OP TE U ENJE O PRAVU 1.

Seminarski

2. Pojam tuma enja prava i vrste tuma enja prava Pojam tuma enja (uop te): Radi se o tuma enju materijalne pojave gdje postoji oda ilja koji oda ilje materijalnu pojavu (znak) i drugo lice koje prima i tuma i taj znak. Npr. Brodovi komuniciraju svjetlosnim znacima (morzeova azbuka) ili zastavicama. to se ti e prava, oda ilja je parlament, a primalac je tuma zakona. Tuma i zakona (mogu biti dr avni i nedr avni): a) Dr avni organi b) Privatna lica u postupku primjenjivanja prava. Ovo tuma enje nije obavezno i nema onu snagu koju ima tuma enje koje vr e dr avni organi c) Nau nici (pravna nauka) Ovo tuma enje ima odre eni zna aj i ulogu, mada nije obavezno, tj. obavezuje snagom svog autoriteta Najve i autoritet kod tuma enja imaju sudovi jer svaki dan tuma e pravo. Tuma enje prava zna i utvr ivanje pravnog smisla pravne norme. Tuma enje mo e biti iroko (sistemsko) i tuma enje pojedine pravne norme. Sredstva tuma enja su jezik, logika, istorija norme, cilj norme, itd. Prema sredstvima postoje istoimene vrste tuma enja prava: 1. Jezi ko tuma enje je najva nije tuma enje jer je vezano za jezi ki tekst norme i norma se tuma i po pravilima jezika, interpunkcijskih znakova. Jezi ko tuma enje predstavlja utvr ivanje zna enja (sadr aja) norme upotrebom pravila jezika koja su standardizovana i kodifikovana u nauci o jeziku. S obzirom da se jezik sastoji od rije i, skupova rije i i inerpunkcijskih znakova, to se jezi ko tuma enje dijeli na leksi ko, gramati ko, sintasi ko i interpunkcijsko. Svaki jezi ki znak ima svoju sopstvenu ulogu i zna enje u tekstu, tj. nije suvi an i bezna ajan i ne smije se nanemarivati. Ukoliko znak ima vi e zna enja, prvenstveno se uzima ono koje je uobi ajeno i normalno, odnosno glavno zna enje, a ne sporedno i izuzetno zna enje. 2. Vezano i slobodno tuma enje. Vezano je ono koje se dr i striktno teksta norme, a slobodno nije vezano za tekst norme, tj. tuma potpuno slobodno tuma i pravnu normu. Postoje pristalice i jednog i drugog. Ipak, preovladava shvatanje da je pravilnije vezano tuma enje jer kod slobodnog tuma enja postoji opasnost da se ode u proizvoljnost. 3. Subjektivno tuma enje. Kod ovog tuma enja tuma tuma i volju tvorca norme. Tu se postavlja problem tvorca jer on nikada nije jedno lice. 4. Objektivno tuma enje je ono tuma enje koje normi daje cjelokupno dru tvo.

