Mr. se.

Goran Vojkovi Marija tambuk-Sunji, asistent Pravnog fakulteta u Splitu

KONVENCIJA O KIBERNETIKOM KRIMINALU I KAZNENI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE

UDK: 343.791 (497.5) Primljeno: 01. 10. 2005. Izvorni znanstevni lanak

Raunalna revolucija donijela je nove oblike drutveno neprihvatljivog ponaanja koje je trebalo na odgovarajui nain kriminalizirati. Izmjenom i dopunom Kaznenog zakona Republike Hrvatske koja je stupila na snagu 1. listopada 2004. u hrvatski pravni sustav implementirane su odredbe Konvencije o kibernetikom kriminalu i Dodatnog protokola te Konvencije. Time je Republika Hrvatska kriminalizirala itav niz drutveno neprihvatljivih ponaanja vezanih uz raunala i raunalne mree, a opisi nekih postojeih kaznenih djela vezanih uz raunala i raunalne mree upotpunjeni su i usavreni. lanak navodi i detaljno obrazlae cyber-kaznena djela unesena u hrvatski Kazneni zakon temeljem Konvencije o kibernetikom kriminalu i Dodatnog protokola te analizira njihove specifinosti.

1. UVOD
Raunalna revolucija koja se zahuktala osamdesetih i posebno devedesetih godina prolog stoljea te irenje globalne svjetske raunalne mree - Interneta donijeli su (kao i gotovo svako novo tehnoloko dostignue) nove oblike drutveno neprihvatljivih ponaanja, a koje je trebalo na odgovarajui nain kriminalizirati. Pokazalo se, meutim, kako nacionalna zakonodavstva vie nisu dostatna za djelotvorno reguliranje sve veeg broja novih drutvenih odnosa koji trae pravnu regulaciju. Naime, suvremeni svijet, povijesno gledano, spada u postmodernu eru, ija je bitna specifinost da svi ozbiljni problemi drutva postaju globalni (za razliku od modernog drutva ije je bitno obiljeje bilo nacionalno). Niti kroz povijest, a niti u dananjim danima, nijedan normativni sustav nije uspio do kraja obuhvatiti sve relevantne drutvene odnose, a to su u pravu oni odnosi koji su "vani za opstanak i dobrobit drutva, koji sadre snane sukobe interesa i koji su izvanjski kontrolabilni"1. Postavlja se pitanje kada neke drutvene odnose postaje opravdano pravno regulirati. U svakom pravnom sustavu postoje, naime, podruja u pravnim prazninama. S obzirom da se raunala i raunalne mree danas mogu iskoristiti za izvoenje velikog broja potpuno neprihvatljivih i drutveno iznimno opasnih ponaanja, bilo je potrebno urno neka ponaanja kriminalizirati. U razdoblju modernog drutva kriminalizacija nekog ponaanja odvijala se u tri faze:

Viskovi, Nikola: Teorija drave i prava, Zagreb, 2001. str. 233.

123

 Prva traje 5-10 godina i to je faza pravne regulacije, tj. izrade, iitavanja i izglasavanja zakona. Nakon toga nastupa drugi period, a to je period tzv. sudskog eksperimentiranja. To je jako vano razdoblje u kojem se ispituje hoe li norme zaivjeti u drutvu ili e ostati mrtvo slovo na papiru. Konano dolazi i do tree faze, u kojoj se sada na osnovi iskustva provedbe zakona u praksi pristupa ponovno normativnosti i popunjava se ili mijenja zakonski tekst. U dananjoj postmodernoj eri, brzina (odn. sporost) kriminaliziranja koja se do prije koju godinu smatrala "normalnom" jednostavno je daleko od prihvatljive. U suzbijanju novih oblika drutveno neprihvatljivih ponaanja meunarodna zajednica treba djelovati koordinirano i to u dva smjera: brzim donoenjem odgovarajuih ujednaenih kaznenih propisa u to vie drava, kako bi se izbjegla mogunost vrenja kaznenih djela iz zemlje koja nema odgovarajue propise, meunarodnom suradnjom nacionalnih policija. Sto se tie meunarodne policijske suradnje, ona je danas prema podacima koje redovno pratimo u tisku veoma intenzivna, posebno na podruju razbijanja lanaca za distribuciju djeje pornografije. Ostaje problem izjednaavanja kaznenih zakonodavstava. Jedan od kljunih dogaanja na tom planu je stupanje na snagu Konvencije o kibernetikom kriminalu2 (dalje: Konvencija) kojom se regulira potreba voenja zajednike kaznene politike u sferi borbe protiv raunalnog kriminala. Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju te njene odredbe unijela u svoj Kazneni zakon3 (dalje: KZ) donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona4 (dalje: Zakon o izmjenama i dopunama KZ-a), a koji je stupio na snagu 1. listopada 2004. godine.

