Akvarijnet Vodic Alfa1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici
www.akvarij.net

verzija vodia: alfa 1
www.akvarij.net
www.akvarij.net
Sadraj
to ete pronai u ovom vodiu? Odgovore na osnovna pitanja koja Vas kao akvarista poetnika mue...
U ovakvim okvirima proitajte zanimljive dodatne informacije koje e Vam dobro doi
POGLAVLJA:
1. Uvod 2. Prikupljanje podataka 3. Prva kupovina opreme 4. Stavljanje akvarija u pogon 5. Filtracija, temperatura, svjetlo 6. Strpljenja prilikom procesa "CIKLIRANJA"! 7. Naseljavanje akvarija ribama 8. Osnove odravanja akvarija 9. Hranjenje organizama (ribe, bilje) 10. Mijeani akvarij 11. Hladnovodni akvarij 12. Ciklidni akvarij 13. Biljni akvarij 14. Morski akvarij 15. Karantenski akvarij 16. Mrijesni akvarij 17. Izvori informacija za daljnje prouavanje 3 4 6 12 14 16 17 20 24 26 29 31 34 38 42 43 44
U ovakvim okvirima upuujemo Vas na izvore za daljnje prouavanje problematike
Fotke na naslovnici: Jurupari, Krajten, Rastaman, Profa, Maro
Maro
Branko
Krajten
Njofra
Uivajte u odlinim fotkama ekipe s akvarij.net-a
www.akvarij.net
IMPRESSUM
Odgovorni urednik: Marko Lenac (Jurupari) Glavni urednik: Davor erjav (Elena & Davor) Urednitvo: Vedran uni (Vedran), Ivan Radosavljevi (Profa), Marko Petrak (Krajten), Dinko uvela (Strippy), Antonio Nikoli (Rastaman) Tekstovi: Strippy - Ciklidni akvarij Krajten - Biljni akvarij Profa - Morski akvarij E&D - ostalo Fotografije: arhiva akvarij.net-a Design, grafika i prijelom: Elena & Davor Design logotipa: Ars Izdano: sijeanj, 2007.
1. Uvod
Kome smo namijenili ovaj vodi? to je akvaristika kao hobi? Koje su frustracije neinformiranih poetnika?
Ovaj vodi ima jedan jedini cilj; potpunim poetnicima u akvaristici odgovoriti na temeljna pitanja koja ih mue u poecima ili prije poetaka bavljenja akvaristikom. Smjernice koje e ovdje biti izloene temelje se na podacima iz literature za poetnike i na praktinim iskustvima akvarista koji su sudjelovali u izradi ovoga vodia. Za poetak Vam elimo estitati na izboru hobija (koji vrlo lako prelazi u ljubav, pa i u opsesiju). Akvaristika je jedan od najboljih naina za iskoritavanje slobodnog vremena i jedan od najuzbudljivijih i najzanimljivijih naina bavljenja ivotinjama, biljem i openito prirodnim svijetom. Akvarij nije primarno ukras u domu. Akvarij je prije svega jedan mikrosvijet, jedan mikroekosustav koji bi trebao (ili bismo mi to tako eljeli) funkcionirati kao da je prirodan. Akvaristi zapravo pokuavaju stvarati uvjete kakvi vladaju u prirodnom stanitu onih organizama koje su zarobili u staklenoj kocki. Kad akvarist uspije svoj akvarij urediti tako da se u njemu svi ivi organizmi osjeaju dobro (kvaliteta i kemijski sastav vode, osvjetljenje, temperatura, bioloki uvjeti, ureenje akvarija) tada i akvarij izgleda prirodno i lijepo. Tek tada moemo rei da je akvarij ukras doma, jer dobro i kvalitetno ureen i odravan akvarij zaista izgleda dobro. Postii prirodne uvjete u odreenoj koliini vode koja je napunila staklenu kocku nije mogue ako ne upoznamo prirodu. Zato bavljenje akvaristikom podrazumijeva i vrlo ozbiljno bavljenje prirodnom znanostima osobito biologijom i kemijom. Tko nije spreman ozbiljno prihvatiti znanstvene istine biologije i kemije, radije neka ne zapoinje s izradom svog akvarija. esto su poetnici frustirirani kada kui donesu ribice iz trgovine, a one uginu u kratkom roku. Akvaristika se ne svodi na zamjenjivanje uginulih riba novima iz trgovine akvaristika je briga o postojeem ivom svijetu zarobljenom u to malo vode to je imamo kod kue. Uz malo truda moemo nauiti mnogo o potrebama vodenih organizama.
Ovaj vodi se ne prodaje, ve se daje na slobodnu uporabu svim zaljubljenicima u akvaristiku (tj. onima koji e tek to postati). Ako primjetite netonosti ili manjkavosti, javite se na adresu: davor.zerjav@ck.t-com.hr Zahvaljujemo svim lanovima akvarij.net-a koji su sudjelovali u izradi ove knjiice na bilo koji (izravan ili neizravan) nain. Nadamo se daljnjoj dobroj suradnji i pomoi svih akvarista dobre volje. (urednitvo)
Akvarij je ukras doma jedino ako je kvalitetno pripremljen
E&D
www.akvarij.net
2. Prikupljanje podataka
Gdje traiti informacije? Zato je vano informirati se? Kako doi do literature? Kako se povezati s drugim akvaristima?
Prije svega, u akvaristiku se ne zalijee. To znai da emo i prije nego to napravimo pa i prvi mali korak morati prikupiti odreene podatke i informacije bez kojih se ne moe zapoeti. Prvi korak inite sada itajui ovu e-knjiicu jer u njoj upravo nalazite one osnovne podatke potebne poetnicima. Osim u ovoj knjiici kompletne podatke za poetnike pronai ete i na mnogim internetskim stranicama (npr. www.akvarij.net ) i u literaturi. Na kraju ove knjiice moete pronai popis preporuene literature za poetnike (a i uz svako poglavlje upuuje se na korisne izvore). Naalost, jako je malo kvalitetne akvaristike literature prevedeno na hrvatski jezik, pa je itanje knjiga na engleskom ili njemakom jeziku neizbjeno. Literatura se najee nabavlja kupnjom putem Interneta. Osim podataka koji su evidentirani pisano, vrlo korisne informacije dobivaju se iz prve ruke od akvarista s iskustvom. Takvu vrst komunikacije danas uvelike olakavaju internetski forumi na kojima se mogu prikupljati podaci od iskusnijih. Na forumu stranice akvarij.net vrlo se lako moete povezati s iskusnim akvaristima od kojih ete dobiti najkorisnije informacije jer su provjerene u praksi.
Amazon.com - najvea on-line knjiara; mjesto gdje je mogue pronai akvaristike knjige visoke kvalitete - postoji mogunost nabavke rabljenih knjiga po snienim cijenama - naalost, u Hrvatskoj nema velik izbor vrhunske akvaristike literature, pa je poznavanje i aktivno sluenje jednim od velikih svjetskih jezika vrlo poeljno
ZA DALJNJE PROUAVANJE Linkovi: www.akvarij.net (forum, literatura) www.amazon.com www.tropica.com Literatura: potpun popis preporuene literature proitajte u posljednjem poglavlju ove knjiice
E&D E&D
Akvaristiko okupljanje je jedan od najboljih naina prikupljanja informacija i izmjene iskustva
Akvaristika literatura je neizbjena
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Prije odlaska u kupovinu potpuni poetnik mora:
a) odluiti se izmeu hladnovodnog / toplovodnog, tj. biljnog / ciklidnog, tj. slatkovodnog / morskog akvarija (listanjem bogato ilustrirane literature s fotografijama uzornih akvarija, pregledavanjem galerija razliitih vrsta akvarija na Internetu, kunim posjetama akvaristima s iskustvom, posjetama javnom akvariju) b) znati koliko je vremena spreman uloiti na odravanje akvarija c) znati kako e mu akvarij otprilike izgledati nakon kupnje svih potrebnih elemenata (vizija) d) znati koju i kakvu opremu za akvarij treba imati (bazen, poklopac, filter, grija, rasvjeta, podloga, dekor) vrlo detaljno e) odluiti koja mu je kemija potrebna (ili nepotrebna) za poetak f) raspitati se o ponudi organizama u dostupnim trgovinama (odabir i kompatibilnost organizama)
www.akvarij.net
SAVJETI:
- mnogi su se u svojim akvaristikim poecima "zalijetali" - to se moe izbjei; - planiranje je jedan od najboljih naina izbjegavanja buduih greaka; - akvaristika moe biti skup sport ako bez iskustva uete u trgovinu; - stavite sve svoje elje na papir i napravite cjenik - eliminirajte nepotrebno i isplanirajte svoj akvaristiki proraun
ZA DALJNJE PROUAVANJE - na Internetu proizvoai i trgovci akvaristikom opremom imaju svoje stranice - prouite ih
U dobroj akvaristikoj trgovini pronai emo velik izbor riba i bilja u uredno sreenim akvarijima. Ponuda mora biti iroka i kvalitetna, u protivnom nemojte kupovati na tom mjestu. U trgovinu uvijek doite oboruani informacijama i znanjem kako Vam netko ne bi prodao maglu.
E&D
www.akvarij.net
3. Prva kupovina opreme

to treba kupiti za uspjean poetak bavljenja akvaristikom? Kako odabrati trgovinu? Moemo li se osloniti na strunost prodavaa opreme?
Jedna od vanijih odluka pri kupnji akvarija i akvarijske opreme jest odabir trgovine. Nisu sve trgovine s akvaristikom opremom iste nemaju sve trgovine istu opremu u ponudi, niti je kvaliteta pojedinih proizvoaa opreme ista. Osim toga, u pojedinim trgovinama rade neupueni prodavai pa je najbolje doi dobro informiran. S druge strane, dobro informiran prodava moe biti od velike koristi poetniku. Uglavnom, trebalo bi prije same kupnje malo pregledati trgovine u blizini i njihovu ponudu (tehnika, organizmi, savjeti kupcima). One trgovine koje nude vie opreme i u kojima su ribe i bilje zdraviji bolji su odabir za kupnju od trgovina sa slabom ponudom i organizmima u loem stanju. Uglavnom se ve na prvi pogled moe procjeniti u kakvoj se trgovini nalazimo prema stanju stvari u akvarijima. Dosta je zgodno za poetnika da u kupovinu opreme ode s iskusnim akvaristom koji ga moe uputiti na kvalitetniju opremu. Napominjemo da se akvariji mogu izraivati i u vlastitom aranmanu (DIY iliti Do It Yourself varijanta), ali izradu akvarija, filtracijskog sustava, poklopca s rasvjetom i stalka ipak treba prepustiti nekome s iskustvom.
bukle
DIY unutarnji filter za manji akvarij napravljen od kutija za CD-e, cijevi i pumpe za vodu
to treba poetniku za poetak?

1. Akvarij od 100 do 200 litara (kompletan ili u dijelovima, originalan ili DIY) 2. Dobar filter (unutarnji, vanjski, hang-on, u poklopcu akvarija, na zranu pumpu) 3. Grija (stakleni, grijai kabel) 4. Rasvjeta (neonska, HQI, 5. Stabilan stalak za akvarij (originalni ili DIY) 6. Podloga i substrat (ljunak, pijesak, hranjiva podloga) 7. Dekoracija (kamenje, pozadina, panjevi) 8. Bilje (normalno - ivo, a ne umjetno)
E&D
Kod odabira opreme i organizama dajte si vremena i temeljito prouite ponueno kupujte samo najbolje, najzdravije i najljepe
DIY - kratica izraza Do It Yourself (eng. = uradi sam); u akvaristici je mogue itav niz gotovih i originalnih dijelova opreme napraviti u kunoj radinosti - od ljepljenja staklenih stijena silikonom u akvarijski bazen, preko izrade poklopca i rasvjete pa do izrade filtera, CO reaktora i rasprivaa, stalaka za akvarije, umjetnih stijena, itd. - DIY moe Vam utedjeti mnogo novca, ali i zadati glavobolje - ako niste spretni s alatom, ako nemate iskustva s popravcima, sa strujom, ako niste kreativni i inventivni moda je bolje kupiti originalnu opremu danas se na tritu nalazi dosta kvalitetne (ali i nekvalitetne!) akvaristike opreme - kako smo mi Hrvati narod dosta sklon improviziranju i pronalaenju jeftinijih rjeenja, vjerojatno neete odoljeti a da u svoj akvarij ne ubacite barem neto od DIY opreme; toplo Vam preporuamo da redovito pratite podforum Uradi sam na stranicama akvarij.net-a jer se taj podforum redovito popunjuje novim uradi sam uradcima ili inovacijama - mnogo toga korisnog, a jednostavnog zaista moete izraditi i kod kue zadovoljstvo koje ete osjeati pri tome vjerojatno ne moramo ni spominjati plus to ete i utedjeti dosta novaca
Vodi za potpune poetnike u akvaristici 1. Akvarij od 100 do 200 litara.

Suprotno uvrijeenom miljenju da je manji akvarij manje zahtjevan za odravanje, poetniku se toplo preporua da pone s akvarijem neke srednje veliine od najmanje 100 litara. Zato? Akvarijsku vodu je puno lake odravati u akvariju normalne veliine negoli u malom akvariju. Ako se i javi neki problem, npr. zagaenje vode, promjene u kemizmu ili temperaturi, on se razvija puno sporije u veem akvariju. Zapreminu akvarija u litrama lako je izraunati ako se pomnoi duljina, irina i visina akvarija u centimetrima i rezultat se podijeli s tisuu (V=(d x x v)/1000 litara). Akvariji su najee sastavljeni od staklenih ploa koje su meusobno povezane silikonom, a kod akvarija zapreminom veom od 100 litara jo postoje i razliita ojaanja koja spreavaju pucanje stakla uslijed napregnua uzrokovanog vodenim optereenjem. Poetniku ne preporuamo da sam izrauje akvarij (lijepi staklo silikonom) ve da to prepusti iskusnim staklarima koji su se specijalizirali za izradu akvarija. Jo je jednostavnije kupiti gotov akvarij u specijaliziranoj trgovini. Postoje kompletno opremljeni akvariji sa svom osnovnom opremom (filter, grija, rasvjeta), ali i dodatnom opremom (stalak, CO2 sustav, reflektori, pozadine,...). Kompletno opremljeni akvariji jako variraju cijenovno i kvalitetom izrade i vano je dobro se raspitati prije kupovine takvog akvarija. Kompletni akvariji su u pravilu skuplji (najee dvostruko) od akvarija u DIY varijanti. Ako se odluite na kupnju koritenog akvarija svakako provjerite u kakvom je stanju staklo (je li izgrebano, puknuto, oteeno), ali i silikonski spojevi (trebali bi biti ravnomjerno rasporeeni na svim mjestima, bez mjehuria zraka). I koriteni i novi akvarij potrebno je testirati akvarij se stavi na ravnu i stabilnu podlogu (sa stiroporom ispod donje stranice), napuni se do kraja vodom i ostavi barem 24 sata napunjen. Ako ne procuri, vjerojatno je da niti nee jo jedno due vrijeme.
www.akvarij.net
Oblici akvarija: 1) kugla (izbjegavati), 2) kvadar (najei), 3) heksagon (zanimljiv oblik), 4) zaobljeni (vrlo privlaan, ali i skup)
(1)
(2)
(3)
(4)
2. Dobar filter.
a) Unutarnji filter esto dolazi s kompletnim akvarijima u ponudi. Neki su unutarnji filteri fiksno postavljeni u gotove akvarije, dok se drugi mogu pomicati po potrebi ili izvaditi iz akvarija. Mogue je posebno kupiti unutarnji filter, ali to su filteri prvenstveno za manje i srednje akvarije. U nekim akvarijima unutarnji filteri su napravljeni od staklenih komora fiksiranih u akvariju pomou silikona. Prednosti su im te to teko mogu izazvati poplavu (za razliku od vanjskih) te se u njih moe smjestiti grija (samo neki modeli). Osnovni nedostatak ovakvog filtera je taj to on zauzima prostor u akvariju i treba ga skrivati dekoracijom. Malo ga je tee istiti od vanjskog. b) Vanjski filter Najvanija karakteristika dobrog vanjskog filtera jest njegova sigurnost (kvaliteta izrade). Poto ovakav filter funkcionira izvan akvarija eventualno oteenje filtera, cijevi ili spojeva moe
Unutarnji filter

