UDK 624.131.54:552.

52

Primljeno 5. 7. 2001.

Racionalna sanacija plitkih klizita u glinama visoke plastinosti

Ibrahim Jaarevi, eljko Lebo
Kljune rijei odron, klizite, sanacija, baza, utjecajni koeficijent, gabion, drenaa I. Jaarevi, . Lebo Prethodno priopenje

Racionalna sanacija plitkih klizita u glinama visoke plastinosti

Prikazana je analiza baze podataka plitkih klizita nastalih u glinama visoke plastinosti i metodologija njihove sanacije primjenom drenanog sustava i gabionskih zidova. Prema povrini klizanja te odnosu irine i duljine klizne plohe analizirana klizita mogu biti odroni ili klizita s jednom meuzonom. Statistikom obradom i analizom trokova sanacije opravdava se prethodna podjela. Primijenjeni pristup omoguava odabir racionalnih rjeenja sanacije klizita i odrona. I. Jaarevi, . Lebo Preliminary note

Key words rockfall, landslide, improvement, data base, coefficient of influence, gabion, drainage Mots cls boulement, glissement, stabilisation, coefficient dimpact, gabion, drainage

Rational improvement of shallow landslides in high plasticity clay formations

The analysis of the data base consisting of shallow landslides formed in high plasticity clay formations is presented, and the methodology of their remedy by means of drainage systems and gabion walls is described. Taking into account the area affected by landslide and considering the width to length relationship of the slip plane, the analyzed landslides can be classified as "rockfalls" or "landslides", with one intermediary zone. The above classification is based on statistical processing and analysis of landslide improvement costs. This approach enables selection of rational solutions on the rockfall and landslide improvement projects. I. Jaarevi, . Lebo Note prliminarie

Une mthode rationnelle de stabilisation des glissements peu profonds dans des argiles haute plasticit Larticle prsente une analyse de la base de donnes des glissements peu profonds crs dans des argiles haute plasticit, ainsi que la mthodologie de leur stabilisation par un systme de drainage et de murs en gabion. En fonction de la surface de glissement et du rapport entre la largeur et la longueur du plan de glissement, il peut sagir soit dboulements soit de glissements avec une zone intermdiaire. Un dpouillement statistique et une analyse des frais de stabilisation justifient bien une telle division. Lapproche retenue permet le choix des solutions rationnelles pour la stabilisation des glissements et des boulements. . , .

, , , , , ,

, , . , "" "" . . . I. Jaarevi, . Lebo Vorherige Mitteilung

Schlsselworte: Einsturz, Rutschung, Sanierung, Databasis, Einflussbeiwert, Gabbion, Drnung

Rationelle Sanierung flacher Rutschungen im hochplastischem Ton

Dargestellt ist die Analyse einer Databasis fr flache Rutschungen die im hochplastischen Ton enstanden waren und die Methodologie deren Sanierung durch Anwendung eines Drnungssystems mit Gabbionwnden. Je nach der Rutschungsflche und dem Verhltnis der Breite und Lnge der Rutschflche knnen die analysierten Rutschungen "Einstrze" oder "Rutschungen" sein, mit einer Zwischenzone. Statistische Bearbeitung und Kostenanalyse rechtfertigen die angefhrte Teilung. Der angewendete Zutritt ermglicht die Auswahl rationeller Lsungen frdie Sanierung von Rutschungen und Einstrzen.

Autori: Prof. dr sc. Ibrahim Jaarevi, dipl. ing. gra.; mr. sc. eljko Lebo, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet, Zagreb, Kaieva 26 GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162 153

