milan Medi, Centar za civilne inicijative-CCI, Zagreb ORGANIZIRANJE ZAJEDNICE I NOVI POGLEDI NA PROBLEMATIKU RADA U ZAJEDNICI.5 Romana Feher, dipl. iur., Organizacija za graanske inicijative-OGI, Osijek LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA U ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE.31 MJESNA SAMOUPRAVA U ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE.44 ENE U LOKALNOJ I MJESNOJ SAMOUPRAVI..56 Bojan Lali i Martina Uglik, Organizacija za graanske inicijative-OGI, Osijek IZRADA PROJEKTNOG PRIJEDLOGA69

Milan Medi CCI,Zagreb ORGANIZIRANJE ZAJEDNICE I NOVI POGLEDI NA PROBLEMATIKU RADA U ZAJEDNICI U okviru ovog lanka pokuat emo dati kratak prikaz odnosa osnovnih naela organiziranja zajednice i ostalih oblika, vrlo esto sukladnih i nadopunjujuih, suvremenih drutvenih kretanja, kao to su naela odrivog razvoja, novi oblici organiziranja vlasnikih odnosa u proizvodnji, nova etika naela i sl. Organizacija za graanske inicijative (OGI) iz Osijeka je jedna od vodeih domaih udruga graana koja njeguje primjenu osnovnih naela organiziranja zajednice u Hrvatskoj. Osim svojeg svakodnevnog rada u lokalnim zajednicama na rjeavanju stvarnih i svakodnevnih problema graana, OGI je jedna od rijetkih organizacija u Hrvatskoj koja je iznjedrila i znaajniji broj izdanja vezanih za ovu vrlo zanimljivu tematiku. U svojim dosadanjim prirunicima i zbornicima radova OGI je ve u nekoliko navrata objavio radove o osnovnim naelima rada u zajednici, tako da se u okviru ovog lanka nee toliko ponavljati mnoge praktine upute vezane za vjetine mobiliziranja graana, prepoznavanje lokalnih voa, naine voenja drutvenih akcija i sl. Pokuat emo radije ponuditi razmiljanja o irem teorijskom i praktinom okviru suvremenih drutvenih gibanja u svijetu na kritiki osvrt domaim praktiarima rada u zajednicama, a sve u svrhu pokuaja stvaranja ire slike o ulozi naela organiziranja zajednice i njihovom mjestu u suvremenih drutvenim promjenama. NOVA ETIKA NOVI POGLEDI NA SVIJET U posljednjih 40 ili vie godina primjetan je sve jai napor u sustavnom promiljanju osnovnih etikih naela na novi nain. iroj javnosti je moda najpoznatiji pojam bioetike. Iznikao isprva kao disciplina koja zdruuje bioloko znanje i znanje o ljudskim vrijednostima (Potter, 1970) ovaj pojam je uskoro napustio iskljuivo podruje medicinske etike i postao kljuan za interdisciplinarno promiljenje odnosa ovjeka, prirode, koritenja novih tehnologije (ne samo u medicini), filozofskih promiljanja ivota i ovjekovog odnosa prema svijetu. Na gotovo neprimjetan nain u samo 30 ili 40 godina, bioetika je temeljito promijenila ljudski pogled na svijet i uvela razlikovanje izmeu etikih vrijednosti koje pripadaju (samo) ljudskoj kulturi u irem znaenju, i vrijednosti biolokih (ivotnih) injenica i datosti koje pripadaju pojavi ivota u univerzalnim okvirima. Time je bioetika po prvi put otklonila probleme ovjeka i ljudskog drutva iz sredita etikog zanimanja te postavila problem samog ivota u sredite svojeg bavljenja. Bio je ovo temeljit obrat, koji e imati dalekosene posljedice na ljudsko shvaanje svoje vlastite uloge u svijetu. Time je etika, promiljena na novi nain, postala znanost neophodna za preivljavanje i poboljavanje ivotnih uvjeta ne samo ovjeka, nego i prirode i svijeta u cjelini. Tako je bioetika postala temeljem za novo razumijevanje ekologije, religije, duhovnosti, tehnologije, socijalnog rada i mnogih drugih podruja ljudskog bavljenja. Ljudski osjeaj pripadnosti se mijenjao tijekom povijesti s razvojem drutvene svijesti. Isprava se vjerovatno osjeaj pripadnosti lanova ljudske zajednice usko temeljio na pripadnosti odreenom ivotnom podruju (geo-sentiment). Ova vrsta osjeaja je jo uvijek prisutna u naim svakidanjim poimanjima i ogleda se na razliite naine njegovanja osjeaja pripadnosti odreenom zemljopisnom podruju (kroz oblike organiziranja koji obuhvaaju irok raspon formalnih i neformalnih organizacija, od navijakih skupina do zaviajnih klubova). Jo uvijek ljudi iz jednog naselja vole misliti o sebi kao o boljima u odnosu na susjede iz drugog naselja, ili u najmanju ruku zbijati ale na raun susjeda. No, takav oblik drutvene pripadnosti danas ne predstavlja preovladavajui osjeaj u ljudskoj zajednici. Ipak, ne jo tako davno, u antiko vrijeme, cijele su civilizacije bile utemeljene gotovo iskljuivo na ovom osjeaju. Grci su iskovali naziv barbar kao onomatopeju kojom su opisivali ljude drugih zemalja koji ne mogu ispravno govoriti ljudskim jezikom (naravno grkim), nego nerazumljivo brbljaju (bar-bar). Tako je pojam barbara postao istoznanica za opu nekulturu, gotovo

neljudskost, nepripadanje normalnoj ljudskoj zajednici. Drugim rijeima, pripadnik ljudske zajednice s nekog drugog zemljopisnog podruja se i nije smatrao doista ovjekom, nego vie nekim izrodom. Ali nisu samo Grci bili ti koji su svoje prve susjede nazivali nijemima za normalan ljudski govor, i slavenska rije za Nijemce dolazi od potpuno istog doivljaja svojih prvih susjeda. S postupnim razvojem ljudske svijesti, tehnologije, sredstava komunikacije, poveane razmjene izmeu razliitih zajednica, razmjene ideja i sl. kod ljudi se ukorijenio drugi, mnogo iri pogled na pitanja pripadnosti, pa je sukladno i etiko poimanje proireno. Razvila se neka vrsta socijalnog osjaaja (socio-sentiment) pripadnosti lanova zajednice. Tako je postalo sasvim uobiajeno da se pripadnike iste drutvene, klasne, vjerske, jezine zajednice (nezavisno od zemljopisnog porijekla), spolne ili rasne skupine doivljava kao pripadnike svoje vlastite zajednice. Ljudi su u ime ovakvog osjeaja bili spremni voditi i ratove protiv drugih skupina, esto zasnovane na vjerskom osjeaju pripadnosti, ili zagovarati izrabljivanje drugih rasnih skupina koje nisu smatrali dovoljno ljudskim. Zanimljivo je primjetiti da je s razvojem kapitalistikog naina proizvodnje i organiziranja drutva, ili moda bolje reeno kao uvod u njega, dolo do jo jednog znaajnog etikog preokreta zasnovanog na etici liberalnih mislioca poput Humea, Smitha i drugih. Ovaj je etiki preokret bio nuan za prevladavanje ideolokih (svjetonazorskih) okvira koji su uobliavali feudalna i robovlasnika drutva, a dobro nam je poznat kao humanizam. Za razliku od prijanjih etikih pogleda, humanistika etika u sredite svojeg zanimanja stavlja ovjeka bez obzira na njegovo porijeklo, boju koe, socijalnu, spolnu ili bilo koju drugu pripadnost. Iako je ovakav pogled na problematiku odnosa ovjeka i svijeta bio znaajan napredak u odnosu na prijanja razumijevanja poloaja ovjeka u svijetu, on je uvelike zanemario vanost prirode i samog ivota u odnosu na ljudsko postojanje. U 18. i 19. stoljeu to nije bilo prepoznatljivo i humanistika etika je pruala dovoljno irok okvir za uspjean razvoj ljudskog miljenja, drutvenih i proizvodnih odnosa, znanosti, tehnologije i sl. Openito su svi mislioci 19. stoljea, od onih liberalnih do marxistikih, prirodu promatrali kao neogranieni izvor za zadovoljavanje ljudskih potreba. ovjek je postao mjera svih stvari u doslovnom smislu te rijei. Vjerovalo se da se samo osobnim i drutvenim zalaganjem mogu uspjeno rjeiti sve potrebe, ali samo ljudskog drutva. Priroda se promatrala kao neograniena, a svemir kao beskonaan. Ustalilo se vjerovanje u tzv. upotrebnu vrijednost, tj. da iva bia i mineralni svijet imaju vrijednost samo u odnosu na korist koju mogu predstavljati za ljude. Uskoro je ovakva humano-centrina vizija prouzroila mnogo gotovo nerjeivih problema, a takav je stav prema svijetu postao dugorono neodriv. Stoga se s razvojem tehnologije i drutvenih odnosa u 20. st. te otvaranjem brojnih problema ouvanja prirode i okolia, ali jednako tako i problema dokidanja drutvene nepravde i ekonomskog izrabljivanja unutar same ljudske zajednice, koncem 20. stoljea poelo bivati sve oitije da se etiki pogled na svijet mora temeljito mijenjati. Humanizam je postao preuzak okvir za promatranje odnosa ovjeka i svijeta. Mnogi su ga autori poeli razotkrivati kao speciesizam (Ryder 1970, Singer 1975), sebinu i licemjernu etiku samo jedne vrste (ovjeka). Umjesto stavljanja ovjeka u sredite stvari, novi su etiki pravci zagovarali ivot kao sredite etikog promiljanja. Humanizam je proiren, promiljen na novi nain kao neo-humanizam ili univerzalizam (Sarkar, 1982). U konanici ovakav je pogled otvorio prostor za novo promiljanje duhovnosti i religije, ekologije i odrivog razvoja, tehnologije i drutvenog ustroja zajednice. Filozofska i ontoloka pitanja bitka, kao osnove ije je izravno ispoljenje cijelokupan pojavni svijet i ivot u njemu, postala su ponovno predmet promiljanja na novi nain. Moda je zato poznata poruka poglavice Seattlea amerikom predsjedniku Lincolnu bila savren primjer takvog pogleda na stanje stvari i odnosa ovjeka prema sebi i svjetu. Stoljee nakon poglavice Seattlea, Indijanca koji je svoj ivot i ivot svoji otaca, osjeao u pticama i travi; i sebini humanistiki ovjek tehnoloke civilizacije je poeo sebe doivljavati kao dio jedne mnogo vee cjeline. Poeo se osjeati kao njezin vaan, ali ne vie jedini, pa ak niti sredinji dio. To je otvorilo novo i uzbudljivo razdoblje mogunosti primjene nove etike, etike ivota (bioetike) na irok raspon pitanja od religije promiljene na novi nain, do tehnologije, ekologije, drutvenih odnosa i odrivog razvoja. ODRIVI RAZVOJ I ORGANIZIRANJE ZAJEDNICE

U svijetu u kojem sve vie dolaze do izraaja klimatske promjene i ostali ljudskim djelovanjem izazvani problemi, povezani sa sve veim zagaivanjem i neumjerenim iskoritavanjem prirode i okolia, ali i pitanjima izrabljivanja svojih blinjih i stvaranja sve veeh siromatva meu ljudima - naela odrivog razvoja, zatite prirode i okolia se sve vie povezuju s pristupima u organiziranju zajednice i poticanju sudjelovanja graana u donoenju odluka vanih za svoju zajednicu. Kada tome dodamo i primjedbu poznatog amerikog organizatora zajednice Saula Alinskog da je mobilizacija zajednice mogua jedino kao borba protiv drutvene nepravde, razotkrivamo sasvim jasno injenicu da je izrabljivanje prirode s jedne strane, a ljudi s druge strane, gotovo osnovno obiljeje suvremenog drutvenog i ekonomskog sustava zasnovanog na trci za zaradom. ivimo u razdoblju sebinosti. Postavljamo si pitanje da je ova sebinost temeljno odreenje civilizacije kakvu poznajemo, i da li je moemo prevazii? ovjeanstvo se danas nalazi na prekretnici na kojoj e morati razviti drugaije vrijednosti i pristupe jednako u etici, kao i u odnosu s okoliem, ali i u organizaciji drutva na socijalnom i ekonomskom podruju. Upravo zbog toga se svi navedeni trendovi (etiki, socijalni i ekonomski) danas stapaju u jedinstven drutveni pokret za promjenu osnovnih ideolokih vrijednosti suvremene ljudske zajednice. Kada govorimo o odrivom razvoju i bioetici s jedne strane, i vrijednostima organiziranja zajednice s druge strane, uviamo da se radi o kljunim smjerovima istog pravca razvoja u suvremenom drutvu. Zbog toga je potrebno pokuati ukazati na sustinsku vanost i povezanost tih naela. Pojam potrajnosti potjee iz njemakog umarstva i povezan je s imenima H.C. v Carlowitza (1713.) i L. Hartiga (1804.). On govori o trajnom ouvanju umskog fonda tako da ga i slijedea pokoljenja mogu koristiti. No, nema nikakve dvojbe, taj vrlo pozitivan princip je u svojoj sutini ipak ostao nedoreen, idealiziran i nejasan, tako da izmeu stvorenog mitosa i grube stvarnosti postoje velike razlike. Usprkos tome, on jo uvijek ostaje okosnica i jo uvijek jedini pravi primjer potrajno odrivog razvitka. To naelo je potvreno u deklaraciji Forest Principles u Rio de Janeiru (1992.) i iduoj europskoj konferenciji Sound Forestry Sustainable Development (Zdravo umarstvo Odrivi razvoj) u Helsinkiju (1993.), na kojoj je sudjelovala i Hrvatska. (iz knjige: Uvod u globalnu ekologiju, Vjekoslav Glava, Zgb. 1999). Prva Konferencija Ujedinjenih naroda o zatiti ljudskog okolia odrana je 1972. godine u Stockholmu, a u njezinom radu je sudjelovalo 113 zemalja i oko 400 razliitih meunarodnih organizacija za zatitu prirode i okolia. Neto vie od 10 godina nakon njezinog odravanja, tonije 1983. godine, osnovana je od strane Ujedinjenih naroda i meunarodna radna skupina World Commission on Environment and Development (Svjetska komisija za okoli i razvoj - WCED) na temelju Rezolucije UN 38/161 koja je WCED-u odredila kao zadatak: istraivanje kritinih pitanja okolia i razvoja te iznalaenje ostvarivih prijedloga za njihovo rjeavanje, predlaganje novih oblika meunarodne suradnje na pitanjima koja se tiu politika razvoja i okolia, smjerova neophodnih promjena, uz podizanja razine razumijevanja i posveenosti pojedinaca, dobrovoljnih organizacija, poslovnih ustanova i vlada. Generalna skuptina UN je zatraila od WCED da ispita sva otvorena pitanja ouvanja okolia u odnosu prema izazovima drutvenog i privrednog razvoja te da odredi ciljeve za budui razvoj na koje bi se mogle pozvati vlade, meunarodne organizacije, industrija, financijske ustanove i udruge graana. Kao poseban zadatak WCED se poduhvatio izrade dokumenta Opeg plana promjena (A Global Agenda for Change) na podruju razvoja i okolia. Pod vodstvom tadanje predsjednice norveke vlade Gro Harlem Brundtland (tzv. Brundtlandina komisija), WCED je 1987. godine prvi put uveo pojam odrivog razvoja u svojem izvjetaju Naa zajednika budunost (Our Common Future) kao ...razvoja koji zadovoljava sadanje potrebe bez ugroavanja buduih pokoljenja da zadovolje svoje potrebe....Tako je pojam odrivog razvoja, u umarstvu poznat ve u 18. stoljeu kao potrajno, odrivo ili trajno gospodarenje, ubrzo postao okosnica nove meunarodne politike okolia.

Prvi sustavni temelji za takvu politiku su poloeni na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju u Rio de Janieru 1992. godine, na kojoj je donesen zakljuni dokument Plan za 21. stoljee (Agenda 21), kao i Deklaracija iz Ria o okoliu i razvoju (The Rio Declaration on Environment and Development) te Izjava o naelima odrivog gospodarenja umama (The Statement of Principles for the Sustainable Management of Forests), koje je prihvatilo i potpisalo 179 zemalja, meu kojima i Hrvatska. Njima nisu utvrena samo openita naela u ophoenju s prirodnim dobrima i njihovom pravednijom raspodjelom izmeu bogatih i siromanih, dananjih i buduih narataja, nego su odreene i smjernice za smanjenje, poveanje ili uvoenje novih djelatnosti u pojedinim zemljama kao rastereenje za sveukupni okoli (npr. smanjenje koliina stakleninih plinova, poveanje utjecaja javnosti na politiku okolia i sl.). Na Svjetskom skupu Ujedinjenih naroda o odrivom razvoju, odranom u Johannesburg 2002. godine, usvojen je dokument Lokalni plan za 21. stoljee (Local Agenda 21), ili krae poznat kao LA 21, kao nastavak ciljeva i zadataka iz Ria, u kojem se lokalne (gradske, pokrajinske, dravne) vlasti pozivaju na ukljuivanje svih drutvenih skupina u postizanje suglasnosti oko zajednike vizije planiranja odrivog razvoja svojih zajednica. Jednom kada se u pojedinim zajednicama izrade i usvoje odrivi planovi razvoja (LA 21), lokalna samouprava i svi ostali dionici iz zajednice su pozvani pokrenuti njihovu primjenu u svojim sredinama. U svijetu trenutno postoji vie od 6.400 lokalnih zajednica (gradova, opina, okruga i pokrajina) u 113 drava svijeta koje imaju pokrenute procese stvaranja i primjene planova LA 21 (Lokalne agende 21). Broj zajednica koje se ukljuuju u odrivo planiranje stalno raste. U Velikoj Britaniji je jo 1997. god. oko 60% gradskih uprava imalo gotove LA 21 dokumente, a do danas je oko 90% britanskih gradova izradilo svoje LA 21 dokumente i planove razvoja. lanak 1.3 preambule Agende 21 kae: Agenda 21 se bavi hitnim problemima dananjice i tei pripremi svijeta za izazove slijedeeg stoljea. ... Takoer, treba poticati najire sudjelovanje javnosti i aktivnu ukljuenost nevladinih organizacija i ostalih skupina Odrivi razvoj u svojem pristupu naglaava prije svega uravnoteen razvoj, uzimajui pri tome sklad drutvenih odnosa, privredni i tehnoloki napredak, uz obavezno ouvanja prirode i okolia. Osnaivanje i ukljuivanje svih lokalnih drutvenih skupina (mladih, ena, djece, seoskog stanovnitva, manjina, nevladinih organizacija, lokalnih i mjesnih vlasti, sindikata, poduzetnika, industrije, znanstvenika i tehnologa itd.) u zajedniko odluivanje, planiranje i donoenje odluka o budunosti svoje zajednice na lokalnoj razini, predstavlja samu sutinu pristupa odrivom razvoju. Socijalno partnerstvo meu razliitim drutvenim skupinama na iznalaenju prihvatljivih rjeenja za sve lanove zajednice, predstavlja temeljno naelo odrivog razvoja. Tako se na skladan nain nastoji postii drutveni i gospodarski razvoj zajednice kroz suradnju na promjeni obrazaca proizvodnje i potronje, urbanog planiranja, ljudskog zdravlja, odrivosti naselja ili bilo kojeg drugog problema zajednice. Pri tome zatita i gospodarenje prirodnim bogatstvima i izvorima (tlo, zrak, voda, ume, bioloka raznolikost i sl.) igraju presudnu ulogu, a sve u cilju da se iznau lokalna sredstva i naini provedbe (lokalno financiranje, iste tehnologije, ukljuivanje znanosti i obrazovanja, sudjelovanje javnosti u odluivanju) za trajan razvoj zajednice na dugorono odrivi nain. Iz svega iznesenog jasno je vidljivo da je sudjelovanje javnosti u tijeku odluivanja o sudbini svojih zajednica jedno od temeljnih naela odrivog razvoja. Ovom problematikom, ukljuivanjem graana u tijek donoenja vanih odluka za svoje zajednice se upravo bavi onaj dio teorije socijalnog rada koji nazivamo organiziranje zajednice, pa je njegovo poznavanje sutinski vano za razumijevanje sveukupnosti suvremenih drutvenih gibanja u svijetu. TO JE TO ORGANIZIRANJE ZAJEDNICE? Da bi smo uspjeno odgovorili na ovo pitanje, potrebno je prije svega odgovoriti na pitanje to je to zajednica? Postoje mnoga tumaenja pojma zajednice, i ovdje svakako ne bi bilo dovoljno prostora da se sustavno iznesu sva odreenja pojma zajednice koja postoje na

podruju teorija socijalnog rada. Stoga emo za potrebe ovog rada iznijeti samo osnovne autore, kao i najznaajnija tumaenja ovog pojma. Openito se smatra da je zajednica odreena psiholokim, drutvenim (sociolokim) zemljopisnim (geografskim) i politikim znaenjima i odrednicama. Drutvena skupina koja prihvaa zajednike naine ponaanja i drutvene vrijednosti, potrebe i zajednike interese, moe se oznaiti kao zajednica. Odreeno zemljopisno ili politiko podruje na kojem ljudi ive takoer se tradicionalno smatra zajednicom. To podruje moe biti manje naselje, selo ili vee sredine kao to su grad, upanija, pokrajina ili cijela drava. Socioloko tumaenje zajednice podrazumijeva spoj psiholokog i geografskog znaenja zajednice. Izraz se odnosi na zajednitvo interesa i oblika odnosa koje ljudi imaju na osnovu zajednikog stanovanja. No, samo slinosti u interesima ljudi jo uvijek ne ine zajednicu. Veina autora smatra da tek uzajamnost drutvenih odnosa u povezanosti s odreenim podrujem odreuje zajednicu. Pri tome ne smijemo zanemriti niti psiholoko, ideoloko ili moralno odreenje zajednice, po kojem o pripadnosti odreenoj zajednici bitno odluuju osjeaji utemeljeni na povezanosti lanova zajednice koji ukljuuju porijeklo, svjetonazor ili vjerovanje njezinih lanova. Zajednica, za razliku od drutva (Tnnies, 1955) je odreena prirodnom solidarnou, zajednikim vlasnitvom, opom voljom, kolektivizmom, interesima, obiajima, navikama, religijom i tradicijom. Dok se drutvo zasniva na ugovornoj solidarnosti, privatnom vlasnitvu, pojedinanoj volji njegovih lanova, individualizmu, osobnim interesima, pravu, modi, doktrinama i javnom mnijenju. Neki autori (Barnes, 1997) jasno dijele zajednicu od drave. Ona moe biti razmatrana kao jedan element civilnog drutva, ili ak nerazluiva od njega. Zajednica upuuje na privatni ivot ljudi koji se odvija kroz odnos s obitelji, prijateljima i drugima s kojima se oni drue putem dobrovoljnih udruivanja. Povezujua obiljeja njezinih lanova mogu biti prostor, etnika pripadnost, profesionalni, spolni ili bilo koji drugi identitet. Zajednika obiljeja, interesi ili date okolnosti dovode do meusobnog razumijevanja lanova zajednice. ak i oni pojedinci koji su iskljueni iz zajednice, bilo uslijed socijalne politike koja ih je odvojila unutar razliitih ustanova, bilo uslijed diskriminatornih stavova i prakse unutar same zajednice, mogu na osnovi svojih zajednikih obiljeja i pripadnosti stvoriti novu osnovu za uspostavu svojih zajednica koje djeluju zasebno, usporedno ili unutar veinske zajednice. Uobiajeno i svakodnevno razumijevanje ovog pojma ukazuje i na injenicu da se zajednica obino odnosi na skupine koje ne zauzimaju visok drutveni poloaj i ugled. Ovo s jedne strane ukazuje na injenicu da pojam potjee iz ranog koritenja koji je upuivao na tzv. obine ljude, a s druge strane na to da je drutvena nepravda bila i jo uvijek jeste globalni fenomen u ljudskom drutvu i sastavni dio svakodnevnog ivota svih zajednica. Obespravljenost i bijeda su takoer osnova za izgradnju drutvene pripadnosti i povezanosti irih drutvenih skupina u zajednicu, a poto je veina lanova zajednice pripadala, ili jo uvijek pripada, u tu skupinu, uobiajeno je tvrditi da pravi lanovi zajednice nisu malobrojna i povlatena elita na vrhu. Na koncu navedimo i amerikog teoretiara Hillery-ja (razradio sustav od 94 razliita odreenja pojma zajednice), koji je vrlo jednostavnim rijeima zakljuio...: postoji jedan imbenik koji se moe nai u svim postavkama i on je odreen uglavnom da stvori pozitivno razgranienje u tolikoj raznorodnosti: sve definicije barataju s ljudima. S obzirom na postojea tumaenja pojma zajednice, vidljivo je da je ona raznorodno tijelo sastavljeno od vie ili manje povezanih drutvenih skupina. S obzirom na to, sasvim je jasno da unutar zajednice vrlo esto dolazi do sukoba interesa, pa je znanstveno bavljenje ovom problematikom od najranijih dana svojeg postojanja prepoznalo potrebu djelovanja na harmoninom povezivanju raznorodnih drutvenih skupina, u kojem je sudjelovanje graana s ciljem postizanja drutvenog sklada bilo od presudne vanosti. Jo je 1925. god. ameriki teoretiar Steiner uvidio da pored graana postoje i grupne voe, ija bi uloga bila odstranjivanje proturijenosti optereenih graanskih skupina te njihovo meusobno pribliavanje kroz sudjelovanje graana. Prepoznavanje uloge voa u zajednici je ve vrlo

rano dobilo svoje puno priznanje u radovima teoretiara socijalnog rada. Tako je rad na organiziranju zajednice prepoznat kao koordinacija svih resursa u zajednici koja vodi rijeavanju problema, osobito u drutvima u kojima postoje mnogobrojne i meusobno suprotstavljene privatne inicijative (McClenahan, 1922). Naela organiziranja zajednice se mogu primjeniti u vrlo irokom rasponu drutvenog rada, od akcija u podruju politike i privrede, preko zatite okolia, do prometa, urbanog ili ruralnog planiranja, organiziranja kolskih zajednica, skupina za samopomo i rjeavanju svih ostalih drutvenih problema. Ne radi se uvijek samo o drutvenom podruju rada, nego o svim nevoljama, problemima i potrebama koje zajednica moe imati. Bowman, kao jedan od ranijih teoretiara socijalnog rada, organiziranje zajednice opisuje kao nain zajednikog rada lokalnih skupina i ustanova (socijalnih slubi i sl.) na stvaranju zajednikog socijalnog fonda, ili osnivanja centara za samopomo u zajednici s ciljem koordinacije pruanja pomoi, savjetovanja, obrazovanja i provoenja slobodnog vremena. Warren opisuje organiziranje zajednice kao svjestan i dugotrajan pokuaj osnaivnja vodoravne razine zajednice. Organiziranje zajednice je shvaeno i kao nastojanje da se ljudima pomogne nai uinkovit put suradnje s drugima radi poboljanbja njihovih socijalnih uvjeta (McMillen). Ameriki teoretiar Ross (vidi M. Ross: Community Organization Theory and Practice, 1955.) odreuje zajednicu kao geografsku i funkcionalnu zajednicu te prepoznaje dva neodvojiva procesa organiziranja zajednice: planiranje i ukljuivanje. On postavlja definiciju organiziranja zajednice kao procesa putem kojega zajednica odreuje i vrednuje svoje potrebe ili ciljeve, razvija povjerenje i nastoji raditi na zadovoljavanju potreba i ispunjenju ciljeva, pronalazi dostupne izvore (vanjske i unutarnje) radi zadovoljenja potreba i ispunjavanja svojih ciljeva, poduzima akcije usmjerene njima te na taj nain proiruje i razvija suradnju i meusobnu pomo unutar zajednice. Rossovo razumijevanje pojma organiziranja zajednice je veoma iroko prihvaeno, jer ono posjeduje sve vane kriterije suvremenog rada u zajednici (usaglaavanje potreba, sudjelovanje lanova zajednice, namjera poboljanja meuljudskih odnosa i sl.). Ukljuivanje graana je vaan dio Rossovog tumaenja organiziranja zajednice, jer putem ukljuivanja graana u rjeavanje problema svoje zajednice raste njihov osjeaj predanost jednoj veoj i iroj zajednici, kao i odgovornost za stanje te zajednice. Ross takoer prepoznaje potrebu profesionalnog i zaposlenog radnika u zajednici, to je kljuno za razumijevanje uloge suvremenog civilnog drutva, koji ima zadatak da pokree procese organiziranja zajednice, osvjetava probleme kod graana, ukazuje na mogunosti pomoi i puteve izlaska, rukovodi i usaglaava aktivnosti i potrebe, razvija rad drutvenih skupina i ustanova, upravlja brzinom drutvenog procesa, izravnava podvojenosti, osvjetava ciljeve, pomae rjeavati organizacijske probleme, prua podatke i savjete za pojedina podruja. U drugoj polovici 20. st. teoretiari poput Lippitta, Watsona i Westleya (vidi: Lippitt/Watson/Westley Planed Chanege), ukazuju na tri glavna problema rada u zajednici s kojima se organizator zajednice mora suoiti: lou raspodjelu moi, nezadovoljavajue organizirane snage zajednice i manjkavu komunikaciju i opaanje okoline. Oni dodatno naglaavaju da je cilj organiziranja zajednice pojaati odnos graana i njegove zajednice (okoline). Autori poput Spechta, Alinskog ili Muellera, suoeni s izazovima amerikog pokreta za graanska prava, studentskim pokretima, mirovnim pokretima protiv rata u Vijetnamu, rastuim siromatvom i represijom u svijetu, naglaavaju sve veu potrebu koritenja agresivnih naina organiziranja zajednice, ukoliko sva druga dozvoljena sredstva ostanu bez uspjeha. Alinsky i Mueller osobito zastupaju radikalni pristup koji podrazumijeva izgradnju profesionalno voenih udruga koje ele rijeiti probleme graana na vrlo pragmatian i drutveno angairan nain, bez dugog pregovaranja i oklijevanja u primjeni socijalnih i politikih akcija. Svi ovi pristupi su oblikovali suvremeno razumijevanje problematike organiziranja zajednice. Alinsky je, kao najznaajniji praktiar organiziranja zajednice u drugoj polovici 20. st. jo jednom potvrdio iskustva prijanjih teoretiara rada u zajednici i osobito naglasio ulogu i vanost lokalnih ljudi. Za njega je drutvena mo upravo tamo gdje su (obespravljeni) ljudi. Svoj rad u zajednici je temeljio na 3 vana naela: 1) Zapoeti s radom tamo gdje su ljudi (dakle, izravno u zajednici, na ulici, trgovima, radnim organizacijama, u kavanama i mjestima okupljanja lanova zajednice)