prouzrokovati curenje akvarijske vode i poplavu u domu koju sigurno ne elite. Valja zato brino odabrati vanjski filter i prije svega orijentirati se na kvalitetu, a ne na cijenu. Prednosti vanjskog filtera su viestruke: vrlo ga je jednostavno odravati i istiti, ne zauzima mjesto u akvariju (moe se sakriti u ormaru ispod akvarija), obino je zapreminom vei od unutarnjih filtera pa je i razina bioloke i mehanike filtracije vea, a postoji i mogunost dodavanja medija za kemijsku filtraciju (aktivni ugljen). Vanjski su filteri nezamjenjivi kod veih akvarija. c) Hang-on filter Filter koji ne zauzima mjesto u samom akvariju jer se objesi o stijenku. Lako se isti jer se jednostavno izvadi iz akvarija. d) Filter u poklopcu akvarija Neki gotovi akvariji imaju filter ugraen u poklopac akvarija. To su tzv. wet-dry (mokro-suhi) filteri koji funkcioniraju na principu mijeanja vode i zraka (samo su dijelom ispunjeni vodom iz akvarija dok su ostali filteri u potpunosti ispunjeni akvarijskom vodom). Njegove su prednosti to ne zauzima prostor u akvariju i relativno se lako isti, a mane to to je teko postii jak protok vode ovim filterom, oduzima se mjesto za rasvjetu u poklopcu, optereuje se poklopac akvarija. Ovakvi filteri funkcioniraju uglavnom u manjim akvarijima. e) Filter na zranu pumpu Pogodan za mrijesne akvarije. Jedini filter-materijal je spuva.
www.akvarij.net
Vanjski filter
Hang-on filter
Filter materijal
Uz kupnju filtera moramo razmiljati i o kupnji filter materijala. Mnogi filteri prodaju se s pripadajuim filter materijalom, a kod nekih valja filter materijal kupiti zasebno. Odabir filter materijala ovisi o vrsti akvarija koji elite napraviti. Spuva, bio-spuva, spuva s aktivnim ugljenom Ovo je najei filterski materijal koji se koristi u akvarijima i ujedno jedan od najboljih. Spuva ima razliitih ovisno o gustoi postavljamo ih u odreene dijelove filtera. Najee se kombiniraju razliite vrste spuvi u filteru (od najgrublje do najfinije). Bio spuva je posebno porozna spuva s velikom povrinom te je pogodna za naseljavanje kolonija duinih bakterija. Spuva s aktivnim ugljenom (crna) slui za kemijsku filtraciju vode i upotrebljiva je samo nekih mjesec dana. Sintetika vata Bijela, zelena ili plava sintetika vata stavlja se na poetak filtera da bi pokupila veinu otpada (slui za mehaniku filtraciju). Vrlo je jeftina i moe se esto mijenjati. Bio balls (bio kugle), keramiki valjii, lava Stavlja se u filter radi bioloke filtracije. To je filter materijal izrazito velike povrine na koji se nasele kolonije duinih bakterija u velikoj koliini i pretvaraju tetni bioloki otpad u manje tetni (amonijak i nitrite u nitrate). Treset u granulama Koristi se za balansiranje pH vrijednosti vode (zakiseljuje vodu) te za bojenje, tj. potamnjivanje vode.
Filter u poklopcu akvarija
Filter na zranu pumpu

Aktivni ugljen i zeolit Koristi se za kemijsku filtraciju aktivni ugljen navlai na sebe kemijske spojeve i tako kemijski proiava vodu. U filter ga stavljamo samo nakon tretmana lijekovima ili u sluaju zagaenja vode. Mora se kompletno promijeniti nakon mjesec dana uporabe, jer nakon toga vie ne funkcionira kao kemijski filter (ali moe funkcionirati kao bioloki zbog poroznosti). Zeolit je neto dugotrajniji od aktivnog ugljena. Nakon uporabe u akvariju moe se koristiti kao gnojivo za sobno bilje.
www.akvarij.net
Stakleni grija u epruveti i podni grija
3. Grija.
Vrlo je vano kupiti kvalitetan grija za akvarijsku vodu. Jedan od najvanijih zahtjeva koji podrazumijeva kvalitetnu vodu jest i vrlo stabilna temperatura vode. Jaina grijaa izraena je u wattima. U prosjeku se rauna da je potrebno 1 watt po litri vode. Potrebna jaina grijaa ovisi i proizvoau i o vanjskoj temperaturi. Uglavnom, to je temperaturna razlika akvarijske vode i okoline akvarija vea to je potreban jai grija. Danas su najee dvije vrste grijaa: a) Grija u staklenoj epruveti Ovo su izvrsni grijai koji su smjeteni u staklenoj epruveti. Imaju ugraeni termostat i ukljuuju se i iskljuuju po potrebi. esto, za vrijeme ljeta gotovo uope ne rade. VANO termostatski grija ne smijemo iskljuivati iz struje sam se ukljuuje i iskljuuje po potrebi. b) Grijai kabel Ovaj se grija postavlja ispod podloge i grije korijenov sustav. Ti su grijai izvrsni za gusto zasaene akvarije jer potiu zdrav rast bilja. Isto tako imaju ugraen termostat i ne treba ih iskljuivati iz struje.
Rasvjeta s reflektorima
E&D
4. Rasvjeta.
Svaki akvarij treba umjetnu rasvjetu koja e oponaati svjetlost sunca bez obzira je li biljni ili ciklidni, hladnovodni ili toplovodni. Za poetak je najjednostavnije izabrati rasvjetu s neonskim cijevima. Otprilike se rauna da je dovoljno imati jednu cijev (po duini poklopca) za ciklidni akvarij, dvije cijevi za biljni akvarij s nezahtjevnim biljem, i tri i vie cijevi za biljne akvarije sa zahtjevnim biljem. Ako sami izraujete rasvjetu za akvarij svakako se posavjetujte s elektriarem u vezi sigurnosti elektrinih komponenti. Rasvjeta se najee ugrauje u poklopac akvarija a sastoji se od cijevi, grla, draa, startera, prigunica i ica. Prigunice je iz sigurnosnih razloga najboje smjestiti izvan poklopca ili ispod akvarija (u ormariu). Rasvjetu osjetno pojaavaju tzv. reflektori koji usmjeravaju rasprenu svjetlost neonske svjetiljke prema akvariju. Poeljno bi bilo da je akvarijski poklopac iznutra premazan bijelom bojom ili obljepljen nekom srebrnom reflektirajuom folijom jer se tako pojaava koliina svjetlosti u akvariju. Najsigurnije je kupiti originalnu akvaristiku rasvjetu jer ona koliko toliko garantira izostanak rasta neeljenih algi, ali nedostatak takve rasvjete jest to je izrazito skupa. Neke obine neonske cijevi (daylight) mogu posluiti kao zamjena za akvaristike. Neonske cijevi mogu emitirati razliitu boju svjetlosti - najbolje je poigrati se kombinacijama lampi i kroz odreeno vrijeme odluiti se za kombinaciju koja nam najvie odgovara. U svakom sluaju, prije nabavke cijevi posavjetujte se s iskusnim akvaristima. Vijek trajanja cijevi je do godine dana tada ih valja zamijeniti novima, jer opet riskiramo buknue neeljenih algi.
Vodi za potpune poetnike u akvaristici 5. Stabilan stalak za akvarij.

Kupovina originalnih stalaka za akvarij je uglavnom neisplativa, no ako imate novaca i elite da vam stalak izgleda dobro izbor je velik i ti stalci zaista izgledaju dobro. Ako ste ikada izraivali police ili doraivali namjetaj od iverice kod kue, izrada stalka bit e Vam prava sitnica. Osim toga, stalak za akvarij izraen vlastitim rukama moe izgledati upravo kao i originalni (i biti isto tako stabilan), a kotat e upola jeftinije.
www.akvarij.net
10
6. Podloga i substrat.
Podloga u akvarijima najee je ljunak ili pijesak odreene granulacije (granulacija je mjera prosjene veliine zrnaca pijeska ili ljunka). Svi akvariji trebali bi imati neku podlogu (osim mrijesnih ili karantenskih) jer ribe i bilje u prirodi redovito imaju neku podlogu ljunanu, pjeskovitu, muljevitu, kamenu... Podloga generalno slui za ukorjenjavanje bilja i prihvat ribljeg fescesa (koji ujedno slui i kao gnojivo za bilje). Granulaciju podloge i njezinu boju odreuju zahtjevi organizama u akvariju. Nemojte kupovati umjetno bojanu podlogu (crvenu, plavu, ljubiastu, zelenu, utu, bijelu) jer to nije prirodna podloga i moe smetati ribama, a svakako smeta u estetskom smislu. Svjetla podloga reflektira svjetlost akvarijske rasvjete i nju koristite za akvarije koji su zamiljeni kao svjetli (to je uglavnom dobro za bilje), a tamnije podloge za tamnije akvarije. Prije kupnje podloge, raspitajte se o prirodnom okoliu organizama koje kanite drati. U biljnim akvarijima ukupna debljina nanosa podloge i substrata morala bi iznositi izmeu 4 i 10 cm. Moete kombinirati dvije razliite granulacije podloge radi estetskih, ali i praktinih razloga. Nekim ribama potrebno je osigurati fini pijesak ili ljunak za izradu gnijezda, a razliitim vrstama biljaka odgovara razliita granulacija podloge. Za biljne akvarije najee se koristi granulacija 1-3 mm, ali bilje sasvim dobro uspijeva i u malo veoj granulaciji ljunka (npr. do 1 cm). U biljnim akvarijima trebalo bi izbjegavati kvarcni pijesak jer se on s vremenom skruti (slegne i stisne, postane kompaktan) i ne dozvoljava korjenju da se iri. tetno je i za ribe i za bilje koristiti drobljeni ljunak otrih rubova (povrede). Substrat je hranjiva podloga i koristi se samo u onim akvarijima koji e imati ivo bilje. Substrati su razliiti mogu biti mineralni (glinene kuglice ili granule), treset, zemlja. Substrat se nanosi ispod podloge u koliini koju propisuje proizvoa. Ako koristite zemlju za lonanice kao substrat, treba ju potopiti u vodi i tako je drati otprilike 2-3 tjedna prije stavljanja u akvarij.
E&D
E&D
Ovakvo praktino postolje moete izraditi kod kue u DIY verziji
7. Dekoracija.
U dekoraciju spadaju panjevi, kamenje, umjetne stijene, pozadinska tapeta i razliiti keramiki ili stakleni ukrasi. Osnovno o emu valja voditi rauna kod odabira dekoracije jest nabavka prirodne dekoracije. Sve to u akvariju izgleda umjetno nee se estetski uklopiti u podvodni svijet. Posebno skreemo panju na keramike i staklene ukrase koje moete kupiti u specijaliziranim prodavaonicama veinom su kiasti i nee dobro izgledati u
E&D
www.akvarij.net
11
E&D
Vaem akvariju. Izbjegavajte potopljene brodove, ronioce, kosturske glave, zrakoplove, mostie, mlinove i ostala uda ki-umjetnosti. Koristite prirodne materijale pravo drvo (valjano pripremljeno, prokuhano, oieno), lijepo kamenje, lijepo i realno izraene umjetne stijene. Pozadinske tapete isto tako mogu biti kiaste jarko plave boje s fotografijom bilja i sl. Pozadinska tapeta je najefektnija ako je tamna (crna, tamnocrvena, smea, zelena) ili ima neki neutralni uzorak (npr. kamenje). Obian riin papir koji se naguva i zalijepi iza stranje stranice akvarija funkcionira izvrsno kao pozadina, a jeftin je. Svu dekoraciju prije unosa u akvarij treba prokuhati radi dezinfekcije. Nemojte koristiti dekoraciju otrih rubova da se ribe u akvariju ne bi povrijedile.
8. Bilje.
Jedino ivo bilje dolazi u obzir. Umjetno bilje eventualno se moe koristiti u karantenskim akvarijima (moe se kasnije oprati i oistiti). ivo bilje osim to uljepa akvarij dodatno ga kemijski filtrira (crpi nitrate i fosfate iz vode) i kisikom obogauje vodu. Pri odabiru akvarijskog bilja potrebno je upoznati se s biljnim vrstama i njihovim zahtjevima za svjetlou i hranjivim tvarima, temperaturom i kiselou vode koja im odgovara. U akvariju se bilje mora rasporediti tako da svaka biljka ima dostupnu koliinu svjetlosti koja joj je potrebna i nekom logikom (visoko bilje u stranji dio akvarija, nisko u prednji dio, iste biljne vrste grupirati...). Za bilje je dobro koristiti neki substrat ispod podloge kako bi se osigurala hrana potrebna za rast. Ako elimo biljni akvarij koji izgleda lijepo, moramo se upoznati s osnovama aquascapea (ureivanja akvarija).
E&D
www.akvarij.net
12
4. Stavljanje akvarija u pogon

Kad smo nabavili svu potrebnu opremu, moemo pustiti akvarij u pogon. Kako? Kojim redom? to nam jo treba?
Nakon to je odabrano pogodno mjesto za akvarij u domu (ne previe frekventno, istovremeno atraktivno, van domaaja kvake i vrata, daleko od sunevih zraka i grijaih tijela) i nakon to je stalak za akvarij napravljen i stabilan (potpuno vodoravan; provjeriti libelom!) i naravno, kupljena sva potrebna oprema, moe se krenuti sa stavljanjem akvarija u pogon. To podrazumijeva da imamo pripremljene sljedee stvari: stalak, plou stiropora ili gumirani podmeta dimenzija donje stranice akvarija (osim ako je akvarij kupljen s originalnim podmetaom), akvarij (bazen), poklopac s rasvjetom, grija, filter i filterski materijal, podlogu i substrat, kanistre za vodu, kante, nekoliko veih krpa ili runika, keramiki tanjur, dekoraciju (prokuhan panj i/ili kamenje), pozadinsku stijenu ili pozadinsku tapetu, termometar i bilje. Ovome se jo moe dodati sredstvo za pripremu vode i otopina s kolonijom duinih (nitrificirajuih) bakterija za bioloko startanje filtera.
SAVJETI: Smjetaj akvarija je vaan. Osim to e akvarij biti ukras u vaem domu (pa ga treba smjestiti na vidljivo i atraktivno mjesto), on je i potencijalna opasnost. Smjestite akvarij daleko od vrata koja se otvaraju, predmeta koji bi se mogli sruiti i razbiti ga. Blizina prozora takoer moe smetati (provjetravanje zimi, temperature ljeti), a kod pei ili radijatora teko e se zimi ili ljeti kontrolirati temperatura vode. Visina postolja igra veliku ulogu u kasnijem vizualnom doivljaju akvarij bi trebao biti u razini oiju.Dakle, ako se akvarij nalazi kod mjesta gdje se sjedi, postolje bi trebalo biti visoko 60-70 cm, a ako se nalazi na mjestu gdje se uglavnom stoji visina postolja bi trebala biti 90-100 cm.
60 - 70 cm
90 - 100 cm
E&D
Najvaniji preduvjet koji morate ispuniti da biste pokrenuli akvarij jest zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve. Akvarij mora biti testiran na nepropusnost, postolje mora biti stabilno i vrsto, te tako podloeno da je savreno vodoravno (koristite libelu!)