Sanacija plitkih klizita 1 Uvod S obzirom na velike tete od klizita, pri UNESCO-u je oformljena radna skupina za izradu svjetskog katastra klizita (WP/WLI) radi pomoi pri stvaranju nacionalnih katastara klizita. Na razini bive Jugoslavije, Komitet za hidrogeologiju i inenjersku geologiju osnovao je komisiju za izradu uputa za registriranje i istraivanje nestabilnih padina i klizita [10] ije su smjernice iskoritene pri formiranju baze podataka klizita i odrona [1]. 2 Analiza mjera za sanaciju klizita Uinci sanacijskih mjera na stabilnost padina mogu se procijeniti samo nakon briljivo izvedenih inenjerskogeolokih i geotehnikih istranih radova i odgovarajuih analiza stabilnosti nesaniranog i saniranog stanja. Za izradu prijedloga mjera za sanaciju klizita nuno je prikupiti i analizirati inenjerskogeoloke, hidrogeoloke i geotehnike podatke istraivanja kako slijedi: odrediti raspored slojeva (tlocrtno i visinski) s njihovim fiziko mehanikim svojstvima; odrediti dubinu klizne plohe i konturu kliznog tijela; odrediti piezometarsku razinu vode na raznim tokama kliznog tijela; odrediti u pokrenutoj zoni, a osobito du plohe sloma, smjer, intenzitet i brzinu pomaka. Na osnovi analize baze podataka o projektiranim i saniranim klizitima, gdje se pojavljuju glinovita tla, prevladava primjena sljedeih zahvata: kontrolirano odvoenje povrinskih i dreniranje podzemnih voda; stabiliziranje noice i zone uz glavu (elo) klizita primjenom gabionskih konstrukcija; kombinacija navedenih dviju sanacijskih mjera. Vodei rauna o konfiguraciji terena na podruju klizita, postojeim graevinskim objektima i povrinskim vodnim tokovima koji se stvaraju za kinog razdoblja, recipijentu ili izgraenim objektima u blizini klizita kojim se odvode prikupljene vode, predvia se rjeenje zahvata i odvodnje oborinskih i podzemnih voda. Sniavanjem razine podzemne vode i promjenom smjera filtracijskih sila od onih prirodnih uzdu padine prema drenovima, smanjuju se porni tlakovi i poveavaju efektivna naprezanja () na plohi sloma. Vlastita iskustva u sanaciji klizita, prikazana u tablici 1., upuivala su na primjenu dviju sanacijskih mjera (dreniranjem i gabionski zidovi), to je omoguilo formiranje baze podataka projektiranih i saniranih klizita (odrona). S obzirom na 154

I. Jaarevi, . Lebo povoljnost gabionskih konstrukcija njihova primjena pri sanaciji klizita odnosno odrona u svijetu je sve ea. Uinci sanacijskih mjera na stabilnost padine odnosno prometnice mogu se procijeniti samo nakon briljivo izvedenih istranih radova i odgovarajuih analiza stabilnosti nesaniranog i saniranog stanja te provedbom i analizom rezultata mjerenja (monitoring) na klizitu odnosno odronu [2]. 3 Formiranje baze podataka Primjenom navedenih uputa na podruju Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, u sklopu izrade doktorske disertacije [1] prikupljeni su podaci od kojih je formirana baza od 100 klizita (iz vie od 300 registriranih). Ustanovljena je materijalna teta (sruene kue, oteenja prometnica i poljoprivrednog zemljita) od oko 22 000 000 EUR-a u posljednje 3 godine. Nepovoljni hidrogeoloki uvjeti, razdoblja s dugotrajnim oborinama (tijekom zime 1999./2000. godine u Tuzlanskom kantonu proglaena je elementarna nepogoda) poveavaju intezitet kretanja tla i dovode do generiranja novih i aktiviranja starih klizita. Od ukupno analiziranih stotinu klizita, uoavaju se tri podjele s obzirom na povrinu klizanja, i to: mala - s povrinom ispod 400 m2 (34%), srednja - s povrinom do 4500 m2 (46%) i velika - do 35000 m2 (18%). Geometrijski elementi, odnosno dimenzije klizita s obzirom na duljinu (L), irinu (B) i dubinu (D) kao postotak pojave iz baze podataka su: L <100 m 100< L<300 m B<100 m 100<B<200 m 1m<D<5m L>B L<B 73 % 8% 82 % 15 % 74 % 74 % 26 %

Nagibi padina () na kojima su formirana klizita: - < 5 7% - 5 < < 12 41 % - 12 < < 32 45 % Kinematika klizita: - rotacijska .... - translacijska .... - sloena .... Brzina pokreta: - trenutano - brzo - polagano 45 % 40 % 15 % 3% 14 % 77 %

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo Tablica 1. Popis klizita s karakteristikama i projektnim rjeenjima

Naziv klizita [cestovni pravac] Uk. povr. kliz. Fk [m2] 480 702 540 840 390 520 GATA 1 GATA 2 LJUSINA 1 LJUSINA 2 TURLI 2 TURLI 3 JOHOVICA V-1 V-2 V-3 M H VRSTA - 1 VRSTA - 2 VRSTA - 3 MORANJCI HAZNA 340 512 2800 1700 3200 1188 3604 4500 3300 5280 2500 3000 Projektno rjeenje Povr. drenae Fd [m2] 274 316 184 605 157 348 102 96 1064 442 768 380 2739 2160 1898 1429 280 465 Povr. gab.zid Fgz [m2] 108 168 173 378 114 120 51 108 255 145 0 121 0 171 238 164 0 123 Koef. drena k1 [%] 57 45 34 72 41 67 30 18.8 38 26 24 32 76 48 57,5 27 11,2 15,5 Koef. gab.zid k2 [%] 22.5 24 32 45 30 23 15 21 9,1 8,5 0 10,2 0 3,8 7,2 3 0 4,1 Dre Cd 30 28 35 50 36 40 28 22 24 20 20 20 40 30 34 23 19 18 oznaka