2) Oslanjati se na neformalne voe u zajednici (stupanje u vezu s ljudima uspjeva samo preko uglednih i utjecajnih ljudi u svojoj zajednici) 3) Cijeniti i koristiti iskustva i snage lanova zajednice Iz svega iznesenog uviamo neke osnovne poveznice. Prvo, drutvena zajednica je utemeljena na nepravdi i izrabljivanju. Drugo, proces izrabljivanja znai marginalizaciju potlaenih drutvenih skupina, a one predstavljaju veinu u drutvu. Ova marginalizacija znai prije svega odricanje prava na sudjelovanju u donoenju odluka vanih za zajednicu. Upravo je to kljuna stvar o kojoj govore dokumenti o odrivom razvoj, tj. da se svi lanovi zajednice ukljue u planiranje i odluivanje o svojoj budunosti. Izrabljivanje je psiholoke prirode, pa se ono uglavnom odnosi na usaivanje osjeaja manje vrijednosti u izrabljivane mase, kao opravdanje za njihovo iskljuivanje iz procesa donoenja odluka. Na taj nain izrabljivani osjeaju da je njihovo mjesto samo da sprovode odluke onih na vrhu. Tree, uoena je uloga jedne osobite vrste lokalnog organizatora, lokalnog voe, koja je nuna u procesu osloboenja potlaenih. To je organizator/ica zajednice. Njegova/njezina uloga je u poticanju drutvenih promjena. Izrabljivani moraju shvatiti da su u stanju neto promjeniti i uzeti nadzor nad drutvenim dogaanjima postupno u svoje ruke. Upravo je ovaj proces ukljuivanja potlaenih u tijek odluivanja kljuan za postupno dokidanje njihovog izrabljivanja. Nadalje, treba rei da se proces organiziranja zajednice u cijelosti temelji i oslanja na kapacitete organizatora zajednice i njegovu/njezinu sposobnost da prepozna, objedini i pokrene lokane voe i cijelu zajednicu na put korijenitih drutvenih promjena. Alinsky osobito naglaava da organizatori/ice zajednice nikada nisu nepristarni, oni su uvijek na strani obespravljnih. Ovo je vrlo vana injenica, jer nam razotkiva revolucionarnu sustinu uloge organizatora zajednice u pokretanju i odravanju toka drutvene promjene u okvirima pravednosti i jednakosti za sve drutvene skupine. Upravo ova injenica nas danas potie na promiljanje i pitanje nije li uloga drutvenog sustava u kojem se organiziranje temelji na nezamjenjivoj ulozi jedne osobite vrste osvjetenih, produhovljenih, moralnih i revolucionarnih voa (organizatora zajednice) preduvijet i za konano dokidanje izrabljivanja kao povijesnog fenomena? Moe li ljudska zajednica postojati, a da nije utemeljena na izrabljivanju? Kakvi bi to bili oblici organiziranja i vlasnikih odnosa u proizvodnim djelatnostima koji bi zajamili takvu vrstu ekonomskog i drutvenog osloboenja? Moramo primjetiti da teoretiari organiziranja zajednice nikada nisu ili toliko daleko u svojim ambicijama, ali je indijski makro-ekonomiar i drutveni teoretiar Prabhar Rainjan Sarkar (19921-1990) upravo na ovoj injenici uvelike utemeljio svoju drutveno-ekonomsku postavku dokidanja izrabljivanja i ekonomskog osloboenja potlaenih masa. Za razliku od liberalnog i marxistikog koncepta drutvenog ureenja (demokracije ili diktature), kod kojih je drutveni sustav (demokratski ili etatistiki) onaj koji treba osigurati dokidanje izrabljivanja i zajamiti drutvenu pravdu za sve, u Sarkarovom sustavu je upravo osobita vrsta nekompromisnih drutvenih radnika i organizatora zajednice, koji su to bi Alinsky rekao uvijek na strani potlaenih, prepoznata kao osnova za osiguravanje djelatnosti cijelog sustava. Sarkar jasno naglaava da su svi sustavi proizvod ljudskog uma (demokracija, zakoni i sl.), pa je nemogue oekivati da e oni biti u stanju vriti djelotvoran nadzor nad svojim tvorcem (ovjekom). Drugim rijeima, ovjek e uvijek nai rupe u zakonima i sustavima, pa je ustvari sam ovjek ta kljuna karika u kojoj je jedino mogue dokidanje izrabljivanja. Zbog toga je nuno postojanje i djelovanje osobite vrste moralno jakih i nepotkupljivih voa drutva koji e jamiti drutvenu pravednost. To naravno na prvi pogled zvui krajnje idealistino i naivno, upravo suprotno cijelokupnom dosadanjem drutvenom iskustvu, ali ako se sjetimo injenice da je druga polovica 20. st. znaila zapravo procvat organizacija civilnog drutva, neprofitnih i nevladinih organizacija, onda moemo postaviti i slijedea pitanja: kakvi su vlasniki odnosi u tim organzacijama, jesu li one osnovane s ciljem ostvarivanja profita ili zadovoljenja potreba korisnika, lanova i osoblja (drugim rijeima, da li je njihov cilj zarada ili zadovoljenje potreba), na koji nain se upravlja u tim organizacijama itd.??? Ako su ljudi bili sposobni osnovati i uspjeno voditi drutvene organizacije iji nisu izravni i iskljuivi vlasnici, ako u njima mogu dugi niz godina uspjeno i profesionalno ostvarivati svoja socijalna i radna prava, ako mogu zajedniki s drugima rukovoditi

organizacijama koje su u cijelosti zajedniko vlasnitvo svih uposlenika i lanova... ne bi li se isti odnosi mogli primjeniti i u privredi, proizovdnji, trgovini i drugim granama profitnih djelatnosti? Sarkar u svojem socio-ekonomskom sustavu osobito zagovara zadruno vlasnitvo u proizvodnim djeltnostima i organiziranje na osnovu zadovoljavanja potreba zaposlenih, a ne samo zarade za vlasnike poduzea. Zanimljivo je danas promatrati kako upravo zadruge (poljoprivredne, proizvoake, industrijske, trgovake, umjetniko-zanatske, uslune, potroake, tedno-kreditne i sl.) u svijetu postaju glavni nosioci ekonomskog razvoja lokalnih zajednica, na jednak nain na koji su u 20. st. udruge graana bile poluge borbe za drutvena prava potlaenih. Po mojem osobnom uvjerenju, 21. st. e na slian nain biti stoljee borbe za ekonomsko osloboenje, u kojem e zadruni sustavi samoorganiziranja zaposlenika predstavljati kljunu polugu u borbi za ekonomsko osloboenja lanova zajednice. Stoga emo u nastavku ovog rada osobitu panju posvetiti ulozi udruga graana na drutevnom planu i zadruga na ekonomskom planu. Ove dvije vrste organizacija su skladni partneri na drutvenom i ekonomskom podruju rada, a zanimljivo je primjetiti da za uspjeno voenje i jednih i drugih organizacija suvremeni teoretiari pretpostavljaju kljunu i vodeu ulogu organizatora zajednice. ULOGA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUTVA PREDSTAVNIKA ILI SUDIONIKA DEMOKRACIJA U okviru ovog rada neemo posebno i iscrpno ulaziti u pojedinosti formalnog ustroja i naine voenja udruga graana (osnivanje, voenje sastanaka, planiranje rada, prikupljanje sredstava). O tome je kod nas ve toliko napisano, da bi svako daljnje produbljivanje ove teme znailo samo ponavljanje. Kao to je ranije reeno, udruge graana su svakako jedna osobita pojava druge polovce 20.st. i kao takve su postale nezamjenjive u suvremenom organiziranju drutva. Svatko tko je bio na bilo kojem obrazovnom seminaru s podruja drutvenog rada u zajednici zna da je civilno drutvo danas nezamjenjiv i sastavni dio graanskog i demokratskog drutva, a da se suvremene djelatnosti na podrujima poput obrazovanja, socijalnog rada, humanitarnih djelatnosti, ljudskih prava, zatite okolia, kulture i umjetnosti, izdavatva i sl. niti ne mogu zamisliti bez udruga graana. Teoretiari socijalnog rada na udruge gledaju kao na kljune organizacije za mobilizaciju graana u provoenju drutvenog rada. Motor cijelog procesa ukljuivanja graana i usaglaavanja interesa u drutvu je zaposleni radnik u zajednici (Ross, 1955): njegov zadatak je pokretati procese organiziranja zajednice, osvjetavati probleme kod graana, ukazivati na mogunost pomoi i puteve izlaska, rukovoditi djelatnostima i usaglaavati potrebe, razvijati rad razliitih skupina i drutvenih ustanova, upravljati brzinom drutvenog procesa, izravnavati podvojenosti, osvjetavati ciljeve, pomagati u rjeavanju organizacijskih potekoa, pruati podatke i savjete za pojedina podruja. Drugim rijeima, organizator zajednice je voditelj, pomaga, tuma, strunjak, terapeut. S obzirom na to, postavljanje strategije udruge graana treba biti usmjereno u potpunosti prema zajednici. Udruga je struna, profesionalna ali i potencijalno konfliktna skupina, koja se stalno bori protiv razliitih oblika drutvene nepravde (Alinsky, 1970). Zbog svega ovoga, naglasak treba staviti na dvija stvari. Prva je rad u zajednici, a druga je profesionalno zapoljavanje u neprofitnom sektoru. U Hrvatskoj trenutno postoji oko 27.000 registriranih udruga graana, a njihov broj se stalno poveava. Njihov broj ne odraava pravu snagu civilnog drutva kod nas, jer barem polovica od ovih udruga uope ne djeluje. Mnoge su udruge prestale s djelovanjem, ali se nikada nisu ispisale iz registra. Upravna tijela u Hrvatskoj su toliko zaokupljena svojim svakodnevnim poslovima, u rasponu od sustizanja opravdanih tranzicijskih zahtjeva u pribliavanju EU, do obavljanja redovite djelatnosti, ali i uobiajene birokratske nezainteresiranosti za rad graana i stanje u zajednici, tako da se osim u nekoliko veih gradova u Hrvatskoj jo nita nije poduzelo da se uvede reda u formalno djelovanje udruga. Svakog dana se nove udruge registriraju, ali se stare ne briu iz registra. Openito udruge graana upravnom sektoru ne smetaju previe, pa ako od njih moe biti neke koristi vidljive u rastereenju prorauna mjesne, lokalne i podrune

samouprave tim bolje; a ako i ne djeluju, zato se jo zamarati pokretanjem postupka za njihovo brisanje iz registra? Ovaj problem je osobito vidljiv na niim razinama djelovanja upravnog i samoupravnog sustava, ali u zadnje vrijeme dravna tijela i ministarstva pokazuju znaajan napredak u viziji strategije i razvoja civilnog drutva. S obzirom da lokalne razine ne hvataju tako brzo korak s pozitivnim promjenama u vrhu dravnog sustava, i problem nestvarnog broja registriranih udruga se osobito prepoznaje na niim razinama (gdje se provodi njihova registracija). S obzirom da je proces registriranja udruga u Hrvatskoj prenesen na podrunu samoupravu, on sve vie predstavlja problem i ukazuje na injenicu da veina udruga nije aktivna, ali esto i da nadlena tijela ne vode niti najosnovniju komunikaciju s udrugama graana na svojem podruju. Ovo se takoer prepoznaje u netransparentnom ili nepostojeem nainu dodjele sredstava, pomanjkanju vizije razvoja civilnog drutva na lokalnim razinama, neosvjetenosti o mogunostima suradnje s udrugama i sl. Ako dakle povrno procjenimo da barem polovica od registriranih udruga u Hrvatskoj vie uope ne djeluje, jo uvijek ostaje veliki broj udruga koje provode neke djelatnosti u zajednici. To je pokazatelj da su graani u Hrvatskoj iznimno drutveno aktivni ili barem zainteresirani da neto uine svojim radom u zajednici. Ipak, i po tom pitanju postoji kljuna razlika izmeu onih udruga iji je rad usmjeren samo prema svojim lanovima, i onih iji je rad usmjeren prema cijeloj zajednici. Ako zanemarimo sve one udruge koje su prestale s radom i koje su se zaboravile ispisati iz registra udruga graana, glavna razlika u kvaliteti preostalog broja djelatnih udruga se vidi u njihovoj usmjerenosti (ili neusmjerenosti) prema zajednici. Bez obzira na to ime se udruga bavi, ona to moe raditi na dva naina: ili da djelatnosti provodi samo za svoje lanove, ili da ih obavlja na nain da se od toga ostvari korist za cijelu zajednicu. Pretpostavimo da postoji neki ahovski klub. Voenje kluba se moe urediti na takav nain da se djelatnosti usmjere samo na lanove kluba, organiziranje treninga, odlaske na natjecanja i sl. U tom sluaju ostali lanovi zajednice niti na koji nain nee biti utjecani od strane te udruge. Bez obzira na to koliko lanova ahovski klub imao, koliko god velike rezultate ostvarivali na natjecanjima i sl. kvaliteta ivot ostalih lanova zajednice (koji nisu ahisti) se nee bitno promjeniti. Djelatnosti e ostati vezane samo za lanove, a rezultati zatvoreni samo na usko lanstvo te udruge. S druge strane, ako ahisti uine neki iskorak u zajednicu, pa se poveu sa kolama i pokrenu aktivniji rad s djecom na propagiranju aha, odre predstavljanja svojih djelatnosti na javnim priredbama, barem e se poveati broj korisnika ukljuenih u rad kluba. Tada e i mnogi lanovi zajednice, koji inae nisu ahisti, osjetiti poveanje kvalitete ivota sebe ili lanova svojih obitelji. Ukoliko su neki roditelji zadovoljni time to im dijete aktivno igra ah u klubu, i cijela e se obitelj osjeati dijelom ahovskog kluba, dijelit e zadovoljstva s napretkom kluba i podupirat e ga jer osjeaju da taj klub ini neto korisno za cijelu zajednicu. Iskorak u zajednicu ne mora biti usko vezan samo za djelatnosti udruge. ahisti mogu organizirati odlaske svojih lanova u posjetu korisnicima udruga koje rade s invalidima ili starijim i nemonim osobama, bolinicama, starakim domovima. Na taj nain e se oni ukljuiti u socijalne programe tih udruga i ustanova te pomoi u kreativnom provoenju slobodnog vremena njihovih tienika i korisnika. Mnogo se moe na taj nain uiniti za ukljuivanje osoba s mentalnom retardacijom ili ukljuivanje starijih osoba, psihikih bolesnika i sl. Ne treba od toga oekivati nikakve mjerljive rezultate u vidu pridobivanja buduih ahovskih majstora, ali je odlian nain njegovanja drutvene odgovornosti ahovskog kluba za stanje u svojoj zajednici. Mnoga izolirana djeca, invalidi ili starije osobe na taj nain mogu osjetiti da je nekome do njih stalo, ili da su im barem malo olakali svakodnevne patnje. Nakon takvih akcija ugled kluba u zajednici e svakako jo vie porasti, a jo vie lanova zajednice e u klubu gledati korisnu i nezamjenjivu organizaciju u svojoj sredini bez obzira jesu li sami ahisti ili nisu. To je jedna bitno drugaija kvaliteta rada u zajednici, koja pokazuje mnogo dublji i iskreniji pristup zajednici, nego kada 20-30 ahista samo igra ah u svojim prostorijama bez ikakvog aktivnog iskoraka u zajednicu u kojoj ive. Ovakav nam pristup radu u zajednici otvara i mogunost iskrenog sluenja blinjima te

aktivnog ukljuivanja u razvoj svoje zajednice, bez obzira na to koja je osnovna djelatnost nae udruge. U svojem svakodnevnom radu na terenu svakodnevno se susreemo s ovim problemom i potekoama vodstva nekih udruga da pokrenu prepoznatljive programe u svojim zajednicama. Pristup koji preporuuju strategije organiziranja zajednice jeste to jai iskorak u zajednicu i stvaranje partnerstava sa svim moguim dionicima u zajednici. Samo na takav nain e udruga postati stvarno prepoznatljiva i vana za lokalnu zajednicu. Osobito dobra iskustva u takvom pristupu radu u zajednici se mogu primjetiti u udrugama koje su iskljuivo usmjerene na rad s vrlo uskim skupinama korisnika, kao to mogu biti braniteljske udruge, udruge koje okupljaju pripadnike nacionalnih manjina, vjerske zajednice i sl. Iskorak u zajednicu, povezivanje s drugim udrugama, opinskim ili dravnim slubama, poduzeima i sl. predstavlja kljunu promjenu u njihovom pristupu radu u zajednici u kojoj ive. Na taj nain smo kroz programe koje je poticao Centar za civilne inicijative (CCI) iz Zagreba uspjeli postii da su se branitelji aktivno ukljuili u izgradnju i odravanje sportskih terena na zemljitu osnovnih i srednjih kola. Kasnije su se mnoga djeca u partnerstvu braniteljskih udruga i kola ukljuila u sportske djelatnosti, a branitelji su osigurali nain i za kreativno provoenje slobodnog vremena svojih lanova. Mnoge udruge koje okupljaju pripadnike nacionalnih manjina su na ovakav nain pokrenule zanimljive programe u koje su se rado ukljuili i graani drugih nacionalnosti, ime su se i pripadnici manjinskih zajednica uspjenije uklopili u drutvo. Osim toga, mnoge udruge od kojih nikada ne bi smo oekivali pokretanje odreenih akcija su se osobito istakle u razvoju zajednice na ovaj nain. Osobito naglaavam primjer enskih udruga iz Vojnia i Gvozda (enska grupa Vojni i enska inicijativa Gvozd) koje su na slian nain pokrenule izgradnju mostova, sportskih terena, pa ak i opremanje lokalnih komunalnih poduzea strojevima (?!), to se ne bi naizgled oekivalo od enskih inicijativa. No, stvar je potpuno drugaije prirode. Ove su udruge u malim, gotovo seoskim zajednicama, pokrenule programe koji su vani za djecu i mlade (provoenje slobodnog vremena, priprema djece za polazak u kolu, sprjeavanje obiteljskog i vrnjakog nasilja, pomo uenicima u pisanju domaih zadaa i savladavanju gradiva i sl.). Ovakve su djelatnosti osobito vane za djecu u zajednicama u kojima i do 65% odraslih graana ima zavrenu samo osnovnu kolu, ili ak nie od toga, tek koji razred kole. Sasvim je izvjesno da djeca koja odrastaju u takvom obiteljskom okruenju imaju manje anse za uspjeno kolovanje i kasnije struno usavravanje, ne razvijaju naviku doivotnog uenja i samo-usavravanja i sl. Usprkos tome to navedene udruge provode svoje redovne programe iskljuivo vezane za rjeavanje navedenog problema, one nisu ostale neosjetljive niti na probleme zajednice i pomagale su ostalim dionicima u zajednici na rjeavanju problema, osobito ako su oni na bilo koji nain bili povezani s problematikom ena, djece i mladih u zajednici. Na taj nain, ako bi poplava unitila seoski most, i ako opina i mjesni odbor nisu imali sredstava za izgradnju novog mosta, upravo bi enske udruge prikupljale sredstva izvan svoje zajednice za nabavku potrebnog materijala i izvoenje radova. Ako opina ne bi imala sredstava za izgdanju sportskih terena i djejih igralita, enske udruge bi pokretale njihovu izgradnju. Ako lokalna komunalna poduzea nisu imala strojeve za konju trave neophodne za odravanje sportskih terena, njihovu nabavku je osigurala enska udruga. ene bi pokretale ovakve inicijative i prikupljale potrebna sredstva, jer taj problem pogaa i djecu (nemogunost prolaska kolskog autobusa preko uruenog mosta, nepostojanje djejeg igralita i sl.), ali i sve druge lanove zajednice. enske udruge bi poticale lokalnu samoupravu da osigura mehanizaciju ili ostatak potrebnih sredstava, dok bi lanovi mjesnog odbora organizirali radnike za izvoenje radova. Ovo pokazuje da ene esto uzimaju aktivno uee u razvoju svojih zajednica, ak i u sredinama u kojima su tradicionalno snane patrijarhalne drutvene predrasude i obrasci ponaanja. Ovakvih primjera ima mnogo, od Gvozda u kojem su ene pokrenule izgradnju mosta u selu Crevarska Strana, preko Petrinje gdje su upravo ene bile nositeljice obnove drutvenog doma i djejeg igralita u selu Drenina, do Vojnia gdje su ene vodile akcije izgradnje sportskih terena, djejih igralita i opremanja lokalnog komunalnog poduzea strojevima. Model rada s djecom i ukljuivanje u razvoj zajednice kakav su pokrenule enska gupa