Akvarij se postavi na stalak i to na plou stiropora (dovoljno je da je debela i 1 cm) osim ako se radi o kupljenom akvariju s dojim okvirom u ijem uputstvu pie da se akvarij postavi samo na tvrdu i stabilnu podlogu. Stiropor slui da staklo ne pukne uslijed sitnih naprezanja i savijanja. Prije svega akvarijski bazen valja oprati obinom vodom i spuvicom (ili otopinom hipermangana za dezinfekciju). Akvarijski bazen iskljuivo perite na stabilnom stalku, nikako u kadi od naprezanja e puknuti donja staklena ploa jer dno kade nije ravno. U ovoj fazi ljepi se i pozadinska tapeta ili se privruje pozadinska umjetna stijena poto se ljepi silikonom, treba akvarij ostaviti nedirnut barem 24 sata dok silikon ne stegne. Zatim se na dno akvarija rasporedi substrat i na substrat stavi ljunak ili pijesak koji slui za podlogu. Postavi se dekoracija (panj i kamenje) i namjesti filter i grija prema uputama aparatura se ne ukljuuje. Sada je sve spremno za punjenje tanka. Da se podloga ne bi poremetila, na nju stavimo veliki keramiki tanjur i kantom ili kanistrom ulijevamo vodu (hladnu ili mlanu) preko tog tanjura. Kada je tank napunjen do polovice moemo zasaditi bilje to je u tom trenutku najlake. Nakon sadnje bilja tank napunimo do kraja. Ovako akvarij mora odstajati barem pola sata kako bi se aparatura u njemu prilagodila temperaturi vode. U protivnom je vrlo izvjesno da e grija puknuti. Nakon pola sata moe se pokrenuti filter prema uputama proizvoaa vano je da u filteru nema zraka mora se ispuniti vodom da bi pravilno radio. Nakon to proradi filter, moe se ukljuiti grija. Temperaturu provjeravajte pomou akvarijskog termometra. Nakon ovih radnji montira se poklopac i u pogon stavi rasvjeta. Akvarij je startan.
www.akvarij.net
13
E&D
E&D
E&D
Maro E&D
Voda je u akvariju prvih tjedan-dva mutna; to je potpuno normalna stvar (sindrom novog akvarija) - raistit e se kad proces cikliranja zavri
Ulijevanje vode preko tanjura
www.akvarij.net
14
5. Filtracija, temperatura, svjetlo

Zato je filtracija vana i to uope podrazumijeva? Koju temperaturu treba odravati u akvariju i kako? Kako osvjetliti akvarij?
Ovo su tri najvanije komponente koje moramo zadovoljiti kako bismo osigurali optimalne uvjete za ivot organizama u akvariju, pa evo nekoliko rijei o njima .
Filtracija
Najjednostavnije filtracija podrazumijeva ienje akvarijske vode. Tri su osnovne komponente filtracije: mehanika, bioloka i kemijska. Mehanika filtracija osigurava ienje vode od estica koje plivaju u njoj ostaci hrane, riblji izmet, dijelovi biljaka,... Mehanika se filtracija obavlja kroz filtersku spuvu, vatu ili sintetika vlakna. Bioloka filtracija najvanija od svih podrazumijeva bioloko filtriranje vode, tj. filtriranje kroz bioloki medij. Taj medij ine duine (nitrificirajue) bakterije koje pretvaraju tetne spojeve (amonijak, amonij i nitrite) u manje tetne spojeve (nitrate) koje mogu iskoristiti biljke za prehranu. Duine se bakterije naseljavaju po cijelom akvariju, ali su najkorisnije tamo gdje je protok vode najjai, a to je filter. Postoji itav niz filter materijala koji su pogodni za naseljavanje tih bakterija jer imaju vrlo veliku povrinu (jako su porozni) bio-balls (bio-kugle), keramiki valjii, filter lava, vulkanit. Kemijska filtracija osigurava kemijsko proiavanje vode od kemijskih spojeva i tekih metala. Samo voda koja je u kemijskom disbalansu mora se kemijski filtrirati u protivnom se iz vode vuku i biljkama i ribama korisni elementi i spojevi (npr. mikroelementi iz tekueg gnojiva za bilje ili npr. vitamini za ribe). Kemijskom filtracijom se moe razbistriti mutna voda. Redovito se koristi nakon tretmana lijekovima. Najei medij kemijske filtracije je aktivni ugljen koji funkcionira otprilike mjesec dana i tada se mora baciti i zamijeniti novim svjeim materijalom. Moe se koristiti i zeolit. Postoji i tzv. green-x, filter medij za uklanjanje fosfata, nitrita i nitrata.
Filter spuva
Sintetika vata
Sintetika vlakna
Bio-kugle
Aktivni ugljen
Treset u granulama
Green-x
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Temperatura

Ovisno o zahtjevima organizama u akvariju potrebno je osigurati stalnu i stabilnu temperaturu (za tropske organizme najee izmeu 25 i 29 C). To postiemo termostatskim grijaem koji kontroliramo termometrom. U vruim ljetnim mjesecima temperatura zna u akvarijima narasti pa je potrebno ak i hlaenje vode.
www.akvarij.net
15
Svjetlo
U akvariju umjetnom rasvjetom simuliramo sunevo svjetlo u prirodi. U veini tropskih predjela tijekom cijele godine (ako zanemarimo oblano vrijeme) sunevo je svjetlo ukljueno 12 sati dnevno, a 12 sati traje no (to je naravno reeno samo otprilike). Zato je u akvariju bitno postii ovakav ritam izmjene dana i noi pravilnim ukljuivanjem i iskljuivanjem rasvjete. To je najjednostavnije rjeiti mehanikim ili digitalnim timerima. Openito se uzima da je jedna neonska cijev (po cijeloj duini akvarija) dovoljna za akvarije bez bilja (ili s biljem koje treba jako malo svjetla), dvije do tri cijevi za prosjean biljni akvarij te etiri do pet cijevi za biljne akvarije sa zahtjevnim biljnim vrstama.
Vremenska sklopka (timer) naprava za ukljuivanje i iskljuivanje struje u zadanom vremenu; vrlo korisna stvarica za akvarijsku rasvjetu - namjesti se ukljuivanje rasvjete ujutro, a iskljuivanje naveer - osvjetljenost za tropski akvarij je uglavnom 12 h na dan; pravilna izmjena dana i noi zadat e pravila bioritam bilju i ribama u akvariju, to je vano
E&D
E&D
Akvarijska rasvjeta igra vanu ulogu ne samo vezano uz proces fotosinteze, ve i za postizanje ukupnog dojma u akvariju. Kvalitetne lampe i posebno dobro iskombinirane boje svjetlosti koje one emitiraju mogu naglasiti svu ljepotu podvodnog krajolika - od crvenog, zelenog i smeeg bilja do raskonih boja riba. Originalne akvaristike lampe su dosta skupe, ali ako Vam je ureenje akvarija vano uputno je nabaviti originalne lampe (makar i kotaju).
www.akvarij.net
16
6. Strpljenja prilikom procesa CIKLIRANJA!

Zato je cikliranje toliko vano? Koliko traje taj proces i kako ga moemo potaknuti? Zato se voda zamuti?
SAVJETI: Preparati za biofilter - u masi ponuenih preparata moete pronai i tekuine s duinim (nitrificirajuim) bakterijama. To su tzv. bio starteri koji mogu pomoi kod pokretanja akvarija. Napominjemo da nisu nuni, ali nee tetiti. Vie koristi ovakvi preparati imaju u sluaju da se bioloki materijal u filteru zbog neeg uniti pa treba popravljati bioloku filtraciju. Upotrebljavajte im manje kemije.
Pod pojmom cikliranje misli se na pripremanje akvarija za siguran prihvat ivotinja (riba, rakova, pueva). Ne mogu se vodeni organizmi tek tako ubaciti u vodu iz pipe, potrebno je osigurati tzv. duini krug (gr. kyklos = krug) koji u postoji i u prirodi. Dakle, za vrijeme pripreme akvarija nakon putanja u pogon u roku od 3 do 4 tjedna u akvarijskoj vodi, u filter materijalu, na biljkama, dekoraciji, u podlozi i na stijenkama akvarija stvaraju se kolonije duinih bakterija koje pretvaraju otrove koje isputaju ribe u manje tetne spojeve koje mogu iskoristiti biljke. Zato su biljke vrlo korisne u akvariju. Najvei dio duinih bakterija HRANA trebao bi se naseliti u filter materijalu. Svakako proitajte SVJETLOST poglavlje o odravanju akvarija, jer je taj dragocjeni bioloki materijal vrlo lako unititi. Uglavnom, nakon putanja ALGE BILJKE akvarija u pogon (filtracija, grijanje, rasvjeta) akvarij nije spreman za prihvat riba barem 3 CO2 FOTOSINTEZA do 4 tjedna. Proces cikliranja O2 moe se ubrzati dodavanjem duinih bakterija u akvarijsku vodu ili u filter, ali kolonizacija AMONIJ svejedno traje, tako da je uputno NITRITI NITRATI ORGANSKI OTPAD AMONIJAK izdrati tih nekoliko tjedana prije + NH 4 naseljavanja akvarija. Moe se NO 2 NO 3 NH 3 dodati u vodu nekoliko listia riblje hrane kako bi se potaknuo proces sazrijevanja akvarijske vode. Tijekom tog procesa voda NITROSOMONAS NITROBACTER se zamuti (nagli razvoj bakterija) i BACTERIA BACTERIA to zna trajati i do tjedan dana. NITRIFICIRAJUCE (DUSICNE) Potpuno normalna stvar za nove BAKTERIJE akvarije kad se naseli dovoljan broj bakterija, voda se razbistri. Proces cikliranja u potpunosti zavrava za 2 mjeseca. Shema cikliranja - uspostavljanje duinog ciklusa
I V V
www.akvarij.net
17
7. Naseljavanje akvarija ribama

Kada se akvarij moe naseliti ribama? Koje ribe izabrati? Gdje nabaviti ribe? Kako kombinirati vrste, a da ne doe do meusobnih sukoba?
VANO! Prije kupovine ribica akvarij mora biti pripremljen u suprotnom prijeti pomor riba i veliko razoaranje. Dakle, proces cikliranja akvarija koji traje 3 do 4 tjedna mora biti zavren. Za vrijeme procesa pripreme akvarija za ribice akvarist poetnik ima dovoljno vremena za prikupljanje osnovnih informacija o vrstama riba koje bi elio imati u svom akvariju. Kod odabira riba vodi se rauna o uobiajenim prohtjevima vrste za prostorom, izgledom akvarija, temperaturom, prehranom, o ponaanju, drutvenosti, itd. Isto tako u akvarij e ii vjerojatno najmanje dvije razliite vrste riba zato treba povesti i rauna o njihovoj kompatibilnosti neke vrste ne mogu zajedno jednostavno jer je jedna lovac, a druga plijen. Dakle ima vie faktora koji utjeu na odabir ribljih (ivotinjskih) vrsta koje e ii u akvarij.
E&D
Pterophyllum scalare
Moto
Drutvenost
Postoje riblje vrste koje su drutvene pogodne za zajednike akvarije, one koje ne napadaju i ne hrane se drugim vrstama. U tu skupinu spadaju npr. gupiji, moliji, platiji, tetre, rasbore, koridorasi, ancistrusi,... S druge pak strane postoje riblje vrste koje u akvariju zauzimaju teritorij (teritorijalne ribe) i taj svoj teritorij brane od uljeza. Takve vrste ne spadaju u previe drutvene vrste jer esto izazivaju borbe u akvariju. U ovu skupinu spadaju skalari, bete, trichogasteri, barbusi... Postoje i izrazito teritorijalne ribe, krivo smatrane agresivnim vrstama jer obrana teritorija njihovo je prirodno ponaanje. Veinom su to ciklidi koje treba vrlo paljivo birati i uvoditi u akvarij tono odreenim redom kako ne bi dolo do borbi meu ribama. Vrlo je vano napomenuti i da e samo jedan primjerak neke vrste biti vrlo usamljen u akvariju. Najbolje je kombinirati mujake i enke. Kod nekih vrsta ne moe se u akvariju drati vie od jednog mujaka (Beta splendes). Na jo jednu stvar valja obratiti osobitu pozornost kod kupnje riba: neke su ribe jatne i potrebno je nabaviti najmanje 10 ili 20 primjeraka iste vrste (corydorasi, neonke, tetre, rasbore i sl. se uvijek kupuju u jatu u protivnom ne izgledaju dobro i njihovo ponaanje ne dolazi do izraaja). Poetnici esto krive ivotinje i ljute se na njih ako u akvariju doe do okraja, no ne uviaju da su zapravo oni krivi jer su napravili greku pri odabiru i kombinaciji riba.
Puntius tetrazona
E&D
Betta splendens
E&D
Crossocheilus siamensis
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Zahtjevi za prostorom

Vrlo vana informacija o ribi koju kupujete jest njezina maksimalna veliina i zahtjevi za prostorom. U mnogim trgovinama prodavai ni ne znaju maksimalnu veliinu ribe i mogu preporuiti kupnju prevelikog broja riba na zapreminu akvarija. To je zato to prodavai (prvenstveno neiskusni i neinformirani) nisu vidjeli odrasli primjerak ili kod kue nemaju akvarij i nemaju iskustva u akvaristici. Openito se uzima da je u prosjeku potrebno 2 litre zapremine akvarija po dunom centimetru ribe. Valja voditi rauna i o tome da se neke ribe vole skrivati u bilju i kamenju, a nekima treba puno praznog prostora za slobodno plivanje. Teritorijalne vrste trae vie prostora u akvariju. Postoji jo jedna podjela riba prema prostornim zahtjevima na ribe dna, sredine i povrine. Ribe dna prepoznajemo po usnom otvoru koji je okrenut prema dolje, ribe sredine po normalnom usnom otvoru, a ribe povrine po usnom otvoru okrenutom prema gore. Dobro je kombinirati ribe iz razliitih podruja vodenog stupa kako bi se razliite vrste im manje smetale meusobno.
www.akvarij.net
18
E&D
Trichogaster trichopterus
Mirne i nemirne ribe

Nekim mirnijim ribama mogu smetati ive i pokretljive ribe i u njih izazivati stres. Tako npr. mirnim i staloenim skalarima ili discusima ivi barbusi ili trichogasteri mogu smetati svojim konstantnim proganjanjem. Neke riblje vrste postaju nemirne u vrijeme mrijestova (pogotovo teritorijalne ribe) pa se valja dobro raspitati o kombinacijama koje kanimo imati u akvariju.
Roni
Ancistrus sp.
Kompatibilnost s biljem
Veina ciklida (ako izuzmemo discuse, skalare, macropoduse i jo nekoliko ciklida iz vegetacijom bujnih rijeka ili jezera) ne idu s biljem. Neke su ribe herbivorne (u prehrani im vanu sastavnicu ine biljke) pa biljni akvarij ne moemo planirati s njima u kombinaciji. S druge strane, mnoge manje ribe ne mogu bez bilja ono im je potrebno za mrijestove ili kao sklonite pred veim ribama. Openito je pravilo da bi ivo bilje trebalo zasaditi u sve one akvarije koji sadre riblju zajednicu kompatibilnu s biljem.
Roni
Plechostomus
Otporne i manje otporne ribe