Sanacija plitkih kanala

Cijena kotanja [EUR /m2] Gab Cgz 38 64 65 80 59 47 39 48 13 12 0 14 0 10 11 8 0 10 Ukup. Cd+Cgz Cu 68 92 100 130 95 87 67 70 37 32 20 34 40 40 45 31 19 28 Opaska

-1 O D R O N I B-1 B-2 VL2 B-3 GB1 PRIJ. ZONA G-1 G-2 LJ1 LJ2 -2 KLIZITA -3

TURLI 1 BUK 1 BUK 2 VELAGII 2 [BihaSanski Most] BUK 3 GORNJI BRIGOVI

Sanirano Sanirano Sanirano Projektira no 2001. Projektira no Sanirano Sanirano Sanirano Sanirano Sanirano Sanirano Sanirano 98/99. Projektira no 00/01. Projektira no 98/99. Projektira no 98/99. Sanirano 2001. Sanirano Sanirano 1984.

Na osnovi dugogodinjeg istraivanja pojave klizita s lokaliteta sjeverne Bosne (Tuzlanski kanton) i terena za padne Bosne (Unsko-sanski kanton), pri nagibu prirodnih padina prevladavaju relativno tanki slojevi deluvijalnoga mlaega kvartalnog pokrova, neogenetski sedimenti prekonsolidirane ispucane ili relativno intaktne gline visoke plastinosti. U dubljem dijelu one prelaze u jako glinaste lapore, laporovite vapnence, a katkad sa slojevima pjeskovitih naslaga ili ugljevitih glina miocenske starosti. Takoer strukturno tektonski odnosi nisu sloeni, a slojne su plohe najveim dijelom s meuslojnim ravninama s niskim parametrima posmine vrstoe. Te su meuslojne ravnine openito subparalelne s povriGRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

nom terena i potencijalno su klizne plohe. Na osnovi inenjerskogeolokog kartiranja na terenu, mjerenja atmosferskih padalina, mjerenja oscilacija podzemnih voda u piezometrima i bunarima te analizama utvrenih koeficijenata vodopropusnosti, stvorena je geoloka slika klizita iz koje se mogu izdvojiti inenjerskogeoloki i geotehniki modeli (na osnovi baze podataka za klizita u glinama visoke plastinosti). Iz rezultata laboratorijskih ispitivanja glina visoke plastinosti mogu se izdvojiti granine vrijednosti pokazatelja kao to su: -

= 18 19 kN/m3
w = 55 85% Ip = 25 50% 155

Sanacija plitkih klizita c = 10 40 kN/m2 = 10 25 kv = 10-8 10-9 cm/s

I. Jaarevi, . Lebo (1) i (2), izraunaju vrijednosti normaliziranih utjecajnih koeficijenata k1 i k2 (slika 1.) Definiranje normaliziranih utjecajnih koeficijenata tehnikih rjeenja:

4 Postupak racionalne sanacije klizita Cilj je klasifikacijskog postupka ustanoviti koliko analizirano klizite odnosno odron, koje se namjerava sanirati, odgovara modelskom, dobivenom na osnovi analize i sinteze baze podataka saniranih klizita u glinama visoke plastinosti. Ako je postignuta zadovoljavajua usklaenost izmeu analiziranog klizita u usporedbi s modelskim, onda se moe primijeniti postupak racionalne sanacije klizita koji se provodi u nekoliko koraka

Slika 1. Shematski prikaz tehnikog rjeenja sanacije klizita

4.1 Prvi korak

Na geodetskoj podlozi (najpovoljnije mjerilo 1:200, a eventualno 1:500) provodi se detaljno inenjerskogeoloko kartiranje svih relevantnih pojedinosti, na uem istraivanom podruju, koje je potrebno za izradu odgovarajuega inenjerskogeolokog i geotehnikog modela. Posebna panja posveuje se biljeenju deformacija uoenih na terenu i objektima, mjerenju dubina razina podzemnih voda u istranim buotinama, postojeim bunarima, te sondanim jamama iskopanima za potrebe utvrivanja ploha sloma te za uzimanje uzoraka za laboratorijska geotehnika ispitivanja. Nuno je provesti i istrana buenja te eventualno odgovarajua geofizika istraivanja s osnovnim ciljem da se ustanove dubina i oblik klizne plohe. Na osnovi snimljenih tragova klizanja ucrta se kontura klizita i izrauna povrina zahvaena klizanjem (Fk). Na terenu se takoer utvrde morfoloki oblici, i to na padini, koji su povoljni za odvodnju povrinskih i podzemnih voda. Pri prikupljanju podataka u sklopu prethodnih istraivanja klizita radi utvrivanja poloaja, oblika i dubine kliznih ploha te geotehnikih svojstava materijala na kliznoj plohi, potrebno je orijentacijski odrediti poloaj i visinu buduih gabionskih zidova koji su nuni u koncepciji rjeenja sanacije klizita (na elu, noici ili na dijelu uz vlane tangencijalne pukotine), a tite odreene graevinske objekte niskogradnje ili visokogradnje. Takoer se trebaju predvidjeti poloaj i dubine rovova buduega drenanog sustava.