Vojni i Drutvo Naa djeca iz Vojnia naao je i svoje slubeno priznanje u temeljnom razvojnom dokumentu Karlovake upanije (ROP Karlovake upanije, 89 str.). Ako udruga djeluje na ovaj nain ona s vremenom osigurava dva vana postignua. Prvo obim rada i profesionalnost udruge postaju toliko veliki i prepoznatljivi da udruga jednostavno mora poeti zapoljavati stalno ili djelomino zaposlene djelatnike. Na ovaj nain neki od aktivnih lanova/ica udruge mogu nai i stalno zaposlenje unutar svoje udruge. Mnogi domai ili strani donatori rado podupiru zapoljavanje u neprofitnom sektoru, ali da bi udruga dola na tu razinu ona mora zadovoljavati gore navedene kriterije u svojem radu. Drugo vano postignue je u stvaranju partnerstava u zajednici. Kao to smo ve prije vidjeli, uloga organizatora/ice zajednice je u povezivanju ostalih lanova drutva i poticanju svih graana na aktivno uee u razvoju svojih zajednica. Aktivan iskorak u zajednicu koji poduzima neka udruga na gore opisani nain je upravo takav proces. S vremenom e udruga razviti svoje vlastite organizatore/ice zajednice, ali jo vanije od toga, udruga e ostvariti zavidnu razinu partnerstva s drugim dionicima u zajednici (opinska tijela, poduzea, javne ustanove, ostale udruge, mjesni odbori ili gradske etvrti). Sutina uloge organizatora zajednice se odraava u njihovoj sposobnost da okupe druge ljude oko zajednike osnove i osiguraju kretanje cijele zajednice prema zajednikom cilju (Sarkar, 1982). Mnoge udruge za rad u zajednici su primjetile da samo povezivanje udruga meusobno nije dovoljno za osiguravanje uspjenog rada u zajednici. Stoga su poele sve ee poticati stvaranje mjeovitih radnih skupina za razvoj zajednice. U Centru za civilne inicijative (CCI) ovakva tijela nazivamo savjeti graana, kolege u OGI Osijek koriste naziv Vijea lokalnih zajednica . Rije je o tome da se stvore mjeovita radna tijela za pokretanje akcija u zajednici, usaglaavanje stavova i potreba, dogovaranje i suradnju. U ovakvim tijelima svoje mjesto moraju nai predstavnici mjesne, lokalne ili regionalne samouprave (mjesnih odbora, opina, gradova, upanija), javnih slubi (kole, zdravstvo, policija, socijalne slube), predstavnici lokalnih poduzea i naravno udruga graana. Primjetili smo veliku korist rada kroz ovakva zajednika tijela, jer se tek zajednikim radom svih ovih dionika postie zadovoljavajui uspjeh i osigurava stvarna provedba dogovorenih odluka. Osim toga, ovo su stalna radna tijela, koja se sastaju najee jednom mjeseno, ali po potrebi i ee te imaju svoje manje radne skupine za pojedina pitanja (gospodarstvo, komunalne probleme, zatitu okolia, prostorno planiranje, gospodarenje otpadom i sl.). Broj lanova moe ovisiti o veliini zajednice, ali uglavnom on iznosi izmeu 10 i 35 aktivnih lanova. Ova tijela nisu slubena i ne mogu donositi konane i slubene odluke umjeto lokalne samouprave, kao to je u nekim sredinama postojala bojazan opinskih vlasti, ali uvelike mogu olakati lokalnoj samoupravi ulazak u trajan dijalog sa svojim graanima. Savjeti graana, ili bilo kako ih drugaije nazvali, ustvari osiguravaju stalno sudjelovanje najaktivnijih lanova zajednice u pokretanju inicijativa i sudjelovanje u donoenju odluka unutar svoje zajednice. U tome se sastoji temeljna razlika i nadogradnja klasinog obrasca predstavnike demokracije, u kojem graani na izborima jednom u etiri godine izabiru svoje politike predstavnike, a potom vie na njih nemaju nikakav utjecaj sve do slijedeih izbora. Unutar ovog pristupa graani osiguravaju svoje svakodnevno sudjelovanja u razvoju svojih zajednica. Na ovaj nain se osigurava stalno sudjelovanje graana u predlaganju i donoenju odluka vanih za zajednicu, pa je sasvim jasno da se tu radi o razvoju nepolitike sudionike demokracije koja je na djelu svakodnevno, kao svojevrsna stalna nadopuna predstavnike demokracije unutar politikog sustava. ISKUSTVA U RADU SAVJETA GRAANA Moda bi bilo zanimljivo kao primjer navesti neka od postignua koja su u svojem radu postigli savjeti graana ije je osnivanje potaknuo CCI: Na podruju 8 jedinica lokalne samouprave (opina i gradova) Karlovake i Sisakomoslavake upanije savjeti graana su izradili ujednaene obrasce za komunikaciju mjesne

samouprave (mjesnih odbora i gradskih etvrti) i svojih opina i gradova. Zakon o lokalnoj samoupravi nalae da mjesni odbori i gradske etvrti najkasnije do 15. rujna dostave svoje planove i programe rada za narednu godinu svojim opinama i gradovima (kako bi zahtjevi mogli biti uvrteni u donoenje prorauna), ali se nigdje ne propisuje ujednaen obrazac za takvu komunikaciju. To uzrokuje da neki piu slobodnim stilom, neki piu profesionalno i jasno, drugi samo alju popis svojih elja bez ikakvog plana vlastitog sudjelovanja, neki ne piu nikako, neki piu rukom, neki strojno itd. Savjeti graana, iji lanovi su i predstavnici mjesnih samuprava, su uvidjeli ovaj problem i izradili ujednaen obrazac te ga predloili na usvajanje svojim poglavarstvima i gradskim/opinskim vijeima. Nakon formalnog usvajanja od strane ovih tijela lokalne samouprave, lanovi savjeta graana su pokrenuli obuku vijenika u gradskim etvrtima i mjesnim odborima za njihovo popunjavanje. Sada se po tim obrascima piu planovi i program rada za tijela mjesne samouprave u 8 jedinica lokalne samouprave u kojima radi CCI i partnerske organizacije. Savjeti graana su poticali graane da redovito koriste svoje pravo da promatraju sjednice gradskih/opinskih vijea. U prvo vrijeme je to izazivalo uenje i nezadovoljstvo vijenika u nekim sredinama, ali se dugorono pokazalo uspjenim jer su vijenici na drugaiji nain istupali i zagovarali odreene odluke kada su im iza lea sjedili lanovi njihove vlastite zajednice. Ako se tome pribroji injenica da su neki vijenici bili ukljueni i u rad savjeta graana, dakle i u pripremu inicijativa koje je predlagao savjet graana, onda se na ovaj nain doista osigurao stvaran utjecaj graana na kvalitetnije donoenje odluka u svojim zajednicama. Ova se mjera ne koristi uvijek jednakom snagom, osobito u manjim ruralnim sredinama gdje su ljudi zaokupljeni poslovima osobito u vrijeme etve, sjetve, kosidbe i sl. No, upravo u trenutku donoenja prorauna za narednu godinu, ili kakve druge vane lokalne odluke, graani sve ee koriste priliku da promatraju zasjedanje svojeg gradskog/opinskog vijea. Ovu mjeru osobito koriste predstavnici udruga koje okupljaju nacionalne manjine ili vjerske zajednice u prilikama kada se na vijeu raspravlja o pitanjima koja su vana za njihove lanove. Savjet graana snano podupire ovakva nastojanja graana. U manjim sredinama u kojima ne postoje lokalne novine, radio i TV stanice, savjeti graana su predloili opinskim tijelima da se jedan dan u mjesecu organiziraju redoviti susreti opinskog rukovodstva i graana. Tako obino svaki prvi sajmeni dan u mjesecu u opinskoj vijenici, kino dvorani ili domu kulture lokalni naelnik ili gradonaelnik odgovara na sva pitanja svojih graana. Pitanja su raznolika, od komunalnih do politikih odluka lokalnih vlasti, ali su ujedno dobra prilika da se ostvari bolja obavjetenost graana te da vlasti dobiju izravne inofrmacije s terena. lanovi savjeta graana redovito sudjeluju na ovakvim susretima i iznesene informacije koriste za unapreenje vlastitog rada. U nekim mjestima su savjeti graana proveli uspjene inicijative da lokane vlasti uu u trajan dijalog s udrugama te da zajedno s njima, ali i ostalim dionicima u zajednici odrede prioritete za financiranje. Potom da lokalne vlasti zaponu s transparentnom dodjelom sredstava udrugama putem javnog natjeaja. Savjeti graana su razradili cijelovitu proceduru (obrasce za prijave, uvjete natjeaja, naine i mjerila odabira projekata) te ih predloili tijelima lokalne samouprave. U nekim sredinama u kojima nema mnogo udruga (ruralne male opine) dogovoreno je da se ne raspisuje natjeaj za 3-4 postojee udruge, nego da se savjet graana koristi kao tijelo unutar kojega se izravno dogovara suradnja i financiranje udruga. Odluke usaglaene na savjetu graana lokalna samouprava potuje, jer su i njezini predstavnici ukljueni u njihovo dogovaranje. Kroz sudjelovanje u savjetima graana mnoga su lokalna poduzea razvila svoje vlastite programe drutveno odgovornog poslovanja i stvorila partnerstvo s udrugama graana. Nakon toga su poduzea uestvovala u razvoju zajednice izravnim financiranjem programa udruga u novcu, uslugama ili proizvodima; ali su u suradnji s udrugama razvili i potrebna partnerstva za zajedniki nastup prema razvojnim fondovima domaih i stranih donatora.

Ulazei kao partneri u programe udruga, poduzea su dobivala strojeve, opremu ili materijal koji bi inae morali sami platiti. Ovaj oblik suradnje se pokazao osobito koristan za lokalna komunalna poduzea. U suradnji s lokalnim poduzeima, obino malim i srednjim poduzeima, a osobito zadrugama, savjeti graana su uspjeno sudjelovali u pripremi lokalnih razvojih projekata koji su dugorono unaprijedili poslovanje tih poslovnih subjekata, otvaranje novih radnih mjesta i poveanje proizvodnje. To mogu biti inicijative za izgradnju lokalnog vodovoda, kojim se izravno poveavaju mogunosti poljoprivrednih i stoarskih zadruga za poveenje proizvodnje, ili izgradnja trnica i poslovnih zona u kojima mala i srednja poduzea dobivaju kvalitetnije prostore za rad. U suradnj s udrugama neke su zadruge financirale hranu i smjetaj za omladinske ljetne kampove, a za uzvrat su preko omladinskih udruga dobivale sredstva za obnovu i ureenje kola i drutvenih domova koje koriste zajedniki s udrugama. Kada je Opina Gvozd predloila izgradnju lokalne trnice za financiranje iz sredstava osiguranih iz EU fondova u okviru upanijskog programa ROP (Regionalnog operativnog plana Sisako-moslavake upanije), konanu odluku za financiranje je trebala donijeti radna komisija sastavljena od upanijskih i europskih predstavnika. Komisija se najavila naelniku opine, ali kada su doli u Gvozd naelnik (inae i sam lan savjeta graana) je goste doekao u opinskoj vijenici zajedno s 10'tak predstavnika radne skupina za gospodarska pitanja Savjeta graana Gvozda. Bili su tu predstavnici lokalnih zadruga, poduzea te inidividulanih poljoprivrednih proizvoaa, zajedno s gostima iz drugih opina i gradova (zadruge, partnerska poduzea) koji su komisiji objasnili zato trebaju izgradnju lokalne trnice i poslovne zone, to namjeravaju prodavati, emu e im sluiti skladita, zato predlau izgradnju vage i hladnjae itd. lanovi komisije su ovakvoj prezenatciji projekta dali najveu moguu ocjenu, napominjui da ih obino na takvim sastancima doeka samo naelnik ili gradonaelnik te ih uvjerava u opravdanost traene investicije. Ovdje su prvi put vidjeli stvarne ljude, koji su na projektnim nacrtima pokazivali koje bi prodajno mjesto ili lokal eljeli uzeti u najam nakon izgradnje te na koji e nain suraivati meusobno. Vijest o uspjenoj prezenatciji u Gvozdu se uskoro proirila, pa se javio i jedan ameriki donator koji se ponudio izraditi studiju isplativosti trnice (The Urban Institute), to je dalje potaklo i Ameriku agenciju za meunarodni razvoj (USAID) da se ukljui u financiranje izgradnje ove trnice, tako da je sada pred ostvarenjem projekt vrijedan oko pola milijuna eura. Kroz programe obuke i obavjetavanja koje su pokrenuli savjeti graana mnoge su lokalne udruge dole do osnovnih znanja i obavijesti o nainima prikupljanja sredstava, pokretanju rada u zajednici, mobiliziranju graana te su se ukljuile u rad savjeta graana. Svi navedeni primjeri govore o ulozi koju su razliiti lokalni dionici ostvarili kroz ovakvo zajedniko tijelo dogovaranja i odluivanja. Cijeli tijek drutvenog ukljuivanja graana moemo slikovito ocrtati jednim ivotnim krugom razvoja: 1) ROENJE na poetku drutvenog procesa graani se uglavnom suoe s problemom jasno uviaju problem, ali ga ne znaju kvalitetno rijeiti nezrelost u njihovim nastojanjima se ogleda u namjeri da sami rijee probleme (bez partnerstva i suradnje s drugima, protestima, peticijama i sl.)

7) OBNOVA - ovo je nastavak novog kruga - sagledava se napredak i planiraju slijdeei koraci

2) DJETINJSTVO - akcije prerastaju od protesta do pokuaja promjene politike - izgrauju se savezi ali samo meu udrugama (nema jo meusektorske suradnje)

5) ZRELOST - postoje uhodani sustavi suradnje s drugim dionicima u zajednici - postoji razmjena informacija s partnerima - stvaraju se baze podataka i priprema nova upotreba steenog iskustva

3) MLADOST - poinje sudjelovanje u moi - jaa pritisak izvana (npr. udruge zajedniki na lokalnu vlast) - vode se pregovori - poinje neizravan utjecaj na donoenje odluka

4) ODRASTANJE - stvaraju se partnerstva, zajednika tijela odluivanje (npr. savjeti graana) - donose se zajedniki programi suradnje - zajedniki se kree u nabavku sredstava i planiranje rashoda ZADRUGE - EKONOMSKO OSLOBOENJE LOKALNE ZAJEDNICE Proces ukljuivanja graana u donoenje drutvenih odluka u svojoj zajednici ne moe biti potpun i cjelovit ako se ne prenese i na podruje rada i proizvodnje. Danas je uglavnom problem u svijetu u tome to je ostvarena politika, ali ne i ekonomska demokracija. Tako graani mogu izravno birati svojeg gradonaelnika, predsjednika drave ili vlade, ali ne mogu utjecati na poslovne odluke poduzea u kojem rade (osim ako ono nije u njihovom privatnom vlasnitvu, to nije sluaj kod velike veine graana). Osobit problem predstavlja tzv. pokretljivost kapitala. Velika poduzea, osobito meunarodne tvrtke, mogu s lakoom povui svoja ulaganja iz jedne zemlje, zatvoriti pogone i prebaciti sredstva na drugi kraj svijeta. Na taj nain ekonomija jedne zemlje moe biti potpuno unitena, o emu svjedoe privredni krahovi koji su na takav nain izazvani u zemljama Azije i June Amerike. Na taj nain veliki meunarodni ulagai ucjenjuju lokalne vlade, koje se takmie u ustupcima koje su spremne dati velikim ulagaima samo da uloe sredstva na njihovom podruju i pokrenu proizvodnju. Spremne su se odrei komunalnih naknada, prava svojeg vlastitog stanovnitva na radna i socijalna prava, mjera za zatitu prirode i okolia, samo da ulagai ne odnesu svoja sredstva negdje drugdje. Sasvim je jasno da je takav nain voenja gospodarstva dugorono potpuno neodriv, da osiromauje zajednicu, ohrabruje izrabljivanje i korupciju, ne vodi zatiti ljudskih prava, ne jami zatitu okolia i prirode te da e sve meunarodne deklaracije o odrivom razvoju ostati samo mrtvo slovo na papiru sve dok se temeljito ne promjene proizvodni odnosi u svijetu. Najvei problem dananjice je pogrean socio-ekonomski sustav, koji je zasnovan na ostvarenju dobiti, umjesto na zadovoljenju lokalnih potreba. Jedini nain da se takvoj praksi uspjeno doskoi jeste poticanje razvoja zadrunih oblika organiziranja proizvodnje, trgovine, usluga itd. u kojima lokalni ljudi udruuju svoja (isprava mala) sredstva te zajednikim radom stvaraju profitne organizacije (zadruge) u kojima pravo na odluivanje i podjelu dobiti imaju lokalni suvlasnici i zaposlenici. Zadrugarstvo je u Hrvatskoj bilo iznimno razvijeno u razdoblju 19. st. i prve polovice 20. st. kroz sustav tzv. zemljinih i umskih zajednica, ali je cijela tradicija unitena 1948. godine zakonskom zabranom ovakvih oblika udruivanja od strane komunistike vlasti. Ova injenica iz nae vlastite povijesti, kao i injenica uspjenog uklapanja Kine, kao dananje vodee komunistike drave svijeta, u sustav meunarodnog kapitala jasno govori u prilog tvrdnji da komunizam i nije nikada bio nita razliito od kapitalistikog naina proizvodnje. Moda tek dravni oblik kapitalizma, u kojem se drava pojavljuje kao krajnji monopolist. Razina obespravljenosti graana i izrabljivanja radnika u komunistikim zemljama jasno govori u prilog ovoj injenici. Osnovna stvar kod zadruga je udruivanje sredstava od strane lokalnih ljudi, onih koji pripadaju istom socio-ekonomskom prostoru u kojem djeluje zadruga. Po tome se zadruga razlikuje od dionikog drutva u kojem esto anonimni ulagai, koji nemaju nuno

veze s lokalnom zajednicom, mogu udruiti svoja sredstva s ciljem ostvarenja zarade. U zadrunom sustavu lokalni ljudi udruuju svoj kapital (zemlju, strojeve, novac) te pokreu vlastitu proizvodnju. Naizgled se moe uiniti da se radi o malim i beznaajnim poduzetnikim inicijativama, ali najvea svjetska zadruga Mandragon u panjolskoj porajini Baskiji danas ima godinji proraun vei od Republike Hrvatske. Osnovno naelo kod pokretanja zadruga jeste da se udrue proizvoai. Kod nas su godine socijalizma ostavile potpunu pometnju i zabunu u glavama naih ljudi. Jedni misle da e to biti klasine umjetne socijalistike zadruge osnovane od drave ili tijela lokalne samouprave, nestruno voene u kojima e aica korumpiranog rukovodstva moi krasti zadrunu imovinu i sirovine, a kada se zadruga utjera u dugove onda oekivati da taj netko tko je njezin osniva i pravi vlasnik poravna dugove kako bi zadrugari mogli krasti dalje. Takve su bile zadruge iz razdoblja jugoslavenskog umjerenog puta u socijalizam u kojima je drava samo hinila privid pravog zadrugarstva. Stoga mnogi ljudi i danas oekuju da e se uspjeti okoristiti takvim oblikom zadrugarstva, ali to je velika obmana jer su ta vremena sreom zauvijek prola. Poticaji koje dananja drava daje za osnivanje novih zadruga su jo uvijek mamac zbog kojega mnogi osnivaju zadruge s jedinim ciljem da iskoriste poticajna sredstva. No, ako je 180.000 kuna poticajnih sredstava jedan od glavnih ciljeva osnivaa zadruge, onda ta zadruga nikada nee postii nita znaajnije nego da potroi dravne poticaje i uskoro zatim propadne. U praksi se esto susreemo s ljudima koji nemaju nikakvu vlastitu proizvodnju, nego misle proizvodnju pokretati tek novcem koji e za osnivanje nove zadruge dobiti od drave kao poetni poticaj. Takvi ljudi i dalje oekuju da netko drugi ustvari pokrene i vodi njihovu zadrugu, a da oni imaju samo pravo na podjelu dravnih poticaja ili dobiti (koju nisu niti ostvarili). Drugi ljudi, obino oni stariji, se sjeaju zadruga sovjetskog tipa u kojem je seljacima bilo sve oduzeto u ime dravne zadruge u kojoj su postali obini proleteri najamnici. Takvi se silno boje i samog naziva zadruge, ali s obzirom da to razdoblje u Jugoslaviji nije dugo trajalo, uglavnom je manji broj takvih potpunih skeptika, a u dananje vrijeme su to ubino i stariji ljudi koji nisu vie radno sposobni. Ne zna se koja je od ove dvije predrasude opasnija i pogrenija, ali je injenica da u glavama naih ljudi vlada posvemanja zabuna i privid po pitanju zadruga. Stoga treba jasno rei da je udruivanje proizvoaa osnovni preduvijet stvaranja zadruge. Kakva je korist od toga ako se udrui pet obiteljskih gospodarstava, od kojih samo jedno gospodarstvo ima znaajniju proizvodnju, a druga etiri gospodarstva su zaputena a vlasnici su socijalni sluajevi koji tek mataju o tome da budu velike gazde? U praksi su esti sluajevi u kojima su se ljudi udruivali neodgovorno i takve su se zadruge redovito raspadale. Horizontalno udruivanje je drugi vaan korak u stvaranju zadruge. Trebaju se udruiti samo istorodni proizvoai. Kakva je korist od toga ako se udrui jedan koji proizvodi papriku i rajicu, drugi koji ima pele, trei koji ima mnogo krava, etvrti koji ima gostionu, peti koji dri ovce, esti koji ima nasade voa itd.? Oni su vrlo slabo interesno povezani i stoga je ozbiljan promaaj ako se na poetku udrue raznotrodni i meusobno razliiti proizvoai. Ako se ide u povezivanje, onda je razumno da se udrui deset proizvoaa mlijeka, ili deset proizvoaa povrtlarskih kultura i sl. Na taj nain oni smanjuju prije svega svoje trokove, jer nije isto kada se nabavlja sjeme i gnojivo za deset proizvoaa ili kada to svatko od njih nabavlja sam. Osim toga, objedinjavanjem zajednike proizvodnje oni ostvaruju i laku prodaju na tritu, jer nije isto jamiti veu koliinu ujednaene proizvodnje ili imati samo male koliine razliite robe. Dakle, osnovni obrazac za poetak udruivanja mora izgledati ovako (horizontalno udruivanje): povre povre povre povre povre ili mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko

Nakon to zadrugari ostvare poetne oblike udruivanja koji e im osigurati laku proizvodnju i prodaju, oni moraju poeti razmiljati i o stvaranju svojeg vlastitog proizvoda. Samo vlastiti krajnji proizvod jami potpunu kontrolu nad trinim procesima i donosi najveu dobit. Horizontalni oblik udruivanja je dobar za one koji proizvode sirovine za neku drugu industriju (npr. mljekare) ili za trite (npr. konzumno voe i povre za velike trgovake lance ili tvornice hrane) koje ih od njih otkupljuje, ali moraju biti svjesni da u tom obliku suradnje najmanje zarauje onaj koji prodaje samo osnovnu sirovinu. Stoga zadrugari nakon nekoliko godina uspjene proizvodnje i utvrivanja svoje osnovne djelatnosti na takav nain trebaju poeti razmiljati o vertikalnom udruivanju. U tom sluaju se interesno udruuju s onim granama uslune ili preraivake djelatnosti koja je sukladna njihovoj dotadanjoj osnovnoj djelatnosti. Na ovaj nain proizvoai mlijeka mogu u svoju zadrugu primiti nekoga tko ima lokalnu mljekaru (ili je izgraditi sami), pa e tako poeti proizvoditi svoje vlastito konzumno mlijeko i ostale mlijene proizvode za izravnu prodaju na tritu, umjesto da samo sirovo mlijeko prodaju mljekarama izvan njihove zadruge. Tada se mogu udruiti i sa nekom lokalnom tvrtkom za prijevoz, koja e svoje kamione staviti u slubu zadruge za potrebe vlastitog prikupljanja mlijeka i odvoz gotovih proizvoda iz zadrune mljekare na trite. Potom u sustav zadruge moe ui i lokalna tiskara koja e na taj nain imati zajamen posao tiskanja omota i ambalae za potrebe zadruge. Nadalje, u zadrugu se moe ukljuiti i lokalni trgovac koji ima svoje duane u kojima e se zadruni proizvodi prodavati, osobito ako ima poslovne prostore i u gradovima gdje se nalazi znaajnije trite za zadrune proizvode, mjesni veterinar, lokalni obrtnici razliitih vrsta (bravari, automehaniari itd.) mogu nai uspjeno svoje mjesto unutar zadruge koja je svojim obimom toliko velika da im jami dovoljan opseg djelatnosti samo za potrebe odravanja osnovne proizvodnje. Tako da nakon nekog vremena zadruni sustav moe izgledati ovako:

trgovine l tiskara l mljekara l mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko - mlijeko l auto-prijevoz l veterinar l knjigovodstveni servis l bravarija l automehaniar PRIVREDNO OIVLJAVANJE ILI EKONOMSKO OSLOBOENJE: Seoske zajednice u Hrvatskoj pate od mnogih posljedica rata i tranzicije iz socijalizma u trine uvjete poslovanja. No, stanje nije gotovo nita bolje niti u ruralnim zajednicama EU i ostalih razvijenih zemalja svijeta. Priroda je liberalnog trinog sustava da gomila dobiti i ulaganja na jednom mjestu, u rukama nekolicine vlasnika, umjesto da se dobit pravedno rasporedi unutar cijele zajednice, a ulaganja decentraliziraju. Tako se dogaa proces stalne centralizacije financijske i politike moi. On se u Hrvatskoj jasno ogleda u gomilanju kapitala

i ulaganja u Zagrebu, koji stalno raste i poveava broj svojih itelja jer se mnogi ljudi iz lokalnih zajednica naseljavaju u Zagrebu, a sukladno s povlaenjem ulaganja i iseljavanju stanovnika dolazi do odumiranja drugih sredina u Hrvatskoj prvo sela, a potom i regionalnih gradova. Na slian nain je i cijela Hrvatska samo rubna provincija u odnosu na svjetske centre financijske i politike moi, pa tako na globalnoj razini dugorono gledano i iz Hrvatske novac curi i slijeva se u neke druge centre. Na taj nain dobivamo globalnu sliku svijeta u kojem se 10'tak najrazvijenijih zemalja i dalje razvija, dok se siromatvo i nazadovanje ogleda u ostatku svijeta. Vrlo je udno da su najbogatije zemlje svijeta (Brazil, Indija, Indonezija, Rusija, Kongo i sl.) ustvari vrlo siromane? Ovaj proces centralizacije je vidljiv i u razvijenim zemljama, pa su tako seoske zajednice kod njih takoer gotovo unitene, a u njima danas ivi tek oko 5% stanovnitva. S razvojem veih gradova razina djelatnosti na selu opada. Mladi, obrazovani i sposobni se iseljavaju u potrazi za poslom u drugim sredinama, a na selu ostaju samo stariji, neobrazovni i nepoduzetni. Sasvim je jasno da s takvom radnom snagom ove zajednice jo vie zaostaju, proizvodnja postaje ekstenzivna, smanjuju se ulaganja na selu, usvajanje novih tehnologija biva zaustavljeno, dolazi do smanjenja broja roenih, smanjenja ukupnog broja stanovnika u seoskim sredinama, vrlo brzo sve manje djece ide u kole i vrtie, postupno se gase jedna za drugom javne slube poput kola, vrtia, domova zdravlja. Autobusi sve rijee saobraaju jer vie nema toliko putnika, odlazi i policija, zatvara se i pota, jer stie sve manje pisama... jednom rijeju lokalna zajednica potpuno odumire. Danas svjedoimo ovakvo stanje u mnogim seoskim zajednicama irom svijeta, ne samo u Hrvatskoj. Ratna zbivanja koja su tijekom 1990'tih godina pogodila Hrvatsku i Bosnu, samo su ubrzala ovaj proces iseljavanja stanovnitva i odumiranja seoskih zajednica. Inae, ovakvo bi stanje i samo od sebe nastupilo za 15-20 godina. Poraavajue stanje nije primjetno samo u seoskim zajednicama, nego i u manjim regionalnim gradovima koji takoer sve vie zaostaju u svojem ukupnom razvoju. U takvom stanju moemo napraviti dvije stvar. Prva je privui vee ulagae da otvore svoje pogone u lokalnim zajednicama. Dravna tijela i lokalne samouprave to stalno ine putem razliitih poreznih olakica i poticaja za ulagae na takvim podrujima. Mnoge drave uvode i zone slobodne trgovine, bescarinske zone i sl. Sve ovo spada u oblike ekonomskog oivljavanja zajednice. Doista je odlino ako se otvori novi pogon u nekoj sredini, pa se lokalni ljudi zaposle. Meutim, sve dok su vlasnici poduzea osobe koje ne pripadaju tom socio-ekonomskom podruju, ne moemo govoriti o stvarnom ekonomskom osloboenju lokalnih ljudi, niti o istinski odrivom razvoju lokalne zajednice. Stoga su upravo zadruni oblici organiziranja kljuni za pokretanje zdravog procesa privrednog osamostaljivanja i razvoja lokalnih sredina na stvarno odriv nain. Postoji nekoliko oblika zadrugarstva. Prvi je onaj u kojem zadruga predstavlja jednostavan oblik objedinjavanja proizvoaa. Naravno, oni moraju na poetku biti iskljuivo istorodni, a kasnije se mogu i vertikalno razgranati, pokrenuti vlastitu preradu te ostale oblike usluga i proizvodnje. Tako 10 ili 20 proizvoaa povra mogu osnovati svoju zadrugu. Svatko proizvodi na svojoj privatnoj zemlji, a kroz zadrugu vre zajedniku nabavku sirovina i prodaju gotovih proizvoda. U upravu zadruge mogu uposliti ljude koji nisu nuno proizvoai, nego mogu biti profesionalni manageri, ekonomisti i sl. Prilikom prodaje kroz zadrugu ostavljaju neki postotak, obino izmeu 3% i 7%, svoje zarade u zadruzi za njezino poslovanje i trokove. Iz tih sredstava se plaaju trokovi poslovanja zadruge, a ista dobit (od takvog naina prodaje preko zadruge) se na koncu dijeli opet njima kao suvlasnicima u nekom dogovorenom omjeru. Ve na ovom prvom stupnju organiziranja zadrune proizvodnje vidimo jednu vanu stvar. Naime, dobit se vraa nazad u zajednicu! To je bitno razliita situacija od one u kojoj neka tvrtka otvori pogon u kojem lokalni ljudi rade. ak i pod uvjetom da ih ta tvrtka redovito i dobro plaa, ona u zajednici ostavlja samo onaj nuni dio troka svojeg poslovanja, cijenu rada koji ionako mora platiti. Svu stvarnu dobit tvrtka iznosi iz zajednice i ulae je veim dijelom negdje drugdje. U sluaju zadrunog oblika proizvodnje lokalni ljudi postaju suvlasnici, a dobit se u cijelosti vraa u zajednicu.