5. Stati ko i evolucionisti ko tuma enje. Stati ko je ono koje je norma imala u momentu dono enja norme, a evolucionisti ko je ono koje norma ima u momentu tuma enja. Osnova evolucionisti kog tuma enja je pretpostavka da se taj smisao mijenja (evoluira) od trenutka dono enja same norme do trenutka njene primjene. Npr. Prije 30 godina je bilo zabranjeno voziti preko 30 km/h. Stati kim tuma enjem, to bi zna ilo da je i danas zabranjeno voziti preko 30 km/h. 6. Sistematsko tuma enje. Ovde se norma tuma i u odnosu na cijeli sistem normi koji ine pravni sistem. Ovim tuma enjem se utvr uje pravo (istinito) zna enje pravne norme pomo u njenog povezivanja sa drugim normama u pravnom poretku i sistemu prava. 7. Istorijsko tuma enje. Kod istorijskog tuma enja ispituju se istorijske okolnosti od nastanka norme do momenta tuma enja norme. Istorijsko tuma enje prava predstavlja utvr ivanje zna enja norme tako to se ispituje uticaj razli itih dru tvenih okolnosti na dono enje pravnih normi kao i uslovi i razlozi za promjene koje je pravna norma do ivjela od trenutka dono enja do momenta tuma enja. 8. Ciljno tuma enje. Ovde se tuma i kakav cilj treba norma da postigne. Zadatak ciljnog tuma enja je da bli e ispita krajnji cilj norme i njenu vezu sa op tim ciljevima pravnog poretka. Npr. Norma je da se ide u vojsku sa 18 godina ili u kolu sa 7. Za vojsku moramo imati 18, ali za kolu ne moramo imati 7. 9. Analogija. Kod analogije tuma imo isto istim, a to zna i da ako postoji norma za jedan slu aj, onda na isti ili sli an slu aj koji nije regulisan primjenjujemo ovu postoje u normu. Analogijom se popunjavaju praznine. 10. Tuma enje razlogom protiv (argumentum a contrario). Npr. Norma glasi: Zabranjeno je i i lijevom stranom ceste. Da li je dozvoljeno i i s desne strane? Ako bi primjenili tuma enje analogijom slijedi da je zabranjeno i i i desnom stranom. Ako bi primjenili tuma enje razlogom protiv slijedi da je dozvoljeno i i desnom stranom. 11. Logi ko tuma enje. Metoda logi kog tuma enja sastoji se u utvr ivanju smisla teksta pomo u pravila logi kog mi ljenja. Logi ko tuma enje predstavlja provjeru i utvr ivanje zna enja norme primjenom pravne logike na zna enja dobijena trugim sredstvima tuma enja. Zaklju ak: Pravo tuma enje je ono tuma enje koje utvr uje pravi smisao norme, a do njega se dolazi primjenom svih ovih vrsta tuma enja, ali se najva nije jezi ko tuma enje. Sva ostala moraju se bazirati na tome. 3. Pojam dr ave i elementi dr ave Dr ava je organizacija koja raspola e monopolom fizi ke sile (vojska i policija) koja slu i da odr ava onaj na in proizvodnja koji je u interesu odre ene dru tvene zajednice. Moderna dr ava je zajednica slobodnih ljudi. Ratovi se vode zbog promjene svojinskih odnosa. Npr. II Svjetski Rat - dolazak komunizma (promjena svojinskih odnosa: privatno oduzeto i pretvorenu u dru tveno). Nakon zadnjeg rata se vra a na staro stanje. Francuska bur oaska revolucija. Do 1789. ovjek nije bio ovjek nego je prodavan sa zamljom. U SAD (rat Sjever-Jug) je