k1 =

l
i =1

i d

i hd

Fk

(1)

normalizirani utjecajni koeficijent drenanog sustava

k2 =

l
i =1

i gz

i hgz

Fk

(2)

normalizirani utjecajni koeficijent gabionskih zidova gdje su: hdi prosjena visina drenanog kolektora, ldi duljina pojedinog drenanog kolektora, hgzi prosjena visina gabionskog zida, lgzi duljina pojedinog gabionskog zida. Fk: ukupna povrina zahvaena klizanjem (odronom) Fgz: ukupna povrina gabionskih zidova Fd: ukupna povrina drenanog sustava

4.3 Trei korak

Za utvreni drenani sustav i za odabrane gabionske zidove, obave se odgovarajue analize stabilnosti (metodom graninog stanja ravnotee ili metodom konanih elemenata) za najnepovoljnije profile. Rezultat je zadovoljavajui ako je utvreni faktor sigurnosti Fs1,20. Meutim u sluaju da je postignut faktor sigurnosti Fs<1,20 potrebno je ponoviti proraun za iste analizirane profile naravno uz promijenjene utjecajne koeficijente tehnikih rjeenja (na primjer poveanje duine i/ili dubine drenanih kolektora odnosno poveanje visine i/ili duine gabionskih zidova).

4.2 Drugi korak

Za utvrenu vrijednost povrine zahvaene klizanjem (Fk) koja se odredi s geodetske situacije gdje su registrirani tragovi klizanja ili pak uvidom na terenu, analiziraju se i sintetiziraju prikupljeni terenski podaci, odabiru (procjenjuju) duljina i dubina drenanih kolektora te duljina i visina gabionskih zidova. Na taj se nain dobivaju vrijednosti Fgz i Fd na osnovi kojih se, s pomou izraza 156

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo Jedino je prihvatljivo rjeenje sanacije klizita ili odrona ako usvojeni model zadovoljava osnovne uvjete stabilnosti kosina. Dalje se za odabrani model provjerava ukupna jedinina cijena kotanja sanacije klizita (Cu) za prethodno usvojen model za koji je dobiven zadovoljavajui faktor sigurnosti. Ako je dobivena cijena znatno vea u odnosu na dijagrame (slike 11. do 15.) potrebno je korigirati model radi optimizacije trokova. Prihvatljiv je, dakako onaj model za koji se dobije najmanja ukupna jedinina cijena sanacije uz zadovoljavajui faktor sigurnosti. Vidi se da je predloeni postupak racionalne sanacije klizita iterativan i provodi se u dvije ili vie iteracija dok se ne dobije najmanja ukupna jedinina cijena sanacije klizita (Cu), uz uvjet da su postignuti faktori stabilnosti Fs1,20 za usvojene analizirane profile.
uR / s e niL ci rt em oz eiP : n oi t pO .P .W.P suidaR dna di rG :noit pO ecaf r uS pilS p o hsiB : d o ht eM sisyl a nA pls. 20 tsonlibats : em aN eli F I TS ON LIBA TS AZILANA : ONA RINASEN IV OGIR B IJNR OG E TIZI LK : n oi t pi rcs eD

Sanacija plitkih kanala Odrone bi predstavljao odnos gdje je B-irina zahvaena klizanjem vea od L-duljine zahvaene klizanjem (B > L) i gdje je povrina zahvaena klizanjem relativno mala (Fk < 1000 m2). Tipian odron tijekom sanacije prikazan je na slici 4. Meutim ako je B < L, a povrina zahvaena klizanjem relativno velika (Fk > 1000 m2), tada bi takvo klizanje tla smatrali klizitem. Povrina zahvaena klizanjem koja je granica izmeu odrona i klizita (Fk = 1000 m2) nije strogo definirana, to e se pokazati u daljnim analizama trokova sanacije (toka 5.2.), gdje e se kao rezultat formirati tzv. prijelazna zona.