Hrvatski zakoni koji odreuju pitanja osnivanja i djelovanja zadruga su po tom pitanju prilino nedoreeni i nepoticajni za zdravo udruivanje. Tako Zakon o zadrugarstvu nalae da su lanski udjeli zadrugara jednaki te da sukladno tome svi imaju jednaka (ista) prava na podjelu dobiti zadruge, to je potpuna besmislica i protivno svakom prirodnom stanju stvari. Zakon ne bi trebao ograniavati zadrugare na iste lanske udjele, jer se time svi ograniavaju na mogunosti ulaganja onog najslabijeg zadrugara, to je krajnje nepoticajno za sve ostale. Osim toga, nemogue je postii da sve osobe u neki zajedniki posao uloe potpuno jednake koliine novca, nekretnina, prava i sl. ak kada i formalno osnuju zadrugu s potpuno jednakim lanskim udjelima (npr. svaki zadrugar po 100 ili 1.000 kuna), kako je mogue da jednako dijele ukupnu dobit, ako je jedan proizvoa preko zadruge godinje prodao 800 tona rajice, a drugi samo 2 tone? Time onaj koji je doprinesao vie ima jednaka prava kao i onaj koji nije u zadrunu dobit doprinesao nita ili sasvim malo?! Sveukupno gledano, na sadanji zadruni zakon je vrlo nepoticajan i u svakom pogledu potie one koji u zadruge unose najmanje (jer ostale vee da unesu jednako kao i onaj najmanji) te ohrabruje one koji najmanje posluju kroz zadrugu (dajui im pravo na isti udjel u podjeli dobiti kao i onome koji je privredio za zadrugu vie). Ovako manjkav zakon ne stvara poticajan pravni okvir za jai razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj. Nepoticajne mjere i nerazumna ogranienja koja nalau zadrugarima da svi imaju jednake lanske udjele dovode i do toga da su nae zadruge openito kreditno nesposobne. Jer ako zadrugu osnuje 10 zadrugara, od kojih svaki prilikom ulaska u zadrugu uplati jednak lanski udjel od npr. 1.000 kuna, tada zadruga ima temeljni kapital od samo 10.000 kuna. Postavlja se pitanje koja e poslovna banka odobriti bilo kakav ozbiljniji razvojni kredit jednoj takvoj novoj zadruzi koja ima ukupnu vrijednost od 10.000 kuna? ime ona moe jamiti, koja je njezina kreditna sposobnost? Sreom, svijet danas poznaje naprednije i poticajnije oblike zadrugarstva, tako da ostaje barem nada da e se oni prije ili kasnije primjeniti i kod nas. Hrvatska bi imala ogromne koristi od uvaanja jednog takvog suvremenog zadrunog zakona, jer bi se time osigurala snana poluga za razvoj zadrunog poduzetnitva, osnaili bi se mali lokalni proizvoai (koji sami nita znaajno ne mogu postii) na udruivanje i pokretanje zajednikog poslovanja putem svojih zadruga, te bi se osiguralo vraanje znaajnog dijela dobiti izravno nazad u lokalne zajednice. Primjeri uspjenih zadruga iz svijeta pokazuju da su zadruge u vrlo kratkom razdoblju uspjele rijeiti pitanja nezaposlenosti, neiskoritenosti zaputenog plodnog zemljita, razvoja lokalne prometne i komunalne infratsrukture, financiranja drutvenih sadraja na svojem podruju, vraanja mladih u lokalne zajednice, poticanja ekoloke ravnotee i primjene istih tehnologija... jednom rijeju svih onih nerjeenih problema s kojima se danas susreu lokalne zajednice u Hrvatskoj. Razmotrimo sada neke od tih naina zadrunog organiziranja uz navoenje zadrunih postignua iz razliitih dijelova svijeta. ZADRUGE U SLUBI ODRIVOG RAZVOJA ZAJEDNICE Pravni okvir u veini zapadnih zemalja doputa zadrugarima udruivanje nejedankih lanskih udjela. To znai da u zadruni posao svatko unosi onoliko koliko moe i hoe. Netko u zadrugu ue s odreenom povrinom obradivog zemljita, netko sa strojevima, netko s gotovinom. Sve se ovo prerauna i sukladno tome zadrugar dobije pravo na srazmjeran udio u dobiti. ak i u sluaju da svi osnivai zadruge prilikom osnivanja ulaze samo s obradivim povrinama, mogue je da svaki zadrugar unese nejednake povrine. Sukladno vrijednosti svoje udjela u ukupnoj vrijednosti zadruge, zadrugar dobiva pravo na srazmjeran dio ostvarene dobiti. To je dio koji je slian dionikim drutvima, i koji na Zakon o zadrugarstvu izriito zabranjuje, pa niti jedan trgovaki sud nee registrirati ovako postavljenu zadrugu. Meutim, ovakva jednostavna zakonska mjera je iznimno poticajna za zadrugare, jer ih potie da u zadrugu unose to vie vrijednosti, a ne to manje kao kod nas. Ova mjera ohrabruje velike zadrugare da slobodno posluju kroz zadrugu bez bojazni da e se njihovim radom okoristiti netko tko ne pridonosi opem napretku zadruge. No, ova mjera potie i one manje zadrugare da nastoje unaprjediti zadrunu dobit, jer se time poveava i vrijednost njihovog zadrunog udjela, ma koliko on mali bio. Ovakav nain organiziranja je vrlo prirodan

jer pravedno nagrauje i velike i male zadrugare. Za razliku od dionikih drutava, u kojima dioniar koji ima 51% vlasnitva poduzea odluuje o svemu, kod zadruga svaki zadrugar ima jedan glas na skuptini (to je ugraeno i u na zadruni sustav). Takav sustav odluivanja ima svojih prednosti, ali i mana. No, prednosti su znaajne, a mane su otklonjive. Prednosti su u tome to i mali, dakle siromaniji zadrugari, koji u zadrugu nisu mogli unijeti veliku vrijednost, imaju jednaku mogunost donoenja odluka. Naizgled, to znai da bilo koji mali zadrugar svojim glasom moe blokirati rad skuptine i umjeravati poslovanje u svoju korist. No, u praksi se to uskoro pokae nemoguim, jer veliki zadrugari lako istupe iz zadruge u kojoj se ne potuje njihovo miljenje, pa iskustvo pokazuje da svoju volju ipak lake provode vei zadrugari jer su u zajedniki posao unijeli i veu vrijednost. Zbog toga je vrlo vano da na poetku poslovanja zadruge njezini osnivai budu oni zadrugari koji imaju jednaka miljenja i vizije razvoja. Povjerenje meu njima je vrlo bitno na poetku rada zadruge. Kasnije kada se sustav uhoda i jasno postave pravila zadruge nemogue je poremetiti njezin rad. Nadalje, zadruge u svojem poslovanju vrlo brzo dou do razine u kojoj nije dovoljan rad samo njezinih zadrugara, nego one moraju zapoljavati druge profesionalne radnike za obavljanje svojih redovitih djelatnosti. Stoga su neke zadruge uvele praksu da jedan dio svoje dobiti dijele i zaposlenicima. Dakle, ne samo osnivaima, zadrugarima koji su u zadrugu unijeli kapital, nego i njezinim zaposlenicima koji u njoj samo rade. To se pokazalo kao jo jedna iznimno poticajna mjera koja ohrabruje zaposlene da na zadrugu gledaju kao na svoje osobno vlasnitvo, bolje rade i zalau se za zajedniku korist. U poljoprivrednim zadrugama, gdje su nekretnine (zemljite, objekti i sl.) vrlo vaan dio ukupne vrijednosti zadruge i osnova za njezino poslovanje, postoji praksa da se 75% dobiti dijeli zadrugarima (vlasnicima) po omjeru koliko su unijeli kapitala u zadrugu, dok se preostalih 25% dobiti dijeli zaposlenicima po kategorizaciji radnih mjesta. Ovo je vrlo poticajna mjera, jer netko od zadrugara moe biti ujedno i zaposlenik zadruge, pa ima pravo udjela u oba dijela dobiti. Ovaj omjer moe biti i vei u korist radnika, ali se obino ne preporuuje da udio dobiti za radnike bude manji od 25% (Sarkar, 1988). Kod uslunih zadruga (izdavatva, designa, umjetnikih djelatnosti, intelektualnih usluga), kod kojih je vanost nekretnina i unesenog kapitala srazmjerno mala (poslovni prostor, raunala, oprema), a vanost kvalitetnih i sposobnih radnika mnogo vea, omjer moe biti vei u korist zaposlenika, ali se ne preporuuje da pravo na udio u dobiti vlasnika bude manji od 25% (Sarkar, 1988). Ovakve su se mjere pokazale izrazito poticajne, jer ohrabruju jednako vlasnike (zadrugare) i zaposlenike na zajedniko unapreenje svoje zadruge. U svijetu postoje i primjeri uspjenih zadruga kod kojih vie niti ne postoje vlasniki odnosi, nego se sva dobit dijeli iskljuivo zaposlenicima. Poznata njemaka kozmetika tvrtka Dr. Hauschka, koja je poznata po proizvodnji prirodne kozmetike od organski uzgojenih sirovina i bez koritenja umjetnih sastojaka, je u cijelosti zadruga u vlasnitvu svojih zapolenika. Dr. Hauschka, po kojem tvrtka i nosi naziv, je bio njezin osniva i vlasnik, ali je oporuno svoju tvrtku ostavio zaposlenicima nakon svoje smrti. Kada kaemo zaposlenicima, onda ne mislimo nikome osobno, nego je sustav tako postavljen da svako radno mjesto nosi odreeno pravo na udio u dobiti tvrtke. Dok neka osoba radi u poduzeu, ona osim plae ima pravo i na odreeni dio u ukupnoj dobiti svojeg poduzea. Sada tvrtka zapoljava preko 200 zaposlenika i poznata je u cijelom svijetu kao jedna od vodeih kozmetikih marki u organskoj kozmetici. Kada su vlasnici agrentinske keramike tvornice Zanon u pokrajini Neuqen (Patagonija) odluili zatvoriti svoju tvornicu zbog niske zarade koju im je ona donosila, njihovi radnici su je odluili jednostavno zauzeti i samostalno nastaviti s proizvodnjom. U posljednjih 5 godina od kada nova radnika zadruga uspjeno vodi ovu tvornicu proizvodnja je poveana za 300%, a zaposlenost za 50%. Radnici su takoer uspjeli u samo 5 godina samostalno izgraditi i novi dom zdravlja te zaposliti lijeniko osoblje, na to su prije bezuspjeno ekali preko 20 godina. Kako je ovo mogue? To je stoga to se prije dobit u cijelosti iznosila izvan zajednice, a vlasnicima koji nisu bili lanovi lokalne zajednice nije bilo stalo do toga da ulau

svoju dobit u lokalnu infrastrukturu. Sada osim to dobit u cijelosti ostaje u zajednici, ona se koristi ne samo za poveanje ivotnog standarda lanova lokalne zajednice, nego je i vidljivo da je ona tolika da uspjeno moe osigurati i ulaganja u drutvenu infrastrukturu kao to je dom zdravlja. Osobitost ove zadruge je u tome to se trenutno vodi pravna bitka na vrhovnom sudu Argentine izmeu bivih vlasnika, koji se ponovno ele vratiti u posjed svoje tvornice, i radnike zadruge koja je preuzela voenje tvtke kada su je oni zatvorili. Iz svega iznesenog je jasno vidljivo da zadruni sustavi mogu osigurati odrivi razvoj zajednice jer izravno ohrabruju lokalne ljude na udruivanje i pokretanje svoje vlastite proizvodnje. U ovakvim sustavima su svi lanovi zajednice ohrabreni na sudjelovanje. Stariji i nemoni lanovi e moda u zadrugu unijeti neke svoje nekretnine, gotovinu i sl. pa e na osnovu toga ostvariti pravo na udio u dobiti iz onog dijela na koji imaju pravo vlasnici (zadrugari). Neki mlai ljudi mogu raditi, ali nemaju mnogo kapitala. Oni se potiu na taj nain da osim svoje redovne plae dobiju i pravo na dio dobiti iz dijela predvienog za zaposlenike. Bez obzira koji nain zadrunog organiziranja primjenili, zadruge prije svega osiguravaju najvaniju korist za zajednicu, a to je da se dobit vraa lokalnim ljudima. ak i najjednostavniji zadruni sustavi osiguravaju vidljiv razvoj lokalne zajednice. Naravno, pod uvjetom da su zadruge uspjeno i struno voenje. U praksi su primjeene jo neke koristi od zadrunog sustava. Uoeno je da su lanovi zadruga drutveno odgovorniji prema sredini u kojoj ive i rade. Tako da zadruge redovito ulau u razvoj lokalne drutvene infrastrukture, programe za djecu, mlade, ene, invalide ili starije. Mnogo ee usvajaju ekoloki prihvatljive tehnologije i brinu se za ouvanje okolia u sredinama u kojima djeluju. Ulau znaajan napor u koritenje i razvoj obnovljivih izvora energije i sl. Time se vraamo na poetak ovog lanka, kojeg smo zapoeli izlaganjem o bioetici. Njemaki psiholog Fromm je svojedobno primjetio da je razvoj protestantske etike bio uvod i preduvijet za gotovo istovremen razvoj kapitalistikih oblika proizvodnje unutar tada jo feudalnog drutva. Postoje prijepori izmeu teoretiara u posljednjih 100 ili vie godina o tome da li proizvodni odnosi uvjetuju promjenu u svjetonazoru ljudi, ili je to upravo obrnuto. Ovaj lanak eli ukazati na injenicu da je u svijetu ve dolo do korijenitih promjena jednako na polju ideologije, kao i na polju prakse. Svijet je ve zakoraio u temeljite promjene proizvodnih oblika, svjetonazorskih obrazaca i drutvenih odnosa. Novi oblici organiziranja, jednako na drutvenom planu (civilno drutvo), kao i na privrednom planu (zadrugarstvo), se ve sada pokazuju mnogo uinkovitijima od ustrojstvenih oblika klasinog liberalnog naina proizvodnje i organiziranja drutvenih odnosa. Nalazimo se na prekretnici u kojoj e se svijet temeljito promijeniti, naela sudjelovanja svih postati pravilo, odrivi razvoj i briga za okoli moralna nunost, a politika i ekonomska demokracija stvarnost. Varese Ligure uspjean primjer razvoja male ruralne opine u Italiji Problematika razvoja seoskih zajednica u industrijskim zemljama Europe, dobro je vidljiva na primjeru male brdske opine Varese Liguro u sjevero-zapadnoj Italiji. Industrijalizacija je kao posljedica suvremenog naina proizvodnje tijekom zadnjih 200 godina ubrzano dovela do unitavanja seoskih zajednica svugdje u svijetu. Ovaj trend je jednako prisutan i u bivim komunistikim zemljama istone Europe, ali je primjer iz Italije namjerno izabran zbog toga da se jasnije pokae da na ovaj trend nisu bitno drugaije utjecali niti tranzicijski problemi, a niti ratna razaranja koja su pogodili neke od naih ruralnih zajednica, kao i stoga da pokae kako naini rijeavanja problema u naim seoskim zajednicama mogu biti vrlo slini. Naglaena urbanizacija i industrijalizacija zemalja EU u razdoblju od 1950. do 1990. godine je dovela do slijedeih problema u seoskim zajednicama: gaenje radnih mjesta pad broja stanovnika i odlazak u velike gradove pad razina javnih usluga i njihovo postupno gaenje (kole, vrtii, pote, duani i sl.)

nezaposlenost i besperspektivnost mladih u seoskim zajednicama radnici moraju putovati u vee gradove ako ele raditi u proizvodnji na selu ostaju samo stariji ili manje obrazovani lanovi propadanje poljoprivrede (extenzivna poljoprivreda)

Neke seoske zajednice u visoko urbaniziranim i industrijaliziranim zemljama EU su tijekom 40 godina (od 1950. do 1990.) doivjele drastian pad stanovnitva od preko 50%. Usporedbe radi, sadanji pokazatelji pada stanovnitva u ruralnim opinama na Kordunu nakon rata pokazuju sline podatke u padu stanovnitva od oko 50% u odnosu na prijeratno stanje. Varese Ligure (mala seoska opina u brdskom i zabaenom podruju talijanske pokrajine Ligurije) je postala uspjean primjer oivljavanje lokalne zajednice kroz suradnju lokalne samouprave, lokalnih udruga, zadruga te samih graana. Opina je 1950. god. imala oko 6.000 stanovnika, da bi do 1990. godine broj stanovnika pao na samo 2.200 stalno nastanjenih itelja (pad od oko 64%). Opina se nala pred gaenjem, u vrti vie nije ilo niti jedno dijete, lokalna kola je bila pred zatvaranjem, javne slube su se gasile jedna za drugom, pala je razina kvalitete javnih usluga, autobus je sve rijee saobraao, infrastruktura je bila sve zaputenija, a negativna demografska struktura i sve vee tehnoloko zaostajenje zajednice je bilo sve vidljivije. Tada je pokrenut projekt oivljavanja lokalne zajedice, u kojem su sudjelovale lokalne vlasti i tamonji poljoprivredni proizvoai. Nastojalo se iskoristiti neke od postojeih slabosti zajednice kao osnova za budui razvoj: ista, zaputena i neobraena zemlja se poela promatrati kao mogunosti za pokretanje organske proizvodnje. Prvi pokuaji su bili extenzivne prirode jer lanovi lokalne zajednice nisu imali dovoljno znanja o tehnologijama organskog uzgoja. Neiskoritena umska prostranstva su se poela razmatrati u okvirima mogunost razvoja izletnitva, seoskog turizma, lovstva, skupljanja plodova i slino. Pad vrijednost nekretnina, za koje nitko nije bio zainteresiran je uslovilo da je zajednica bila poteena spekulacija trgovaca nekretninama kakve su uobiajene u velikim gradovima, a jeftini prostori koje je trebalo neznatno obnoviti su bili dostupniji nego u veim gradovima. Postojala je tradicija lokalne proizvodnje, koja je dodue bila extenzivna, ali je otvarala mogunost stvaranja vlastitih izvornih proizvoda. Najvei problem su predstavljali sami stanovnici lokalne zajednice, koji su bili poznati kao zatvoreni i nepovjerljivi gortaci iz zalea, omraeni od veih susjednih gradskih sredina. Slovili su kao krti, uskogrudni, neobrazovani i nepovjerljivi ljudi koji uglavnom obavljaju nisko plaene poslove u Milanu ili Genovi, to je donekle otvaralo nade da bi neki od njih bili zainteresirani za pokretanje poslova koji ne iziskuju stalno putovanje na posao u druge sredine. Glavni organizator koji je poeo raditi s lokalnim stanovnicima i nagovarati ih na pokretanje lokalnih akcija oivljavanja zajednice je bio sam naelnik opine koji je imao viziju odrivog razvoja zasnovanog na vlastitim vrijednostima i proizvodnji. Korak 1: Uljepavanje mjesta i pripreme za pokretanje seoskog turizma Prvi korak u pokretanju promjena je predstavljalo iskoritavanje mogunosti za razvoj turizma. Pokrenut je radikalan program preobrazbe mjesta, kojeg su pokrenule lokalne vlasti. Lokalna samouprava je poela ulagati vie sredstava u obnovu javne infrastrukture kao to su ceste, vodovodi, mostovi i slino za one dijelove zajednice (ulice ili sela) koje su pristale same urediti svoje zaputene fasade i neuredna dvorita. Samo 20% graana je na poetku prihvatilo ove uvjete, ali je do sada tako obnovljeno preko 200 obiteljskih kua u sreditu opine te u nekoliko okolnih sela. Obilato su koriteni EU fondovi za ruralni razvoj i zatitu kulturne batine. Iskustvo je pokazalo da se usprkos koritenju EU fondova omjer ulaganja lokalne zajednice (Opine i samih graana) u odnosu na fondova EU kree u odnosu 4:1 za

lokalnu zajednicu. Sada u mjestu postoji jedan manji obiteljski hotel i 20 obiteljskih obrta koji pruaju noenja s dorukom. Iskoritena je blizina velikih gradova Genove i Milana za promociju turistike ponude (ruralnog turizma). Korak 2: Prebacivanje na organsku poljoprivredu Drugi korak koji je poduzela lokalna samouprava u ruralnoj opini Varese Ligure je bio lagan ali odluan zaokret prema pokretanju organske poljoprivredne proizvodnje. Lokalni poljoprivrednici su zbog siromatva i extenzivnog naina proizvodnje uglavnom ve proizvodili (djelomino) organsku hranu, jer prilikom proizvodnje nisu koristili mnogo pesticida ili umjetnog gnojiva. Meutim, ovakva proizvodnja nije bila provoena na sustavan nain i nitko nije imao nikakvu potvrde za takvu proizvodnju, struno znanje, nadzor, dozvole ili certifikate. Lokalna zajednica je shvatila da se organski uzgojeni proizvodi mogu prodati po veoj cijeni i bez posrednika koji na njima zarauje (izravno duanima zdrave hrane). Vei i jai proizvoai u drugim sredinama sa svojim konvencionalnim poljoprivrednim proizvodima ve imaju uhodane tehnologije, trite i nain proizvodnje. Stoga, im nije bilo mogue konkurirati s takvim proizvodima, trebalo je pokrenuti neto novo i originalno, to e nai svoje mjesto na tritu. Pokretanje organske proizvodnje je ilo vrlo sporo, ali su taj proces olakali poticaju matine drave i EU. Trenutno postoje 2 zadruge koje proizvode organski uzgojeno meso i mlijeko. Od deset velikih samostalnih proizvoaa hrane, devet ih ima certifikate za proizvodnju organske hrane i proizvode po svim pravilima organske poljoprivrede. Ostvarena je suradnja s potroakim zadrugama u velikim gradovima, kojima bez posrednika izravno prodaju svoje organske proizvode. Osim toga, putem svojih zadruga izravno prodaju svoje proizvode kolama, bolnicama i slinim ustanovama. Tako je prelazak na organsku poljoprivredu dao dodatnu vrijednost njihovim proizvodima. Korak 3: Proizvodnja iste energije Lokalna osnovna kola i zgrada Opine su prve zgrade u mjestu koje su postavile sunane ploe za proizvodnju struje. Sada se te dvije ustanove potpuno snabdjevaju strujom iz vlastite proizvodnje. Lokalna samouprava je putem EU fondova za istu energiju izgradila dvije velike vjetrenjae za proizvodnju struje, koje sada proizvode 4 miliona KW struje godinje (to je dovoljno za 8.000 potroaa). Opina trenutno ostvaruje 30.000 Eura godinjeg prihoda od prodaje vika struje u nacionalni elektro sustav. S obzirom na poetna dobra iskustva, namjeravaju izgraditi jos dvije vjetrenjae za proizvodnju struje. Ipak, postoje i problemi s vjetrenjaama. Rune su pa ih ne treba stavljati u prevelikom broju, kao to ih treba i postaviti u neki nenaseljen kraj. Iako proizvode istu energiju, nagruju izglad okolia, pa loe utjeu na seoski turizam. Stoga je potrebno napraviti ravnoteu izmeu vjetrenjaa i turistike ponude. Susjedna je opina krenula njihovim putem, ali je pokuala vjetrenjae obojati u zelenu boju, koja su sada po opem sudu graana ispale su jo runije nego prije! Korak 4: Potpuna otvorenost lokalne vlasti Prema rijeima naelnika opine Varese Ligure, uloga naelnika u tako malom i zabaenom mjestu i nije najbolji nain da ovjek ostvari blistavu ivotnu karijeru. Ipak, voeni naelima odrivog razvoja, ljubavi prema svojem kraju i ekolokim naelima razvoja zajednice uspjeli su zajednikim radom spasiti svoju zajednicu od propasti. Malo opina zna da postoje ISO standardi i za lokalnu samoupravu. ISO 14001 (Environmental Management) je oznaka za dostignute standarde na podruju odgovornog postupanja s okoliom. Opina Varese Ligure je prva opina u EU koja dobila taj ISO standard za svoje djelovanje. Potpuna suradnja lokalnih vlasti s mjesnim odborima, zadrugama, poljoprivrednicima, kolom, udrugama i slinim lokalnim dionicima na zajednikom planiranju razvoja svoje zajednice je bila neophodna za postignua na lokalnom razvoju. Lokalna samouprava potie javne rasprave i sudjelovanje graana u svim vanijim pitanjima i odlukama koje donosi. Primjer takvog zajedniko odluivanja je i nedavno potaknuta javna rasprava o tome da li da se izgradi novo

nogometno igralite ili dva nova postrojenja za proiavanje otpadnih voda. Odluku nije donijela sama lokalna vlast, nego i svi graani putem sudjelovanja u javnim raspravama na tu temu. Nakon provedene javne rasprave, u kojoj su sudjelovali svi zainteresirani lanovi zajednice, zajednica se odluila za proiavanje voda, jer to dovodi do poveanja vrijednosti njihovih proizvoda (hrane, turistike ponude, ugleda mjesta). Izgradnja novog nogometnog igralita je ostavljena za slijedee razdoblje Uinci na lokalnu zajednicu i izazovi za budunost Od 1988. gododine kada je pokrenut prvi korak i akcije na ureenju fasada i dvorita, postignuti su slijedei pozitivni pomaci u lokalnoj zajednici: Otvoreno je 140 novih radnih mjesta u lokalnoj proizvodnji hrane i usluga. Uglavnom u poljoprivrednim zadrugama, vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji te u turizmu. Zaustavljeno je iseljavanje mladih. Svake godine se raa prosjeno 15 novoroenadi. Vrti redovito pohaa 50 djece, iako je trebao je biti zatvoren jo 1990. godine. Poeli su se vraati lokalni ljudi, i doseljavati novi ljudi iz Genove, Milana, pa ak i iz drugih dijelova EU Rije je o bogatim, obrazovanim i sposobnim ljudima iz urbanih zajednica, koji daju veliki prilog razvoju lokalne sredine. Opina Varese Ligure predsjedava krovnoj organizaciji QUALITAMBIENTE, koja okuplja 40 talijanskih opina koje su dobile certifikate ISO i druge potvrde za odrivi razvoj i ekoloko upravljanje. Usprkos ostvarenom napretku, zajednica se jo uvijek suoava s odreenim potekoama. Prije svega to je sada manjak radnika. Nekadanji trend nezaposlenosti je sada doivio potpuno obrnute pokazatelje. Zbog uspjenog razvoja lokalne organske proizvodnje postoje velike potrebe za upoljavanjem jo radnika, kao i injenica da ne mogu proizvesti dovoljno organskih sirovina koliko postoji potreba na tritu za njihove proizvode. Ovaj trend je toliko velik, da ne prati brzinu demografske obnove. Drugim rijeima, lokalni ljudi koji su se iselili u vee gradove se presporo vraaju, a novi se ne naseljavaju tolikom brzinom kakva bi pogodovala njihovim mogunostima za zapoljavanje. Sve to dovodi do toga da jo uvijek postoje zaputene obradive povrine onih vlasnika koji se ne misle vratiti u lokalnu zajednicu, dok ostalim poljoprivrednicima nedostaje jo obradivih povrina za proizvodnju sirovina, kao i radne snage. Djeca se jo uvijek srame poljoprivredne proizvodnje i ne ele nastaviti tradiciju svojih obitelji. ele raditi u gradovima, kolovati se u neproizvodna zanimanja. Poput brojnih drugih ruralnih zajednica, i u Varese Ligure jo uvijek pati od tipinih problema koji pogaaju takve sredine. Nedostaje ena koje bi bile spremne ivjeti na selu i baviti se poljoprivredom. Stoga zajednica uvia da e slijedei korak morati biti ulaganje u podizanje razine kvalitete javnih usluga (kino, kazalite, bazen, internet u svaku kuu, izgradnja srednje kole, sportski klubovi i sl.), kako bi se izjednaila razina opeg standarda i kvalitete javnih usluga u gradu i seoskoj zajednici. Ovim se namjeravaju stvoriti jednaki ivotnu uvjeti na selu, kao to su i u veim gradovima, kako bi se mladi dodatno i u jo veoj mjeri ohrabrili za natavak ivota na selu. Sada kada je rijeen problem nezaposlenosti, zajednica se kree u smjeru ope suglasnosti da treba raditi na poveanju razine opeg drutvenog standarda. Problem manjka ena pokuavaju rijeavati suradnjom s useljenikim uredima, putem kojih se radi na odabiru useljenica koje ele ivjeti na selu. Primjer male talijanske brdske opine Varese Ligure je dobar pokazatelj kako se naela organiziranja zajednice mogu uspjeno primjeniti u razvoju ruralnih sredina. Pokazatelj je to i injenice da pozitivne promjene mogu uspjeno pokretati lokalne vlasti u uskoj suradnji sa svojim graanima. Primjer koji je pokazala lokalna samouprava u toj sredini, pokazatelj je da posjedovanja jasne vizije zasnovane na neelima odrivog razvoja vlastitih kapaciteta zajednice igra presudnu ulogu pri njezinom uspjenom razvoju.