davanje prava crncima. Do II Svjetskog rata ene nisu imale radnu sposobnost. Napredak je generalno spor. Elementi dr ave: 1. Teritorija dr ave je cjelovit trodimenzionalan prostor na zemlji koji zauzima jedna dr ava. Cjelovitost zna i da je dr avna teritorija povezan prostor (ima izuzetaka: npr. Aljaska). Trodimenzionalnost zna i da se dr avnom teritorijom pored kopna (i mora) smatra vazdu ni prostor (do odre ene visine) kao i zemljina utroba ispod dr avnog kopna. Veli ina dr avne teritorije je odre ena dr avnom granicom. Po to se granice nalaze izme u dvije dr ave, potrebno ih je uspostaviti me udr avnim aktima. 2. Dr avna vlast je svojstvo dr ave, tj. njenih organa da izdaju obavezna pravila pona anja, a oni na koje se te pravila odnose su du ni da im se pokoravaju. Vlast pretpostavlja postojanje odnosa nadre enosti i podre enosti iza koga kao garant stoji monopol sile. Vlast je legitimni dru tveni odnos, a to zna i da ve inski broj dr avljana prihvata i odobrava ciljeve za ije ostvarenje se pravila propisuju. Jedna od karakteristika je to to dr avna vlast na svojoj teritoriji ima svojstvo suprematije, odnosno sve zajednice i pojedinci na njenoj teritoriji moraju po tovati njena pravila pona anja. 3. Narod, stanovni tvo. Sam pojam dr ave koji je opisuje kao zajednicu ljudi upu uje na to da dr ave nema i ne mo e biti bez ljudi. Narod jedne dr ave ine samo oni ljudi koji su sa dr avom u posebno pravno ure enom odnosu to podrazumjeva me usobna prava i obaveze. Taj odnos je ustvari dr avljanstvo. 4. Suverenitet (interni i eksterni). To je bitno svojstvo dr avne vlasti koje zna i da je dr avna vlast vrhovna vlast. Da je dr ava suverena, to zna i da je dr avni poredak poredak iznad koga nema vi eg poretka, a jedini poredak koji bi se mogao priznati kao vi i od dr avnopravnog poretka jeste me unarodnopravni poredak. Interni prema svojoj teritoriji, eksterni prema drugim dr avama. Vatikan je mini dr ava, ali je izuzetno suveren-mo an. Mo je i u proizvodnji (Njema ka je izgubila u II Svjetskom ratu jer je nadja ana u proizvodnji). EU ima 25 zemalja, ali SAD ima 53. Teritorija ne mora da bude jedinstvena (Aljaska). 4. Pojam i vrste demokratije i autokratije Pojam demokratije: vladavina naroda. Poredak u kome vlast pripada ve ini gra ana, u kome ve ina gra ana bira neposredne nosioce vlasti, kontroli e njihov rad i mo e ih pozvati na odgovornost se naziva demokratijom. U savremenom svijetu su iste demokratije objektivno nemogu e, a iste autokratije, iako mogu e, nisu po eljne i izlo ene su kritikama i pritiscima demokratske javnosti. Zbog toga su na sceni mje oviti oblici u kome preovla uju elementi jednog ili drugog oblika. Elementi: - Svijest gra ana, tj. politi ka kultura ili politi ka svijest gra ana kao osnov uspje nog u estvovanja u politi koj djelatnosti i uticanje na politi ku vlast kao stvarni politi ki subjekt, a ne kao objekt ne ijeg odlu ivanja. ovjek mora biti svjestan onoga to je dobro i onoga to je lo e za njega i za njegovu grupu, kao i za druge grupe globalnog dru tva.

Standard, materijalna neugro enost gra anja. Za potpuniju demokoratiju, za visoku kulturu koja uvijek prati, nu an uslov je vi i stepen materijalnog standarda. - Postojanje sloboda i prava, garancije za ostvarivanje prava. Nije dovoljno da sva ta i druga prava, koja su naj e e garantovana ustavnim normama budu samo deklarativna, ve su potrebna i efikasna sredstva za njihovo ostvarivanje i za titu. Sloboda medija, politi ki pluralizam, izbornost i smjenjivost najvi ih organa vlasti, zakonitost i ustavnost djelovanja dr avih organa i slu benih lica, javnost rada svih nosilaca dr avnih i dru tvenih funkcija, politi ka i pravna odgovornost istih. Vrste: Politi ka, socijalna, neposredna, posredna - Anti ka demokratija je demokratija anti kih gr kih gradova-polisa, posebno Atine. To je bila vi e vrsta autokratije jer je vlast imao mali broj ljudi. - Formalna i