Univerzitet Vitez Travnik Fakultet za Poslovnu Informatiku

Efekat stampeda proizvoda

Seminarski rad

Student: Alisa Selman Trboglav Index br,: 0088-09/DPI Smjer: Poslovna informatika Predmet: Mikroekonomija Professor: Dr. Abid Hod i Asistent: Minela Kikanovi

Sarajevo, Januar 2012. Godine

1|Page

No table of contents entries found.

1. Uvod
Kao uvod u ovaj seminarski rad najprije je potrebno pojasniti ta je to ustvari efekt stampeda. Dakle, efekt stampeda je jednostavno re eno, kada potro a i krenu masovno kupovati odre eni proizvod, ili je in ili svi ga ele imati itd. Sama nam rije jasno i govori pa je prema tome i nepotrebno ulaziti u neka detaljna obja njavanja i komplikovanja koja na kraju zna e isto a stvaraju bezpotrebnu konfuziju. Samo jo treba napomenuti da efekt stampeda, gledano ekonomski ili mikroekonomski, ini potra nju elasti nijom. Postizanje efekta stampeda je naj e e glavni cilj marketinga i reklamiranja. Stampedo je in ivotinja u krdu ili ve ih skupina ljudi tijekom kojeg krdo ili skupina ljudi kolektivno po inje tr ati...

U eknomiji postoje dvije vrste pona anja mre nih eksternalija, jedna pozitivna i jedna negativna, koje utje u na ponudu i potra nju, a to su efekt stampeda i efekt snoba. Efekt snoba je suprotno od efekta stampeda, i pojavljuje se najvi e kada su u pitanju unikatni i skupocijeni proizvodi koji se kupuju zbog presti a i sl. Coca cola je tako jako postigla efekt stampeda da je to pi e postalo dio ivota i tradicije ljudi irom svijeta, toliko da su ljudi jo od 1949. Godine uveli i izraz kokakolizacija (eng. Cocacolonization) koji se odnosi na dolazak zapadnih ili ameri kih navika i pona anja u odre enu zemlju. U ovom radu emo razmotriti kako je popularno ameri ko pi e postiglo ovaj efekat pa i dan danas nakon 125 godina postojanja, jo uvijek ga odr ava.

2. Nastanak i prvi po eci

Godine 1886 farmaceut Dr. John Stith Pemberton, iz or e u Atlantiku, SAD, je osmislio recept za sirup koji je on tada nazivao Pembertons French Wine Coca. U to vrijeme pi a su se naj e e to ila iz tzv. Soda fontana za to enje, tako da je ovaj sirup mje an sa sodom, inio sok koji se onda prodavao. Napitak je tada predstavljan kao ljekovit, Pemberton je tvrdio kako lije i razne bolesti kao to su glavobolje, ovisnost o morfiju, impotenciju itd. Tada nja formula je sadr avala velike koli ine coca biljke i kola oraha, a to su kokain i cafein, kao i alkohol, me utim s vremenom, postavljeni zakoni i zdravstveni pokazatelji su usmjerili promjenu prvobitne formule coca cola pi a. John S. Pemberton je u po etku prodavao svoj napitak za 5 centi po a i, i prodavao bi male koli ine, nekih 9 a a dnevno. Kako je po etna formula morala biti mjenjana pa i ostala de avanja koja su se odvijala u toku ivota John S. Pembertona, on je na kraju izgubio interes u ovo pi e. Pri a o tome ta se sve ustvari de avalo i kako se to odvijala je mnogo, u literaturi, na internetu itd. Me utim, to ovdje ni nije toliko bitno. Ono to je bitno, jeste kako je to pi e postalo ono to je danas, i kako je postiglo efekt stampeda.