AGREGAT

Agregat 1
 Podjela agregata

Agregat

Prirodni Umjetni

Prirodno nevezane Drobljeni kameni Otpadni materijali i

Specijalni proizvodi
stijene-šljunak i pijesak agregat industrijski nusprodukti

Agregat 2
Šljunak i pijesak Drobljeni agregat
Agregat 3
 Prirodni pijesak i šljunak

• Prirodni pijesak i šljunak je sedimentnog porijekla, a

dobiva se iz nevezanog riječnog nanosa koji je nastao
raspadanjem brdskih masiva i njihovim daljnjim
trošenjem i brušenjem u potocima i rijekama.

• Najčešće je smjesa raznih minerala i stijena.

• Oblik zrna mu je različit, ovisan o mineralnom porijeklu i

načinu postanka

Agregat 4
• Pijesak ili sitni agregat ima zrna krupnoće (granulaciju) 0
- 4 mm

• Šljunak ili krupni agregat ima zrna krupnoće (granulaciju)

4 - 125 mm.

• Pijesak i šljunak se eksploatiraju na posebno

organiziranim nalazištima - šljunčarama sa specijalnom
mehanizacijom; buldožeri, bageri i dr. ovisi o mjestu i
položaju.

• Uz šljunčare - separacija - mehanička postrojenja za

pranje i klasifikaciju materijala po veličini zrna - podjela
na frakcije.
Agregat 5
 Drobljeni agregat

• Drobljeni agregat se dobiva usitnjavanjem lomljenog

kamena u odgovarajućim uređajima (drobilicama ili
mlinovima) i njegovim prosijavanjem u frakcije, te
pranjem ili odprašivanjem.

• Drobljeni agregat je obično ujednačenijeg mineralnog

sastava i vrlo povoljne hrapave površine, koja osigurava
dobru prionljivost cementnog kamena.

Agregat 6
 Štetne primjese u agregatu
• Nečistoće koje ometaju hidrataciju cemena u betonu -
organske primjese - humus ili organski mulj, drvo, ugljen
(zato je potrebno pranje)

• Opne koje prekrivaju površinu zrna agregata i slabe

prionljivost cementnog kamena (često je to glina ili mulj -
čestice < 0,09 mm)

• Slaba ili nepostojana zrna agregata

• Nepoželjni: liskuni, škriljci, lapor, opal, čert...

Agregat 7
 Umjetni agregati

Otpadni materijali i industrijski nusprodukti:

• Leteći (elektrofilterski) pepeo se dobije nakon

sagorijevanja ugljena usitnjenog u prah u
termoelektranama gdje se na specijalnim
eletrofilterima zadržava fini mrko-crni prah sastavljen
od zrnaca promjera 0,005 - 0,1 mm.
• Zapreminska masa je 500 - 800 kg/m3.
• Primjena:
– kao dodatak pri proizvodnji cementa
– kao dodatak pri proizvodnji betona
Agregat 8
• Ložišna zgura - je ostatak nakon sagorijevanja ugljena
ili koksa.
• Zapreminska masa je 600 - 1500 kg/m3.
• Primjena:
– kao materijal za nasipe
– za izradu šljako-betona, šljako-blokova (potrebno
je prethodno ispitivanje radi npr. sumpora)

Agregat 9
• Kristalasta zgura visokih peći se dobije sporim
hlađenjem rastopljene zgure visokih peći.
• Relativno je porozna, ali i čvrsta
• Zapreminska masa je 500 - 1700 kg/m3.
• Primjena:
– nasipi
– podloge u cestogradnji
– željeznički zastori
– za izradu mortova i betona.

Agregat 10
• Granulirana zgura se dobije naglim hlađenjem
postupkom potapanja u vodu.
• Relativno krte i trošne granule
• Zapreminska masa mala - 800 kg/m3
• Primjena:
– dodatak cementu
– proizvodnja lakih betona

Agregat 11
• Pjenušava zgura se dobije naglim hlađenjem
mlazevima vode. Uslijed pare koja se pri tome stvara
zgura će unutar svoje mase dobiti veliki postotak pora,
a i povećati će volumen.
• Zapreminska masa mala - 300 - 750 kg/m3
• Primjena:
– kao toplinska i zvučna zaštita ili izolacija, kao
ispuna između pregradnih zidova