2. KORITENJE POJMA CYBER-KRIMINAL I KIBERNETIKI KRIMINAL

Svakako smatramo potrebnim navesti kako je u Republici Hrvatskoj napravljena mala terminoloka zbrka loim prijevodom Konvencije - engleski naziv Convention on Cybercrime preveden je kao Konvencija o kibernetikom kriminalu, mada rije kibernetika, engl. cybernetics5 nije istoznanica rijei cyber\ Kibernetiku bi najkrae mogli definirati kao "sustavno prouavanje komunikacije i upravljanja u organizacijama svih vrsta"6, a za cyber jo ne postoje precizne definicije, no Rjenik stranih rijei navodi daje cyber prvi element u rijeima koji oznaava to vezano uz svijet prividne stvarnosti koji nastaje pomou kompjutera.7 Takoer navedimo kako za termin cyber jo ne postoji odgovarajui prijevod na hrvatski jezik.
3 4 5 6 7

"Narodne novine Meunarodni ugovori", br. 9/02. "Narodne novine", br. 110/97, 28/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04 i 84/105. Narodne novine", br. 105/04. Rije kibernetika (engl. Cvbernetics, fran. Cybernetique, njem. Kvbernetik) potjee iz grkog kvbernetikg: kormilarska vjetina = kvbernetes: kormilar. Deutsch, Karl W.: The Nerves of Government: Moels ofPolitical Communication and Control, 2nd ed.. New York, 1966., str. 76. Ani, Vladimir Goldstein, Ivo: Rjenik stranih rijei, Zagreb, 2004.

124

Stoga smatramo kako je termin "kibernetiki kriminal" pogrean prijevod. A kako nama najrazumljiviji termin "raunalni kriminal" ne obuhvaa sve oblike drutveno neprihvatljivog ponaanja koje regulira Konvencija (prema Konvenciji, raunalna kaznena djela tvore grupu u koje ulaze raunalno krivotvorenje i raunalna prijevara); smatramo da tu grupu kaznenih djela treba jednostavno zvati cyber-kriminal, odnosno cyber-kaznena djela. Termin kibernetika treba ostaviti tamo gdje spada - kao naziv za znanost o upravljanju i vezi, a koja spada u grupu tzv. sustavnih znanosti. Svakako elimo naglasiti da pod pojam cyber-kaznena djela treba svrstavati samo kaznena djela kod kojih je uporaba raunala ili raunalne mree bitna za bie kaznenog djela,8 a ne sva kaznena djela u kojima se na neki nain kao sredstvo izvrenja pojavljuje raunalo s pripadnom perifernom opremom. Tako primjerice kazneno djelo krivotvorenja novca nije raunalno kazneno djelo bez obzira da li se poinitelj prilikom krivotvorenja novca sluio raunalom - bit tog kaznenog djela je izrada lanog novca ili preinaenje pravog novca s ciljem da ga stavi u optjecaj, a raunalo (ukljuujui skener i pisa) se tu pojavljuju samo kao tehniko sredstvo za lake poinjenje kaznenog djela.

3. KONVENCIJA O KIBERNETIKOM KRIMINALU

Konvencija o kibernetikom kriminalu predstavlja oblik meunarodnog ugovora. Meunarodni ugovori vaan su izvor meunarodnog prava kojim se ureuju meusobni odnosi izmeu subjekata meunarodnog prava.9 No, u meunarodnom pravu naziv "ugovor" upotrebljava se u generikom smislu koji oznaava sve meunarodne akte ove vrste.10 U doktrini se smatra da ugovori predstavljaju najsveanije i najvanije sporazume, najee politike, dok konvencije predstavljaju vie specijalne (tehnike) sporazume, a upotrebljavaju se i kada treba postaviti samo pravna pravila. Konvenciju o kibernetikom kriminalu donijelo je Vijee Europe11 23. studenoga 2001. godine,12 a stupila je na snagu 1. srpnja 2004. godine. Konvenciju je potpisalo 38 drava (meu njima i nelanice Vijea Europe: Kanada, Japan, Juna Afrika i Sjedinjene Drave), a ratificiralo ju je 11 drava: Albanija, Bugarska, Cipar,
8