Ope je poznato da sve riblje vrste nisu otporne na kemijske, fizikalne i bioloke uvjete u akvarijskoj vodi. Osjetljivije vrste riba ne preporuaju se poetnicima (npr. discusi, neonke). To su one riblje vrste koje zahtjevaju vrlo stabilnu temperaturu vode, posebno meku i blago kiselu vodu i sl. Meu otpornije vrste (one koje toleriraju vei raspon u tvrdoi i kiselosti / alkalnosti, te su otporne na promjene temperature) spadaju recimo: gupy, moly, platy, tetre, ancistrusi...
Rastaman
Trigonostigma espei
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Biotopski zahtjevi

Biotop je struni naziv za neko ue stanite. Riblje vrste koje se prodaju kao akvarijske ribice u prirodi su najee rasprostranjene na nekom uem podruju u prirodi na kojem su zadani parametri kemizma vode, temperature, sezonskih mijena, vegetacije i podloge rijeke ili jezera. Nekim vrstama moramo strogo ispuniti bitopske zahtjeve (makar bismo se trebali tako odnositi prema svim vrstama) nekim ribama treba osigurati kamenje s otvorima za skrivanje, bilje za mrijestove neke vrste, odreenu granulaciju podloge za neke ribe dna, dovoljno alga na kamenju ili na panju za neke algojede, tamno ili svjetlo okruje, vie ili manje svjetla, posebno tvrdu ili meku vodu, alkalnu ili kiselu...
www.akvarij.net
19
Cuvitar
Hemigrammus erythrozonus
Kupovina riba
Nakon odabira ribljih vrsta i koliine koja je potrebna za akvarij moemo krenuti u nabavku riba. Kupovinu riba nije dobro obavljati bilo gdje valja pronai najbolju trgovinu s ribama kako bi nabavili zdrave primjerke. Kod kupovine treba pripaziti na izgled ivotinje ako su joj peraje oteene, ako udno pliva, ako po tijelu ima oteenja ili bijele tokice, ako mirno i polagano pliva imamo razloga da posumnjamo u zdravlje te ivotinje. Ako nam oko ribe izgleda veliko prema ostatku tijela, vrlo je vjerojatno da je ta ivotinja podhranjena i teko da e se oporaviti i postii svoju pravu veliinu i formu. Imamo pravo odabrati primjerak koji elimo i prodava je duan uhvatiti ribu koju sami odaberemo ako ju je teko uloviti, jo bolje; vjerojatno se radi o zdravoj, ivahnoj i otpornoj ribi.
E&D
Transport riba obavlja se u posebnim vreicama koje se dopola napune vodom i dobro zatvore - kad ribe stignu u akvarij prvo je na redu aklimatizacija na novu sredinu
Transport riba
Ribe se transportiraju u vreicama za transport akvarijskih ivotinja (vrste, zaobljenih uglova). Najbolje je ribu transportirati tako da se zajedno s vreicom stavi u neku kutiju koja se moe zatvoriti i zamraiti. U mraku se riba smiri i transport vie ne predstavlja toliki stres za nju. U vodu (koju treba napuniti do polovine vreice) dobro je dodati malo sredstva protiv stresa.
Priprema i uvoenje novih riba u akvarij

Ribe je u akvarij mogue uvesti tek nakon 3-4 tjedna pripreme akvarijske vode (cikliranje). Temperatura vode u vreici za transport i u akvariju u koji naseljavamo ribe nije ista. Najjai stres ribe doivljavaju ako se odmah pri dolasku kui jednostavno unesu u akvarij. Vreicu s vodom i ribama zato je potrebno uroniti u akvarijsku vodu na najmanje 30 minuta kako bi se izjednaile temperature akvarijske vode i vode u vreici. Tada se vreica raspakira i postupno se (mijeanjem akvarijske vode i vode iz vreice) ribe putaju u akvarij; taj postupak odugovlaite kako bi se ribe postupno, a ne naglo provikle na drukiju vodu. Nemojte otvoriti vreicu i jednostavno izliti vodu s ribama jer moe doi do raznih povreda prilikom ovakvog grubog postupanja. Najbolje je otvorenu vreicu potopiti u akvarij i pustiti da ribe same izau iz nje. Nakon putanja riba u akvarijsku vodu dobro je staviti sredstvo protiv stresa. U akvarij nije uputno u jednom danu uvesti cjelokupan broj riba jer e se bioloki i kemijski opteretiti i proces razgradnje otpadnih tvari nee biti dovoljno brz da bi se voda proiavala od opasnog otpada. Najbolje je kroz period od nekih tjedan dana postupno uvoditi ribe u akvarij.
www.akvarij.net
20
8. Osnove odravanja akvarija

Zato se akvarij nikada ne isti u potpunosti? Kako i koliko esto mijenjati vodu? Kada, zato i kako istimo filter?
Tjedan dana nakon uvoenja riba (a moda i prije) primjetit ete da akvarij vie nije pretjerano ist. Mnogi neiskusni i neinformirani akvaristi tada organiziraju temeljito ienje akvarija (izmjene cjelokupnu koliinu vode svjeom pipovaom, u vruoj vodi operu filter i filtarski materijal, oribaju ispranjeni akvarij, isperu podlogu...). Potpuno krivo! Odravanje akvarija podrazumijeva uvanje prirodnih tvari u akvarijskoj vodi i organizama koji iste akvarijsku vodu. U poglavlju 6 gdje se govori o cikliranju sve je lijepo objanjeno. Prirodni proces kruenja duika je uspostavljen i dalje ga samo treba odravati. Poto je akvarij zatvoreni sustav (ne kao neka rijeka ili jezero u prirodi koji su otvoreni sustavi) mi moramo malo pomagati u odravanju ovog procesa. U odravanje akvarija spadaju izmjene vode, ienje filtera, podloge i stakla, odravanje rasvjete, zamjenjivanje neispravnih dijelova sustava, kontrola i korekcija temperature vode i kontrola i korekcija kemijskih vrijednosti vode. VANO! Kod odravanja akvarija ruke se esto moraju namoiti u akvarijsku vodu. Nikada nemojte gurati ruke u vodu, a da prije niste iskljuili sve ureaje iz struje. Voda i struja mogu za vas znaiti u najgorem sluaju smrt, zato paljivo i odgovorno!
E&D
Izmjene vode
Voda u akvariju mora se redovito djelomino mijenjati jer se to isto deava u prirodi (samo to mi nemamo oblake iznad akvarija da bi proizvodili kiu). Preporua se da se tjedno (ili svaka dva tjedna) izmjeni izmeu 10 i 15 % akvarijske vode. Izmjenom vode osigurava se osvjeavanje i djelomino proiavanje vode od biolokog i kemijskog otpada. Voda koju ulijevamo u akvarij prethodno mora odstajati barem 24 sata i to tretirana nekim od sredstava za pripremu vode (protiv klora i tekih metala). Nije uputno ulijevati vodu direktno iz slavine jer je ta voda prije svega puna klora i najee nije sobne temperature nego hladnija. Pri izmjeni vode plastini su kanistri nezamjenjivi jedan za odlijevanje i jedan za pripremu svjee vode. Voda se iz akvarija vadi pomou plastine cijevi (najbolje je da je prozirna). Kod izmjene vode valja paziti da cijev kojom uzimamo vodu iz akvarija ne usie ribu ili biljku jer tada dolazi do tekih povreda i najee do smrti organizma.
Tjedno odravanje akvarija podrazumijeva redovite tjedne ili dvotjedne djelomine izmjene vode vodu je dobro pripremiti u kanistrima (da odstoji barem 24 h - za to vrijeme iz nje ishlapi dosta klora i temperatura se izjednai sa sobnom temperaturom). Ako izraujete stalak za akvarij, predvidite mjesto za kanistre. Voda se iz akvarija izvlai pomou gumene cijevi (pumpica na kraju cijevi je bolje rjeenje od usisavanja vode ustima)
E&D
Prljavi filter materijal
Vodi za potpune poetnike u akvaristici ienje filtera

Filter treba istiti u pravilu onda kad se njegov protok znatno smanji uslijed zaepljivanja filterskog materijala neistoom iz akvarija. Dobro odabran filter uz dobro odabrani filterski materijal treba istiti otprilike svaka 3 mjeseca. Ako je filter preslab (premali protok ili premala zapremina), tj. ako omjer filter materijala nije dobro pogoen, trebat e redovitija ienja. Pri ienju filtera moemo napraviti veliku tetu u akvariju ako ga istimo u obinoj vodi (jo gore, ako ga istimo u vruoj vodi ili deterdentom). Jedina tekuina kojom je uputno istiti filter jest akvarijska voda koju vadimo kod redovite izmjene vode. Filterski materijal (spuva, bio-kuglice, keramiki valjii, sintetska vata...) ne treba istiti do besvijesti ak je uputno ne oistiti ga do kraja zapamtimo, u filteru su nastanjene bakterije potrebne za bioloku filtraciju. Osim filter materijala istimo i cijevi filtera, glavu motora; rotor se u veini filtera mora izvui i oistiti od mulja recimo tapiima za ui.
www.akvarij.net
21
E&D
Filter materijal peremo u akvarijskoj vodi
ienje podloge
Podloga (ljunak, pijesak) se u akvariju mora redovito istiti (usisavati). Netono je da podlogu treba ostaviti neistu jer se putem ribljeg izmeta hrane biljke. Veina akvarija je previe optereena ribama koje pretjerano prljaju podlogu, pa mi moramo malo pomoi u ienju. Ima vie naina usisavanja podloge najjednostavniji je onaj koji se moe izvesti uz redovitu izmjenu vode. Na kraj cijevi samo treba nataknuti odrezani vrh plastine boce i tim usisavaem proi preko podloge akvarija. Usisavat e se neistoe s dna, a ljunak e ostati na dnu. Ako usisavamo obinom cijevi, esto usiemo i ljunak. Postoje i usisavai na zranu pumpu oni su neto slabije snage od gore spomenutog home-made usisavaa, ali su precizniji. Valja napomenuti da se nikada ne isti cijela podloga, nego samo otprilike 2/3. Svaki put kad istimo podlogu istimo onaj dio koji prethodni tjedan nismo poistili.
E&D
Spuve se ne smiju oprati do kraja
E&D
ienje stakla
Na staklo se u svakom akvariju love alge to smanjuje vidljivost i ne izgleda ba previe lijepo. Staklo se iznutra moe istiti obinom spuvicom (bez deterdenta, naravno) ili jo bolje magnetom za skidanje algi. Primjetit ete da se alge hvataju ve nekoliko dana nakon ienja. To je sasvim normalo. Jednom tjedno oistite staklo. Ne preporuamo ienje pomou ileta jer se staklo moe izgrebati. Bolje je onda istiti nekom ravnom plastinom ploicom (stara kreditna kartica). Na staklo se hvata i kamenac (pri povrini vode, iznutra). Kamenac je mogue skidati pH sredstvom. Pazite, ako imate mekanu vodu moete je s pH sredstvom jako zakiseliti. Kamenac je najuputnije skidati kada je akvarij prazan (kod generalnog ienja). S vanjske strane staklo se isto moe istiti, ali to nije uputno raditi sredstvom za pranje prozora jer je ono za ribe i bilje u akvariju toksino. Ako se ipak
ienje glave filterske pumpe
E&D
Mulj na dnu se usisava tjedno

odluite za to nemojte prskati staklo, ve krpu kojom ete staklo istiti. pH sredstvo moe posluiti kao dobar pripravak za ienje stakla izvana.
www.akvarij.net
22
Odravanje rasvjete
Rasvjetna tijela treba jednom mjeseno pregledati i oistiti od kamenca i neistoa koje se uhvate na neonske lampe. Najbolje je to napraviti limunovim sokom, octom ili pH sredstvom. Kad se iste lampe, potrebno je oistiti i reflektore (ako ih imate). U pravilu se neonske lampe moraju zamijeniti novima svakih godinu dana. Pri zamjeni neonki zamijenite i startere ako nemate elektronske prigunice.
E&D
Zamjenjivanje neispravnih dijelova sustava

Postoji mogunost da vam se pokvari filter,pregori grija ili termostat u njemu, pokvari se rasvjeta, procuri akvarij. Ako se bilo koji dio sustava pokvari treba ga odmah zamijeniti ispravnim. Ako akvarij procuri na spojevima nemojte ga sami popravljati, osim ako imate puno iskustva. To treba prepustiti profesionalcima.
Maro
Kontrola i korekcija temperature vode

Temperaturu u akvariju potrebno je kontrolirati svakodnevno. Tropski akvariji su najee podeeni na temperaturu od 25 ili 26 C. Hladnovodni na otprilike 18 do 20 C tj. na sobnu temperaturu. Ovisno o zahtjevima organizama u akvariju treba zadati temperaturu koju je vano i odravati. Temperaturu kontroliramo termometrom. Ne preporuamo termometre u obliku samoljepljive trake oni nisu dovoljno precizni. Nabavite stakleni termometar koji se stavlja u vodu ili pak digitalni elektronski termometar koji je jo precizniji (ali i skuplji). Temperaturu bi trebao odravati grija s ugraenim termostatom. Ti se grijai mogu podeavati pa se njima podie ili sputa temperatura. Ako grija ne postavimo na mjesto s jakim protokom vode ona se nee ranomjerno grijati. Ako smo nabavili preslab grija doi e do njegovog pregrijavanja i pucanja. Takav grija nee odravati temperaturu vode stalnom. Isto tako ako je akvarij u blizini radijatora ili pei mogu nastati problemi s kontrolom temperature u zimi. Tijekom ljeta u sluaju visokih temperatura pomae otvaranje poklopca akvarija ili ugraen klima-ureaj u stanu.
Dobro odravani akvarij prepoznajemo po zdravom bilju i zdravim ribama. Samo redovitim ienjem i djelominim izmjenama vode moemo oekivati ovakav rezultat.
Renta
ienjem stakla od algi (ili magnetom, ili iletom, ili spuvom) pomaemo da se alge ne ire i da vidljivost bude bolja - ovakvo ienje ima vie estetsku nego praktinu funkciju
E&D
Stakleni termometar je puno precizniji od samoljepljivog digitalnog termometra. Temperatura se provjerava dnevno.
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Kontrola i korekcija kemijskog sastava vode