Literatura: Alinsky, S. Rules for Radicals: A Practical Primer for Realistic Radicals, Vintage Books, NY 1971 Christian Diana Leafe Creating a Life Together Ecovillages and International Communities, New Sovciety Publishers, 2003 Maheshvarananda, D. After Capitalism: Prouts Vision for a New World, Proutist Universal Publications 2003, secon edition Sarkar, P.R. Proutist Economics: Discourses on Economic Liberation, AMPS Publications, Calcutta 2003 Staples, L.H. Insider/Outsider Upsides and Downsides (predavanje na International Federation of Social Work, Jeruzalem, Izrael, 1998) Stapels, L.H. Roots to Power A Manual of Grassroots Organizing, Preager Publisher, Westport 2004, second edition

Romana Feher, dipl.iur

Lokalna i podruna (regionalna) samouprava u zakonodavstvu Republike Hrvatske

De Tocqeville: U lokalnim institucijama lei snaga slobodnih naroda. One su za slobodu ono to je puka kola za znanost. Bez njihovog postojanja jedan narod moe imati slobodnu vladu, ali ne i duh slobode.

Uvod U ovom dijelu prirunika biti e predstavljen pravni aspekt lokalne i podrune (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, zakoni i meunarodni ugovori koji ureuju njezino ustrojstvo, djelokrug rada, tijela, naela ustroja, financiranje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nadzor i druga pitanja znaajna za njihov rad. Analizirajui razvoj i dananje ustrojstvo lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ne moemo se okrenuti samo zbivanjima unutar granica nae drave. Naime, sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj potrebno je promatrati u kontekstu razvoja sustava lokalne samouprave u europskim dravama, prije svega dravama Europske unije. Najvaniji cilj Republike Hrvatske, u buduem razdoblju koje je pred nama, je ostvariti punopravno lanstvo u Europskoj uniji, i na tom putu uskladiti sustav funkcioniranja lokalne samouprave s europskim naelima. Ovdje, prije svega, mislimo na usklaivanje hrvatskog zakonodavnog okvira s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, o kojoj emo kasnije govoriti u ovom priruniku. Republika Hrvatska je u proteklom periodu provela niz aktivnosti, zadaa i mjera koje su vodile ka otvaranju pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju. Bitno je napomenuti, da su se odnosi Europske unije i Republike Hrvatske poeli razvijati meunarodnim priznavanjem Republike Hrvatske kao suverene i nezavisne drave u sijenju 1992.godine. Nakon toga uslijedili su pregovori i stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. 2003. godine Republika Hrvatska podnijela je zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji. U skladu s time, urueni su odgovori na Upitnik Europskoj komisiji, te dobiveno pozitivno miljenje. Slijedilo je otvaranje pristupnih pregovora. Europsko je vijee tijekom lipnja 2004. godine, Republici Hrvatskoj dodijelilo status kandidata za lanstvo u Europskoj uniji. Europska komisija objavila je Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku kojom su pojanjene pojedinosti priprema i uvjeti za stjecanje punopravnog lanstva.

Nakon to je 2004. Europsko vijee dodijelilo Hrvatskoj status kandidata za lanstvo u Europskoj uniji, u listopadu 2005. godine otvoreni su pristupni pregovori za ulazak Republike Hrvatske u EU. Pregovori s Republikom Hrvatskom vodit e se u 35 poglavlja, a 20. listopada 2005. Europska komisija zapoela je postupak screeninga. Dobro je znati Screening=dubinska analiza usklaenosti zakonodavstva zemlje europskim pravilima kandidata s

Cilj pristupnih pregovora je: -ostvariti punopravno lanstvo u EU -ostvariti lanstvo pod najpovoljnijim uvjetima i u najkraem vremenskom roku -ispuniti gospodarske, pravne i politike kriterije za lanstvo u EU -uskladiti domae zakonodavstvo s pravnom steevinom EU -provoditi kontinuirane unutarnje reforme -uinkovito i odgovorno koristiti predpristupne pomoi -educirati graane RH o EU -upoznavati graane EU s RH kao buduom lanicom EU Razvoj sustava lokalne samouprave u RH Razmiljajui o razvoju sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj od 1991. godine do danas treba obratiti pozornost na nekoliko najznaajnijih imbenika koji su utjecali na taj razvoj. Prije svega, treba istai da je u tom periodu nakon raskida dravnopravnih veza s bivom dravom, Republika Hrvatska zapoela obrambeni rat za ouvanje svoje samostalnosti i suvereniteta. Zemlja je bila izloena velikim razaranjima, veliki je bio broj poginulih i ranjenih, veliki broj ljudi je bio prognan i istjeran iz svojih domova, te je veliki dio novanih sredstva odvajan za obranu zemlje. Sve to utjecalo je na smanjenu gospodarsku aktivnost, ali je bilo izuzetno vano, usporedno s time, graditi vlastite institucije. Unato, navedenim okolnostima u tom razdoblju, Republika Hrvatska poinje graditi sustav lokalne samouprave sukladno europskim naelima i sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Ve 1992. godine doneseni su prvi zakoni za poetak rada jedinica lokalne samouprave. Poetkom 1993. godine provedeni su i prvi viestranaki izbori za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Uspostavljeni sustav na dvije razine odrao se do danas. esto se istie, kao razlog ustroja lokalne samouprave, upravo veliina teritorija jedne drave. Naime, zbog veliine teritorija potrebno je dravu razdijeliti na ue teritorijalne jedinice. Nakon rata u Republici Hrvatskoj, dolazi do intenzivnijeg razvoja gospodarstva i neujednaenosti u razvoju pojedinih krajeva. Ono to

svakodnevno moemo uti, je uvrijeeno miljenje, da je nain rjeavanja mnogobrojnih problema upravo i decentralizacija lokalne samouprave, te da je taj proces potrebno nastaviti. Mnogobrojni su otpori tome, i esto se kao razlog spore decentralizacije navodi strah da jedinice lokalne samouprave nee znati koristiti sredstva na najsvrsishodniji nain. Ono to je potrebno, je potpuno razraditi pravila ponaanja i osigurati i provoditi uinkovit nadzor naina troenja javnih sredstava. Drava proces decentralizacije mora uskladiti i provoditi s onima na koje se taj proces najvie odnosi, tj. s onima kojih se taj proces najvie tie, dakle s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave. drava treba razraditi pravila ponaanja Ono to i danas predstavlja problem je velika koncentracija gospodarskih aktivnosti u Zagrebu i veim gradovima. Velike razlike u stupnju gospodarske razvijenosti meu pojedinim regijama u Republici Hrvatskoj potvruju i objavljeni podaci Dravnog zavoda za statistiku o bruto domaem proizvodu po upanijama za vremenski period od 2001. do 2003. godine. Podaci govore o tome, da je BDP u Gradu Zagrebu tri puta vei nego u upaniji s najniim BDP-om po stanovniku. Prema tim podacima, upanije s najniim BDP-om su Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska upanija, dok su uz Zagreb, samo tri upanije iznad, a 17 ih je ispod dravnog prosjeka. Svi ovi procesi dogaaju se kontekstu procesa globalizacije i tranzicije. Kao i ostale postkomunistike zemlje, i Republika Hrvatska se susrela s problemima koji su pratili ove procese prijelaza s dravnog i planskog privreivanja na trino i poduzetniko gospodarstvo, promjene dravnog i drutvenog vlasnitva u privatno vlasnitvo, te niz drugih promjena u pravnom i politikom sustavu. Prije svega, je potrebno uspostaviti institucije koje jame demokraciju i vladavinu prava, pravnu sigurnost, te potivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda svakom graaninu. Izuzetno je vano stvoriti pretpostavki za ravnomjerni razvoj itavog podruja Republike Hrvatske, posebno podruja od posebne dravne skrbi, te jaanjem lokalne samouprave utjecati na razvoj infrastrukture i gospodarstva na itavom podruju. Moemo rei, da je razvoj lokalne samouprave vezan za svekoliki drutveni razvoj, te je nuno ostvariti ope dobro zajednice, uz ostvarivanje i zadovoljavanje potreba i interesa svakog pojedinca. Potrebno je ukljuivati graane u procese priprema i donoenja odluka, i educirati ih o nainima ukljuivanja, jer odluka ne smije postati sebi svrhom, ve odluka treba sluiti zadovoljenju potreba i interesa graana. Ovo treba imati na umu i kada govorimo o tenji stjecanja punopravnog lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji jer je uz potivanje kulturne i jezine raznolikosti svih naroda, naela jednakosti svih svojih graana, jedna od najznaajnijih odlika Europske unije i naelo da najznaajnije odluke treba donositi na lokalnoj razini ukljuujui graane u te procese.

to je lokalna samouprava? Lokalna samouprava je razina vladavine najbliskija graaninu, s ulogom predstavljanja vanosti i stajalita lokalnog. Lokalna samouprava je organizirani nain na koji graani lokalne zajednice; na vlastitu odgovornost; relativno samostalno;ureuju odreene javne poslove i upravljanje njima Kao to smo rekli, u uvodu ovog prirunika, zbog veliine dravnog teritorija, drava je podijeljena na ue teritorijalne jedinice. Postoje tri vrste takvog odnosa: Tri vrste odnosa: 1. DEKONCENTRACIJA =tip odnosa u kojem je na lokalna (mjesna) tijela prenesen odreeni skup ovlasti, koje ostaju u statusu sredinje vlasti, te se samo dislocirano obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom sredinje vlasti 2. DECENTRALIZACIJA =tip odnosa u kojem je na lokalna (mjesna) tijela prenesen odreeni opseg poslova, u kojem su ta tijela vezana obvezom pridravanja propisa i pravom nadzora sredinje vlasti nad njihovim radom =lokalne vlasti su samostalne i odgovorne u sferi prenesenih poslova 3. LOKALNA SAMOUPRAVA =najvii stupanj samostalnosti lokalnih tijela s pravom samoorganiziranja i samostalnog donoenja propisa (autonomija) =lokalna samouprava je oblik organiziranja drutva odozdo

Kriteriji za ocjenu rada lokalne samouprave: esto se pitamo koji su kriteriji za ocjenu rada lokalne samouprave? Na koji nain moemo utvrditi je li rad lokalne samouprave dobar ili ne? to lokalna samouprave treba ostvariti? Kod traenja odgovora na ova pitanja treba prije svega voditi rauna o: -zadovoljstvu graana kvalitetom ivota u lokalnoj zajednici -namirenju potreba graana -zadovoljenju interesa graana NORMATIVNI IZVORI LOKALNE SAMOUPRAVE Ustav RH Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o Gradu Zagrebu

Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u RH Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Europska povelja o lokalnoj samoupravi Zakon o potvrivanju Europske okvirne konvencije o prekograninoj suradnji izmeu teritorijalnih jedinica ili vlasti EUROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Kada govorimo o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi svakako moramo naglasiti da je ona prvi multilateralni pravni instrument za definiranje i zatitu naela lokalne samouprave. Prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, lokalna samouprava je pravo i stvarna mogunost lokalnih jedinica. Europska povelja propisuje standarde za uinkovit i neovisan rad jedinica lokalne samouprave. Lokalne jedinice ureuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost, u interesu lokalnog puanstva bitnim dijelom javnih poslova. Ove poslove obavljaju vijea sastavljena od lanova izabranih tajnim glasovanjem na slobodnim i neposrednim izborima. Naela lokalne samouprave: -naelo decentralizacije i dekoncentracije vlasti -naelo demokratizacije -naelo razmjernosti -naelo financijske samostalnosti -naelo solidarnosti u financijskom ujednaavanju -naelo savjetovanja s mjesnim vlastima -naelo pravne sigurnosti -naelo prava udruivanja Dobro je znati *Republika Hrvatska prihvatila je odreeni broj odredbi, te radi na usklaivanju unutarnjeg zakonodavstva prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. *Republika Hrvatska je potvrdila Europsku povelju o lokalnoj samoupravi u rujnu 1997.godine. *Prihvaene odredbe ine dio unutarnjeg pravnog poretka.

Lokalna i podruna (regionalna) samouprava Ustav Republike Hrvatske Dobro je znati Ustav je najvii i temeljni pravni akt jedne drave, te uspostavlja politiki i pravni poredak u dravi. Zakoni su najvanija pravna pravila koja postoje u jednoj dravi Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom , a ostali propisi sa Ustavom i sa zakonima. Svatko je duan drati se Ustava i zakona. Svatko je duan potivati pravni poredak Republike Hrvatske U Republici Hrvatskoj dravna vlast je ustrojena na naelu diobe vlasti na : 1. zakonodavnu 2. izvrnu 3. sudbenu Ali, bitno je naglasiti da je vlast ograniena Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Izuzetni je vano navesti da naelo diobe vlasti ukljuuje: meusobnu suradnju uzajamne provjere nositelja vlasti osiguranje autonomije lokalne i podrune samouprave decentralizaciju drave Ustav Republike Hrvatske doivio je izmjene i dopune 2000.godine. Razlozi izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske bile su promjene politikogospodarskih i promjene socijalno-kulturnih prilika Glavni ciljevi izmjena Ustava RH bili su: -transformacija polupredsjednikog u parlamentarni sustav -decentralizacija drave zasnovana na reformi lokalne i podrune (regionalne) samouprave -jaanje pravne drave i vladavine prava -jaanje javne kontrole vlasti -ostvarivanje neposredne demokracije od strane graana Ustav Republike Hrvatske utvrdio je samo temeljna naela organizacije lokalne i podrune samouprave, dok cjelinu ovog podruja ureuju zakoni. l.132.st.1. Ustav Republike Hrvatske: Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.

Govorei o pravu na samoupravu, treba rei da se u Republici Hrvatskoj pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih i podrunih predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima, na temelju neposrednog, jednakog i opeg birakog prava. Izbori su izvor i temelj legitimiteta i legaliteta cjelokupnog sustava dravne vlasti. Birako pravo se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Prema Ustavu Republike Hrvatske birako pravo je ope i jednako, a imaju ga svi dravljani Republike Hrvatske s navrenih 18 godina. Na temelju, ranije spomenutih, usvojenih promjena Ustava RH usvojena su dva nova zakona: 1.Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi 2.Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi je najznaajniji zakon koji ureuje jedinice lokalne i podrune samouprave i njihov ustroj na podruju Republike Hrvatske. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi ureuje: -jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave -njihov djelokrug i ustrojstvo -nain rada njihovih tijela -nadzor nad njihovim aktima i radom -tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave -mjesnu samoupravu -akte JLS i JPS -rasputanje predstavnikog tijela -imovinu jedinica lokalne i podrune samouprave -financiranje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave -te druga pitanja od znaenja za njihov rad Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Prema Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Opine, gradovi i upanije osnivaju se zakonom. Svaka jedinica ima svoj statut i pravna je osoba. Mogu imati svoj grb i zastavu, dodjeljivati priznanja, proglaavati poasne graane, te suraivati s ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Grb i zastava Prema Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune samouprave moe imati grb i zastavu koji se utvruju statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Jedinica lokalne i jedinica podrune (regionalne) samouprave u pravilu preuzima svoj povijesni grb i zastavu, a jedan primjerak odobrenog grba i zastave uva se u Hrvatskom dravnom arhivu. Poasni graani Predstavniko tijelo opine, grada i upanije moe pojedinu osobu koja je zasluna za opinu, grad ili upaniju proglasiti poasnim graaninom, iako se time ne stjeu posebna prava, a u pojedinim sluajevima moe se i opozvati. Predstavniko tijelo moe utvrditi i druga javna priznanja. Meusobna suradnja S ciljem unapreenja gospodarskog i drutvenog razvitka svojih jedinica te ostvarivanja zajednikih interesa, opine, gradovi i upanije meusobno surauju, te u tu svrhu mogu osnivati svoje udruge radi promicanja istih interesa. Isto tako, radi unapreenja suradnje osnivaju se nacionalne udruge opina, gradova ili nacionalnu udrugu upanija, s tim to je mogu udruiti u nacionalni savez jedinica lokalne i podrune samouprave. Nacionalne udruge i nacionalni savezi mogu suraivati s meunarodnim organizacijama i udruenjima jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave. Suradnja opina, gradova i upanija s odgovarajuim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih drava uspostavlja se i odvija u skladu sa zakonom i meunarodnim ugovorima. Odluka o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanja sporazuma o suradnji, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji dostavlja se sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za lokalnu i podrunu samoupravu. Dobro je znati to je opina? OPINA je jedinica lokalne samouprave koja se osniva za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva. to je grad? GRAD je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu,

prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, a u njegov sastav mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. to je upanija? UPANIJA je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. Grad Zagreb je posebna jedinstvena,teritorijalna i upravna cjelina ureena posebnim zakonom. Neposredno sudjelovanje graana Ve je u uvodu ovog dijela prirunika, napomenuta vanost sudjelovanja graana u procesima priprema i donoenja odluka. O potrebi ukljuivanja graana u ove procese govorit emo i u dijelu prirunika koji e predstaviti zakonsko ureenje mjesne samouprave u Republici Hrvatskoj. Samo na taj nain moe se ostvariti potpuno zadovoljstvo graana, te namirenje njihovih potreba i interesa. Drugi je problem, problem ukljuivanja graana i naini na koje postii da se graani, u to veem broju ukljue u odluivanje o pitanjima vanima za lokalnu zajednicu. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da graani mogu neposredno sudjelovati u odluivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora graana. Dobro je znati Referendum se raspisuje radi odluivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu opeg akta ili drugih pitanja iz djelokruga predstavnikog tijela Referendum raspisuje predstavniko tijelo na prijedlog 1/3 njegovih lanova, na prijedlog poglavarstva, u opini i gradu na prijedlog polovine mjesnih odbora na podruju opine/grada i na prijedlog 20% biraa upisanih u biraki popis opine/grada pravo glasovanja na referendumu imaju graani s prebivalitem na podruju JLS i JPS i koji su upisani u popis biraa odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavniko tijelo

graani mogu predstavnikom tijelu predlagati donoenje odreenog akta mogu podnositi predstavke i pritube na rad tijela JLS i JPS graani imaju pravo na pristup informacijama podnoenjem usmenog ili pismenog zahtjeva nadlenom tijelu javne vlasti Statut jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Opina, grad i upanija imaju statut. Statut je najvaniji autonomni opi akt kojeg donose jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Kada se govori o statutu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave treba naglasiti da je njegov znaaj, upravo u tome, to se njime ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, odnosno upanije, njena obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici konzultiranja graana, provoenje referenduma, mjesna samouprava, oblici suradnje jedinica lokalne i podrune samouprave te druga pitanja. Djelokrug poslova opine, grada i upanije: -izvorni (samoupravni) -povjereni (poslovi dravne uprave) Djelokrug poslova opina, gradova i upanija Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana. To su: - ureenje naselja i stanovanje - komunalne djelatnosti - prostorno i urbanistiko planiranje - socijalna skrb - briga o djeci - odgoj i osnovno obrazovanje - primarna zdravstvena zatita - kultura, tjelesna kultura i port - zatita potroaa - protupoarna i civilna zatita - zatita prirodnog okolia upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podrunog (regionalnog) znaaja

10

To su: - kolstvo - zdravstvo - gospodarski razvoj - prostorno i urbanistiko planiranje - promet i prometna infrastruktura - planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Tijela jedinica lokalne, podrune i (regionalne) samouprave PREDSTAVNIKO TIJELO PREDSTAVNIKO TIJELO je tijelo u koje graani biraju svoje predstavnike radi obavljanja poslova u skladu sa statutom i zakonom. Predstavniko tijelo u opini - OPINSKO VIJEE u gradu GRADSKO VIJEE u upaniji UPANIJSKA SKUPTINA u Gradu Zagrebu GRADSKA SKUPTINA

Broj lanova predstavnikog tijela mora biti neparan opina - do 3 000 stanovnika ima od 7 do 13 lanova opina - od 3 001 do 10 000 stanovnika ima od 9 do 15 lanova opine i gradovi - od 10 001 do 30 000 st. ima od 13 do 19 lanova grad s vie od 30 000 stanovnika ima od 19 do 35 lanova, grad Zagreb ima 51 lana upanije imaju od 31 od 51 lana

Mandat lana predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima traje etiri (4) godine. lanove predstavnikog tijela biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina koji prebivaju na podruju opine/grada/upanije za ije se predstavniko tijelo provode izbori. Iste pretpostavke moraju ispunjavati kandidati za dunost lana predstavnikog tijela. Bitno je napomenuti, da su izbori za lanove predstavnikih tijela neposredni i provode se tajnim glasovanjem. Predstavniko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika Ovlasti predstavnikog tijela: donosi statut i druge pravne akte,

11

 bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike, te lanove poglavarstva, osniva i bira lanove radnih tijela vijea i skuptine, osniva trgovaka drutva i javne ustanove osniva druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih i komunalnih djelatnosti donosi proraun i godinji obraun prorauna Sukladno zakonu, Vlada Republike Hrvatske ima pravo raspustiti predstavniko tijelo. Razlozi rasputanja: -ako nakon osnivanja nove jedinice ne donese statut u roku od 60 dana od svoje prve sjednice -ako donese odluku ili akt kojim se ugroava suverenitet i teritorijalna cjelovitost RH -ako uestalo kri Ustav, zakon ili drugi propis -ako ne izabere opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika, odnosno upana u roku od 30 dana od dana kada ga je sukladno zakonu trebalo izabrati -ako trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za odluivanje -ako u zakonom odreenom roku ne donese proraun -ako ne moe donositi odluke iz svod djelokruga dulje od tri mjeseca -ako u zakonom odreenom roku ne donese prostorni plan. IZVRNA TIJELA Izvrna tijela JLS i JPS samouprave su: u opini - opinski naelnik i opinsko poglavarstvo u gradu - gradonaelnik i gradsko poglavarstvo u upaniji - upan i upanijsko poglavarstvo u opini koja ima do 3 000 stanovnika za obavljanje izvrnih poslova ne bira se poglavarstvo ve njegove dunosti obavlja predstavniko tijelo. Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan zastupa opinu, grad odnosno upaniju, i obavljaju poslove utvrene statutom opine, grada i upanije u skladu sa zakonom. POGLAVARSTVO INE: predsjednik (opinski naelnik/ gradonaelnik/ upan) potpredsjednik (zamjenik naelnika/gradonaelnika/upana) lanovi iji broj ovisi o broju stanovnika Broj lanova: Opinsko poglavarstvo=3 -7 lanova Gradsko poglavarstvo=3 - 9 lanova Poglavarstvo Grada Zagreba= 9-15 lanova upanijsko poglavarstvo= 7-13 lanova

12

Opinski naelnik, gradonaelnik i upan predsjednik je opinskog, gradskog odnosno upanijskog poglavarstva. lanove poglavarstva iz reda svojih lanova, na prijedlog predsjednika poglavarstva, veinom glasova svojih lanova bira predstavniko tijelo, na vrijeme od 4 godine, a mogu biti zadueni za jedno ili vie odreenih podruja iz djelokruga lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Ovlasti izvrnog tijela: priprema prijedloge odluka i drugih akata izvrava i osigurava izvravanje opih akata predstavnikog tijela usmjerava djelovanje upravnih tijela JLS i JPRS u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga nadzire njihov rad upravlja i raspolae nekretninama i pokretninama u vlasnitvu JLS i JPRS upravlja i raspolae njezinim prihodima i rashodima Opinsko,gradsko, odnosno upanijsko poglavarstvo odgovorno je za svoj rad predstavnikom tijelu. Bitno je naglasiti, da predstavniko tijelo moe veinom glasova svih svojih lanova razrijeiti dunosti opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana, poglavarstvo u cjelini ili pojedinog lana poglavarstva prije isteka njihovog etverogodinjeg mandata. Ovlasti opinskog naelnika, gradonaelnika odnosno upana zastupa opinu/ grad/ upaniju predsjedava poglavarstvom osigurava provedbu opih akata obavlja nadzor nad zakonitou rada obavlja druge poslove odreene statutom Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave imaju prihode kojima samostalno raspolau i koriste ih za obavljanje poslova iz svoga djelokruga. PRORAUN = akt JLS, odnosno JPRS kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvruju rashodi i izdaci jedinice za jednu godinu IZVORI PRIHODA: Prihodi iz vlastitih izvora (prihodi od vlastite imovine, vlastiti porezi, novane kazne, komunalna naknada, upravne pristojbe i dr.) Zajedniki prihodi koje dijele sa dravom

13

(porez na dohodak, porez na dobit i porez na promet nekretnina) Pomoi (iz dravnog i upanijskog prorauna) Primici od zaduivanja (bankarski krediti i vrijednosni papiri) Prihodi jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave su: - opinski, gradski i upanijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, - prihodi od stvari u njezinu vlasnitvu i imovinskih prava, - prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u njezinu vlasnitvu, - prihodi od naknada za koncesije, - novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sama propie u skladu za zakonom, - udio u zajednikim porezima s Republikom Hrvatskom, - sredstva pomoi i dotacija Republike Hrvatske predviena u dravnom proraunu, - drugi prihodi odreeni zakonom.

14

Romana Feher, dipl.iur

Mjesna samouprava u zakonodavstvu Republike Hrvatske

Uvod
U ovom dijelu prirunika pojasnit emo to je to uope mjesna samouprava, koji zakoni reguliraju mjesnu samoupravu na nivou Republike Hrvatske, koja su tijela mjesne samouprave, djelokrug rada, nain izbora lanova vijea i predsjednika mjesnog odbora odnosno gradske etvrti, koji su akti mjesne samouprave te nain financiranja. Da bi se ovim prirunikom pridonijelo boljem funkcioniranju rada mjesne samouprave potrebno je nadalje objasniti pojmove i oblike neposrednog sudjelovanja graana u radu mjesne samouprave koji itekako mogu doprinijeti boljoj suradnji tijela mjesne samouprave s graanima, zadovoljenju potreba lokalnog stanovnitva i podizanju kvalitete ivljenja. Prije nego to ponemo govoriti o zakonskim propisima koji reguliraju mjesnu samoupravu, djelokrugu rada, aktima mjesne samouprave i ostalim ranije navedenim temama, potrebno je pojasniti to je to mjesna samouprava. Ve sam Ustav Republike Hrvatske u glavi VI. koja nosi naziv Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava donosi odredbe o cjelokupnom administrativnoteritorijalnom ustroju unutar drave. lankom 133. Ustava Republike Hrvatske ureuju se jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave o kojima smo govorili u prethodnom dijelu ovog prirunika. Takoer smo govorili o lanku 132. Ustava RH koji jami graanima pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Tim lankom Ustava Republike Hrvatske pravo graana na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu izjednaeno je sa ostalim ljudskim pravima i temeljnim slobodama koje se jame svim graanima u Republici Hrvatskoj. Kada govorimo o mjesnoj samoupravi posebno je znaajan lanak 133. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje da se u naselju ili dijelu naselja mogu, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave.