Bie kaznenog djela jest ono to je tipino za neko kazneno djelo, po emu se ono razlikuje od drugih kaznenih djela. To je skup svih obiljeja nekog kaznenog djela. Vidi opirnije: Horvati, eljko Novoselec, Petar: Kazneno pravo opi dio, Zagreb, 2001. str. 170.-173. 9 Razliite su definicije meunarodnog ugovora, tako npr.: "Dvostrani pravni poslovi meunarodnog prava nazivaju se meunarodnim ugovorima." - Andrassv, Juraj: Meunarodno pravo, VI. izd., Zagreb, 1976., str. 319.; "Meunarodni se ugovor sastoji u suglasnosti dvaju ili vie subjekata meunarodnog prava s ciljem da postigne odreeni uinak po meunarodnom pravu, stvarajui odnos prava i dunosti izmeu njegovih stranaka." Degan, Vladimir-uro: Meunarodno pravo, Rijeka, 2000., str. 121. Opirnije: Beka konvencija o pravu ugovora izmeu drava i meunarodnih organizacija ili izmeu meunarodnih organizacija iz 1986. godine, "Narodne Novine - Meunarodni ugovori", br. 1/94. 1 1 Vijee Europe osnovano je 1949. godine s ciljem uspostavljanja uskih veza meu dravama lanicama, ostvarivanja naela koja su njihova zajednika batina i unapreivanja njihovog gospodarskog i socijalnog napretka. Vijee Europe ne donosi propise koji su izravno obvezujui u dravama lanicama, ve samo priprema ugovore koje drave lanice moraju ratificirati. 1 2 Brojni vrijedni podaci o konvencijama Vijea Europe dostupni su na Internet adresi: http://conventions.coe.int.

125

Danska, Estonija, Hrvatska, Luksemburg, Maarska, Makedonija, Rumunjska i Slovenija.13 Vidljivo je da meu dravama koje su ratificirale konvenciju jo uvijek nema velikih tehnoloki razvijenih drava, a upravo e o njima ovisiti uspjeh konvencije na globalnoj razini. I dok se injenica kako su veina europskih drava koje su ratificirale Konvenciju nove lanice EU ili zemlje kandidati moe opravdati time kako te drave upravo zbog pribliavanja EU imaju prilino zahuktan i brz zakonodavni mehanizam - nedostatak ratificiranja od strane SAD-a ima politiku pozadinu. Iako je jo 17. studenoga 2003. predsjednik Bush proslijedio Konvenciju Senatu s prijedlogom da se ratificira, zbog brojnih prosvjeda pojedinaca i nekih udruga koji smatraju da Konvencija kri ustavna prava amerikih graana te da se njene odredbe mogu zloporabiti - do ratificiranja jo nije dolo. Izvrna vlast u SAD i dalje dri kako Konvenciju treba ratificirati - tako primjerice Ministarstvo pravde na posebnoj Internet stranici opseno obrazlae povijest i svrhu Konvencije. Ova Konvencija spada u krug takozvanih okvirnih konvencija - njene odredbe nisu izravno primjenjive, tako da bi ih svaka drava trebala implementirati u vlastito zakonodavstvo.

4. DODATNI PROTOKOL UZ KONVENCIJU O KIBERNETIKOM KRIMINALU O KRIMINALIZACIJI AKATA RASIZMA I KSENOFOBIJE POINJENIH PUTEM RAUNALNIH SUSTAVA
Dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetikom kriminalu o kriminalizaciji akata rasizma i ksenofobije poinjenih putem raunalnih sustava (dalje: Dodatni protokol) donijelo je Vijee Europe 28. sijenja 2003. godine. Do sada ga je potpisalo 28 drava, ali su ga ratificirale samo etiri: Albanija, Cipar, Danska i Slovenija.15 Treba napomenuti kako su SAD izjavile da ne namjeravaju ratificirati Dodatni protokol,16 to e svakako bitno oteati njegovo globalno prihvaanje. Dodatni protokol zahtijeva, od zemalja sudionica, kriminalizaciju irenja rasistikih i ksenofobnih sadraja putem raunalnih sustava, kao i rasistiko i ksenofobno obojane prijetnje i uvrede, te negiranje holokausta i ostalih genocida. Zanimljivo je da Republika Hrvatska - mada jo nije ratificirala Dodatni protokol (potpisala gaje 26. oujka 2003.) - u svoje kazneno zakonodavstvo unijela jednu odredbu koja je izravno povezana s Protokolom - l. 194 st 4. KZ-a (v. infra 5.5). Dakle, dolo je do primjene jo uvijek neratificiranog Dodatnog protokola. Postavlja se pitanje pravne snage takvog meunarodnog dokumenta koji nije ratificiran (za ovaj tip meunarodnog ugovora ratifikacija je, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, uvjet njegovog stupanja na snagu)17, a odreene odredbe ve su integrirane u zakon koji je na snazi.
1 3 1 4 1 5 1 6