Danas je na akvaristikom tritu u ponudi itav niz testera za vodu. esto su takvi testeri prilino skupi, a rijetko kad su pouzdani. Kemijski sastav vode trebao bi biti ispravan ako smo se drali svih pravila postavljanja akvarija, pa kontrola vode u pravilu nije nuna. S druge pak strane, ako ozbiljno uemo u akvaristiku svakako e nas interesirati kemijski parametri vode, jer oni su esto presudni za kvalitetu ivota i izgleda akvarija. Preporuamo da testirate kiselost / alkalnost vode (pH), ukupnu tvrdou vode (GH), karbonatnu tvrdou (KH), koliinu nitrita (NO2), eventualno amonija / amonijaka (NH4, NH3). Ostali testovi su nepotrebni za poetnika; nitrati (NO3), fosfati (PO4), kisik (O2), ugljikov dioksid (CO2), eljezo (Fe), bakar (Cu), klor (Cl), kalcij (Ca), magnezij (Mg).
www.akvarij.net
23
SAVJETI:
ALKALNOST / KISELOST (pH ili power of hydorgen) Ovisno o vrsti akvarija (vrste riba i bilja) akvarijska voda mora biti alkalnija ili kiselija. Za veinu riba pH bi se trebao kretati izmeu 6 i 7 (neutralna vrijednost je 7, a ljestvica pH kree se od 1 do 14 pri emu vrijednost 1 oznaava kiselinu u istom obliku, a vrijednost 14 luinu u istom obliku). Neki Malawi i Tanganjika ciklidi trae aklalniju vodu s vrijednosima pH izmeu 7,5 do 8,5. Voda se u pravilu treba mijenjati prema kiselijim vrijednostima jer je naa voda uglavnom alkalna (pH iznad 7). To se postie dodavanjem CO2 u akvarij (boca s plinom ili reaktor s otopinom eera i kvasca), dodavanjem treseta u filter ili zemljanom podlogom. Vodi kojoj je mekana (niski KH i GH) vrlo je lako mijenjati pH. Pripazite jako s mekom vodom jer naglo zakiseljavanje vode moe natetiti ribicama. Dodavanjem treseta voda e potamniti to je normalna pojava. Postoje i sredstva za sniavanje pH (pH sredstvo); ona vam nee pomoi ako voda nije omekana. TVRDOA VODE (GH ili ukupna tvrdoa / KH ili karbonatna tvrdoa) U Hrvatskoj imamo tvrdu vodu. To znai da ete u akvariju ( koristite li samo pipovau) imati tvrdu ili vrlo tvrdu vodu. elite li tu vodu omekati morate dodavati destiliranu vodu ili koristiti RO ureaj (reverse-osmose, tj. obrnuta osmoza) koji potpuno omekava vodu. Ako smo izmjerili vrijednosti pH i KH prema tablici moemo izraunati i koncentraciju CO2 u vodi, tako da je tester za CO2 nepotrebno kupovati. KOLIINA NITRITA (NO2) Koliinu nitrita poeljno je mjeriti jer i manja koliina tog spoja u vodi loe djeluje na ribe. Ustvari, jo je bolje nabaviti brzorastue bilje koje e nitrite crpiti iz vode i na taj nain proiavati akvarij.
Poetnici i testiranje vode: Svi poetnici trebali bi se interesirati o kemiji akvarijske vode jer je poznavanje osnovnih kemijskih odnosa i procesa vrlo korisno - u sluaju da se kemizam vode poremeti moemo pravilno i pravovremeno djelovati (ako imamo znanja o kemizmu vode). Upravo to bismo Vam savjetovali - prvo pohvatajte im vie informacija o kemiji vode, objasnite si probleme im jednostavnije, a ako neto nije jasno - postoje iskusni akvaristi ili forum akvarij.net-a na kojem moete dobiti podrobnije informacije od strunjaka (kemiara i biologa koji su lanovi foruma). Tek nakon to dobro upoznate kemiju vode, ponite testirati i eventualno podeavati parametre vode. Napominjemo da se u toj vodi nalaze ivi organizmi i da nije etino eksperimentirati nad njima. Velika veina riba ne trai posebne uvjete u vodi - pogotovo ne manje zahtjevne vrste.
www.akvarij.net
24
9. Hranjenje organizama (ribe, bilje)

Gdje traiti informacije? Zato je vano informirati se? Kako doi do literature? Kako se povezati s drugim akvaristima?
1) 2)
Ribe:
a) suena hrana Najea hrana za akvarijske ribe jest kvalitetna suena hrana koju moemo nabaviti u svakoj trgovini s akvarijskim potreptinama. Najbolje je kupovati hranu renomiranih proizvoaa. Za zdravlje i ljepotu akvarijskih ribica nije dovoljno nabaviti samo jednu vrstu suhe hrane. Osim temeljne mjeavine suenog povra, soje, zaina i ribljeg brana postoji itav niz drugih vrsta suhe hrane za ribice one obogaene karotenom (na bazi mrkve), biljna mjeavina za herbivore, liofilizirani tubifex crvi, liofilizirani bloodworms (liinke pernatih trzaa), liofilizirane vodenbuhe dafnije, artemia raii. Suena hrana najee je u obliku pahuljica, ali moe biti i u obliku tabletica (koje potonu pa su pogodne za hranjenje riba dna), a sueni raii i crvi dolaze u svom originalnom obliku. b) kuhana hrana Ponekad je dobro unijeti malo promjena u prehrani vaih ljubimaca uvoenjem obroka svjee hrane. Kratko prokuhani list zelene salate, nekoliko bobica kuhanog graka (pasiranog), malo kuhane mrkve ili paprike mogu biti izvrsna poslastica i vrlo poeljan dodatak prehrani vaih ribica. Postoji i recept za spravljanje mesnog obroka od goveeg srca, blitve, mrkve, paprike i enjaka za discuse (to se iskuha i u obliku ploica zamrzne u ledenici daje se kao obrok u obliku zaleenih tableta). Vano je ne zainiti ili zasoliti povre ili meso koje ete staviti u akvarij. c) iva hrana Najkvalitetnija hrana za akvarijske ribe jest iva hrana; artemia, infusoria, liinke komaraca, dafne, grindal crvi, bijeli crvi, kine gliste, vinske muice, mikrocrvi. Problem sa ivom hranom jest taj to je treba uzgojiti, a to i nije uvijek lako. d) dodaci prehrani Ovdje spadaju razni vitaminski pripravci u obliku tabletica ili kapljica. Proizvoai esto uz kapljice napominju da se doziraju u odnosu na zapreminu akvarija. Bolje je vitaminske kapljice izravno nanijeti na hranu (pahuljice ili tabletice) jer se time utedi novac dan za vitamine ribe ih tako izravno unose u svoje tijelo.
3) 4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
Suha hrana je najee upotrebljavana u akvarijima moe biti u obliku pahuljica, tabletica, granula ili jednostavno osuena (liofilizirana - suena smrzavanjem i sublimacijom vode). 1) kompletna hrana 2) pigmentin - hrana bogata karotenom (za boju riba) 3) tablete 4) tablete sa spirulinom 5) tablete za ribe dna 6) tablete za algojede 7) bloodworms 8) dafnije 9) granulirana hrana 10) tubifex crvi

NAPOMENE UZ PREHRANJIVANJE RIBA: Ribe se u pravilu hrane vie puta dnevno (2 ili 3 puta) i to u isto vrijeme svaki dan. Hranu treba tako dozirati da se sva pojede u roku od 2 minute. Ako pretjeramo s hranom, ostaci e zavriti na podlozi i prljati vodu. Upamtite da su akvarijske ribice u pravilu prehranjene, a ne pothranjene. Dobro je za doziranje imati pripremljenu liicu koju punimo svaki puta istom koliinom hrane. Nije nikako uputno hranu istresati direktno iz kutijice jer je mogue da izleti previe hrane u vodu. Ako se to desi, mreicom za lovljenje riba odmah pokupite hranu s povrine vode i bacite je.
www.akvarij.net
25
Biljke:
a) mikroelementi (tekua gnojiva, mineralne podloge) Mikroelementi (kemijski elementi koji trebaju u vrlo malim koliinama) se u akvarij uvode najee putem kupovnog tekueg gnojiva s mikroelementima i eljezom, a sastavni je dio svakog mineralnog akvarijskog substrata. Mikroelemente treba dozirati prema uputama. U mikroelemente spadaju bor, eljezo, klor, nikal, bakar, mangan, molibden i cink. b) makroelementi (tekua gnojiva, zemljana podloga, kruta gnojiva) Makroelementi (kemijski elementi koji trebaju u veim koliinama) se preesto zanemaruju iako i njih treba dodatno unositi pogotovo u gusto zasaene biljne akvarije. U makroelemente spadaju kalcij, vodik, ugljik, magnezij, duik, fosfor, kisik, kalij i sumpor. Najee se u akvarij dodatno unose ugljik, duik, fosfor i kalij. c) CO2 Ugljik se u akvarij unosi putem plina ugljinog dioksida. To je jedno od osnovnih gnojiva za bilje i bez dodavanja CO2 ne moe se zamisliti biljni akvarij.
Ljestve za otapanje CO 2
E&D
Tekue eljezo
E&D
E&D
Tabletice za bilje
Krajten
www.akvarij.net
26
10. Mijeani akvarij

to treba za jedan prosjean mijeani tropski akvarij? Kako kombinirati vrste (riblje i biljne) a da budu kompatibilne?
Osnovna koncepcija mijeanog akvarija jest ta da se uspostavljanjem ovakvog akvarija pokuava postii sklad ivota s vrstama (ribljim i biljnim) koje su podrijetlom iz razliitih dijelova svijeta, ali koji trae otprilike sline uvjete preivljavanja i ne ugroavaju jedne druge. Tropski (toplovodni) mijeani akvarij u naelu ima sljedee fizikalne i kemijske parametre: temperatura se kree izmeu 25 i 26 oC, tvrdoa je izmeu 10 i 15 GH, pH je neutralan (izmeu 6,5 i 7,5), te jednu ili dvije neonske lampe po cijeloj duini akvarija. Ovi parametri uglavnom odgovaraju najveem broju nezahtjevnih biljnih i ivotinjskih vrsta, a uglavnom je priprema i odravanje ovakvih parametara vode jednostavna jer je slina parametrima nae vodovodne vode (pipovae). Zato je preporuljivo da poetnici u akvaristici ponu upravo s mijeanim tropskim akvarijem (krivo je uvrijeeno miljenje da je najjednostavnije drati hladnovodne zlatne ribice). to jedan prosjean mijeani akvarij mora imati?
E&D
Bilje u zajednikom akvariju
Krajten
Aparatura
Sve je prije ve navedeno (u poglavlju o opremi) potreban je akvarij (izmeu 100 i 200 litara; dakle jedan srednjih dimenzija, ne premali jer ga je teko odravati), grija, filter, rasvjeta i poklopac, termometar.
Hyphessobrycon pulchripinnis
Podloga i/ili substrat

Svaki akvarij (osim mrijesnoga ili karantenskoga) trebao bi imati podlogu pijesak ili ljunak granulacije ispod 5 mm. Iz podloge raste bilje, podloga skuplja riblji izmet i mjesto je gdje se naseljavaju korisne duine bakterije. Ako ete saditi bilje (to preporuamo) nabavite neki gotov substrat i postavite ga ispod podloge.
E&D
Mladi Betta splendens
Dekoracija
Tu spadaju panjevi, kamenje, pozadinska stijena, pozadinska tapeta. Keramiki ukrasi (brodovi, zrakoplovi, kuice i dvorci) vjerojatno e Vam s vremenom dojaditi.
Bilje
Vrlo je poeljno u mijeanom akvariju. Vrste koje birate ne moraju Vas optereivati podrijetlom jednostavno kombinirate biljke koje su vam nadohvat ruke, pristupanih cijena ili dostupne od drugih akvarista. Nezahtjevne biljne vrste poeljnije su za
Antimon
Neonka - i nije ba za poetnika zbog osjetljivosti

poetnike. Pri formiranju akvarija znaajnu ulogu imaju biljke koje brzo rastu (tzv. brzorastue vrste) koje brzo troe ribama tetne kemijske spojeve i elemente. Osim brzorastuih i nezahtjevnih vrsta u mijeani akvarij mogu ui i vrlo zahtjevne biljne vrste, ali to vie nisu poetniki akvariji. Evo popisa nezahtjevnih biljnih vrsta koje preporuamo poetnicima u mijeanom akvariju: Anubiasi (nana, barteri) Bacope (caroliniana, monnieri) Ceratophylum demersum (tvrdi rogolist) Cladophora aegagropila Cryptocoryne (ciliata, parva, pontederiifolia, wendtii) Echinodorusi (amazonicus, osiris, ozelot, tennelus) Hydrocotyle leucocephala Hygrophila (corymbosa, polysperma) Lagarosiphon major Lemna minor (vodena lea) Limnophila sessiliflora Marsilea sp. Microsorum pteropus Riccia fluitans Sagittaria subulata Shinnersia rivularis Vallisneria (americana, spiralis) Vesicularia (dubyana, sp.) Biljke je najbolje rasporediti tako da vie biljke smjestimo u pozadinu, a nie u prednji dio.
www.akvarij.net
27
Ivan
Cabomba caroliniana
Profa
Riccia fluitans
Ribe
U mijeani poetniki akvarij najbolje je naseliti otporne i miroljubive ribe jataice. Poetnici esto rade greku kad kupuju mnogo razliitih vrsta s po jednim-dva primjerka riba. U 100 litara potpuno je dovoljno staviti 3-4 riblje vrste (birajui ribe dna, sredine i povrine). Evo popisa nezahtjevnih ribljih vrsta koje preporuamo poetnicima u mijeanom akvariju: ivorotke (gupy, platy, moly, vertovi) Dvodihalice (bette, colise, trichogasteri) Ciprinidi (barbusi, botie, sijamski algojedi, kineski algojedi, tj. ajmoneri, kuhlii, rasbore) Haracini (sjekirice, tetre, olovice) Ciklidi (kribenzis, skalar) Somovi (ancistrusi, corydorasi, stakleni somii) Posebna napomena: u zajednikom akvariju zaboravite na ciklide (osim na navedene vrste) jer su ciklidi ribe koje iziskuju posebno pripremljene tankove i posebne kombinacije s ostalim ribama. Isto tako nemojte u mijeani akvarij unostiti ribe s posebnim potrebama (velikim zahtjevima za prostorom, teritorijalne ribe, predatore).
E&D
Echinodorus ozelot
Vedran
Anubias barteri var. barteri
www.akvarij.net
28
Maro
Hydrocotyle leucocephala i neonke
Antimon
Hemmigramus bleheri - jatne ribe

Gliga
Za zajedniki akvarij vano je pametno kombinirati ribe s obzirom na njihove zahtjeve i s obzirom na njihov izgled. Mjeoviti akvarij moe biti vrlo lijep. Toplo Vam preporuamo da svoj akvarij zasadite ivim biljem jer e i ribe automatski biti zadovoljnije i zdravije. Za poetak se ne morate zamarati podrijetlom vrsta - tek kasnije razmiljajte o biotopskom akvariju.
Gaastra
www.akvarij.net
29
11. Hladnovodni akvarij