Slika 2. Primjer analize stabilnosti nesaniranog stanja odronaklizita Slika 4. Karakteristian odron uz prometnicu u fazi sanacije

Slika 3. Primjer analize stabilnosti saniranog stanja odronaklizita

Baza podataka (tablica 1.) dobivena je iz radova vie autora [1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9]. GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

62

uR / s e niL ci rt em oz eiP : n oit pO .P .W .P s uid aR dn a di rG : n oi t pO ec af r uS pilS p o hsiB : d o ht eM sisyl a nA pls . 30 ts o nli b ats : em aN eli F I TS ON LIBA TS AZILANA : ONA RINAS IV OGIRB IJNR OG E TIZI LK : n oi t pi rcs eD

62

52

52

42

AT S EC

42

A T SE C

32

32

1 - V PN

22

2 - V PN

22

12

12

02

02

91

91

81

81

71

71

61

61

51

)m( anijlud

51

)m( anijlud

41

41

31

31

21

21

11

11

21 :ih P 01 :no isehoC 81 :thgie W t in U bmoluoC-rhoM :ledoM lio S a knu jl .jm irp s HC ani lG :no itpir cseD 1 :lio S

21 :ih P 01 :no isehoC 81 :thgie W t inU bmoluoC-rhoM :ledoM lio S a knu jl .jm irp s HC ani lG :no itpir cseD 1 :lio S

830.1
01

602.1

01

51 41 31 21 11 01
9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 51 41 31 21 11 01

) ( i i
) ( i i

U tablici 1. da se uoiti da vrijednost k2 moe biti nula, to znai da je cijeli sanacijski zahvat projektiran i rjeavan samo na principu drenanog sustava. 5 Analiza i sinteza baze podataka

5.1 Statistika analiza elemenata, tehnikih rjeenja u funkciji povrine klizita

Rezultati geometrijskih elemenata s cijenama kotanja projektiranih i saniranih klizita prikazani su u tablici 1. Provedana je statistika obrada rezultata baze podataka koji se odnose na geometrijske elemente i tehnika rjeenja projekata sanacije. Rezultati ove analize prikazani su na dijagramima slike 5., 6., 7., 8. i 9. Zajedniko za sve dijagrame jest injenica da se odvojeno grupiraju rezultati odrona od klizita. To potvruje 157

Sanacija plitkih klizita opravdanost izdvajanja odrona od klizita koja se potvruje i kroz trokove sanacije (toka 5.2). Na slici 7. uoava se velika linearna ovisnost odrona dok se to s istom pouzdanou ne moe rei za klizita. Na slici 6. uoava se da s porastom povrine zahvaene
Fd (m2)
80 70 60 50
Y = 0.0826952 * X Coef. R = 0.905451

I. Jaarevi, . Lebo
3000
klizita odroni

J
Y = 0.384128 * X Coef. R = 0.802574

2500

V1 2000
Y = 0.510884 * X Coef. R = 0.888133

V2 V3 LJ1 2 VL2 LJ2 GB1 3 B1 1 B2 B3 G1 G2 0 1000 2000 M 3000 4000 5000 6000

J
Y = 0.0105996 * X Coef. R = 0.760337

1500

VL2 GB1 1 B1 B3 B2 G1 G2 M 3 LJ2

1000

V2
500

V1 LJ1 V3
0

k1 (%)

40 30 20 10 0

Fk (m2)
2 H
klizita odroni

Slika 7.
500

Odnos Fk i Fd
Y = 0.302073 * X Coef. R = 0.90177

400

1000

2000

Fk (m2)

3000

4000

5000

6000

VL2

Fgz (m2)

Slika 5. Odnos Fk i k1
80 70 60 50
Y = 0.0485158 * X Coef. R = 0.952266

300 LJ1 200 B2 B1 100 GB1 3 B3 1 G2 G1 0 0 1000 2000 M 2 J 3000 4000 V1 LJ2 H
klizita odroni

V2

Y = 0.0352246 * X Coef. R = 0.600866

V3

k2 (%)

VL2 40 30 20 10 0 B2 B3 B1 GB1 1 G2 G1 3 LJ2 0 1000 2000

klizita odroni

Fk (m2)

5000

6000

Slika 8. Odnos Fk i Fgz

Y = -0.00164784 * X + 9.71016 Coef of det. R = 0.751311

500

Fk (m2)

LJ1 V2 H 2 J M 3000 4000

Y = 0.565755 * X Coef. R = 0.9296

V1 5000

V3 6000

400

VL2

Slika 6. Odnos Fk i k2

Fgz (m2)

300 LJ1 200 B2B1 LJ2 H 3 B3GB1 G2 1 G1 0 0 M 2 1000 2000 V3 V1 V2Coef. R = 0.482736
Y = 0.0736341 * X

100

klizita odroni

Fd (m2)