Agregat 12
 Specijalno proizvedeni agregati
• Ekspandirana glina - keramzit - glinopor - primjena:
kao agregat za proizvodnju betona
Espandirana glina,
sušenje gline
glinopor

meljava i
homogenizacija

dodavanje
vode-glineno tijesto

propuštanje tijesta kroz

usnike, sjeckanje

okretanje mase u
bubnju, granule

pečenje granula na
1100-13000C

hlađenje

Agregat 13
• Ekspandirani perlit - staklasti kamen uglavnom silikatnog
sastava koji se stvara prilikom vulkanskih erupcija.
• Proces proizvodnje: drobljenje te izlaganje temperaturi
700 - 1200oC.
• Zapreminska masa mala - 100 - 500 kg/m3
• Primjena: kao agregat za mortove i lagane betone, kao
termoizolacija
λ = 0,052 - 0,070 W/m·oC, pri vlažnosti 2%

Agregat 14
• Ekspandirani vermikulit se dobiva iz stijene vermikulita
koja nastaje kao rezultat mjenjanja liskuna.
• Drobljeni vermikulit se kratkotrajno (3 - 5 min.) izloži
temperaturi 800 - 1000oC, pri čemu materijal ekspandira i
može povećati volumen i 20 puta.
• Veoma porozan materijal
• Zapreminska masa veoma mala - 50 - 200 kg/m3
• Primjena za proizvodnju mortova vrlo visokih
termoizolacionih svojstava.

Agregat 15
 Granulometrijski sastav agregata

• Granulometrijski sastav agregata je odnos između

količina zrna raznih veličina.

• Granulometrijski sastav agregata ima presudan utjecaj

na obradivost i svojstva betona.

• Granulometrijski sastav se sastavlja tako da u agregatu

ostane što manje šupljina

Agregat 16
• Granulometrijski sastav mora biti takav da:
- sitnija zrna popunjavaju prostor koji zatvaraju krupnija
- istovremeno osigura i dobru obradljivost svježeg betona
- dobru stabilnost smjese betona pri transportu i ugradnji
- dobru kompaktnost ugrađenog betona.

• Uobičajeno su u primjeni frakcije: 0-4, 4-8, 8-16, 16-

31,5, 31,5-63 i 63-125 mm.

Agregat 17
• Granulometrijski sastav agregata određuje se
prosijavanjem na normiranim sitima, sljedećih
kvadratnih otvora:
0.063, 0.090, 0.125, 0.250, 0.50, 0.71, 1.0, 2.0, 4.0, 8.0,
11.2, 16.0, 22.4, 31.5, 45.0, 63.0, 125.0.

• Dobivena krivulja naziva se granulometrijska krivulja

uzorka agregata

Agregat 18
 frakcija 0-4 frakcija 4-8 frakcija 8-16 frakcija 16-31,5

100
90

80
postotak prolaza (%)

70

60

50
40

30

20

10
0
0 0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5 63 125

otvori sita (mm)

Primjer krivulja prosijavanja za 4 frakcije agregata –

granulometrijska krivulja agregata
Agregat 19
 Proračun referentnih granulometrijskih krivulja za
zadano maksimalno zrno agregata

Krivulja A predložena je od švicarskog instituta EMPA:

 d d 
A = 50 +  (%)
 dm dm 
Fuller je predložio krivulju koja se izračuna prema izrazu:
d
B = 100 (%)
dm
A, B - ordinate granulometrijske krivulje
d - otvori sita (mm)
dm - najkrupnije nominalno zrno agregata (mm)
Agregat 20
 Granulometrijska krivulja
Agregat 21
• Područje A - B - preporuka prema starom PBABu

• Područje C - D (E) - novi propisi, većina svjetskih

• Gornje krivulje daju betone s više sitnog materijala, više

cementa, betoni visoke obradivosti podoban za transport
pumpanjem

• Donje krivulje daju betone slabije obradivosti koji ima

manje stezanje i veću čvrstoću.