Koja je razlika izmeu tropskog i hladnovodnog akvarija? to sve treba da bi se formirao hladnovodni akvarij? Koje bilje odabrati?
Hladnovodni akvarij zapravo je akvarij kojim su osigurani uvjeti za preivljavanje ivotinjskih i biljnih vrsta iz umjerenog pojasa, dakle time se osobito razlikuje od tropskih (toplovodnih) akvarija. Osnovna razlika izmeu hladnovodnog i toplovodnog akvarija jest temperatura u njima. Najee je tim akvarijima temperatura ista kao i sobna, dakle izmeu 18 i 25 C (zlatne ribice prezimljavaju i u 5 C). Ta temperatura nije pogodna za sve hladnovodne vrste, jer neke zahtjevaju i niu temperaturu. To bi znailo da za takve vrste treba osigurati hlaenje vode. Hladnovodni akvariji puno su rijee formirani meu akvaristima vjerojatno zbog manjeg izbora ribljih i biljnih vrsta na tritu (ne i u prirodi!). Hladnovodni akvarij najee je naseljen karasima, popularno zvanim zlatnim ribicama. Valja napomenuti da su zlatne ribice podrijetlom iz Kine u akvaristikom smislu (dakle kao ornamentalne ribice) drane i uzgajane vjerojatno ve u 7. st. za vladanja dinastije Tang, a zasigurno od 10. st. za vladavine dinastije Sung. U Europu su dovedene krajem 17. st. i u sljedeih 100 godina rairene su u ukrasnim jezercima diljem Europe. Tako je zlatna ribica zapravo prva prava akvaristika ornamentalna vrsta i zato je uopeno miljenje da ova ribica predstavlja samu sr akvaristike. Potpuno je krivo staklenu kuglu smatrati akvarijem prikladnim za zlatne ribice. Openito je akvarij-kugla nepogodan za dranje bilo kakve ivotinje zbog nekoliko razloga; u kuglu se teko moe smjestiti filter za vodu, kugle su najee zapreminom vrlo mali akvariji, zbog izrazite zakrivljenosti ovakvi akvariji oteuju vid riba i ne dozvoljavaju im da se snau u prostoru. Zbog toga je u nekim zemljama zabranjeno dranje ribica u akvariju-kugli. Akvarij-kugla ipak moe biti vrlo dekorativan i lijep, ali ako u njemu ne drimo ribe, nego bilje. Hladnovodni akvarij sa zlatnim ribicama mora biti barem srednji ili vei (150 do 300 litara pa i vie) zlatne ribice nisu male u prodaji su najee mladi primjerci, a zapravo te ribe narastu do 40, pa ak i 50 cm u duinu. Ustvari, to vei akvarij za zlatne ribice, to bolje za njih. Najbolje ih je drati u vrtnim jezercima u kojima mogu i prezimiti ak i ako se povrina vode tijekom zime zaledi. Filtracija mora biti jaka i kvalitetna, rasvjeta ista kao i u tropskom akvariju (samo je vrijeme osvjetljenosti krae u prosjeku 7 do 8 sati jednu polovicu godine, a 10 do 12 sati drugu polovicu godine; zimski i ljetni period). Grija u hladnovodni akvarij ne ide. Temperatura bi trebala biti do 20, tj. najvie 22 C. Akvarij sa zlatnim ribicama mora imati podlogu (malo krupniju) I vrlo je poeljno da je zasaen. Poznato je da zlatne ribice nemaju milosti prema bilju pa zato treba znati koje biljne vrste mogu ui u
Rijetko koji akvarist danas ima hladnovodni akvarij - zato je tome tako? Vjerojatno zato to je za zlatne ribice puno pogodnije vrtno jezerce. Zlatne ribice narastu velike i trebaju puno prostora, hladnovodne su pa je problem za ljetnih vruina u akvariju. Svejedno, ako imate uvjeta (dovoljno velik akvarij i dobra filracija) preporuamo da pokuate sa zlatnim ribicama - od njih je ipak sve zapoelo...
Ovakvo to Vam ne bismo nikako preporuili. Iako veina ljudi imaju ovakvu sliku o akvarijima i akvaristici to ni sa ime veze nema. Ovo se zove muenje ivotinja. U nekim zemljama zabranjena je prodaja akvarija u obliku kugle, ako se koriste za zlatne ribice.
ZA DALJNJE PROUAVANJE Literatura: Marshall E. Ostrow : Goldfish Steve Hickling: Koi Nick Fletcher: The world of koi

akvarij sa zlatnima. Evo popisa nekih biljnih vrsta pogodnih za hladnovodni akvarij: Callitriche hermaphroditica Caratophyllum demersum (tvrdi rogolist) Egeria densa Fontinalis antipyretica (vodena mahovina) Lagarosiphon major Mentha cervina Myriophilum aquaticum Myriophyllum proserpinacoides Potamogeton crispus Od ribljih vrsta na raspolaganju su mnoge selektivno uzgojene vrste koje su potekle od crvenog varijeteta zlatnog karasa (Carassius auratus): Zlatni karas (originalni varijetet) Shubukin Koi Japanski veiltail Teleskopi The bubble-eye Lavlja glava
www.akvarij.net
30
internet
Menta cervina
internet
U posljednje je vrijeme poglavito zbog dizanja akvaristike svijesti (ukazivanje na neadekvatnost akvarija-kugle), ali i zbog vrlo atraktivne i bogate ponude tropskih organizama i bilja na tritu uzgoj i dranje zlatnih ribica u hladnovodnom akvariju pomalo zaboravljeno i zapostavljeno. To ne znai da akvarij sa zlatnim ribicama ne moe biti visoko dekorativan, zanimljiv i poeljan u akvaristici.
Myriophyllum proserpinacoides
internet
Potamogeton crispus
E&D
franco9200
Ceratophylum demersum
www.akvarij.net
31
12. Ciklidni akvarij

to ini ciklidni akvarij ciklidnim i po emu je ovakav akvarij atraktivan i zanimljiv? to ciklidima odgovara, a to ne?
Ciklidi su najrairenija, najinteligentnija i evolucijski najrazvijenija vrsta riba, najbolji roditelji meu ribama. Prva asocijacija kod akvarista koji nisu nikad drali ciklide je njihova agresivnost, ali u tome i jest dio njihove drai (iako nisu svi ciklidi agresivni). Bez agresivnosti uzrokovanom obranom svog teritorija i zbog dominacije mujaka nad enkama, ciklidni akvarij bio bi miran. Ne bi bio interesantan za gledanje. Ciklidni akvarij ujedno je i najivahniji akvarij. Ciklidi se dijele na afrike, amerike i azijske. Dvije najvee grupe podrijetlom su iz Afrike (jezera Malawi, Tanganyika, Victoria, rijeka Kongo, tj. zapadna Afrika) i Amerike (centralna Amerika, Juna Amerika,tj. rijeka Amazona). Ciklide iz raznih dijelova svijeta nije preporuljivo mijeati zbog razliite ishrane, kemije vode, ureenja akvarija i jo mnogo faktora.
cichlid
Pseudotropheus demasoni
Prehrana ciklida
U prirodi ciklidi se hrane na vie naina: - algama - beskraljenicima - insektima - malim ciklidima - jedu peraje i ljuske - jajima - planktonom - puevima - sitnim ivotinjicama Dijelimo ih na biljojede i mesojede. Probavni trakt kod biljojeda je takav da imaju i do tri puta dua crijeva od ukupne duine svoga tijela, to znai da alge koje nau stvarno dobro iskoriste jer se zbog duine crijeva ta hrana jako polako probavlja za razliku od mesojeda koji imaju kratki probavni trakt te se sama apsorpcija hrane vri vrlo brzo te hrana mora biti bogata proteinima. U istom akvariju ne smiju se mijeati biljojedi i mesojedi jer zbog neadekvatnog hranjenja moe doi do smrti riba, posebno biljojeda koji su osjetljivi na bolest zvanu bloat (poznata samo u akvarijskim uvjetima). Za biljojedne ciklide dovoljan je samo jedan obrok dnevno te se ak jedan dan u tjednu uope ne moraju hraniti. Kod takve prehrane ribe su zdravije, ivlje, ljepih boja, a to je najvanije rapidno smanjujemo mogunost da dobiju bloat.
Altolamprologus calvus
Roni
asterix
Discusi
Strippy
Pseudotropheus moori chimba
Vodi za potpune poetnike u akvaristici Priprema akvarija:

Veina ciklida, osim junoamerikih (biotop Amazona) i zapadnoafrikih (rijeka Kongo) ivi na stjenovitom i pjeskovitom podruju. U akvariju je preporuljivo simulirati njihovo prirodno stanite. Raspored i nain slaganja stijena u akvariju od velike je vanosti za uspjean uzgoj ciklida. Aquascape se temelji na vrsti ciklida koje drimo, ali za veinu ciklida akvarij je potrebno urediti kamenjem naslaganim jedno na drugo tako da stvorimo puno spilja, prolaza i sklonita. Kod slaganja trebamo paziti na stabilnost kamenja jer postoji mogunost uruavanja kamenja i oteenja akvarijskog dna ili stijenke. Ispod veeg kamenja moe se staviti tanak stiropor radi amortiziranja potencijalnog pada kamenja i smanjenja koncetriranog pritiska na pojedine toke stakla. Litraa akvarija u principu zavisi o izboru ribica, ali preporuljivo je napraviti to vei akvarij - to je akvarij vei, to je lake postii bioloku ravnoteu. Filtracija kod ciklidnog akvarija je vrlo bitna stavka, to vei i jai filter - to bolje. Redovite djelomine izmjene vode su preporuljive, ali pripazite da je temperatura vode priblino ista onoj u akvariju, a za veinu ciklida to je 26C. Izbor biljaka u ciklidnom akvariju zavisi o vrsti ciklida. Kod veine afrikih ciklida bilje nee uspijevati u akvariju jer e ga ribe otetiti ili iskopati. Meutim, postoji nekoliko vrsta biljaka koje bi mogle preivjeti kod afrikih ciklida i to su: - Ceratophyllum - Vallisneria - Potamogeton - Anubias Vano je upozoriti na injenicu da se u ciklidnom akvariju sva panja vrti oko ljepote i boja ciklida, dakle sasvim suprotno od
www.akvarij.net
32
Strippy
Frontosa
Njuka
Pseudotropheus cobalt
Jurupari
Cichlasoma nandopsis
Strippy
www.akvarij.net
33
biljnog akvarija gdje nam je bilje na prvom mjestu. Vano je prije ubacivanja riba donijeti odluku o definitivnom izgledu akvarija, rasporedu kamenja (mora biti funkcionalan i estetski lijep) te o poloaju biljaka, jer kada se ribe prilagode i zauzmu teritorij u akvariju, ubacivanje biljaka vie nije mogue. Tada unesene biljke ribe e unititi. Isto e se dogoditi s ribama koje se naknadno stavljaju u akvarij. Ipak postoji rjeenje za naknadno uvoenje riba i biljkaka u ve formirani akvarij, a to je da se prije bilo kakvog ubacivanja novih stanovnika u akvarij napravi barem malo razliit raspored stijena tako da i novi stanovnici mogu sudjelovati u zauzimanju novonastalih teritorija, a da stare ribe budu zaokupljene potragom za teritorijem, a ne novopridolim ribama i biljkama. Kod ubacivanja samo jedne do dvije nove ribe u akvarij moemo uvui ruku u akvarij i preplaiti starosjedioce tako da se oni skriju meu stijene i tek onda pustiti nove ribe u akvarij. Vrlo vana stavka je kompatibilnost ribica. Nikad ne urite s kupnjom novih ribica ako se prije niste raspitali o njihovom karakteru i potrebama jer ako se ne potuju neka osnovna pravila o kompatibilnosti vrsta, moe doi do velikih sukoba u akvariju. U trgovinama ne nailazimo ba esto na strune savjete pri odabiru ciklida (ast iznimkama), tako da je najbolje da se sami potrudite i potraite na Internetu ili u knjigama informacije o njima. Zakljuak: Ako ispunimo ova 4 faktora: - dobra kvaliteta vode - pravilan odabir riba - pravilna prehrana riba - dobri uvjeti u akvariju mrijestovi i dugovjenost naih ciklida nee izostati.
Jurupari
Petenia splendida
Roni
Neolamprologus leleupi
Strippy
Tropheus duboisi
bopacak
www.akvarij.net
34
13. Biljni akvarij

Kako je mogue u vlastitom domu napraviti lijep i uravnoteen akvarij gusto zasaen podvodnim biljem? to bilju treba da bi uspijevalo?
Prije svega, dobar i buljan biljni akvarij zahtjeva dosta vremena i svakodnevno eprkanje, kopanje, rezanje i rovanje. Stoga raunajte da e vam rukavi biti zasukani, a reuma pod starost zagarantirana. Uravnoteenost je po mojem miljenju najvaija odlika kvalitetnog biljnog akvarija. Kada je akvarij u takvom stanju, algi gotovo da ni nema, a biljke se pokazuju u najljepem svijetlu. Pomanjkanjem ili vikom samo jedne komponente, odnosno kemijskog spoja, bilje moe stagnirati, propadati, a alge se razbuktati. Takva neuravnoteenost moe se dogoditi iznenadno, unutar par dana, stoga smatram da biljni akvarij treba svakodnevno promatrati i u sluaju neravnotee reagirati na pravi nain. Bilje e vam puno kompaktnije rasti ako ga svakodnevno podrezujete, skraujete i oblikujete, a trule listove (kojih uvijek ima) odstranite. Podloga je drugi vrlo vaan faktor. Osim pijeska (najbolji je onaj sitni 1-3 mm, ak 1-2 mm), vrlo je vano osigurati dobru mineralnu, hranjivu podlogu. Posluit e sve gotove mineralne podloge u preporuenoj debljini, a jo je bolji vulcanit (koji nije razrijeen pijeskom). Ipak, najbolje i najjeftinije rijeenje kao zamjena komercijalnim podlogama jest obina zemlja za cvijee. Zemlju je potrebno najprije pripremiti natapajui je u kanti vode 3 tjedna. Tim postupkom uklonit emo veinu potencijalnih uzronika algi (posebno amonijak). Tako pripremljena podloga je dugotrajna i vrlo kvalitetna, a biljke e biti presretne. Gornji pjeani dio trebao bi biti debeo oko 5 cm, slino kao i mineralni ili zemljani dio (ovisi o vrsti, od 2cm (komercijalne podloge) do 5cm(zemlja)). I zapamtite, svi se elementi u akvariju mogu naknadno dodati, a ako na vrijeme ne stavite odgovarajuu podlogu, kasnije nema povratka. Svjetlo. Iako ljudi kau da je 0.5 W po litri akvarija dovoljno i za zahtjevniji biljni tank, ja se s tim ne bih sloio. Ako imate mogunosti, probajte dodati jo koju lampu, tako da imate bar 0.7 do 1 W po litri. Iskusni ''aquascaperi'' snabdijevaju svoje tankove i puno veom koliinom svjetla. Naravno, vie svjetla znai i vie ostalih elemenata (gnojiva, co2), a ako ih ne osigurate u dovoljnim i tonim koliinama imat ete ''boom algi'' i neuravnoteen biljni akvarij to je prava nona mora. Miljenja sam da vrsta lampe nije bitna za rast bilja i da su takozvane ''biljne lampe'' samo jo jedan nain zarade na akvaristima. Lampe odaberite iskljuivo prema vlastitom doivljaju biljaka i ribica pod odreenim svjetlosnim spektrom. Vie zelenog spektra uinit e vae biljke zelenijima i zdravog izgleda, dok e crveni
E&D
Oprema za odravanje biljnog akvarija - poto u biljni akvarij treba namoiti ruke barem jednom tjedno (ianje i presaivanje bilja) dobro je imati i adekvatnu opremu za to.Neki biljni akvaristi preferiraju sve raditi rukama, ali neka pomagala jako dobro dou. tap za manipulaciju - to je vrlo jednostavan alat - obian plastini tap s V nastavkom pomou kojeg si moemo pomoi kod sadnje ili premjetanja bilja, vaenja trulih listova, itd. karice za bilje - najbolje su originalne otre kare za akvarijsko bilje na dugoj drci (esto dolaze i s drugim nastavkom - hvataljkom) iako su dosta skupe, za odravanje biljnog akvarija vrlo su izvrsne. Mogu se koristiti i obine kare. Pincete - pri saenju akvarijskog bilja ponekad je vrlo korisno koristiti razliite vrste pinceta - najbolje originalne akvaristike koje su napravljene tako da ne oteuju bilje i da je saenje pomou njih najjednostavnije. Svi alati mogu se napraviti i u DIY varijanti.
E&D
Cryptocoryne wendtii brown