stvarna demokratija, kao i politi ka i socijalna demokratija ostvaruju se kao oblici predstavni ke- reprezentativne demokratije koja je osnovni oblik moderne gra anske demokratije. - Neposredna demokratija je oblik politi kog ure enja u kome itav narod neposredno, sam vr i vlast. Tu ne postoji razlika izme u dr avne organizacije i naroda, pa je to negacija dr ave. Danas postoje samo elementi takve demokratije: narodna inicijativa, referendum, narodni veto i plebiscit - Posredna demokratija je takav oblik demokratije u kome narod bira svoje predstavnike u organe dr avne vlasti. Pojam autokratije: vladavina pojedinca Autokratija predstavlja oblik politi kog sistema u kome dr avni poglavar, monarh, diktator ne izvodi svoju vlast iz volje naroda ili nekih zna ajnih dijelova dru tva, ve vlada na osnovu li nog ugleda (harizme), na osnovu religijskih ili tradicionalnih shvatanja i na oru anoj sili kojom upravlja jedan broj njemu vijernih mo nika. Ve ina stanovnika nema uticaja na bilo koji na in na politi ku vlast i vi e su podanici nego slobodni gra ani. Vrste: Plutokratija - vladavina bogatih, Oligarhija - vladavina manjine, Aristokratija vladavina mo nih i slavnih Pojavni oblici: Staljinizam, Fa izam, Pino e, Titoizam, Mao Ce Tung, Kastro - Oligarhija predstavlja dr avu u kojoj se uz dr avnog poglavara u vlasti u estvuje po vlastitiom pravu i manji dio dru tva koji je i ekonomski vladaju i stale , dok je ve ina stanovni tva isklju ena iz politi kog odlu ivanja. - Aristokratija: Ako se u oligarhiji vladaju a manjina postavlja na osnovu porjekla. - Plutokratija: Ako se u oligarhiji vladaju a manjina posavlja na osnovu bogatstva.

5. Oblici dr avne vlasti: Predsjedni ki sistem, parlamentarni sistem, konventski sistem, mje oviti sistem. Ukoliko dr avu odredimo kao politi ku i pravnu organizaciju, tada se sadr ina vr enja dr avne vlasti ispoljava kao stvaranje i primjena prava, pri emu je pravo politi ko sredstvo u rukama dr ave pomo u koga ona vr i vlast. Tri najzastupljenija oblika dr avne vlasti su: Predsjedni ki sistem je najbli i podjeli vlasti. Najtipi niji predsjedni ki sistem je uspostavljen u SADu ustavom od 1787. Predsjedni ki sistem SAD je zasnovan je na ideji o najdosljednijoj podjeli vlasti izme u zakonodavih, izvr nih(upravnih) i sudskih organa. To zna i da svaka vlast treba da vr i isklju ivo one poslove koji joj po prirodi stvari pripadaju te da bude to nezavisnija od druge dvije vlasti. Tako e, zbog materijalne nadmo i zakonodavne vlasti , sudska i upravna vlast su za ti enje od zadiranja zakonodavne vlasti u njihov domen i u injene su jednakim. U ovom sistemu ne postoji vlada kao posebna institucija, pa ne postoji ni premijer. Obje funkcije vr i predsjednik koji se bira neposredno. U ovom politi kom sistemu i obliku dr avne vlasti naro ito je sna an polo aj predsjednika koji je istovremeno i ef dr ave i ef upravne vlasti, po emu je ovaj sistem i dobio ime. Parlamentarni sistem je najbli i ravnote i (jednakih) vlasti. Proizvod je engleske politi ke tradicije koji se razvijao i usavr avao nekoliko vijekova. Prisutan je u ve ini nekada njih engleskih kolonija (Commonwealth) Parlamentarni sistem nije ustanovljen odre enim ustavno-pravnim ili nekim drugim zakonskim aktom iz ijih bi se odredaba moglo vidjeti kakva je njegova organizacija i politi ka su tina. Engleska ak nema ustav u formalnopravnom smislu, nego ime akte isto ustavnog karaktera (Petition of Rights, Bill of Rights) Podjela vlasti je