J 3000

Slika 9. Odnos Fd i Fgz

158

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo klizanjem Fk opada vrijednost normaliziranog utjecajnog koeficijenta k2. Kod povrine zahvaene klizanjem, Fk 1 000 m2 dolazi do bitne promjene vrijednosti normaliziranoga utjecajnog koeficijenta k2 za odrone i za klizita Ovdje se moe raspravljati o tome koliko je ta granica fleksibilna, odnosno je li ta granica upravo 1000 m2 ili pak neto manja ili vea. Precizniji odgovor na to pitanje dala bi analiza s veim brojem podataka. Meutim evidentno je da ta granica postoji i da se moe pretpostaviti u funkciji povrine klizanja. Stoga se odnos povrine klizanja (Fk) i normaliziranog utjecajnog koeficijenta tehnikih rjeenja k2 moe odrediti bilinearnim zakonom.

Sanacija plitkih kanala

5.2 Statistika analiza trokova sanacije klizita u funkciji odnosa k1 i k2

Provedena je statistika obrada podataka trokova sanacije klizita (Cu,Cgz,Cd) u funkciji normaliziranih utjecajnih koeficijenata tehnikih rjeenja k1 i k2 i prikazana na slikama 10., 11., 12., 13. i 14., gdje su: Cd : Cgz: Cu=Cd+Cgz: jedinina cijena kotanja drenanog sustava
Cu (EUR/m2)
140 120 100 80 G2 G1 1 60 40 20 0
klizita odroni

Y = 2.60441 * X Coef. R = 0.984267

VL2
Y = 1.28137 * X Coef. R = 0.967391

jedinina cijena kotanja gabionske konstruckije ukupna jedinina cijena kotanja trokova sanacije.

B2 B1 B3 GB1

"ODRONI"

Za sluajeve gdje su vrijednosti k2 jednake nuli (k2 = 0), znailo bi da je i jedinina cijena kotanja gabionske konstrukcije jednaka nuli (Cgz = 0), odnosno da je ukupna cijena trokova sanacije ovisna samo o cijeni utjecajnog koeficijenta k1, odnosno samo o cijeni drenanog sustava (Cu = Cd).
140 120 100 VL2
45 *X 0 1 11 i 768 0.9 n ro .7 = od = 1 f. R Y oe C

"PRIJELAZNA ZONA"

V2 J LJ1 V1 3 LJ2 V3 H 2 M

"KLIZITA"

klizita odroni

10

20

30

40

50

60

70

80

Cd (EUR/m2)
Slika 11. Odnos Cu i k2
140 120 100
Y = 1.59809 * X Coef. R = 0.994135

B2

Cu (EUR/m2)

B3B1

VL2

GB1

80 G2 60 40 20 0 M G1 V1 1

"ODRONI" "PRIJELAZNA ZONA"

Y = 3.09172 * X Coef. R = 0.757582

Cu (EUR/m2)

V2

LJ1 LJ2 3 V3 2

J "KLIZITA"

GB1 1 G1

B2 B3 B1

80 G2 "ODRONI" 60 40 J V2 V1 LJ1 3 V3LJ2 H

"PRIJELAZNA ZONA" "KLIZITA"

* X 775 38 i ta 1 kliz 0.792 0.90 = = Y .R oef C

10

20

30

40

50

60

70

80

k1 (%)
Slika 10. Odnos Cu i k1

20 2 M 0

klizita odroni

10

20

Cgz (EUR/m2)

30

40

50

60

70

80

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

159

Sanacija plitkih klizita

Slika 12. Odnos Cu i Cd Slika 13. Odnos Cu i Cgz

I. Jaarevi, . Lebo Za preglednije prikazivanje prethodnih analiza uraena je i tzv. 3D analiza. Za ovu analizu iskoritena je interpolacijska ploha paraboloida. Naravno da pri interpretaciji rezultata iz 3D dijagrama stalno moramo voditi rauna o greci koju ne moemo izbjegnuti i koja se pojavljuje pri interpolaciji rezultata. Na prostornom dijagramu trokova sanacije klizita (slika 14.) u funkciji normaliziranih utjecajnih koeficijenata k1 i k2, uoavaju se odvojene zone: zona smanjenih trokova koja odgovara klizitima zona poveanih trokova sanacije klizita koja odgovara odronima prijelazna zona izmeu ovih dvaju, po bitnim tehnikim i ekonomskimskim pokazateljima razliitih podruja.