spektar isticati boje crvenog i smeeg bilja, ali i zdraviji izgled ribica. Plavi spektar je negdje u sredini. Razlika u rastu bilja bit e neprimjetna i neznatna. Nemojte zaboraviti dubinu akvarija - 10 cm znai mnogo kad je u pitanju prodor svjetlosti kroz vodeni stup. Smatram da je idealan biljni akvarij visok oko 40-45 cm; kad se oduzme 10 cm za podlogu, ostaje 35 cm za bilje. Gnojenje mikroelementima je osnova gnojenja. Tu nema puno filozofiranja. Jedini pametan savjet je da se tjedna ili dvotjedna preporuena doza razdijeli na manje dijelove. Takvim manjim, a redovitijim gnojenjem biljke e biti zadovoljnije, a ostavit ete manje prostora algama. Od velike koliine gnojiva na naem tritu preporuio bih da izaberete ono koje u sebi ima i dodano eljezo. Zapamtite, predozirati akvarij mikroelementima je puno lake nego makroelementima, iako je uvrijeeno drugaije miljenje. Gnojenje makroelementima je u jednakoj mjeri bitno kao i gnojenje mikroelementima i ovo je osnovna greka u veine akvarista s biljnim tankovima koji se toga ne pridravaju. Manjkom makroelemenata biljke nisu u stanju upotrijebiti mikroelemente, CO2 niti svjetlo i tu se uvijek nae prostora za alge koje ponu divljati. Prvi pokazatelj manjka fosfata su zelene tokaste alge (GSA- green spot algea). Iako je ova alga gotovo uvjek prisutna na staklu naih akvarija, poveana koliina GSA je signalno svijetlo da nam u akvariju kronino nedostaje fosfata. Slino je i sa BBA (black beard algae smea upasta alga) koja je pokazatelj manjka nitrata, a vika fosfata u vodi. Dodavanjem makrolemenenata (fosfata-KH2PO4 ili K2HPO4 i nitrata-KNO3) i mjenjanjem dijela vode takve emo probleme efikasno rijei, a biljke e vidljivo bolje napredovati. Makroelemente je takoer preporuljivo dozirati u manjim, ali eim dozama kako bi ih biljke efikasnije apsorbirale. Koliina fosfata u zahtjevnijem biljnom tanku trebala bi se kretati u granicama izmeu 1-5 ppm, dok bi nitrata trebalo biti u granicama izmeu 10-20 ppm.
www.akvarij.net
35
E&D
Hygrophila corymbosa - limun
E&D
Ceratophylum demersum - tvrdi rogolist
E&D
Profa

Razliitim biljkama odgovaraju i razliite koliine jednog ili drugog spoja, tako da treba nai neki kompromis jer se ne moe svakoj biljci udovoljiti u potpunoj mjeri. U naim trgovinama jedino dostupno makroelementsko gnojivo je Nutrafinov zeleni ''NPK plantgro'' koje je zbog svoje cijene i pakiranja poprilino neisplativ. Iskusni akvaristi pripravljaju svoje otopine, stoga toplo preporuam takvu opciju. Postizanje crvenije boje kod biljaka s takvom tendencijom, postie se sa sputanjem koliine nitrata u vodi, a sa dranjem fosfata na gornjoj granici. Da bi biljke obavljale fotosintezu koriste CO2, stoga je dodavanje CO2 u akvarijima sa velikom koliinom svjetla neophodno ako elite da vam biljke svo to svijetlo koje ste osigurali i iskoriste. Idealno bi bilo kada bi nivo CO2 u akvariju odravali na granici 30 ppm. Ta koncentracija je nekodiva za akvarijsku faunu, a maksimalno iskoristiva za biljke. Difuzor je sigurno najbitniji dio opreme u CO2 sistemu, stoga izaberite onaj najkvalitetniji, onaj koji e otopiti najvei postotak ugljik-dioksida u vodi. Iako je komotnije kupiti ili nabaviti bocu sa CO2, pripravljanje vlastite reakcije uz pomo kvasca, eera i nekog stabilizatora, takoer je vrlo efikasno i isplativo. Biljke i same nou isputaju CO2, stoga pripazite na poveanu koncentraciju koja moe biti kobna za ivi svjet u vaem akvariju. Povremeno upikavanje krutog gnojiva u obliku tableta u podlogu pospjeuje jaanje korijena kod biljaka, pogotovo ako je akvarij due u pogonu i mineralna podloga je stara. Osim tabletica, korisno je tu i tamo dodati i pokoju lateritnu kuglicu koja ima slinu namjenu. Nemojte se optereivati pravilima, ve promatrajte biljke i ako ponu stagnirati, uvoenje krutog gnojiva jedan je od naina vraenje tempa rasta biljaka na pravu mjeru. Tablete i kuglice najbolje je upiknuti uz sam korjen biljke. Vodite rauna i o veliini, jer vee biljke trebaju i vei koliinu gnojiva i obrnuto.
www.akvarij.net
36
Pearling - pojaana produkcija kisika u obliku bisernih mjehuria, jedan od najljepih prizora koji vam bilje moe prirediti
Rastaman
Rastaman
Krajten
Rastaman

eljezo (Fe) je jedan od osnovnih elemenata koji je
neophodan za rast biljaka. Iako dosta komercijalnih gnojiva u sebi ve sadri eljezo i spojeve eljeza, dodatno obogaivanje akvarijske vode eljezom nije na odmet. Najisplativije je kupiti najobinije eljezo u tekuem obliku u bilo kojoj poljoapoteci i razmutiti je u pravilnom omjeru s vodom, te dodavati po potrebi. eljezo u tekuem obliku je fotosenzibilno, stoga je potrebno nakon razreivanja drati pripravak u tamnim bocama. Velika veina akvarijskog bilja (osim par najzahtjevnijih vrsta) moe se uzgajati u tvrdoj vodi iako svi jai uzgajivai preporuaju koritenje meke vode. Moj bi jedini savjet bio da je dobro mjenjati vodu to ee i u to veim koliinama (najbolje tjedno). Tako ete mogunost pojave algi svesti na minimum, pospjeiti fotosintezu biljaka i to je moda i najbitnije, pravilnije gnojiti mikro i makro elementima. Meka voda puno je podlonija naglim promjenama pH vrijednosti, stoga pripazite jer takve nagle promjene mogu biti kobne za faunu u vaem akvariju. I na kraju strpljenje. Jo jedan vrlo vaan element za uspijeh biljnog akvarija. Biljke su kao i ljudi, iva stvorenja, stoga im dajte vremena da se prilagode okolini i uvijetima koji vladaju u vaem akvariju. Nije mi se jednom dogodilo da je biljka dugo vremena stagnirala, da bi odjednom doivjela renesansu. Jednostavno joj je trebalo vremena da se prilagodi kemizmu u mom akvariju. Promatrajte napredak biljaka svakodnevno i probajte stvoriti neka vlastita pravila, zakljuke i rutine koji e vam pomoi pri bavljenju biljnim akvarijima. Biljke i alge su izvrsni testeri koji e vam svojim izgledom, rastom, bojom i drugim karakteristikama najbolje otkriti to vam nedostaje u akvariju, a ega ima previe
Biljni akvariji mogu izgledati jako lijepo i bez pretjerano puno novanih ulaganja. U biljnom je akvariju najbitnija ideja i svjeina setupa, neka sitna novost, mala intervencija. Ako ete se pridravati uputa znalaca i Va akvarij moe izgledati ovako lijepo
www.akvarij.net
37
Tuljan
Rastaman
Rastaman
Maro
www.akvarij.net
38
14. Morski akvarij

Razlike izmeu morke i slatkovodne akvaristike. Potrebna oprema. Filtracija u morskom akvariju. Kemijski parametri vode. Reef akvarij.
Morska akvaristika
Akvaristika kao hobi ima dugu i bogatu povijest. U poetku, znanje i raspoloiva tehnika bili su dostatni samo za dranje najotpornijih vrsta riba, kao to su razliiti varijeteti popularnih ''zlatnih ribica''. S vremenom poinju se uspjeno drati i druge tropske vrste slatkovodnih riba, a tek od nedavno, stjecanjem neophodnih znanja i razvijanjem potrebnih tehnika, u hobi ulaze i morske ribe i organizmi. Cilj ovog kratkog lanka je pribliavanje ovog predivnog hobija svim (slatkovodnim) akvaristima i onima koji e to tek postati. Za poetak, prvo emo se dotaknuti najeih termina koji se koriste u morskoj akvaristici:
Anemona
Vedran
Amphiprion ocellaris- najpopularnija riba u morskoj akvaristici
Vedran
ivo kamenje
Live rock ili ivo kamenje to je kamenje najee koraljnog porijekla (skelet mrtvih koralja) koje je izvaeno iz mora te postavljeno u akvarij. Ono se odlikuje iznimnim filtracijskim sposobnostima koja se baziraju na njegovoj poroznosti. Upravo zahvaljujui injenici da je to kamenje potjee od skeleta mrtvih koralja koje krasi iznimna poroznost, ovo kamenje predstavlja glavni filtracijski medij (bioloka filtracija!) u itavom akvariju. Povrinu pora koje se nalaze relativno blizu povrini kamena nastanjuju kolonije razliitih sojeva bakterija koji vre bioloku filtraciju analognu onoj u slatkovodnoj akvaristici. Za ove sojeve bakterija znaajno je da za vrenje metabolikih procesa trebaju kisik, pa ih tako svrstavamo u aerobne bakterije. Istovremeno, u porama koje su smjetene u dubljim slojevima kamena gdje je cirkulacija vode bitno slabija, ive bakterije kojima kisik nije potreban i to su tzv. anaerobne bakterije. One su izmeu ostalog specifine i po tome to vre denitrifikaciju, tj. pretvaraju nitrate (zavrni produkt metabolizma aerobnih bakterija) u elementarni duik koji na taj nain izlazi iz sustava. Upravo zahvaljujui tom sloenom, a istovremeno savreno prirodnom mehanizmu filtracije vode, ivo kamenje po miljenju mnogih predstavlja nezaobilazni dio kvalitetnog morskog akvarija. Radi toga je tako er vrlo vano da prilikom slaganja kamenja u akvarij vodimo rauna o tome da ono bude to ''rahlije'' posloeno, te da svaki kamen ima to je mogue veu slobodnu povrinu preko koje je u kontaktu sa cirkulirajuom vodom. Vezano uz to je i pitanje strujanja vode u morskom akvariju: cirkulacija gotovo da i ne moe biti prejaka. Preporua se da cirkulatorne pumpe u sat
Vedran
Koraljni greben
Chap
ivo kamenje - vano za filtraciju
Bach
Jadranski akvarij - mogue je izraditi i ovakav lijepi domai setup

vremena svu vodu u akvariju ''okrene'' barem 20 puta. Spomenimo i to da sa ivim kamenom u akvarij unosimo i itav niz veih, oku vidljivih organizama koji obogauju itav sustav; obino su to razni koralji, razliite makroalge (npr. Caulerpa sp.), rakovi ili mnogoetinjai (od kojih neki naalost i nisu dobrodoli jer se hrane koraljima) itd.
www.akvarij.net
39
Protein skimmer
Protein skimmer filtracijski ureaj koji iz vode izdvaja organske neistoe prije nego su se razgradile do fosfata i nitrata. Za vodu kao kemijski spoj je znaajno da je krasi visoka povrinska napetost kao i svojstvo da se dobro ne mijea s razliitim organskim spojevima (sjetimo se kapljice ulja ili benzina na povrini vode). Prema tome, ako se u vodi nae neki organski spol, najvea je ansa da e se zadrati upravo na samoj povrini vode. to bi, dakle, trebalo napraviti ako elimo iz vode izdvojiti organske neistoe? Trebali bi maksimalno poveati vodenu povrinu. A najlaki nain da to postignemo je stvaranje to veeg broja sitnih mjehuria zraka koji se odreeni, prolongirani period, kovitlaju u samoj struji vode. I upravo je to ono to radi protein skimmer. Ureaj se sastoji od dva osnovna dijela: pumpe koja uvlai i vodu i zrak te cilindra u kojem dolazi do samog izdvajanja neistoa. Uvueni zrak zajedno s vodom prolazi propeler pumpe koji ga razbija na najsitnije mjehurie, nakon ega smjesa zraka i vode ulazi u cilindar. Propeleri takvih pumpi su najee igliasti, upravo s ciljem to boljeg usitnjavanja mjehuria zraka. U cilindru skimmera voda protjee od gore prema dolje, dok se mjehurii zraka (naravno) kreu prema gore. Takav mehanizam omoguio je produljeno zadravanje mjehuria u struji vode to rezultira kvalitetnijim izdvajanjem neistoa iz vode. Naposljetku, pjena prepuna neistoa nakuplja se na vrhu cilindra gdje se preljeva u sabirnu au skimmera (eng. collection cup). Osim ovakvog tipa skimmera, postoje i jednostavniji i puno manje kvalitetni skimmeri koji nemaju nikakvu pumpu, ve samo cilindar i sabirnu au. Kao izvor mjehuria kod njih se koristi zrana pumpa koja je crijevom povezana s drvenim rasprivaem koji onda producira fine, sitne mjehurie. Ponavljam, takav tip skimmera bitno je slabije kvalitete i ako je ikako mogue, treba ga izbjegnuti.
Bach
Detalj iz jadranskog akvarija
Grug
Vlasulja
Ars
Koralji na ivom kamenju mogu izgledati arobno
Sump
Sump, overflow drugi akvarij koji se serijski spaja s glavnim akvarijem. Morsku akvaristiku karakterizira razmjerno velika koliina opreme, od koje je svakako najvaniji skimmer. Naalost, takva je oprema prilino glomazna i kada bi se stavila u glavni akvarij znaajno bi naruila estetski dojam. Upravo zbog toga, vei dio opreme se smjeta u drugi manji akvarij koji se naziva sump. Sump je najee smjeten ispod glavnog akvarija, a serijski spoj izmeu sumpa i glavnog akvarija postignut je na sljedei nain: u jednom stranjem kutu akvarija (kod veih akvarija u oba kuta ili na sredini stranjeg stakla) smjeta se tzv.
BojanJ
Tipini filtracijski sustav za morski akvarij s protein skimmerom i sumpovima. Filtracija u morskom akvariju mora biti snana i kvalitetna, pogotovo za reef akvarij.