zna ajno manja (umjerenija) nego u predsjedni kom sistemu. Zna ajna karakteristika ovog sistema nije parlament jer on postoji i u drugim sistemima, nego uticaj parlamenta na druge dvije vlasti, naro ito na izvr nu. Razvojem drugih sistema do lo je do pada monarhija, dok je ovde do lo do njenog ograni avanja, te su nastali House of Lords i House of Commons. Izvr nu vlast u Engleskoj ima vlada. ef dr ave u engleskom parlamentarnom sistemu je monarh. On nije vrhovni dr avni organ ve ima samo simboli ku ulogu. U parlamentarnom sistemu se (suprotno predsjedni kom) bira (direktno) vladaju a stranka iz ijih redova se formira vlada. Konventski sistem je najbli i jedinstvu vlasti. Dok prdsjedni ki sistem insistira na dosljednoj podjeli vlasti, a parlamentarni sistem na njenoj ravnote i, konventski sistem nastoji da ostvari premo zakonodavne vlasti i da izvr nu vlast tretira kao svoju produ enu ruku koja se nalazi pod stalnim nadzorom. Dok je ef dr ave u predsjedni kom sistemu oli ena u predsjedniku, u parlamentarnom je ef dr ave reprezentativna li nost, u konventskom je ta funkcija u sjeni ostalih funkcija, te je sveden na simboli ki zna aj. Cilj ovakvog sistema je da se u skup tini pored najvi e zakonodavne vlasti skoncentri e i izvr na vlast. ef dr ave je predsjednik savjeta (dio skup tine zadu en za izvr nu vlast) koji ima simboli ku ulogu. 6. Pravna norma se defini e kao pravilo o pona anju ljudi (subjekata prava) sankcionisano monopolom fizizi ke sile kojim raspola e dr ava. Pravne norme su najprostiji inilac prava te se ne mogu razlo iti na svoje sastavne dijelove pri emu bi

svaki dio sa uvao pravni karakter. Sastoji se od dispozicije (naredbe) i sankcije. Mora postojati pretpostavka dispozicije i pretpostavka sankcije. Pretpostavka dispozicije (hipoteza) pravne norme je onaj njen element u kome se odre uju uslovi po kojima se pravna norma primjenjuje (obi no sadr i opis injeni ne situacije na koju norma treba da se primjeni). Dispozicija mo e biti formulisana kao zabrana, naredba ili ovla enje. Dispozicija predstavlja primarno (osnovno) pravilo pona anja koje kao normativni element pravne norme predstavlja nalog jedne volje upu en drugim subjektima u dru tvu kako treba da se pona aju. Pretpostavka sankcije predstavlja prekr aj ili delikt. Ona je nu ni i obavezni element pravne norme , tj. uslov za primjenu sankcije. Sankcija pravne norme je onaj element pravne norme koji normi daje pravni karakter i po kome se ona razlikuje od ostalih dru tvenih normi. U njoj je sadr ano sekundarno pravilo pona anja koje se primjenjuje u slu aju da nije primjenjena dispozicija ,tj. kada do e do delikta. Norma glasi: Svako onaj ko ima imovinu (pretpostavka dispozicije) du an je da plati porez (dispozicija). Ako ne plati (pretpostavka sankcije) slijedi ... (sankcija). Sankcije mogu biti krivi ne sankcije (kazne) i gra anske sankcije. Primjer gra anske sankcije: Razbijen prozor - (nov ana) naknada ili restitucija (vra anje u prethodno stanje). U slu aju gra ansko pravnog delikta sankcije prema licima se sastoje od naknade imovine ili neimovinske tete koja je nastupila deliktom. U slu aju izvr enja disciplinskog delikta, sankcije se sastoje u oduzimanju ili ograni avanju nekih prava ili u nov anim kaznama. Sankcije prema pravnim aktima: Pravni akti se poni tavaju. Postoji vi e vrsta dispozicije pravne norme: 1. Sa neodre enom sadr inom. Ovakve dispozicije sadr e nedovoljno precizno odre eno pravilo pona anja, pri emu