Na temelju provedenih analiza openito se moe zakljuiti na svim dijagramima odvojeno grupiranje odrona od klizita. Kako smo u prethodnom poglavlju 5.1. opravdali postupak podjele odrona od klizita na osnovi povrine zahvaene klizanjem (Fk), te odredili povrinu koja ih dijeli (Fk 1000 m2), tako se u ovim prethodnim dijagramima (slike 10, 11, 12 i 13) u pogledu analize trokova sanacije klizita odnosno odrona moe odrediti granica izmeu odrona i klizita u funkciji ukupne jedinine cijene kotanja (Cu). Ukupna jedinina cijena kotanja koja razdvaja odrone od klizita nije fiksna, ve predstavlja jedno ire podruje koje se proglaava tzv. prijelaznom zonom i ukupna jedinina cijena kotanja Cu = 5070 EUR/m2.

160 140 120

Cu (EUR/m2)

100 80 60 40 20

1
0 10 20 30 40 k1 (%) 50 60 70 80

Prostorni dijagram Cu : k1: k2

tg 1 = 0,375

Spektar vrijednosti za k1 i k2

50
"Izolinije " Cu (EU R/m2)

160

VL2

140 120

40

"ODRONI" k2 (%)
30 G2 G1 10 B2 B3 B1 20 1 GB1

Cu (EUR/m2)

100 80 60 40 20

"KLIZITA"
H M 10

3 LJ1 LJ2 V3 2

PRIJELA ZN A Z O N A
V2 V1 J

2
50 40 30 20 10 0

k2 (%)

20

30

40

50

60

70

80

tg 2 = 2,20

k1 (%)
Slika 14. Prostorni dijagram trokova sanacije klizita (Cu) u funkciji normaliziranih utjecajnih koeficijenata tehnikih rjeenja (k1) i (k2) i njihov spektar

160

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

I. Jaarevi, . Lebo Doputena nesigurnost procjene trokova (Cu) za iskazane zone opravdana je iz opeg razloga, jer se radi o interpolaciji plohom sloenoga matematikog oblika. Iako je odabir te interpolacijske plohe proizvoljan, ovdje smo se odluili za paraboloid, jer smatramo da najbolje aproksimira vrijednosti dane u 3D dijagramu, a nadovezuje se na slikama 10. i 11. gdje se vidi linearna ovisnost ukupnih trokova sanacije i normaliziranih koeficijenata k1 i k2. Izbor interpolacione plohe vezan je za bazu podataka koja je relativno mala prema promatranom podruju normaliziranih utjecajnih koeficijenata k1 i k2. Na istoj je slici (slika 14.) mapa tzv. izolinija cijena ukupnih jedininih trokova sanacije Cu, za meuovisnosti normaliziranih utjecajnih koeficijenata k1 i k2. Ova doputena nesigurnost procjene trokova za iskazane zone umanjila bi se s poveanjem baze podataka za cjelokupno promatrano podruje. Napominjemo da je stvaranje ove baze podataka (tablica 1.) zapoelo tek prije desetak godina. 6 Zakljuak S obzirom na tete nastale od klizanja terena koje donose gospodarstvu pojedinih teritorijalnih zajednica odnosno regiona pristupilo se nakon analize i sinteze dogoenih klizanja definiranju metodologije racionalne sanacije plitkih klizita u visokoplastinim glinama koja je dijelom prikazana i u ovom lanku. Uspostavljene su korelacijske ovisnosti ekonomskih pokazatelja trokova sanacije u funkciji normaliziranih koeficijenata tehnikih rjeenja. Utvreno je bitno razliito ponaanje tzv. odrona od klizita u svim korelacijskim ovisnostima. Iz svega prethodnog se moe zakljuiti da se klizanje tla moe prepoznati i definirati kao odron ili klizite i to ne samo po geometriji, odnosno povrini zahvaenoj klizanjem Fk, odnosom irine i duljine klizita (B:L), ve i po ukupnoj jedininoj cijeni kotanja sanacije Cu, (EUR/m2). U ovim analizama odroni imaju prosjenu povrinu zahvaenu klizanjem od Fkprosj=540 m2, a klizita povrinu od Fkprosj= 3107 m2. Prosjena vrijednost koeficijenata korealcije razmatranih varijabli geometrijskih elemenata za odrone iznosi R = 0,88 , a za klizita R = 0,70. Prosjena vrijednost koeficijenata korealcije za varijable koje ukljuuju trokove saniranja za odrone iznosi R = 0,96 , a za klizita R = 0,80. Ovi koeficijenti korelacije dobiveni su po poznatoj metodi tzv.