Postavlja se pitanje to je mjesna samouprava?

Mjesna samouprava je oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana.

Na taj nain graani (samo)organiziranjem u najmanjim teritorijalnim zajednicama naseljima ili njihovim dijelovima, neposredno odluuju o lokalnim poslovima od neposrednog utjecaja na njihov svakodnevni ivot i rad. Mjesna samouprava u Republici Hrvatskoj ostvaruje se u mjesnim odborima, gradskim etvrtima ili gradskim kotarevima., koji se osnivaju statutom opine, odnosno grada.

Problemi u funkcioniranju mjesne samouprave

Iako u Republici Hrvatskoj ve sam Ustav Republike Hrvatske i ostali zakoni, meu kojima je najznaajniji Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi donose odredbe o nainu osnivanja i ustroju mjesne samouprave, radei na nizu projekata koje je OGI provodio u mjestima Osjeko-baranjske, Vukovarsko-srijemske upanije, pa i ire, a koji su imali za cilj pridonijeti boljem funkcioniranju mjesne samouprave i ukljuivanju graana u procese pripreme i donoenja odluka uoili smo mnogobrojne probleme u funkcioniranju mjesne samouprave. Bitno je napomenuti da u pojedinim sredinama nisu niti formirani mjesni odbori, odnosno gradske etvrti ili ako su osnovani ne funkcioniraju u skladu sa zadaom.

Navest emo, samo neke, od najee uoenih problema u funkcioniranju mjesne samouprave:
sjednice vijea mjesnih odbora, odnosno gradski etvrti ne odravaju se redovito, mjesni odbori / gradske etvrti ne funkcioniraju u skladu sa zadaom slaba aktivnost vijea mjesnih odbora/ gradskih etvrti nezainteresiranost graana za rad vijea mjesnih odbora/ gradskih etvrti needuciranost graana o ulozi, ustroju i djelokruga rada vijea MO/G nesudjelovanje graana u procesima pripreme i donoenja odluka problem financiranja mjesne samouprave mala novana sredstva (nedovoljna za zadovoljenje potreba lokalnog stanovnitva) pravna osobnost (sredstva za rad/imovina) nedovoljna komunikacija izmeu graana i vijea MO/G nepovjerenje graana u rad vijea mjesnih odbora/ gradskih etvrti nedovoljna suradnja graana i MO/G oko utvrivanja prioritetnih projekata nedovoljna vidljivost i transparentnost rada MO/G ad hoc suradnja MO/G sa opinom/gradom nedovoljna suradnja MO/G sa nevladinim udrugama

Normativno ureenje mjesne samouprave

Iako ve sam Ustav Republike Hrvatske u svojim lancima propisuje osnovne pojmove o pravu na osnivanje mjesne samouprave u naseljima ili dijelovima naselja, odredbe o mjesnoj samoupravi nalazimo i u drugim aktima.

Pravne propise o oblicima mjesne samouprave sadre: Ustav Republike Hrvatske Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Statut jedinice lokalne samouprave (opine ili grada) Odluka o mjesnoj samoupravi Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi
Kada spominjemo Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi potrebno je naglasiti da on ureuje:

oblike mjesne samouprave nain osnivanja mjesne samouprave tijela mjesnih odbora i gradskih etvrti financiranje oblika mjesne samouprave nadzor nad zakonitou rada tijela mjesnih odbora i gradskih etvrti

Oblici mjesne samouprave

U Republici Hrvatskoj kao oblici mjesne samouprave osnivaju se : -mjesni odbori -gradske etvrti ili gradski kotarevi
Mjesni odbori i gradske etvrti su pravne osobe. Jedinice lokalne samouprave svojim statutima stvaraju pretpostavke za osnivanje mjesne samouprave

Mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom JLS kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana

TIJELA MJESNOG ODBORA VIJEE MJESNOG ODBORA PREDSJEDNIK VIJEA MJESNOG ODBORA

Mjesni odbor osniva se za:

-jedno naselje -vie meusobno povezanih manjih naselja ili -za dio veeg naselja ili grada koji u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu

Gradska etvrt / gradski kotar

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Bitno je napomenuti da se djelokrug rada, ovlasti i tijela gradskih kotareva, odnosno gradskih etvrti ureuju statutom grada, u skladu s odredbama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi koje se odnose na mjesnu samoupravu u mjesnim odborima.

Gradska etvrt / gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za podruje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i drutvenu cjelinu, a koje je povezano zajednikim interesima graana.

TIJELA GRADSKE ETVRTI VIJEE GRADSKE ETVRTI PREDSJEDNIK VIJEA GRADSKE ETVRTI

Postupak davanja inicijative i podnoenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora i gradske etvrti Poueni dosadanjim saznanjima kroz rad na terenu, smatramo izuzetno vanim provoenje edukacije to veeg broja graana o tome tko moe pokrenuti inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora, odnosno gradske etvrti.

Naime, uvidjeli smo da veliki broj graana ne zna da se upravo njima ovo pravo jami lankom 58. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.

Dobro je znati Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati:

graani organizacije i udruenja graana druga tijela utvrena u statutu opine, odnosno grada

Prijedlog za osnivanje mjesnog odbora/ gradske etvrti treba sadravati:

podatke o podnositelju inicijative obrazloenje ime mjesnog odbora podruje i granice sjedite Statut opine / statut grada Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, u lanku 59. ureuje da je statut opine, odnosno statut grada akt, koji treba u skladu sa samim zakonom, urediti postupak davanja inicijative i podnoenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrivanje programa rada mjesnog odbora i osnove pravila mjesnog odbora. Nadalje, Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da e statut urediti i nain financiranja, djelatnost, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe, te druga pitanja od vanosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrenih zakonom, statutom i drugim opim aktom predstavnikog tijela. Izbor lanova vijea mjesnog odbora Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi ureuje nain izbora lanova vijea mjesnog odbora, odnosno gradske etvrti. U skladu s odredbama zakona vijee mjesnog odbora i gradske etvrti biraju graani s podruja mjesnog odbora/ gradske etvrti koji imaju birako pravo. To znai da pravo glasa imaju graani koji imaju prebivalite na podruju mjesnog odbora/gradske etvrti za ije se vijee provode izbori. Bitno je napomenuti da se lanovi vijea mjesnog odbora biraju neposredno tajnim glasovanjem, a postupak izbora provodi se shodno odredbama zakona kojima se ureuje izbor lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne samouprave. Mandat lanova vijea mjesnog odbora traje etiri godine.

Za lana vijea mogu se kandidirati i biti izabrani:

hrvatski dravljani punoljetne osobe (18 godina ivota) osobe koje imaju prebivalite na podruju MO i/ili G za ije se vijee kandidiraju Izbor predsjednika vijea mjesnog odbora Prema Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi vijee mjesnog odbora iz svog sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijea. Jednako odredbama o trajanju mandata lanova vijea, mandat predsjednika vijea mjesnog odbora takoer traje etiri godine. Prava i obveze predsjednika vijea mjesnog odbora

Predsjednik vijea mjesnog odbora sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi i statutu opine ili grada ima prava i obveze:
zastupa MO / G i vijee saziva sjednice vijea za svoj rad odgovara vijeu mjesnog odbora za povjerene pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga opine ili grada, odgovara opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku predlae dnevni red i predsjedava sjednicama vijea potpisuje akte vijea provodi i osigurava provoenje odluka vijea brine o provedbi propisa i drugih akata informira graane o pitanjima vezanim za MO/G obavlja i druge poslove koje mu povjeri vijee Prava i obveze lanova vijea mjesnog odbora lanak 61. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi i statut opine ili grada ureuju prava i obveze lanova vijea mjesnog odbora. Kao to je ve ranije navedeno Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi ureuje djelokrug dijela poslova mjesnog odbora, dok statut opine ili grada, u skladu sa zakonom, takoer ureuje djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora. Prema Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, statutom opine ili grada moe se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga opine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana na podruju mjesnog odbora. 6

lanci 61.,62. i 63. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi ureuju djelokrug rada vijea mjesnog odbora. Djelokrug rada vijea mjesnog odbora: donosi program rada mjesnog odbora i izvjee o radu donosi pravila MO / G donosi poslovnik o svom radu u skladu sa statutom donosi financijski plan donosi godinji obraun bira i opoziva predsjednika i potpredsjednika vijea mjesnog odbora saziva mjesne zborove graana surauje s drugim G i MO obavlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom lanovi vijea imaju prava i dunosti: prisustvovati sjednicama vijea predlagati vijeu razmatranje pojedinih pitanja iz njegova djelokruga raspravljati i izjanjavati se o pitanjima koja su na dnevnom redu imaju druga prava i dunosti utvrena poslovnikom i pravilima vijea Vijee gradske etvrti/ mjesnog odbora prati i predlae: koncept razvoja svog podruja rjeenja za izradu i donoenje prostornih i drugih planskih dokumenata programe razvoja komunalne infrastrukture mjere i akcije za zatitu i unapreenje okolia, te poboljanje uvjeta ivota mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zatite osoba, imovine i dobara na svom podruju mjere za uinkovitiji rad komunalnih slubi osnivanje i prestanak rada ustanova za brigu o djeci predkolskog uzrasta, osnovnog i srednjeg obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehnike kulture i porta imenovanje ulica, javnih prometnih povrina, parkova, portskih terena, kola, vrtia, ustanova u kulturi i dr. broj i podruje izbornih jedinica promjena podruja MO/G kandidate za suce porotnike

U skladu s ve ranije navedenim Statutom opine odnosno grada povjerava se mjesnim odborima i gradskim etvrtima obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga opine ili grada, koji su od neposrednog interesa za ivot i rad graana te sredine.
Ovdje su navedeni samo neki od povjerenih poslova na obavljanje mjesnom odboru.

Na mjesne odbore/gradske etvrti moe se prenijeti obavljanje sljedeih poslova: -davanje u zakup poljoprivrednog zemljita koje nije obraeno -davanje u zakup neizgraenog graevinskog zemljita za poljoprivrednu proizvodnju -voenje evidencije o osobama koje su uzele u zakup neobraeno graevinsko zemljite -davanje na koritenje prostorija u mjesnim odborima i gradskim etvrtima -sudjelovanje u izradi urbanistikih planova davanjem miljenja -pruanje usluga graanima u kontaktima s gradskom upravom Podnoenje inicijativa za obavljanje poslova iz podruja ureenja naselja i stanovanja, komunalne djelatnosti, prometa i prometne infrastrukture, zatitu i unapreenje prirodnog okolia To su :-odravanje plonika -odravanje javne rasvjete -odravanje djejih igralita -odravanje zelenih povrina -odravanje portskih igralita -sadnja drvoreda i ruenje drvea -odravanje istoe -postavljanje klupa -odlaganje graevnog materijala -utvrivanje potreba za izgradnju parkiralita Izdavanje raznih potvrda i suglasnosti: -potvrde da je zemljite minirano -potvrde za prikljuenje na plin (uvid u evidenciju uplate uea) -potvrda za prikljuenje na vodovod -potvrda za prikljuenje na kanalizaciju -potvrda o stanovanju na podruju od posebne dravne skrbi -suglasnost za koritenje prostora raznim udrugama u mjesnim odborima i gradskim etvrtima

Izvori financiranja
Sredstva za rad, odnosno sredstva za obavljanje povjerenih pojedinih poslova mjesnom odboru iz samoupravnog djelokruga opine ili grada koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana na podruju mjesnog odbora, osiguravaju se u proraunu opine, odnosno grada. Unato tome, gradska etvrt, odnosno mjesni odbor moe ostvariti prihod od usluga, pomoi i donacija od drugih pravnih i fizikih osoba. Nadalje gradskoj etvrti, odnosno mjesnom odboru pripadaju i prihodi koji se ostvare od odravanja proslava i drugih dogaanja na podruju gradske etvrti, odnosno na podruju mjesnog odbora, a osobito obiljeavanja crkvenih godova ili drugih proslava.

Nadzor
Potrebno je naglasiti da prema odredbama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, lanak 64., nadzor nad zakonitou rada tijela mjesnog odbora odnosno gradske etvrti obavlja poglavarstvo, a u opinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo te poslove obavlja predstavniko tijelo.

Dobro je znati Poglavarstvo, odnosno predstavniko tijelo moe raspustiti vijee mjesnog odbora, odnosno gradske etvrti ako: -kri statut jedinice lokalne samouprave -kri pravila mjesnog odbora -ne izvrava povjerene mu poslove

AKTI MJESNE SAMOUPRAVE Ve smo naveli da se mjesna samouprava ostvaruje osnivanjem mjesnih odbora, gradskih etvrti odnosno gradskih kotareva, kao oblika sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana.
Statutom grada ili opine, te Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, odreene su ovlasti, odnosno djelokrug rada vijea, ali i akti koje mora donijeti vijee. Tako lanovi vijea moraju donijeti: -Poslovnik o svom radu -Pravila mjesnog odbora -Program rada mjesnog odbora -Financijski plan -Godinji obraun Iako se akti mjesne samouprave pojedinih mjesnih odbora mogu bitno razlikovati jedni od drugih, u ovom dijeli prirunika navodi se pregled uobiajenih odredbi koje sadre gore navedeni akti mjesne samouprave. Poslovnik o radu vijea mjesnog odbora Poslovnikom se ureuje unutarnje ustrojstvo i nain rada vijea mjesnog odbora. Takoer se poslovnikom odreuje nain sazivanja sjednice, njezin tijek, odluivanje, odravanje reda na sjednici, voenje zapisnika te javnost rada vijea..

sazivanje sjednice Sjednice vijea saziva predsjednik vijea ili kad to zatrai 1/3 lanova vijea. Poziv za sjednice dostavlja se pismeno lanovima vijea, te se uz njega dostavljaju materijali koji ine kratak sadraj svake toke dnevnog reda, tekst i obrazloenje podnesenog prijedloga, te zapisnik prethodne sjednice. otvaranje i tijek sjednice Sjednici vijea predsjeda predsjednik vijea, te utvruje nazonost potrebitog broja lanova vijea. Na otvaranju sjednice biraju se i dva ovjerovitelja zapisnika, a nakon toga razmatra se i zapisnik sa prethodne sjednice vijea. Nakon toga utvruje se dnevni red sjednice vijea. Svaki lan vijea ima pravo predloiti izmjenu i dopunu dnevnog reda. Ve smo ranije naveli da u radu i odluivanju na sjednici vijea, imaju pravo i dunost sudjelovati svi lanovi vijea. Potrebno je naglasiti da tijekom rasprave lanovi vijea mogu iznositi miljenja, traiti objanjenja te postavljati pitanja u svezi s predloenim rjeenjem. odluivanje Poslovnikom se ureuje i nain glasovanja, javno ili tajno, te nain odluivanja, tj. donosi li se odluka veinom glasova nazonih lanova vijea ili natpolovinom veinom svih lanova vijea. Uobiajeno je da odluke i zakljuke vijee donosi veinom glasova nazonih lanova vijea, a Program rada, Pravila gradske etvrti/mjesnog odbora, Financijski plan, Zakljuni raun donosi se natpolovinom veinom svih lanova vijea. odravanje reda na sjednici Red na sjednici po Poslovniku osigurava predsjednik vijea. Za remeenje reda na sjednici, predsjednik vijea moe izrei opomenu ili oduzeti rije. zapisnik Poslovnikom se ureuje nain na koji se vodi zapisnik sa sjednice vijea. Zapisnik treba sadravati podatke o radu sjednice, o prijedlozima i raspravi te o donesenim odlukama. U njega se unosi i rezultat glasovanja o pojedinim tokama. Na poetku sjednice lanovi vijea imaju pravo iznijeti primjedbe na zapisnik sa prethodne sjednice. javnost rada U Poslovnik se unose odredbe i o javnosti rada vijea. Rad vijea je javan, a vijee obavjetava javnost o svom radu, odlukama i temama o kojima se raspravljalo.

Pravila mjesnog odbora

Pravila mjesnog odbora, odnosno gradske etvrti, je akt koji sadri temeljne odredbe o tijelima, zadacima i financiranju mjesnih odbora, regulira mjesne zborove graana, organiziranje, obavljanje poslova i nadzor. Pravila se donose temeljem lanaka Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, Statuta grada ili opine, odlukama o mjesnoj samoupravi, te odlukama o postupku provoenja izbora za vijea mjesnih odbora i gradskih etvrti. Pod temeljnim odredbama unose se lanci koji govore o tomu to je mjesni odbor, odnosno gradska etvrt te njegova adresa sjedita. 10

organi mjesnog odbora/gradske etvrti Ovo poglavlje u Pravilima govore o tijelima mjesnog odbora i gradske etvrti, te o broju lanova vijea. Nadalje Pravila moraju sadravati obrazloenje kada lanu vijea prestaje mandat lana vijea. To se dogaa najee u slijedeim sluajevima: -kada je dao ostavku na funkciju lana -promijenio mjesto prebivalita -ako mu je pravomonom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost -ako je pravomonom sudskom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci i sl. Pravila ureuju nain i mogunost izglasavanja nepovjerenja predsjedniku vijea. U Pravilima se navode i dunosti te obveze predsjednika vijea. zadaci i financiranje mjesnog odbora/gradske etvrti Pravila ureuju zadatke i financiranje mjesnih odbora. mjesni zborovi graana Pravila ureuju i mogunost sazivanja mjesnih zborova graana. Mjesni zbor graana se najee saziva radi raspravljanja o pitanjima od lokalnog znaaja. Zbor graana moe se sazvati i za dio podruja gradske etvrti/mjesnog odbora koji ini zasebnu cjelinu. organiziranje obavljanja poslova i nadzor Obavljanje administrativnih i drugih poslova kao i poslovni prostor za potrebe rada mjesnog odbora/gradske etvrti osigurava opinsko ili gradsko poglavarstvo. Rad mjesnog odbora/gradske etvrti podlijee nadzoru kojeg obavlja opinsko ili gradsko poglavarstvo u skladu sa zakonom i Statutom grada ili opine. prijelazne i zakljune odredbe Usvojeni tekst Pravila mjesnog odbora/gradske etvrti predsjednik vijea dostavlja gradonaelniku ili naelniku opine u roku od 8 dana od dana donoenja Izmjene i dopune Pravila donose se na isti nain koji je propisan za njihovo donoenje.

Program rada mjesnog odbora

Program rada vijea mjesnih odbora je akt kojim se utvruju zadaci i aktivnosti za zadovoljenje interesa i potreba graana na podrujima mjesnih odbora. Tako Program rada vijea mjesnog odbora zadovoljava potrebe iz slijedeih podruja: 1. ureenje podruja mjesnog odbora, poboljanje kvalitete stanovanja te ostale potrebe za ureenjem podruja mjesnog odbora 2. zdravstvo i socijalna skrb 3. kultura 4. sport i tehnika kultura 5. briga o djeci, obrazovanju i odgoju 6. ekologija i zatita okolia 7. ostalo

11

Financijski plan
Unato nedovoljnim sredstvima sa kojima u naelu raspolau jedinice mjesne samouprave vrlo je vano napraviti plan prioriteta. Plan prioriteta se u pravilu priprema pri kraju tekue godine, a za narednu proraunsku godinu. Vrlo je vano da se plan napravi u skladu s financijskim mogunostima. Radi kvalitetnije izrade potrebno je pozvati graane da se ukljue u pripremu izrade prioriteta na nain da ih se putem medija, odnosno letaka, anketa ili oglasnih ploa pozove da svoje prijedloge dostave tajniku mjesnog odbora/gradske etvrti.

Graansko sudjelovanje
Proces komunikacije s graanima je dug i kontinuiran proces. Danas je gotovo nemogue razmiljati o modernom demokratskom drutvu i predstavnikoj demokraciji bez komunikacije predstavnika vlasti s graanima. Posebno je bitno u tom procesu, graane ukljuiti u procese pripreme i donoenja odluka, te im osigurati bolji pristup informacijama. Samo na taj nain mjesne i lokalne vlasti e na svrsishodan nain koristiti dostupne resurse, imati saznanja o potrebama, miljenjima i prioritetima graana, te e time zadovoljiti potrebe i interese graana. Bitno je naglasiti da se ovakvim pristupom jaa povjerenje izmeu predstavnika vlasti i graana, omoguava se svakom graaninu pristup informacijama vezanima za odreena pitanja, djelovanje predstavnika vlasti postaje transparentno, te se omoguava nositeljima vlasti uvid u potrebe i elje graana i identifikacija potreba zajednice. Prednost ovakve komunikacije s graanima je u tome to sudjelovanje graana postaje vrlo vano za poveanu uinkovitost upravljanja u lokalnoj i mjesnoj samoupravi, te moe dovesti do trajnog i stvarnog partnerstva izmeu sektora u zajednici ( javnog , privatnog i neprofitnog). Postoje razliiti alati za sudjelovanje graana ( informacijski i komunikacijski alati, alati partnerstva i upravni alati ) koji doprinose jaanju aktivnije uloge graana. Smisao bolje komunikacije s graanima i njihovog ukljuivanja u procese pripreme i donoenja odluka je i taj to takvim pristupom graani postaju odgovorni za stanje svoje lokalne zajednice. Graani razumiju svoja prava i obveze, te postaju svjesni da ove odluke utjeu na njihov vlastiti ivot i rad. Budui da je komunikacija s graanima i ukljuivanje graana u procese pripreme i donoenja odluka novi pristup za mnoge, treba uloiti mnogo truda, znanja i vjetina kako bi ovakav nain zaivio u svakodnevnom ivotu. Upravo iz tog razloga, miljenja smo da bi i predstavnici vlasti i graani trebali u jednakoj mjeri biti inicijatori ovakvih procesa. Dakle, u skladu s razvojem demokracije u naem drutvu, potrebno je raditi na educiranju graana o ulozi i vanosti mjesnih odbora/ gradskih etvrti i na uspostavljanju komunikacije izmeu graana i predstavnika mjesne samouprave radi poboljanja kvalitete ivljenja lokalnih zajednica. I Izuzetno je vano i potrebno jaati graansko sudjelovanje jer je, naalost, za nae stanovnike ovakav nain funkcioniranja mjesne samouprave jo uvijek neto novo. 12

Romana Feher, dipl.iur

ene u lokalnoj i mjesnoj samoupravi

Uvod
Ve smo ranije u ovom priruniku govorili o razvitku odnosa Republike Hrvatske i Europske unije i napomenuli da se odnosi Europske unije i Republike Hrvatske poinju razvijati meunarodnim priznavanjem Republike Hrvatske kao suverene i nezavisne drave u sijenju 1992. godine. Uspostavljanje odnosa nastavljeno je pregovorima i stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Ono to je bitno za ovaj dio prirunika u kojemu govorimo o poloaju ena u lokalnoj i mjesnoj samoupravi je to da je Nacrtom sporazuma bila predviena obveza usklaivanja zakonodavstva Republike Hrvatske u podruju jednakosti ena i mukaraca. Upravo iz nastojanja za to bri prijem u punopravno lanstvo Europske unije, Republika Hrvatska je u nekoliko proteklih godina donijela niz znaajnih zakona, te usvojila niz izmjena i dopuna postojeih zakona na podruju ravnopravnosti spolova. Slijedom navedenoga, moe se rei da Vlada Republike Hrvatske ostaje kod svoje zadae poboljanja drutvenog poloaja ena, meu kojima i poboljanja poloaja ena u politici. Na osnovu dosadanjeg rada i iskustava, usvojeni su prioriteti za budue razdoblje u promicanju ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Prioriteti se prije svega odnose na spolno osvijetenu edukaciju ena, borbu protiv nasilja nad enama, poboljanje poloaja ena na tritu rada, do jaeg i izraenijeg sudjelovanja ena u javnome i politikome ivotu. Nadalje, naglasak je stavljen na ekonomsko osnaivanje ena, te niz mjera koje imaju za cilj zatitu materinstva te unapreenje drutvenog statusa ena. Potrebno je naglasiti da su u Republici Hrvatskoj unato ratificiranim mnogim meunarodnim ugovorima i nizom usvojenih zakona koji promiu enska ljudska prava, prisutni mnogobrojni primjeri krenja prava ena i njihovog zapostavljenog poloaja. esto su ene nepismene, neobrazovane, siromane, bez vlasnitva na nekretninama, rtve su mobbinga, tee se zapoljavaju i tee dobivaju kredite i potpore za pokretanje vlastitog posla, nedovoljno su zastupljene na rukovodeim radnim mjestima i rtve su krenja prava iz radnog odnosa. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, ene ine cca. 60%, iako u strukturi hrvatskog stanovnitva ine 52 %. Potrebno je zakljuiti da je, unato jednakim mogunostima u odnosu na zakonodavne okvire, poloaj ena na tritu rada nezadovoljavajui. Porazan je podatak, dobiven razliitim istraivanjima, da su ene u Republici Hrvatskoj slabije plaene za obavljanje istih poslova od mukaraca. Posebno treba naglasiti injenicu da su ene rjee politiki aktivne od mukaraca i naalost, da se neprekidno, prema statistikim podacima, poveava broj ena koje postaju rtve nasilja u obitelji. Iz ranije navedenoga, proizlazi zakljuak da ravnopravnost izmeu ena i mukaraca nije samo odvojeni problem ena, ve ravnopravnost predstavlja uvjet razvoja naprednog i pravednog demokratskog drutva.

Upravo iz tih razloga, i ovaj prirunik ima za cilj pridonijeti ravnopravnosti ena u Republici Hrvatskoj, educirati i ojaati ene, te aktivirati i unaprijediti njihov angaman i poloaj u javnom i politikom ivotu.