overflow box (u slobodnom prijevodu preljevna komora). To je pregradna komora koja se najee formira tako da se dva visoka (npr. 5-10 cm kraa od ukupne visine akvarija), a relativno uska (npr. 15 20 cm irine) stakla zalijepe u jedan stranji ugao akvarija. Na taj smo nain dobili visoku, a usku komoru u koju voda moe ui jedino ako se prelije preko njezinog ruba tj. vrha. Da bi se uklonila mogunost prelaska i riba preko tog ruba, na vrh takve komore se lijepi poseban ''ealj'' koji to sprjeava. Nadalje, na dnu takve komore nalaze se (najee) dvije rupe u staklu, dakle u dnu akvarija. Jedna e rupa sluiti za izlaz vode iz glavnog akvarija u sump, a druga za povrat vode iz sumpa. Za taj povrat vode zaduena je povratna pumpa koja se smjeta u sumpu. Isto tako, u sumpu se vri kemijska filtracija vode. Prilikom konstruiranja sumpa, potrebno je obratiti panju na to da sump sadri dovoljno pregrada, a samim time i komora u koje se mogu smjetati razliiti mediji za kemijsku filtraciju (npr. aktivni ugljen, odstranjiva fosfata i sl.). Osim toga, na te e se pregrade vjerojatno smjestiti i skimmer, kalcij reaktor ili neto tree. Kako bilo da bilo, voda ulazi (slijeva se iz glavnog akvarija) u sump na jednom njegovom kraju. Prolazi kroz vie komora pri emu se vri filtracija (skimmerom, aktivnim ugljenom...) te dolazi do drugog kraja sumpa gdje je smjetena povratna pumpa koja tu vodu vraa u glavni akvarij. Koliko je vode u glavni akvarij ulo, toliko vode preko preljevne komore slobodnim padom i izlazi i slijeva se u sump. U sluaju nestanka struje, voda se iznad razine vrha preljevne komore sputa u sump (1-2 cm vode u glavnom akvariju), za toliko se poveava koliina vode u samom sumpu i to je sve, nema nikakvog izlijevanja. Iako sve to u praksi zbilja nije jako komplicirano, vjerujem da se prilino teko moe opisati tekstom. Nadam se da ste razumjeli.
www.akvarij.net
40
Profa
Profa
Berlinska metoda
to se tie samih metoda na kojima se temelji morska akvaristika, ima ih vie, no mi emo spomenuti samo jednu, i to Berlinsku metodu. Razlog tome je taj je to je to danas daleko najpopularnija i najpriznatija metoda (to ne znai da ne postoje i druge, alternativne metode). Dva su stupa na kojima je bazirana Berlinska metoda: protein skimmer i ivo kamenje. I to je cijela mudrost. S obzirom da je ve opisano koja je funkcija ivog kamenja i skimmera, mislim da vie nema potrebe na tome se zadravati. Vezano uz osnovne zakonitosti morske akvaristike, dotaknimo se prvo veliine akvarija. I ovdje, kao i u slatkovodnoj akvaristici vrijedi zlatno pravilo ''vee je bolje''. Idealno bi dakle bilo da akvarij ima 100 ili vie litara, a razloga je za to mnogo. Recimo samo da je puno lake manipulirati kemijskim i fizikalnim parametrima vode u veim sustavima, da su prisutne puno manje restrikcije kod odabira organizama, te da je pozitivan estetski efekt puno izraeniji kod veih akvarija. Unato tome, postoje i posebne grane morske akvaristike koje se baziraju upravo na odravanju minijaturnih sustava od nekoliko litara do nekoliko
Profa
Koralji su najneobiniji i najljepi dio morske akvaristike. Mnogi koji probaju drati koralje ni ne pomiljaju vie na neke druge aspekte akvaristike.
Profa
Trachyphyllia sp.

desetaka litara, no one zahtijevaju neto vie znanja i iskustva. Drugo bitno pitanje se odnosi na tip/vrstu organizama koju elimo u akvariju drati. Postoje dva osnovna tipa morskih akvarija: oni bazirani na koraljima i oni bazirani na ribama. Akvariji bazirani na koraljima su tzv. reef akvariji i u njima apsolutnu prednost imaju razliite vrste beskraljenjaka kao to su meki i tvrdi koralji, koljkai, ''crvi'' cjevai, rakovi itd. Drugi tip akvarija je baziran na ribama, i to najee na onim vrstama koje se ne mogu stavljati u zajedniki akvarij s koraljima iz tog razloga to se radi o vrstama koje se prirodno hrane koraljima i ostalim reef beskraljenjacima. Prilikom postavljanja akvarija jako je bitno znati koji e od dva spomenuta tipa taj akvarij biti. Iako je vano da u oba sluaja voda bude to je mogue ia, injenica je da ribe mogu podnijeti znatno viu razinu nutrijenata u vodi nego koralji. Nadalje, za veliki dio reef beskraljenjaka velika koliina svijetlosti je neophodna za preivljavanje, dok je to istovremeno za ribe apsolutno nebitno. Tako je za ribe dostatna i obina T8 rasvjeta, dok koralji trae jau, T5 ili eventualno metal-halidnu rasvjetu ako se radi o jako dubokim akvarijima (> 60 cm). Kako bilo da bilo, vjerujem da bi se i jedan i drugi tip akvarija morali bazirati na Berlinskoj metodi. Nadalje, fizikalni i kemijski parametri vode: gustoa vode (prvenstveno ovisi o salinitetu) bi trebala imati vrijednost od 1.022 do 1.028, temperatura od 24 do 28C, pH od 8.1 do 8.5, kH od 10 do 15. Razina kalcija je od iznimne vanosti ako se radi o akvariju s beskraljenjacima koji za rast trebaju kalcij (tvrdi koralji, koljke roda Tridacna, neki crvi cjevai...) i njegova bi razina trebala biti izme?u 400 i 480 mg/ L. Za nitrate i fosfate bilo bi idealno kada bi bili prisutni tek u minimalnim koliinama koje su na granici mjerljivosti klasinih testera. I to bi otprilike bilo sve. Ovo su samo ture osnove morske akvaristike smisao kojih je pojednostavljeno prikazivanje ove grane akvaristike svima onima koji za nju imaju interesa, a radi nedovoljno informacija nikada se nisu odvaili napraviti prvi korak.
www.akvarij.net
41
pletko
Zebrasoma flavencens
pletko
Cryptocentrus leptocephalus
Mislav1
Lysmata amboiensis
Reef akvarij je posebno lijep. Bogatstvo boja i oblika koralja i riba privlai pozornost svakog ovjeka zaljubljenog u vodene svijetove. Morski je akvarij dosta zahtjevan, ali s obzirom na prizor koji prua potpuno opravdava tu svoju zahtjevnost
BojanJ
www.akvarij.net
42
15. Karantenski akvarij

to je karantena? Koju opremu treba osigurati za ovakav akvarij? Zato je umjetno bilje pogodnije od ivog u karanteni?
Deava se da se ribice razbole. U tom sluaju pomae karantenski akvarij. Njegova je svrha lijeenje oboljelih primjeraka, tj. izolacija i odvajanje bolesnih i zdravih riba. Vrlo je vano kad se uoi neka bolest brzo reagirati i premjestiti bolesnu ribu u karantenu jer se u protivnom moe desiti zaraza ostalih zdravih primjeraka i moe doi do masovnog uginua riba. Nikako nije uputno koristiti lijekove u zajednikom akvariju za lijeenje slui karantena. Neki akvaristi koriste taj akvarij pri kupnji ribica prvo ih dre tjedan dana u karanteni, tretirajui ih sredstvom za dezinfekciju, a tek ih onda uvode u skupni akvarij. Kao karantenski akvarij posluit e svaki manji akvarij (ak i vea staklena tegla za spremanje zimnice). Od tehnike karantenski akvarij mora imati grija i filter te pumpu za zrak s rasprnim kamenom ako je potrebno za lijeenje. Ovaj akvarij moe se formirati na brzinu uzme se dio zrele vode iz glavnog akvarija, montira se grija i filter (poeljno je koristiti spuvu koja je zaciklirana) i akvarij se pusti u pogon. U karantenski akvarij ubacuju se razni preparati, lijekovi i dezinfekcijska sredstva. Zato se nakon uporabe isti aktivnim ugljenom u filteru (taj ugljen poslije treba baciti jer je zbog preparata koje je navukao na sebe neupotrebljiv). Najbolje je nakon uporabe taj akvarij isprazniti i dezinficirati hipermanganom te pospremiti ga nekamo za buduu uporabu. U ovom akvariju preporuili bismo uporabu umjetnog bilja ono se moe lako dezinficirati, a ipak e se ribe ionako u stresu osjeati sigurnije ako u karanteni postoji barem kakve biljke. Podloge i dekoracije nema.
SAVJETI: Lijeenje ribica? Vjerovali ili ne, ali i Vae ribice mogu imati probleme sa zdravljem. Problema ne bi trebale imati ako je akvarij dobro pripremljen i ako neka zaraza preko nove ribe ili biljke ne doe u akvarij. Ribice je najbolje lijeiti u zasebnom karantenskom akvariju. Ako takva mogunost ne postojikod lijeenja tretiramo sve organizme u akvariju lijekovima to nije ba najbolje. Neki akvaristi pretjeruju s koritenjem lijekova u svom akvariju. Lijekove bi trebalo koristiti samo kao posljednje rjeenje. Kae se: Bolje sprijeiti, nego lijeiti. Prevencija od bolesti podrazumijeva redovito odravanje higijene akvarijske vode i akvarija (redovite izmjene vode i ienje akvarijskog dna i filtera) te pravilna i raznolika ishrana riba. Postoji itav niz dodataka prehrani (minerali, vitamini) - moe ih se dodavati redovito kako bi vae ribice bile u vrhunskoj formi. Treba rei i to da je u gotovu hranu ve ugraeno dovoljno minerala i vitamina koje Vae ribe trebaju tako da e unos sastojaka vanih za zdravlje biti osiguran i samom pravilnom prehranom.
istoa vode - najbolja prevencija bolesti i najvaniji imbenik zdravlja riba

Krajten
www.akvarij.net
43
16. Mrijesni akvarij

emu mrijesni akvarij? Koje uvjete moramo ovakvim akvarijom osigurati ribama? to napraviti s mladim ribicama?
Mrijesni akvarij slui za mrijest tj. za razmnoavanje riba. Svaki akvarist barem jednom poeli izmrijestiti svoje ljubimce, a za takvo to je najee potreban poseban akvarij koji e sluiti samo za tu svrhu. Mrijesni akvarij mora biti (slino karantenskom) sloen jednostavno i svrhovito. Ti akvariji najee nemaju podlogu, a ako u njima i ima ivog bilja, ono je zasaeno u koaricama, ne u podlozi. Podloga izostaje da bi se ienje dna olakalo i da ikra koja padne na dno ne zavri u prljavtini i propadne. U mrijesnom akvariju najee se nalazi i neka povrina na koju se polae ikra (npr. unji od peene gline) ili plutajue biljke za graditelje gnijezda od mjehuria. Fizikalni i kemijski parametri vode u mrijesnom akvariju moraju biti posebno podeeni za mrijest esto treba podesiti temperaturu, tvrdou i pH vode prema zahtjevima pojedine vrste; ovaj akvarij mora biti zacikliran i stabilan. Mrijesni je akvarij najee volumenom manji od onih uobiajenih dimenzija kako bi s mlai bilo lake manipulirati. Od tehnike mrijesni akvarij ima sve komponente kao i uobiajeni akvarij filter, grija i rasvjetu. Najbolji je filter onaj na zranu pumpu jer osigurava da se ouva mla nee usisati ribice. Grija i rasvjeta se podeavaju prema zahtjevima vrste koja se mrijesti. Dekoracija je nepotrebna. Mrijesni akvarij zove se i uzgojnim jer se u njemu nakon mrijesta mla uzgaja do veliine prikladne za transport, tj uvoenje u neki zajedniki, biljni, ciklidni ili biotopski akvarij. Zna se desiti da i Va biljni, zajedniki ili ciklidni akvarij postane odjednom mrijesni i da dio mlai preivi u njemu. Takvi mrijestovi su zapravo najkvalitetniji jer e samo najljepi i najjai primjerci mlai preivjeti (prirodna selekcija). Ako u akvariju drite samo jednu vrstu riba velika je vjerojatnost mrijesta (osim ako vrsta nema posebne prohtjeve za mrijest). Ako se odluite za ovakav tip akvarija, povedite rauna o tome kamo ete ili kome predati mlade ribe, jer nema smisla mrijestiti i onda unitavati ribe. Prije formiranja ovakvog akvarija dobro se informirajte o prohtjevima vrste za mrijest. elimo Vam puno uspjeha!
Vlado
U mrijesnom je akvariju najuputnije koristiti ovakav jednostavan filter na zranu pumpu jer on nee usisati mlade ribice i tako ih unititi. Mrijesni akvarij nema podloge kako bi ienje bilo olakano i kako ne bi nastradao podmladak
jagoda
www.akvarij.net
44
17. Izvori informacija za daljnje prouavanje

LITERATURA:
Bailey/Standford: Akvarijske ribe Peter Hiscock: Encyclopedia of aquarium plants Peter Hiscock: Aquarium designs inspired by nature Christel Kasselmann: Aquarium plants Ines Scheurmann: Aquarium plants manual Takashi Amano: Nature aquarium world (1-3) Takashi Amano: Aquarium plant paradise Holger Windelov: Aquarium plants catalogue Esther J. J. Verhoef-Verhallen: The complete encyclopedia of tropical fish Diana L. Walstad: Ecology of the planted aquarium Herbert R. Axelrod: Dr. Axelrod's atlas of freshwater aquarium fishes Hans A. Baensch: Baensch aquarium atlas Hans A. Baensch: Baensch marine atlas The complete aquarium giude (French edition) P. W. Scott: The complete aquarium John H. Tullock: Natural reef aquariums Eric H. Borneman: Aquarium corals Ad Konings: Enjoying Cichlids. 2nd Edition Ad Konings: Tanganyika cichlids in their natural habitat Ad Konings: Malawi cichlids in their natural habitat. 3rd edition Anton Lamboj: The Cichlid Fishes of Western Africa Thomas Weidner: South American Eartheaters Aqualog katalozi Marshall E. Ostrow : Goldfish Steve Hickling: Koi Nick Fletcher: The world of koi
LINKOVI:
http://www.akvarij.net http://www.tropica.com http://www.aquahobby.com http://www.aquabotanic.com http://www.aquaticplantcentral.com http://www.plantgeek.net http://www.plantedtank.net http://www.cichlidae.info http://www.cichlid-forum.com http://www.aquarticles.com http://www.malawicichlidhomepage.com

Akvarijnet Vodic Alfa1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Akvarijnet Vodic Alfa1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

U ovakvim okvirima upuujemo Vas na izvore za daljnje prouavanje problematike

Fotke na naslovnici: Jurupari, Krajten, Rastaman, Profa, Maro

Uivajte u odlinim fotkama ekipe s akvarij.net-a

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

Akvarij je ukras doma jedino ako je kvalitetno pripremljen

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

Akvaristiko okupljanje je jedan od najboljih naina prikupljanja informacija i izmjene iskustva

Akvaristika literatura je neizbjena

verzija vodia: alfa 1

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

3. Prva kupovina opreme

to treba poetniku za poetak?

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici 1. Akvarij od 100 do 200 litara.

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

Filter u poklopcu akvarija

Filter na zranu pumpu

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

Stakleni grija u epruveti i podni grija

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici 5. Stabilan stalak za akvarij.

Ovakvo praktino postolje moete izraditi kod kue u DIY verziji

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

4. Stavljanje akvarija u pogon

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

Ulijevanje vode preko tanjura

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

5. Filtracija, temperatura, svjetlo

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici Temperatura

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

6. Strpljenja prilikom procesa CIKLIRANJA!

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

7. Naseljavanje akvarija ribama

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici Zahtjevi za prostorom

Mirne i nemirne ribe

Otporne i manje otporne ribe

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici Biotopski zahtjevi

Priprema i uvoenje novih riba u akvarij

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici

8. Osnove odravanja akvarija

Prljavi filter materijal

verzija vodia: alfa 1

Vodi za potpune poetnike u akvaristici ienje filtera