Sanacija plitkih kanala sumi najmanjih kvadrata i ukazuju na relativno visoku povezanost razmatranih varijabli. Prosjene vrijednosti normaliziranih utjecajnih koeficijenta tehnikih rjeenja k1 i k2 : Za odrone: k1prosj = 55%; k 2prosj = 27%, Za klizita:, k1prosj = 36%; k 2prosj = 5%, Prosjene vrijednosti trokova sanacije:
prosj Za odrone:, C dprosj = 38%Cu ; C gz = 62%Cu ,

odnosno Cuprosj = 88,6 EUR/m2

prosj Za klizita: C dprosj = 76%Cu ; C gz = 24%Cu ,

odnosno Cuprosj = 32,6 EUR/m2 Uoljiv je bitniji porast trokova sanacije klizita s porastom normaliziranog utjecajnog koeficijenta tehnikih rjeenja (k2) u odnosu na normalizirani utjecajni koeficijent tehnikih rjeenja (k1). To se vidi iz prirsta ukupne cijene Cu kroz prosjean nagib 1 i 2 (slika 14. spektar vrijednosti k1 i k2,), odnosno iz njihovog meusobnog odnosa
tg 2 2,20 = = 5,87 tg1 0,375

Drugim rijeima to bi znailo da su prosjeni jedinini trokovi gabionskog zida (Cgz) daleko vei od prosjenih jedininih trokova drenanog sustava (Cd) i to u odnosu od oko 5,8 : 1. S obzirom na dugogoodinje iskustvo u primjeni metodologije racionalne sanacije klizita utvrena je potreba proirenja, odnosno nadopuna ove baze podataka (tablica 1.) kako bi se umanjile greke ili pak potvrdile eventualne promjene utvrenih korelacijskih ovisnosti. Ovo se prvenstveno odnosi na vrijednosti koje su slabo pokrivene u podrujima s vrlo malim ili pak vrlo velikim vrijednostima k1 i k2 (slika 14.). Tijekom 2001. godine uraena su jo etiri projekta sanacije klizita od ega dva klizita i dva odrona. Rezultati tehnikih i ekonomskih pokazatelja novoprojektiranih sanacija klizita vrlo dobro se uklapaju u ranije uspostavljene korelacijske ovisnosti. O uspjehu sanacije odrona ili klizita moe se govoriti tek nakon provedenog sustava opaanja (monitoringa), odnosno geodetskog mjerenja pomaka stabiliziranih toaka po profilima u periodu vremena od najmanje dvije hidroloke godine.

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162

161

Sanacija plitkih klizita IZVORI

[1] akovi, I.: Racionalna sanacija plitkih klizita primjenom drenanog sustava i gabionskih zidova, Disertacija, Rudarskogeoloko-graevinski fakultet Univerzitet u Tuzl, 152. str., Tuzla 2000. [2] Hudec, M.; Jaarevi, I.: Gabionske konstrukcije, Graevni godinjak 99, Zagreb, 1999. str. 220-296. [3] Jaarevi, I.; Redepagi, M.: Program i rezultati istraivanja kao osnova za izradu sanacije klizita u ulici Muharema Merdia u Tuzli, Zbornik radova 2. Jugoslavenskog Simpozija o hidrologiji i inenjerskoj geologiji, Sarajevo, 1972., str. 101.-115.

I. Jaarevi, . Lebo
[6] Jaarevi, I.; Ortolan, .: Sanacija klizita uz prometnice na podruju Bihaa. Scientific Symposium Rock Mechanics and Tunnelling, proceedings, vol.1, Zagreb, 1999., pp. 101.-108. [7] Jaarevi, I.; Lebo, .: Possibilities of improving large retrogressive landslides-mud flows, CALAR Coference, Living with natural hazards, Vienna, 2000. [8] Jaarevi, I.; akovi, I.; Lebo, .: Saniranje klizita-odrona uz prometnice primjenom drenanog sustava i gabionskih zidova, Istraivanje i sanacija klizita multidisciplinarni pristup, Nauno struno savjetovanje, str.134-146, Tuzla 2000. [9] Jaarevi, I.; Lebo, .: Gabionski zidovi pri saniranju odrona uz prometnice, Interdisciplinarno znanstveno struno savjetovanje Cestovne veze dalmacija-Zagreb, Hrvatski inenjerski savez, str.157-165, Plitvice, 2000. [10] Tonejec, M.;T., Jurak, V., Kanajet, B: Prijedlog uputa za registriranje i straivanje nestabilnih padina i klizita SFRJ, Zbornik referata VIII.jugosl.simp. o hidrogeologiji i inenjerskoj geologiji, knj. 2., Budva, 1984.

[4] Jaarevi, I.: Istraivanje, projektiranje, izvedba i kontrola asanacije jednog kompleksnog klizanja, Zbornik radova 2. Jugoslavenskog simpozija: Istraivanje i sanacija klizita, Bled, 1981. str. 261.-276. [5] Jaarevi, I.; Ortolan, . (1998): Izvjetaj o stanju klizita u ulici Husinskih rudara, Graevinski fakultet, Zagreb

162

GRAEVINAR 54 (2002) 3, 153-162