Povijesni razvitak
U skladu sa svime ranije navedenim, moe se zakljuiti da, unato tome to je u proteklom razdoblju Republika Hrvatska usvojila niz meunarodnih ugovora i donijela niz novih i izmjena postojeih zakona u podruju ravnopravnosti spolova, ipak Ustavom Republike Hrvatske zajamena ravnopravnost ena i mukaraca u politikom odluivanju nije ostvarena. Iako u Republici Hrvatskoj ene ine veinu (52%) ukupnog stanovnitva, u hrvatskom je drutvu oigledna prisutnost malog broja ena u politikom ivotu, poevi od najvieg dravnog tijela, gdje se donose odluke, do niih. U buduem razdoblju je potrebno raditi na osiguravanju vee zastupljenosti i sudjelovanja ena ovisno o njihovom udjelu u broju stanovnika. Veu zastupljenost ena potrebno je ostvariti na najviim razinama vlasti (Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i dr.), pa prema najniima, to znai poveati broj ena u predstavnikim i izvrnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i vijeima mjesnih odbora, odnosno gradskih etvrti. U prolom desetljeu znaajno se mijenjalo tradicionalno shvaanje koje je enu u drutvu prepoznavalo iskljuivo kao majku, vezanu uz privatni obiteljski ivot, odgovornu za obavljanje kuanskih poslova i odgoj djece, ka suvremenom shvaanju poloaja ene koji enu potie na ekonomsku neovisnost. Do 19. stoljea ene su bile izvan politikog ivota i nisu imale nikakav utjecaj na javni politiki ivot. Od tada zapoinje njihova borba za priznavanje prava glasa, a zatim i borba za priznavanje prava izbora u politika tijela. ene su se desetljeima borile trajkovima i protestima za svoja prava traei bolji poloaj i mogunosti u drutvu. Temelj na kojem su se gadili svi kasniji oblici ravnopravnosti ena, bila je borba i ostvarivanje ekonomske neovisnosti ena. Mnogi svjetski reimi su kroz povijest koili i onemoguavali borbu ena za ravnopravnost. Ipak, u veem dijelu svijeta ene su se izborile za svoja prava; prije svega pravo glasa, pravo na obrazovanje i zdravstvenu zatitu, pravo na razvod braka, pobaaj i raspolaganje imovinom, iako i u tim najrazvijenijim dravama ta prva nisu u potpunosti ostvarena. Meutim, i nakon priznavanja prava da sudjeluju u kreiranju i provoenju politike, da budu birane pod jednakim uvjetima i bez diskriminacije, da obavljaju sve javne funkcije, ene jo uvijek predstavljaju manjinu u politici. Prema mnogim teoretiarima, vee sudjelovanje ena u politikom ivotu doprinosi jaanju nenasilja, razvoju graanske ravnopravnosti, kvalitetnijim promjenama u politici, osvijetenosti javnosti o nunosti potivanja ravnopravnosti spolova, toleranciji, stabilnosti i napretku drutva.

Kao pozitivna posljedica veeg sudjelovanja ena u politikom ivotu, posebno se istie njihov veliki utjecaj na formiranje zakona i drugih propisa koji e ii u prilog poboljanju poloaja ena.

Primjena naela ravnopravnosti spolova u lokalnoj i mjesnoj samoupravi

Ve ranije u ovom priruniku navedeno je da je Republika Hrvatska u nastojanju provedbe ravnopravnosti spolova u posljednjih nekoliko godina donijela nekoliko znaajnih zakona na ovome podruju. Potrebno je navesti ustavne amandmane, kojima je naelo ravnopravnosti spolova priznato kao ustavna vrijednost, Obiteljski zakon, Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune ( regionalne) samouprave, Zakon o politikim strankama, te Zakon o ravnopravnosti spolova, te druge propise kojima se titi i jami poloaj ena u hrvatskome drutvu i potie njihovo ukljuivanje u politiki ivot. Prema tome, postoji niz meunarodnih ugovora i zakona kojima se utvruje pitanje sudjelovanja ena u politikom ivotu. U nastavku prirunika nalazi se pregled najznaajnijih pravnih akata, zakona, i meunarodnih ugovora bitnih za promicanje vee zastupljenosti ena u politikom ivotu Republike Hrvatske.

Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova

Za promicanje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj potrebno je naglasiti vanost Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova s Programom provedbe, te Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji,u dijelu koji se odnosi na ravnopravnost spolova. Osnovni ciljevi Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova su: -promicanje prava ena u svim podrujima ljudskog djelovanja -osvjeivanje ena u svim sredinama o njihovom stvarnom poloaju -stvaranje uvjeta za uinkovito rjeavanje uoenih problema -osiguranje potpore enama u ostvarivanju njihovih prava Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova i Program provedbe Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova u podruju o enskim ljudskim pravima i enama na poloajima moi i odluivanja utvruje niz mjera i programskih zadaa sa ciljem poveanja broja ena na razinama politikog odluivanja ukljuujui Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske. Mjere i programske zadae:

-ispitivanje mogunosti mijenjanja svih izbornih zakona radi utvrivanja naina koji bi osigurali poticanje politikih stranaka na kandidiranje ena -izrada prijedloga izmjena izbornih zakona i Zakona o politikim strankama -obrazovanje i edukacija politiara /ki -organiziranje skupova, javnih tribina i okruglih stolova o poloaju ena u politici radi podizanja svijesti drutva o ulozi ene u hrvatskom drutvu i mijenjanja uvrijeenih stereotipa i niz drugih zadaa. Ustav Republike Hrvatske Ustav RH i Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena osnovni su pravni akti za ureenje pravnog poloaja ena u RH, a u skladu s njima sustav ine brojni zakoni koji sadre odredbe relevantne za unapreenje poloaja ena. Dobro je znati -Ustav je najvii i temeljni pravni akt jedne drave i njime se uspostavlja politiki i pravni poredak u dravi. -Ustavom i zakonima drava titi prava svakog ovjeka na svom teritoriju, te graane upoznaje s njihovim pravima i nainom njihova ostvarivanja -Svatko je duan drati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak RH. Izmjenama Ustava Republike Hrvatske utvrena je ravnopravnost spolova kao jedna od najviih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, te je njima uinjen znaajan napredak u podruju ustavnog unapreenja poloaja ena. Time je iskazana i politika volja najvieg zakonodavnog tijela dravne vlasti da se Republika Hrvatska svrsta meu sve one demokratske drave koje svoj poredak grade uz puno priznanje i promicanje ravnopravnosti ena i mukaraca kao neizostavnog preduvjeta za odrivi razvoj. Najvie vrednote ustavnog poretka RH : ravnopravnost spolova sloboda jednakost ravnopravnost mirotvorstvo socijalna pravda potivanje prava ovjeka nepovredivost vlasnitva ouvanje prirode i ovjekova okolia vladavina prava demokratski viestranaki sustav

Ustav Republike Hrvatske u l. 14. opom klauzulom o ravnopravnosti jami svim graanima: Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Dobro je znati Koje se osobne i politike slobode i prava jame Ustavom RH? Osobne slobode i prava: -pravo na ljudsko dostojanstvo -jednakost pred zakonom -sloboda misli i vjeroispovijedi Politike slobode i prava: -sloboda miljenja i izraavanja -sloboda okupljanja -izborna prava

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacija ena

Dobro je znati Meunarodni ugovori, koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena jami pravo enama da glasuju na svim izborima i da im bude dostupna kandidatura za sva izborna tijela da sudjeluju u kreiranju vladine politike i obavljaju funkcije na svim nivoima vlasti i dr. Zemlje koje su potpisale Konvenciju osuuju diskriminaciju protiv ena u svim oblicima i suglasne su da svim primjerenim sredstvima i nainima, bez odlaganja, provode ukidanje diskriminacije ena. Prema l. 140. Ustava RH, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacija ena, koje je Republika Hrvatska postala strankom notifikacijom o sukcesiji, ima pravni poloaj iznad zakona, te je snaan instrument za pravno ureenje poloaja ena u RH. Konvenciju je u formi meunarodnog ugovora ratificiralo vie od sto zemalja i ona predstavlja meunarodno prihvaene principe i standarde za postizanje ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca.

Navest emo najznaajnije mjere za ukidanje diskriminacije i politika prava zajamena Konvencijom. Prihvaanje Konvencije obvezuje vlade da ne ine nita u suprotnosti sa odredbama Konvencije Mjere za ukidanje diskriminacije (l.2.): ugraditi principe jednakosti u nacionalne zakone, ustave i druge akte osigurati provoenje pravnih akata u praksi uspostaviti institucije koje tite od diskriminacije osigurati da javne vlasti ne provode diskriminaciju ukloniti sve postojee zakone i obiaje koji diskriminiraju ene Politiki i javni ivot ( l.7. ) pravo ena da glasaju na svim izborima pravo da im bude dostupna kandidatura za sva izborna tijela pravo da sudjeluju u kreiranju vladine politike pravo da obavljaju funkcije na svim nivoima vlasti pravo da sudjeluju u radu NVO-a

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda je meunarodni ugovor kojim su se brojne europske drave obvezale osigurati odreena temeljna ljudska prava. Opu zabranu diskriminacije propisuju odredbe Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.u l. 14. Dobro je znati Republika Hrvatska ratificirala je Europsku konvenciju 05.studenog 1997.godine i time priznala nadlenost Europskog suda za ljudska prava koji djeluje u sklopu najstarije europske organizacije - Vijea Europe, sa sjeditem u Strasbourgu. -Europski sud za ljudska prava ustanovljen je radi osiguranja potivanja obveza koje su visoke ugovorne stranke preuzele Konvencijom i protokolima -Republika Hrvatska obvezala se da e se podvrgnuti konanoj presudi Europskog suda za ljudska prava u svakom sporu u kojem sudjeluje kao stranka. -Sud moe primati zahtjeve bilo koje fizike osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su rtve povrede prava priznatih u Konvenciji ili dodatnim protokolima to ih je poinila.jedna visoka ugovorna stranka.

U ovom dijelu navodimo dio zajamenih prava i sloboda: Pravo na ivot Sloboda miljenja Sloboda izraavanja Pravo na slobodu i sigurnost Sloboda okupljanja i udruivanja Zabrana diskriminacije po bilo kojoj osnovi Pravo na slobodne izbore Izborno pravno bez obzira na spol ili bilo koje drugo odreenje Pojedinani zahtjevi: Europski sud za ljudska prava moe pod odreenim uvjetima razmatrati samo zahtjeve osoba koje se ale da su prekrena njihova prava po Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Sud moe razmatrati samo zahtjeve protiv drava koje su ratificirale Konvenciju ili odreeni protokol Kada govorimo o Eurropskom sudu za ljudska prava, bitno je napomenuti da sudu se moe aliti iskljuivo u vezi predmeta koji su u nadlenosti javnih organa vlasti Takoer je dobro znati da Europski sud za ljudska prava ne moe razmatrati zahtjeve protiv pojedinaca ili privatnih organizacija. Sud moe razmatrati zahtjev tek nakon to su iscrpljeni svi domai pravni lijekovi i unutar razdoblja od est mjeseci od dana donoenja konane odluke Ukoliko se VI sami odluite za obraanje Europskiom sudu za ljudska prava trebate voditi rauna o tome da u svom zahtjevu nuno trebate ukratko iznijeti injenice na koje se elite aliti, naznaiti prava zajamena Konvencijom za koja smatrate da su povrijeena, navesti pravne lijekove koje ste koristili, navesti sve slubene odluke vezane za Va predmet (naziv suda,datum i dr.), obrazac zahtjeva morate potpisati i dr. Zahtjev smijete podnijeti iskljuivo putem regularne pote na adresu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o ravnopravnosti spolova stupio je na snagu 30. srpnja 2003. godine, te predstavlja jedan od najvanijih zakona u Republici Hrvatskoj kojima se jami ravnopravnost spolova. Zakon o ravnopravnosti spolova utvruje ope osnove za zatitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka RH, te definira i ureuje nain zatite od diskriminacije na temelju spola i potie stvaranje jednakih mogunosti za ene i mukarce.

l.2. Zakona o ravnopravnosti spolova Nitko ne smije trpiti tetne posljedice zbog toga to je kao svjedok ili rtva diskriminacije na temelju spola dao iskaz pred nadlenim tijelom ili upozorio javnost na sluaj diskriminacije. Sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova Hrvatski sabor imenovao je Pravobranitelja za ravnopravnost spolova i ustanovio Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, te su na lokalnim razinama irom RH uspostavljena povjerenstva za ravnopravnost spolova.

Dobro je znati lanak 5. Zakona o ravnopravnosti spolova Ravnopravnost spolova znai da su ene i mukarci jednako prisutni u svim podrujima javnog i privatnog ivota, da imaju jednak status i mogunosti za ostvarenje svih prava Diskriminacija na temelju spola predstavlja svako normativno ili stvarno, izravno ili neizravno razlikovanje, iskljuivanje ili ogranienje temeljeno na spolu kojim se oteava ili negira ravnopravno priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava mukaraca i ena u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom i svakom drugom podruju ivota Dio odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova utvruje zatitu prava ena na sudjelovanje u politikom ivotu. Od izuzetne je vanosti l.11. Zakona o ravnopravnosti spolova koji utvruje da su dravna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima, te pravne osobe u preteitom vlasnitvu drave ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,obvezna primjenjivati posebne mjere i donijeti planove djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Prema l. 12. Zakona o ravnopravnosti spolova posebnim mjerama: ! promicat e se ravnopravno sudjelovanje ena i mukaraca u tijelima zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, ukljuujui javne slube ! postupno poveavati ukljuivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovnitvu RH ! pri imenovanju u dravna tijela i tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave voditi rauna o ravnomjernoj zastupljenosti oba spola

Za provedbu ravnopravnosti spolova i promicanje uravnoteenije zastupljenosti ena u tijelima politikih stranaka i popisima kandidata za izbore, vane su odredbe l.15. i l. 21. Zakona o ravnopravnosti spolova: Politike stranke koje su upisane u registar politikih stranaka usvajaju svake etiri godine plan djelovanja o pitanju uravnoteene zastupljenosti ena i mukaraca i, u skladu s njim, odreuju metode za promicanje uravnoteenije zastupljenosti ena i mukaraca u tijelima stranke, na popisima kandidata za izbore u Hrvatski sabor i tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Pravobraniteljica razmatra sluajeve krenja naela ravnopravnosti spolova, sluajeva diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koje su poinila tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizike osobe. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova imenuje i razrjeava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Dobro je znati -Pravobraniteljica djeluje neovisno i samostalno, prati provoenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiu ravnopravnosti spolova i najmanje jednom godinje izvjeuje Hrvatski sabor. -Pravobraniteljica razmatra sluajeve krenja naela ravnopravnosti spolova, sluajeve diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koje su poinila tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizike osobe. Potrebni je naglasiti da se svatko moe obratiti pravobraniteljici zbog povreda odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova bez obzira da li je neposredno oteen, osim ako se oteena strana tome izrijekom protivi. Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova mogu obratiti fizike osobe, dravna tijela i pravne osobe poput ustanova, udruga, trgovakih drutava itd. Krenja naela ravnopravnosti spolova i diskriminacija najee je uoena na podruju zapoljavanja, rada, u obiteljskim odnosima (nasilje nad enama i djecom), u politikom ivotu (podzastupljenost ena), u obrazovanju, u medijima, pri neravnopravnom udjelu roditelja u skrbi i odgoju djece, te pri odlukama o skrbi za djecu. Nakon razmatranja sluaja i utvrene diskriminacije, moe prekriteljima i onima koji ne potuju odredbe zakona uputiti upozorenje, predlagati mjere i davati

preporuke. U teim sluajevima povrede zakona, moe podnijeti prijavu nadlenom dravnom odvjetnitvu koje na osnovi te prijave odluuje o pokretanju kaznenog postupka. Pravobraniteljica prati i ima ovlasti djelovati i u sluaju sustavnog krenja naela ravnopravnosti ili diskriminacije u bilo kojoj sferi ivota i rada. Takoer je bitno naglasiti da Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nadgleda provedbu zakona i uspostavljanje ravnopravnosti spolova u dravnim ustanovama, gospodarstvu, u odgojnim i obrazovnim ustanovama i dr. Dobro je znati Pravobraniteljica moe predloiti pokretanje ocjene ustavnosti zakona i izmjene zakona i drugih propisa ukoliko ustanovi da nisu u skladu s Ustavnim odredbama i Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH Ured za ravnopravnost spolova osnovan je kao struna sluba Vlade RH za obavljanje strunih i administrativnih poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Djelokrug rada: -Ured izrauje cjeloviti sustav zatite i promicanja ravnopravnosti spolova u RH i prati njegovu uinkovitost -izrauje nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova i nadzire njezinu provedbu -razmatra stanje pojedinih aspekata ravnopravnosti spolova u RH -predlae Vladi RH i dravnim tijelima donoenje ili izmjene zakona i drugih propisa kao i usvajanje drugih mjera -provodi istraivanja i izrauje analize -prati usklaenost i primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na ravnopravnost spolova u odnosu na meunarodne dokumente -priprema nacionalna izvjea o ispunjavanju meunarodnih obveza u podruju ravnopravnosti spolova i prati izvjea meunarodnih organizacija o stanju ravnopravnosti spolova u RH -promie znanje i svijest o ravnopravnosti spolova -surauje s nevladinim udrugama koje su aktivne u podruju ravnopravnosti spolova Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora U djelokrugu su Odbora za ravnopravnost spolova poslovi utvrivanja i praenja provoenja politike, a u postupku donoenja zakona i drugih propisa ima prava i dunosti matinoga radnog tijela u podrujima koja se odnose na poticanje i praenje primjene naela ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske.

10

Iz tih razloga bitno je naglasiti djelokrug poslova dodijeljenih Odboru za ravnopravnost spolova: -poticanje potpisivanja meunarodnih dokumenata o ravnopravnosti spolova -sudjelovanje u izradi i provedbi Nacionalne politike za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u RH -predlaganje programa mjera za uklanjanje diskriminacije po spolu -poticanje ravnomjerne spolne zastupljenosti u sastavu radnih tijela i izaslanstava Sabora -sudjelovanje u izradi dokumenata o integracijskim aktivnostima RH izmjenom i prilagodbom zakonodavstva -utvrivanje prijedloga zakona i drugih akata o ravnopravnosti spolova -uvoenje naela ravnopravnosti spolova u obrazovanju, zdravstvu, javnom informiranju, socijalnoj politici, zapoljavanju, poduzetnitvu, procesima odluivanja, obiteljskim odnosima i dr.

Zakon o politikim strankama Politike stranke su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom. Dobro je znati -Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana RH. -Djelovanje politikih stranaka je javno. -Politike stranke upisuju se u registar. !!! Kada govorimo o zastupljenosti ena u politici i politikim strankama treba naglasiti injenicu da trenutno imamo tri ene na elu parlamentarnih stranaka u Republici Hrvatskoj. Takoer je bitno napomenuti da iako je est veliki broj ena u strankama na lokalnoj razini, taj se broj smanjuje kako se ide vie u hijerarhiji. Odredbama Zakona o politikim strankama nastoji se i novanim potporama pridonijeti jaoj zastupljenosti ena u politikom ivotu. l.19. Zakona o politikim strankama: Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola politikim strankama pripada i pravo na naknadu u visini od 10 % iznosa predvienog po svakom zastupniku.

11

Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Ovim Zakonom se ureuju izbori lanova opinskih i gradskih vijea te upanijskih skuptina i Gradske skuptine Grada Zagreba jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave. Navest emo neke od najznaajnijih odredbi koje promiu ravnopravnost spolova. lanak 15.st.1. Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave: Liste za izbor lanova predstavnikih tijela predlau politike stranke registrirane u RH i birai. lanak 15. st 2. Politike stranke utvruju i predlau liste za izbor lanova predstavnikih tijela na nain propisan njihovim statutom, odnosno posebnom odlukom donijetom na temelju statuta. Odredba o nunosti potivanja ravnopravnosti spolova sadrana je u lanku 15. st.3. Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je duan voditi rauna o naelu ravnopravnosti spolova. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prati primjenu naela ravnopravnosti spolova i u izboru lanova/ica opinskih i gradskih vijea te upanijskih skuptina i Gradske skuptine Grada Zagreba.

ene i politika danas Kao to je ranije navedeno, u Republici Hrvatskoj ene ine veinu (52%) ukupnog stanovnitva. injenica je da je u hrvatskom je drutvu oigledna prisutnost malog broja ena u politikom ivotu, poevi od najvieg dravnog tijela, gdje se donose odluke, do niih. Polazei od socijalistikog sustava, ene su bile nedovoljno zastupljene na najviim nivou odluivanja ( oko 20%). Prvim viestranakim izborima drastino je smanjena zastupljenost ena u Saboru, upanijskim i Opinskim skuptinama (pad na 4,8 %). Takav omjer zastupljenosti ena izjednaio je Republiku Hrvatsku sa zemljama poput Irana, Sudana i Rumunjske. 1996. godine u Zastupnikom domu Sabora od 127 zastupnika, 11 su bile ene (8,7%), dok su u upanijskom domu Sabora od 68 zastupnika bile samo 4 ene. 2000.g., uz veliki angaman enskih nevladinih organizacija, zagovaraju se interne enske kvote politikih stranaka i dolazi do stanovitih pomaka.. Hrvatski sabor je imao 151 zastupnika, od toga je bilo 31 ena (20,52%). Iste godine enama je povjereno voenje Odbora za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo,razvoj i obnovu, Odbora za rad i socijalnu politiku, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te Odbora za obitelj, mlade i sport 2003. godine, na listama za parlamentarne izbore bilo je oko 22 % ena.

12

Danas , u ukupnom broju od 152 zastupnika u 5. sazivu Hrvatskog sabora 32 su ene, odnosno njih 21%, dvije ene su potpredsjednice Sabora, jedna je potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, 4 su ministrice (28,7%). ene, lanice Vlade, dobile su voenje resora bitnih za sveukupna drutvena zbivanja; obitelj, pravosue, branitelje i meugeneracijsku solidarnost, zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo, te resor vanjskih poslova i europskih integracija. Meutim, drugaija je situacija kada se govori o lokalnim izborima i zastupljenosti ena na lokalnom nivou. Uee ena na izborima i rezultati provedenih izbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, 2005. godine, bili su tek neto vei i bolji od prethodnih rezultata. Ti rezultati pokazali su neuspjeh u odnosu na predviene ciljeve prema Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2001.-2005., kada je predviano poveano ukljuivanje ena na svim nivoima vlasti, u Saboru i lokalnim jedinicama na najmanje 30%. Naalost, ene aktivne u politikom ivotu, te kandidatkinje na izborima, esto su izvrgnute razliitim oblicima diskriminacije, poniavanju i uvredama. Ovakvi oblici ponaanja zabiljeeni su i u najviem zakonodavnom tijelu, Hrvatskom saboru, medijima i dr. Izvjetaji nevladinih organizacija koje prate poloaj ena, govore da mnoge ene nisu dovoljno niti upoznate s mogunostima prijavljivanja diskriminacije, niti su dovoljno ukljuene u procese donoenja odluka. Sve to zajedno, je dobar pokazatelj, nunosti ustrajanja u nastojanjima ostvarivanja potpune ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Predstoji nam iekivanje da li e biti usvojeni njihovi zahtjevi za zakonskim normiranjem po kojemu na kandidacijskim listama nee moi biti jednog spola manje od 40%, zahtjevi za dosljednom uporabom imenica enskog i mukog roda u svim izbornim zakonima te za davanjem ingerencija nadlenim izbornim povjerenstvima uklanjanja lista bez odreenog postotka ena iz izborne utakmice.

Zakljuak
Na kraju ovog dijela prirunika u kojemu je predstavljen niz najznaajnijih zakona i meunarodnih ugovora kojima se promiu prava ena i ravnopravnost spolova, moemo ponoviti injenicu da je u nastojanjima za to bri prijem u punopravno lanstvo EU, Republika Hrvatska u nekoliko proteklih godina donijela niz znaajnih dokumenata i zakona, te usvojila niz izmjena i dopuna postojeih zakona, upravo na podruju ravnopravnosti spolova. Meutim, moramo priznati da potpuna ravnopravnost mukaraca i ena nije ostvarena. U uvodnom dijelu navedeni su najei primjeri krenja prava ena i njihove zapostavljenosti, te se time jasno pokazuje da doneseni i usvojeni zakoni jesu veliki pomak i iskorak na bolje, ali predstavljaju samo mogunost za daljnja postignua. Republika Hrvatska je donoenjem ranije navedenih zakona pokazala svoju odlunost u provedbi ravnopravnosti spolova, ali potrebno je jo mnogo politike volje za potpuno uklanjanje diskriminacije ena i osiguravanje jednakih prava svima.

13

Literatura:
Ustav Republike Hrvatske, III izdanje, Narodne novine, 2002. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine 33/01 Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javbosti o Europskoj uniji i pripremama za lanstvo; Narodne novine, 2006. Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Narodne novine 44/05 R.Markovi-S.Maurus: Vodi kroz lokalnu i mjesnu samoupravu, Organizacija za graanske inicijative Osijek, 2003. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sa protokolima Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacija ena, www.babe.hr Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 116/03 Zakon o radu (proieni tekst) s komentarima, TIM press, Zagreb 2005. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, 2005. Zakon o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva, Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Osijek, 2001 Teodor Anti: Primjena Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi; Narodne novine 2002. Josip Juraj/ Magda Miholi: Zbirka propisa iz podruja ustavnog prava, lokalne uprave i samouprave; Indrija-Zagreb Prurunik: ena i razvoj zajednice, OGI, 2005. Prirunik: Lokalna samouprava i graani, OGI, 2005. Vodi kroz hrvatsku lokalnu i regionalnu samoupravu; Opine,gradovi i upanije u Hrvatskoj, HILS, 2005. Uimo o Europskoj uniji, Ministarstvo za europske integracije Zakon o politikim strankama, Narodne novine Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova i Program provedbe Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova, NN 112 / 01 Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji, www.babe.hr Internet stranica: www.sabor.hr Internet stranica:www.prs.hr Internet stranica:www.vlada.hr Uredba Vlade Republike Hrvatske o Uredu za ravnopravnost spolova, www.vlada.hr Internet stranica: www.babe.hr Internet stranica: www.zenska-mreza.hr ; Izvjetaj o stanju ljudskih prava u 2005.godini Slubeni glasnik Grada Osijeka: Odluka o mjesnoj samoupravi; Osijek 2002. Statut Grada Osijeka; Slubeni glasnik-2001. Odluka o postupku provedbe izbora za vijea mjesnih odbora i gradskih etvrti; Slubeni glasnik Pravila o radu mjesne samouprave Pravila G Novi grad 1999. Poslovnik o radu vijea mjesne samouprave Poslovnik G Novi grad 1999. Program rada gradske etvrti Novi grad 1999.

14

Izrada projektnog prijedloga

Za rad vae udruge i provedbu konkretnih aktivnosti potrebna su izvjesna sredstva. Ta sredstva moete prikupiti na razliite naine i iz razliitih izvora: prihodi od lanarine, novana participacija korisnika, prilozi graana, prodaja roba ili usluga (tzv. neprofitno poduzetnitvo). Jedan od izvora financiranja su i sredstva dobivena od donatora. Po jednom kriteriju donatore moemo podijeliti na tuzemne (u argonu uobiajeno: domae) i inozemne (strane). Donatori mogu biti pojedinci (to je tipino za humanitarne akcije) ili razliite organizacije. Pojedinci uglavnom daruju manja sredstva: ta su davanja temeljena na filantropiji, i esto predstavljaju simbolini izraz drutvene solidarnosti i potpore nekoj ideji, osobi ili drutvenoj grupi. Vei iznosi uglavnom dolaze od razliitih organizacija: nekima od njih dodjela novca je glavna zadaa, a za neke od njih to je samo jedna od djelatnosti kojima se bave. U prve spadaju fondacije ili zaklade. Osniva zaklade moe biti fizika osoba (ili grupa ljudi), tvrtka (ili vie njih), nevladina udruga ili tijelo dravnog aparata (grad, opina, upanija, parlament, vlada). U donatore kojima je dodjela novca samo usputna djelatnost ponovo moemo navesti tvrtke (koje dio svog profita usmjeravaju u razvoj zajednice), nevladine udruge ili organizacije (koje financiraju projekte komplementarne njihovoj misiji) i dravna tijela (koja prenose dio svojih ovlasti, zadataka i financijskih sredstava na druge subjekte koji e te poslove obaviti jeftinije, bre ili uinkovitije). Neovisno o tome, svaki ozbiljan donator ima jasnu sliku o tome zato, to, gdje i kako eli financirati, te s koliko novca. Sve to definirano je donatorskom politikom. Donatorsku politiku kreira osniva prilikom osnivanja fondacije, odnosno organizacija prije poetka dodjele sredstava. Meutim, donatorska politika konkretnog donatora moe se promijeniti uslijed promjena u drutvu (novi prioriteti u zajednici, preporuke primatelja potpore, ulazak novih donatora na donatorsko trite itd.). Donatorska politika razraena procedurom dodjele sredstava. Procedura je paket pravila, odluka i dokumenata koja ima za cilj to efikasniju raspodjelu sredstava u skladu s ciljevima donatora. Nain objave natjeaja, nain prijave, visina donacije, postupak odabira prijavljenih projekata, nain monitoringa i evaluacije financiranih projekata, obveze primatelja donacije, sustav kontrole utroka sredstava...samo su neka od pitanja koje definira procedura dodjele sredstava. Raspodjelu sredstava donator moe prakticirati na temelju direktnog poziva upuenog jednom subjektu ili nekolicini njih ili na temelju javnog natjeaja.