• Diskontinuirani granulometrijski sastav s izostavljanjem

zrna srednjih veličina daje betone s minimalnom
količinom morta
Agregat 22
Npr. za dm = 50 mm :
d 0,12 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5 63
(mm)
A 2 3 6 8,0 12 18 28 44 71 100
(%)
B 4 6 10 14 20 28 40 57 79 100
(%)

Grafički prikaz referentnih

granulometrijskih krivulja

Agregat 23
 Proračun kumulativnog granulometrijskog sastava

Opći oblik jednadžbi glasi:

frakcija 0-4 mm a11 ⋅ x1 + a12 ⋅ x 2 + a13 ⋅ x 3 + a14 ⋅ x 4 = A1

frakcija 4-8 mm a 21 ⋅ x1 + a 22 ⋅ x 2 + a 23 ⋅ x 3 + a 24 ⋅ x 4 = A 2
frakcija 8-16 mm a 31 ⋅ x1 + a 32 ⋅ x 2 + a 33 ⋅ x 3 + a 34 ⋅ x 4 = A 3
frakcija 16-32 mm a 41 ⋅ x1 + a 42 ⋅ x 2 + a 43 ⋅ x 3 + a 44 ⋅ x 4 = A 4

gdje je:
amn - % prolaza na sitima pojedinih frakcija.
A1- odabrani kumulativni prolaz na situ 4 mm
x1 - izračunati prolaz na situ 4 mm
A2- na situ 8 mm x2 na situ 8 mm
A3- na situ 16 mm x3 na situ 16 mm
A4- na situ 32 mm x4 na situ 32 mm
Agregat 24
 NUMERIČKI GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA amn
Frakc sito
ija (mm) 0,12 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5 63
(mm)
0-4 % 8 13 28 39 66 98 100 100 100 100
4-8 % 0 0 0 0 1 13 94 100 100 100
8-16 % 0 0 0 0 0 4 12 96 100 100
16-32 % 0 0 0 0 0 0 1 10 97 100

ZADANI KUMULATIVNI GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA

sito 0,12 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5 63
(mm)
zadano 4,1 8,2 18,4 28,1 30,5 37,8 50,9 66,1 99,4 100
(mm)

Agregat 25
 Jednadžbe glase:

98x1 +13x2+ 4x3+0x4 = 37.8 x1 = 45 %

100x1+94x2+ 12x3+1x4 = 50.9 x2 = 14 %
100x1+100 x2+96x3+10x4 = 66.1 x3 = 19 %
100x1+100x2+100x3+97x4 = 99.4 x4 = 22 %
NUMERIČKI GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA amn
Frakcij sito
a (mm) 0,12 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5 63
(mm)
0-4 45 % 3.6 5.9 12.6 17.6 29.7 44.1 45.0 45.0 45.0 45
4-8 14 % 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 1.8 13.2 14.0 14.0 14
8-16 19 % 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 2.3 18.2 19.0 19
16-32 22 % 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 2.2 21.3 22
SUMA 100 3.6 5.9 12.6 17.6 29.8 46.7 60.7 79.4 99.3 100.0
%

Agregat 26
 0-4 4-8 8 - 16 16 - 32 SUMA Zadano

120

100
Postotak prolaza kroz sito  (%)   

80

60

40

20

0
0,12 0,2 0,5 1 2 4 8 16 31,5 63

Dimenzije otvora na sitima  (mm)

Krivulje prosijavanja svake frakcije, te zadanog i

proračunatog kumulativnog sastava
Agregat 27
 Utjecaj vlažnosti i apsorpcije agregata

m ZPS − m d
Aw = ⋅ 100 (%)
md

m w − md (%)
W= ⋅ 100
md
 A 
m w − m d 1 + w 
As =  100  ⋅ 100 (%)
md

Agregat 28
 Ocjena oblika zrna agregata
Oblik zrna agregata ocjenjuje se obzirom na omjer duljine
zrna (L) i debljine zrna (E) koristeći kljunasto mjerilo.
Indeks oblika zrna računa se tako da se izmjeri masa zrna
agregata kod kojih je L/E > 3 (M2) i izrazi u postotku ukupne
mase (M1):

SI=(M2/M1)*100 (%)

Razred SI Indeks oblika (SI) Namjena

SI40 ≤40 Betoni do uključivo
klase C 12/15
SI20 ≤20 Ostali betoni

Agregat 29
 Izgled agregata
Agregat 30
 Maksimalno zrno agregata:

x
D max = d m + ∆D = d m + ( d m − d m −1 ) ⋅
y
dm - nominalno najkrupnije zrno agregata.

• Maksimalno zrno agregata ne smije biti veće :

– od 1/4 najmanje dimenzije presjeka elementa (za ploče 1/3)
• Primjena:
– max. zrno do 31,5 mm - uobičajeno
– max.zrno do 16 mm za tankostjene gusto armirane elemente
– max.zrno do 125 mm za masivne hidrotehničke objekte

Agregat 31
 Kraj!

Agregat 32