se precizno odre ivanje pravila pona anja prepu ta drugom subjektu, po pravilu sudu ili organu uprave koji e ga u svakom konkretnom slu aju precizirati. Ovakve dispozicije postoje jer su dru tveni odnosi prekomplikovani da bi ih pravo moglo pratiti. (npr. udio supru nika u zajedni koj imovini se naknadno precizira na osnovu visine zarade, stepen i vrstu pomo i, u e e u doma inskim poslovima, odgajanje djece i sl.). Zajedni ka imovina je ona imovina koju su bra ni drugovi stekli i. tokom braka ii. radom (ne zajedni kim) 2. Alternativne dispozicije predstavljaju alternativno postavljano pravilo pona anja. One daju obavezanom subjektu slobodu izbora izme u vi e ravnpravnih pravila pona anja. (npr. obavezu mogu ispuniti predajom 10 kg bra na ili 10 l ulja ili bicikla) 3. Ovla uju a dispozicija (normativno iroko postavljena, npr. mogu se zaklju iti svi ugovori samo pod uslovom da nisu protivni javnom poretku (ustav, propisi, moral)) 7. Subjekti i objekti prava

Subjekti prava su fizi ka i pravna lica i samo oni mogu biti nosioci prava i obaveza. Fizi ka lica sti u pravnu sposobnost ro enjem (mogu je ste i i prije ro enja ukoliko je to u njihovom interesu), poslovnu sposobnost se vezuje za razvoj svijesti i volje fizi kih lica i sti e se s odre enim uzrastom (sa 18 godina - punoljetstvom), bra nu sa 18 (ili sa 16 odlukom vanparni nog suda), testamentalna sposobnost je sa 16 godina, radna sa 15, deliktna sa 14 (razbijanje prozora), prestaju biti subjektom prava momentom smrti ili sudskim progla enjem nestalog lica umrlim. Pravna lica sti u i pravnu i poslovnu sposobnost upisom u sudski registar. Taj registar vodi osnovni ili op tinski sud. Pravno lice je skup fizi kih lica koji imaju svoju imovinu, organizaciju i koja su priznata od pravnog poretka. Pravna lica se dijele na javno pravna i privatno pravna, zavisno od toga u ijim rukama je imovina (npr. bolnica mo e biti i u privatnim i u dr avnim rukama) Pravna sposobnost je sposobnost biti nosilac prava i obaveza. Poslovna sposobnost je sposobnost svojim izjavama volje sticati prava i obaveze. Objekti prava Objekt je sve ono na ta je upereno/na ta se odnosi subjektivno pravo ili povodom ega nastaje pravni odnos. Oni predstavljaju pazlog ili povod pravnog odnosa, sponu koja povezuje subjekte prava u pravni odnos. Objekti mogu biti objekti ekonomskog prometa: 1. Stvari koje su namjenjene tr i tu (robe). Npr. Pravim kod ku e stolicu a ne prodajem - ta stolica nije stvar u pravnom smislu. Postoje stvari koje su van prometa kao npr. javna dobra (putevi, mostovi, za ti eni spomenici kulture, nacionalni park). U ograni enom prometunalaze se npr. lijekovi, oru je, municija... jer za njih moramo dobiti dozvolu. Postojala su i tzv. dobra mrtve ruke (zemlji ta i ku e koje su se dodjeljivale kolonistima poslije II Svjetskog rata 1946.-1948. Kolonisti su postali vlasnici i zemlje i ku a, ali ih nisu mogli otu iti u roku od 30 godina.) 2. Ljudske radnje. Moraju biti i. mogu e, npr. presko iti Miljacku nije mogu e ii. odre ene (odredive) iii. dozvoljene, npr. kupiti drogu nije dozvoljeno 3. Li na dobra i. ast, ii. ugled, iii. ime. Postaju objekti prava kada se povrijede. 4. Autorska prava (muzika, filmovi, tekstovi...) BiH ima zakon o aut. pravu, ali jo nije aktivna za tita autorskih prava. Za tita se ranije ostvarivala kod Saveznog zavoda za patente u Beogradu. Danas se smatra da ovjek vi e nisu objekti prava mada je u u ljudskoj istoriji bilo perioda kada je to bio.