Raspodjela na temelju poziva prakticira se rijetko: uglavnom kada je tematsko podruje financiranja vrlo specijalizirano, te nema puno kandidata koji se njima bave. Drugi je sluaj kada se donator obraa iskljuivo ranijim primateljima sredstava iz njegovog fonda, ili na preporuku drugog donatora s kojim prisno surauje. Trei je sluaj kada donator nije plasirao sva sredstva iz fonda kojim raspolae, pa to eli efikasno uiniti prije zatvaranja donatorskog programa ili slijedeeg ciklusa financiranja. U pravilu, raspodjela sredstava obavlja se na temelju javnog natjeaja. U tom sluaju, tekst natjeaja objavljuje se na nain da bude dostupan svim potencijalnim kandidatima, bilo da su donatoru poznati ili nepoznati. Natjeaj moe biti objavljen u tisku, web stranici, javnim glasilima... moe biti upuen jedinicama lokalne uprave ili centrima potpore uz molbu da natjeaj proslijede svim interesentima na njihovom podruju. Dakle, donator u tom sluaju treba uiniti sve kako bi informacija o natjeaju dola do svih potencijalnih aplikanata, odnosno primatelja potpore. Tko moe biti primatelj potpore? To ovisi o politici konkretnog donatora, odnosno natjeajnoj proceduri. Dakle, donator sam odluuje tko uope moe doi u izbor za dodjelu sredstava. Tako natjeaj moe biti namjenjen iskljuivo udrugama; drugi tijelima lokalne samouprave; trei lokalnim institucijama; etvrti tvrtkama, itd.*** Na koji nain zatraiti sredstva od donatora? Da bi donator uope razmatrao va zahtjev za donaciju, prethodno mu trebate obrazloiti svrhu i sadraj vaeg projekta. Obrazloenje projekta u pisanoj formi zove se projektni prijedlog. Zato projektni? Odgovor je jasan zato to se odnosi na projekt. Zato prijedlog? Zato to je projektni prijedlog dokument kojim svoj projekt nekome predlaete. Kome ga predlaete? Zbog ega ga predlaete? Razlozi, motivi ili oekivanju mogu biti vrlo razliiti: predlaete nekom da se ukljui u provedbu projekta; da postane korisnik projektnih aktivnosti; da postane provedbeni partner; upoznajete nekog s vaom idejom ili planom jer traite njegovo/njezino miljenje, suglasnost ili preporuku; traite financijsku ili drugu potporu vaem projektu. Svaki (ozbiljan) donator u sklopu natjeajne dokumentacije razrauje i prijavni obrazac. Prijavni obrazac tipizirani je dokument koji upuuje aplikanta kako obrazloiti sve aspekte projektnog prijedloga o kojima donator trai informaciju. Pojedini donatori i konkretni donatorski programi imaju svoje specifine ciljeve, to je u tom sluaju vidljivo i u samom projektnom obrascu, kroz specifina pitanja koja rijetko susreemo u prijavnim obrascima drugih donatora. Meutim, neovisno o tome, u svakom projektnom obrascu moemo pronai etiri osnovna dijela: 1. Opi podaci o aplikantu 2. Saetak projekta 3. Detaljan opis projekta

4. Proraunska tablica (s obrazloenjem) 1. Opi podaci o aplikantu U ovom dijelu donator trai osnovne informacije o vama. Ovaj dio projektnog prijedloga vaa je osobna iskaznica, jer ima funkciju predstavljanja ili upoznavanja. Uobiajeni podaci traeni u ovome dijelu odnose se na slijedee: Naziv aplikanta Adresa Kontakti (tel, fax, e-mail, web stranica) Odgovorna osoba ovlateni zastupnik Misija organizacije Podruje djelovanja (zemljopisno i tematski) Godina osnivanja Broj lanova Odnos izmeu donatora i primatelja donacije ima nekoliko dimenzija: jedna od njih je i dimenzija poslovnog odnosa. Prije no to s nekim ulazite u posao, naravno da elite znati s kim imate posla. To se odnosi kako na vas, tako i na donatora. I dok vi oito imate osnovne informacije o donatoru (jer bilo bi krajnje neozbiljno obratiti se za potporu nekome o kome nemate blagog pojma), vi ste za donatora moda potpuna nepoznanica, jedni u moru onih koje ele njihov novac. Budui da ste time kandidati za poslovnog partnera odnosnog donatora, sasvim je jasna elja donatora da stekne sliku o vama. Pored navedenih podataka, zahtjevniji donatori ponekad trae i slijedee: Organizacijska shema aplikanta Ukupni godinji proraun Glavni donatori i primljeni iznosi Broj iro-rauna i banka Kontakti osoba, institucija i donatora koje mogu potvrditi vjerodostojnost navedenih informacija 2. Saetak Drugi standardni dio projektnog obrasca odnosi se na saetak projektnog prijedloga. Saetak jest sumirani projektni prijedlog koji ima za zadau u kratkim crtama predoiti osnovne elemente projektnog prijedloga. Na samom poetku obrade vaeg projektnog prijedloga, donator eli znati o emu je u projektnom prijedlogu rije, odnosno, prosto reeno, za to traite njihov novac. Iz tog razloga saetak treba biti jasan i jezgrovit. Dobar saetak sadri slijedee informacije o planiranom projektu: svrha projekta, zemljopisna lokacija provedbe, glavne aktivnosti (eventualno i metodologija), tip i broj korisnika, te oekivani cilj(evi). Donator uglavnom daje smjernice aplikantu izrijekom postavljajui fiziki okvir saetka: to mogu biti 3 reenice, 5 reenica, 100 rijei, pola stranice ... ukoliko je rije o

velikom i zahtjevnom projektu za koji projektni prijedlog premauje 30 stranica, nije neuobiajeno da se saetak prikae na 2 ili vie stranica. Sve navedeno strpati u 3 reenice!? Je li to mogue!? Jest! Kao i sve drugo, i umijee sastavljanja saetka projekta iziskuje vjebu. Za poetak, pokuajte izraditi saetak projekta koji ste ve proveli s uspjehom. On za vas nije nepoznanica, ve ga poznate u duu: za razliku od projekta koji tek planirate, ovdje ve znate ishod projekta i njegove konkretne rezultate. Dakle: Kroz projekt (ime projekta) koji smo provodili (gdje) za potrebe (tip i broj korisnika), provedeno je (vrsta aktivnosti i broj), rezultati kojih su 1_____; 2________; 3______; ... Saetak napiite na samom poetku izrade projektog prijedloga, kako biste ga mogli pogledati s vremena na vrijeme tijekom procesa izrade. Vratite se na saetak kada dovrite izradu ostalih dijelova, ponovno ga razmotrite i evantualno ga dopunite. Na taj ete nain saetak osvjeiti novim aspektima projekta koji su vam se otvorili tijekom procesa.

3. Detaljan opis projekta U ovom dijelu trebate detaljno iskazati sve aspekte planiranog projekta. Nastojte biti jasni i iscrpni o kvaliteti ovog dijela projektnog prijedloga uvelike ovisi hoe li vam projekt biti odobren ili ne. U ovom dijelu potrebno je navesti: Opis zajednice Opis stanja: potrebe/problemi/mogunosti Ranije iskustvo aplikanta Cilj projekta Aktivnosti Rezultati Korisnici Evaluacija Projektni tim Vidljivost Odrivost

Opis zajednice U ovom dijelu predstavljate zajednicu u kojoj namjeravate provesti projekt. Uz ime mjesta, grada ili ireg podruja, navedite administrativnu pripadnost (opini, odnosno upaniji). Poeljno je navesti broj stanovnitva, te ga dodatno opisati po osnovnim znaajkama bitnim za sam projekt. Ovisno o karakteru projekta, to moe biti dobna, socijalna, obrazovna ili nacionalna struktura. Dobro je navesti osnovne gospodarske djelatnosti (na pr: u naem selu veina stanovnika bavi se poljoprivredom).

Opis stanja: potrebe/problemi/mogunosti Rubrika u kojem trebate opis stanje u lokalnoj zajednici daje vam mogunost da obrazloite ZATO u stvari elite provesti konkretni projekt. Ponekad e prijavni obrazac ovu rubriku definirati kao opis potreba ili opis problema na koje elite odgovoriti svojim projektom. Neovisno o tome, ljudi su skloni u ovom dijelu iznositi iskljuivo probleme, to nije dobro. Imajte na umu: nalije svakog problema jest konkretna POTREBA. Probleme ukratko navedite, te (opet ukratko) opiite njihov izvor i posljedice na zajednicu. Nakon toga se okrenite POTREBAMA i MOGUNOSTIMA za rjeavanje problema, konkretnim akcijama kojima ete stanje poboljati i u konanici unaprijediti ivot u vaoj zajednici. Ranije iskustvo aplikanta Vae ranije iskustvo nedvojbeno je znaajno za kvalitetu provedbe vaih buduih projekata. To se odnosi na sve projekte koje ste provodili, ali se pokuajte koncentrirati na one koji su po svojoj temi slini projektu na koji se odnosi projektni prijedlog. Istaknite naziv projekta, vrijeme i mjesto provedbe i najznaajnija projektna postignua. Eventualno moete navesti i donatore konkretnih projekata. Korisnici Zbog koga radite projekt? Kome je namjenjen? Koga ete i kako ukljuiti u projektne aktivnosti? Kako e projekt utjecati na osobe ukljuene u aktivnosti kakve e oni imati koristi od vaeg projekta? To su pitanja vana za opis korisnika vaeg projekta. Imajte na umu korist odnosno dobrobit korisnika treba biti najvaniji motiv za pokretanje svakog projekta. Pored oekivanog broja korisnika, svakako navedite njihove najvanije znaajke, s naglaskom na one od posebne vanosti za projekt. To su ba one znaajke zbog kojih ste konkretne aktivnosti namijenili upravo toj grupi osoba. Na pr: korisnici naeg projekta su osobe stare 70 i vie godina i nemone osobe s podruja nae opine koje imaju primanja manja od 1.200 Kn. Najopenitiji odgovor: nai korisnici bit e svi mjetani izrazito je nepopularan meu osobama koje procjenjuju kvalitetu projektnog prijedloga. Stoji injenica da je ponekad taj odgovor i toan (ukoliko na pr. planirate projekt ureenja ceste koja prolazi kroz centar sela), ali se u veini sluajeva ipak moe preciznije odrediti. To moete postii podjelom na direktne i indirektne korisnike. Direktni korisnici su oni koje ukljuujemo u projektne aktivnosti, te e imati neposrednu korist od projekta, dok e indirektni korisnici dobrobit od projekta imati posredno. Prilikom izrade projektnog prijedloga, ali i same provedbe projekta, fokusirajte se prvenstveno na uinak koji e va projekt imati na direktne korisnike.

Cilj/ciljevi projekta

Zamislite da ste na kraju provedbe projekta... kako stoje stvari nakon to se proveli sve projektne aktivnosti? Ramislite o svrsi vaeg projekta. to u stvari projektom elite postii? to e biti drukije uslijed provedbe projekta? Kakvim e promjenama rezultirati projektne aktivnosti? Kako e se projekt odraziti na direktne korisnike (one zbog kojih u prvom redu projekt provodite) i na cijelu zajednicu? To su pitanja o kojima trebate razmisliti kako biste naveli i osvjestili sve planirane ciljeve, moda i neke na koje u prvi mah niste ni pomiljali. Na kraju ih sumirajte i pobrojte po prioritetu. Ciljevi moraju biti ostvarivi i realni: postavljanje previsokih ciljeva esto rezultira razoarenjem.

Aktivnosti Sve projektne aktivnosti uredno navedite i opiite. Aktivnosti je poeljno navesti po natuknicama ili rednim brojevima, nakon ega ih potanko opiite jednu po jednu. Navedite zato ih radite (u kojoj su vezi s ostvarenjem cilja projekta), za koga (broj i tip korisnika pojedine aktivnosti), te koliko esto. Spomenite format aktivnosti (na pr. cjelodnevna radionica), metodologiju (na pr. rad u malim grupama, individualne terapije i sl.). U opisu aktivnosti navedite posebne zahtjeve za provedbu konkretne aktivnosti obzirom na mjesto provedbe (terenski rad, kola u prirodi), strunosti provoditelja (psiholog koji provodi seanse psihosocijalne potpore) ili osobina korisnika (teko pokretne osobe, gluhonijeme osobe). Aktivnosti iskaite i brojano gdje god je to mogue. Rezultati Rezultati trebaju biti mjerljivi. Razmislite o tome kako ete ih izmjeriti. Razmislite o moguim rezultatima van onih na koje ciljate to su nusprodukti vaeg projekta, ali to ne znai da su manje vrijedni. Rezultate izrazite brojane gdje god je to mogue. Projektni tim Ovdje navedite sve osobe koje e biti ukljuene u pripremu i provedbu projektnih aktivnosti. Pozicije lanova tima navedite po hijerarhiji, odnosno po vanosti njihovih uloga u projektu. Standardna i vodea pozicije je voditelj projekta (project leader, project manager). Ukoliko projekt iziskuje dodatnu potporu, ukljuite poziciju asistenta projekta. Zahtjevniji projekti s veim brojem aktivnosti koje se provode na razliitim lokalcijama iziskuju djelovanje koordinatora projekta. Pored navedenih pozicija, u projekt moete ukljuiti supervizora - osobu koja e vriti superviziju projekta, odnosno nadgledati provodi li se projekt u skladu s pravilima struke, vremenskim rokovima i drugim aspektima projekta definiranim projektnim prijedlogom, zakonom, ugovorom o donaciji i specifinim zahtjevima donatora.

Evaluacija, Vidljivost i Odrivost projekta Pojedini donator trai da mu opiete nain evaluacije (procjene uspjenosti), vidljivost projekta u javnosti (kroz tiskani materijal), te odrivost projekta (nastavak financiranih aktivnosti projekta i dugoronost njegovih utjecaja na zajednicu. 4. Proraun projekta: Proraun projekta je dokument koji sadri sve trokove koji proizlaze iz provedbe konkretnog projekta. Proraun se definira u tablici koja je sastavni dio obrasca za prijavu prijedloga projekta. Kao to je sluaj s obrascem za prijavu, I proraunska tablica moe sadrajem I oblikom varirati od donatora do donatora. Bitno je rei da, neovisno o izgledu, treba sadrajem iskazati sve projektne trokove. Standardne proraunske kategorije su direktni trokovi reijski administrativni trokovi operativni trokovi plae I honorari Bitno je da navedete osnovne znaajke pojedinog troka: jedinicu mjere, broj potrebnih jedinica, cijenu po jedininoj mjeri, te ukupni iznos pojedninog troka. Pored toga navedite ukoliko dio pojedinog troka pokrivate iz drugog izvora: sredstava drugog donatora, vlastitih izvora, donacijom grana ili tvrtki. Takoer naznaite koji udio konkretnog troka traite od donatora kojem ste uputili zahtjev za donaciju. Uz zbroj trokov NE ZABORAVITE ISKAZATI VALUTU u kojoj iskazujete troak. Jednom usvojeni trokovnik donator vam nee poveati: I eventualne izmjene unutar odobrenog prorauna iziskuju sloenu proceduru koja minimalno iziskuje pismeni zahtjev donatoru uz obrazloenje, te isto tako pismeno odobrenje donatora.. To je svakako nepotrebna komplikacija koju moete izbjei paljivim planiranjem trokova. Izrada trokovnika umjetnost je za sebe. Nakon izrade trokovnika, dajte ga na reviziju osobi zaduenoj za financije u vaoj udruzi.

Rezime Na kraju, ne zaboravite izrada projektnog prijedloga jest vjetina koja se razvija vjebom. Budite uporni, radite timski, informirajte se o natjeajima i aplicirajte svoje projektne prijedloge i uspjeh nee izostati.

U prilogu ete nai pojmovnik koritenih izraza koji e vam omoguiti lake razumijevanje teksta, kao i obrazac za prijavu mikroprojekata koje je izradio tim OGIPartneri za Lokalne Inicijative. Ovaj obrazac koristio se u procesu dodjele sredstava u sklopu CroNGO Programa suradnje i razvoja zajednice.

POJMOVNIK Radi potpunog razumijevanja predstavit emo termine koritene u ovom prilogu. Pored naziva na hrvatskom jeziku, navest emo i najee koritene izraze na engleskom. Dionik (eng. Stakeholder: Stake=ulog, udio; holder=posjednik) osoba, drutvena grupa ili organizacija koja ima interes u konkretnoj stvari Donator - osoba ili organizacija koja daje sredstva za provedbu projekta ili konkretne projektne aktivnosti In-kind donacija - nenovana potpora projektu Projekt - sustavno planirana i provedena djelatnost Projektni ciklus ivotni ciklus projekta od poetne ideje do zavretka svih projektnih obveza. Projektni prijedlog - alat upravljanja projektnim ciklusom, pisani dokument koji obrazlae razliite aspekte konkretnog projekta Projektni tim - organizirana grupa ljudi zaduena za provedbu projekta

Kralja Petra Svaia 36, 31000 Osijek tel: 031/582-292; fax:031/582-291 e-mail:ogi1@os.t-com.hr

POTPORA HRVATSKIM NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA (CroNGO)

Program suradnje i razvoja zajednice

Obrazac za prijavu prijedloga mikroprojekata

(Brodsko posavska, Osjeko baranjska, Poeko slavonska, Virovitiko podravska i Vukovarsko srijemska upanija) Broj stranica ispunjenog obrasca (bez obrazloenja i tablice prorauna te priloga) ne smije biti vei od 6. Broj stranica priloga ne smije biti vei od 5. Prijava se treba sastojati od 1 originala (s prilozima) i 5 preslika (s prilozima). Obrazac je potrebno popuniti sukladno smjernicama navedenim u Uputama za prijavu prijedloga projekata. Prijavu prijedloga projekta za podruje Slavonije i Baranje moete poslati ili dostaviti na adresu: Organizacija za Graanske Inicijative, Kralja Petra Svaia 36, 31000 Osijek

za podruje Slavonije i Baranje

ACADEM Y FOR EDUCATI ON AL DEVELOPM EN T

CroNGO program financira Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID), a provodi Academy for Educational Development (AED) temeljem kooperativnog ugovora pod brojem 160-A-00-01-00109-00

I. Osnovni podaci o prijavljenoj organizaciji

1) Naziv udruge ili lokalne graanske inicijative (molimo navedite i engleski naziv ako ga imate):

2) Adresa: 3) Telefon: 6) Odgovorna osoba: 4) Fax: 5) E-mail i internetska stranica:

Na pitanja 7-10 odgovaraju samo registrirane udruge

7) Misija ili svrha djelovanja organizacije:

8) Broj lanova udruge u trenutku podnoenja ovog zahtjeva: volonteri: _______ 9) Opiite glavnu ciljnu grupu (tj. korisnike) Vae organizacije. S koliko lanova te grupe radite? _______

zaposleni: _______

10) Ukratko predstavite nekoliko svojih najvanijih provedenih projekata, njihove rezultate i mjesta provoenja aktivnosti.

Na pitanja 11-13 odgovaraju samo Lokalne Graanske Inicijative 11) Mjesto i datum osnivanja:
12) Zato ste pokrenuli ovu inicijativu? to elite unaprijediti svojim djelovanjem?

13) Popis lanova inicijative (ime i prezime, adresa i potpis). Po potrebi, priloite dopunu popisa. 1. ________________________ ___________________________________ __________________ 2. ________________________ ___________________________________ __________________

3. ________________________ ___________________________________ __________________ 4. ________________________ ___________________________________ __________________ 5. ________________________ ___________________________________ __________________ 6. ________________________ ___________________________________ __________________ 7. ________________________ ___________________________________ __________________ 8. ________________________ ___________________________________ __________________

II. Osnovni podaci o projektnom prijedlogu 1) Naziv projekta: 2) Voditelj/ica projekta: 3) Telefon ili mobitel voditelja/ice projekta:

4) Oznaite iskljuivo jedno projektno podruje (Vie informacija o projektnim podrujima moete pronai na 4. stranici Uputa za prijavu prijedloga projekata.): a) Otkrivanje gospodarskih potencijala zajednice b) Turizam po mjeri zajednice c) Javni prostori mjesta za graane 5)Trajanje projekta od _____________ do ____________ 6) Opis zajednice. Navedite podruje odvijanja projekta (grad, opina, upanija):

Opiite lokalnu zajednicu u kojoj namjeravate provesti projekt (broj stanovnika, dobna i/ili obrazovna struktura stanovnika, prometna povezanost, razvijenost gospodarstva ili drugi podaci za koje smatrate da su vani za projektni prijedlog):

7) Potpis predsjednika/ce i peat udruge (za LGI-je samo potpis voditelja):

III. Opis projekta 1) Potrebe zajednice. Opiite potrebe vae lokalne zajednice na koje elite odgovoriti ovim projektom. Kako problem utjee na vau zajednicu? Kako ste utvrdili potrebe?

2) Cilj, aktivnosti i rezultati projekta. Koji je glavni cilj Vaeg projekta?

Navedite aktivnosti koje ete provesti kako bi postigli postavljen cilj.

Koje rezultate i konkretne promjene oekujete nakon provedbe ovog projekta? Usporedite lokalnu zajednicu prije i poslije provedbe projekta.

3) Radni plan projektnih aktivnosti. Molimo popunite sljedeu tablicu s obzirom na aktivnosti navedene u prethodnom pitanju. Aktivnost Odgovorna osoba Razdoblje
(mjeseci provedbe)

Oekivani rezultat

4) Korisnici (osobe na koje se provedbom projekta izravno utjee). a) Koliko osoba e biti izravni korisnici vaeg projekta? ________ b) Opiite te korisnike s obzirom na njihove zajednike osobine ili potrebe (spol, dobna/ /obrazovna/etnika skupina ili neto slino ukoliko je vano za va projekt).

5) Ukljuenost lokalne zajednice u projektne aktivnosti. a) Koliko volontera planirate aktivno ukljuiti? ________ b) Objasnite kako e volonteri lokalne zajednice aktivno sudjelovati u organiziranju i provedbi projektnih aktivnosti i objasnite to e raditi.

c) Objasnite na koji e nain sljedee lokalne institucije biti ukljuene u provedbu projekta: lokalne vlasti

poslovni sektor

druge partnerske organizacije (turistiki uredi, zadruge, ustanove i slino)

6) Ostale potpore projektnim aktivnostima.

a) Opiite potporu vae zajednice ovom projektu s obzirom na vrstu potpora (financijske potpore, volonterski rad, plaanje robom ili uslugama tj. u naturi) te navedite kunske vrijednosti tih potpora. Vrsta potpore potpore 1. 2. 3. . . 7) Obavjetenost zajednice o projektnim aktivnostima. a) Kako ete obavijestiti mjetane, korisnike i ostale o Vaim projektnim aktivnostima i rezultatima? Izvor potpore Iznos

b) Opiite promotivnu aktivnost vaeg projekta (tisak publikacije ili organizacija nekog javnog dogaaja).

c) Kako ete u svoj projekt ukljuiti medije?

8) Uspjenost projekta. Kako ete ispitati je li projekt uspjeno proveden?

9) Nastavak aktivnosti. a) Objasnite kako e se rezultati ovog projekta odraziti na budunost zajednice.

b) Navedite kratki plan nastavka aktivnosti ovog projekta.

III. Obrazloenje prorauna Obrazloenje neke od stavki prorauna za koje udruga/inicijativa smatra da ju je potrebno obrazloiti.

Prilozi (broj stranica ne smije biti vei od 5!): preslika registracije udruge (obavezno) ivotopis kljunih projektnih osoba, pisma potpore koja dokazuju suradnju i partnerstvo s organizacijama i ustanovama zajednice, promotivni materijali i novinski lanci (neobavezno)

PRORAUN PROJEKTA (izraen u kunama)

Opis trokova Jedinica mjere Koliina Ukupan iznos Doprinos zajednice Traeni iznos od OGI-ja

Trokovi provedbe projekta (direktni trokovi) a) b) c) d) e) f) UKUPNO: Oprema (molimo specificirajte vrstu opreme i troak): a) b) c) UKUPNO: Operativni trokovi:

a) potarina b) telefon/Internet c) bankovni troak

UKUPNO: Putni trokovi (2 dolaska u Osijek):

a)

UKUPNO: Najam ureda i reije (molimo specificirajte):

a)Najam b)Reije

UKUPNO: Ostalo a) b) c) UKUPNO: UKUPNI TROKOVI PROJEKTA:

Proraun projekta potrebno je napraviti u skladu s Uputama za prijavu prijedloga projekta!

POPIS ZA PROVJERU OSNOVNIH ZAHTJEVA PRI PODNOENJU PRIJAVE NA NATJEAJ CroNGO PROGRAMA SURADNJE I RAZVOJA ZAJEDNICE Prije podnoenja prijave provjerite da li ste odgovorili na osnovne zahtjeve CroNGO Programa.

Molimo oznaite () ispunjavanje svakog od navedenih zahtjeva.

1. lanovi udruge proitali su OGI-jeve Upute za prijavu projedloga projekta i u skladu s njima popunili obrazac za prijavu projekta. 2. Udruga/inicijativa je u okviru jednog kruga natjeaja prijavila samo jedan projektni prijedlog.

3. Prijava je dostavljena Organizaciji za graanske inicijative 4. Prijava je podnesena potom ili dostavom. 5. Udruga/inicijativa je odgovorila na sva pitanja iz projektnog obrasca. 6. Prijava se sastoji od 1 originala (s prilozima) i 5 preslika (s prilozima). 7. Broj stranica prijave (bez obrazloenja i tablice prorauna te priloga) nije vei od 5. 8. Broj stranica priloga nije vei od 5. 9. Udruga je priloila presliku registracije. 10. Projekt se provodi najire na podruju jedne upanije. 11. Ukoliko je podnositelj prijedloga podrunica krovne udruge, priloeno je pisano odobrenje svoje sredinjice. 12. Udruga je ispunila tablicu prorauna u skladu s Uputama za prijavu prijedloga projekta (to ukljuuje kunsku vrijednost doprinosa zajednice u visini najmanje 25% traenog iznosa). 13. Svaka stavka prorauna izravno je povezana s odreenom aktivnosti. 14. U proraun su ukljueni putni trokovi za dva odlaska do sjedita OGI-ja (Osijek)

Molimo oznaite () dostavu dodatnih materijala.

1. Udruga/inicijativa je priloila pismo(a) potpore koja dokazuju suradnju i partnerstvo s organizacijama i ustanovama zajednice. 2. Priloeni su lanci iz novina, broure i slini promotivni materijali o dosadanjem radu udruge/inicijative.