1 7

Stanje na dan 3. srpnja 2005. Vidi: http://www.usdoj.gov/criminal/cybercrime/COEFAQs.htm (03. 07. 2005.). Stanje na dan 3. srpnja 2005. "Sjedinjene Drave ne vjeruju kako e konana verzija Protokola biti sukladna ustavnim jamstvima. Stoga, Sjedinjenje drave obavjetavaju Vijee Europe o tome kako nee postati stranka Protokola." http://www.usdoj.gov/criminal/cybercrime/COEFAQs.htm (03. 07. 2005.) Prema l. 139. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98 - proieni tekst, 113/00, 124/00 - proieni tekst, 28/01, 41/01 - proieni tekst), Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

126

Mogue naine izraavanja pristanka drava da budu vezane ugovorom gdje se istie naelo slobodne dispozicije stranaka naglaava lanak 11. Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz 1969. godine18 (u daljnjem tekstu BK 69): "Pristanak drave da bude vezana ugovorom moe biti izraen potpisivanjem, razmjenom isprava koje ine ugovor, ratifikacijom, prihvatom, odobrenjem ili pristupom, ili na bilo koji drugi ugovoreni nain." Potpisivanje je faza u donoenju meunarodnih ugovora koja, po pravilu, dolazi poslije zavrenih pregovora, kada je utvren konani tekst ugovora, a sastoji se od toga to predstavnici drava stavljaju svoje potpise na kraju teksta ugovora. U novijoj praksi drava, meutim, i samo potpisivanje ugovora jest vrlo est nain izraavanja pristanka posebno kod dvostranih ugovora. Pravnici su kroz povijest razliito tumaili posljedice potpisanog, a jo neratificiranog ugovora. Neki su isticali da "potpis moralno obvezuje vladu" (Hoijer), drugi su u njemu vidjeli "obeanje na obvezivanje" (Fauchille) dok je Cavare naglaavao faktiku vrijednost potpisivanja jer "njime zavrava delikatna faza pregovaranja u kojoj je ugovor ispitan sa svih stajalita i trebali bi postojati jaki motivi da se odbije ratifikacija".19 No, u meunarodnoj literaturi naglaavalo se ponekad i pravno djelovanje neratificiranog ugovora. U prvom redu dolazi primjedba da ugovor moe stupiti na snagu i potpisivanjem (bez obzira na to da li se i pored toga trai naknadna ratifikacija ili ne), ako se ugovornice suglase o tome. Cavare istie i pravno djelovanje onih ugovora ija ratifikacija gubi svoj znaaj jer se pojavljuje poto je ugovor ve izvren.20 Ipak, velik broj mnogostranih ugovora predvia ratifikaciju kao pristanak drave da bude vezana ugovorom. Prema lanku 14. BK 69. pristanak drave da bude vezana ugovorom izraava se ratifikacijom: ako ugovor predvia da se pristanak izrazi ratifikacijom; ako se na drugi nain ustanovi da su se drave pregovarateljice sporazumjele da e ratifikacija biti nuna; ako je predstavnik te drave potpisao ugovor uz rezervu ratifikacije; ili ako namjera te drave da potpie ugovor uz rezervu ratifikacije proistjee iz punomoi njezina predstavnika ili je izraena tijekom pregovora. Postoji meutim obveza potivanja predmeta i cilja ugovora i prije njegova stupanja na snagu. To pravilo jasno istie i sama BK 69, u lanku 18.21 Naime, vremenom je potpis pod rezervom ratifikacije postao "prvi korak" ka konanom pristanku drave. Zanimljivo je razmiljanje Lorda Me Naira: "Mada potpisan ugovor kojemu je potrebna i ratifikacija ne moe stupiti na snagu dok se ne razmijene
1 8 1 9

20 21

"Narodne Novine Meunarodni ugovori", br. 16/93. Hoijer, O., Les Traits Internationaia t. I., Pari 1928.pp.7; Fauchille, P, Traite e roit international public t. I. 3, Pari 1926. pp.305; Cavare, L, Le droit internationalpublicpositif, t. II, Pari 1951., pp. 59-84. sve citirano prema Barto, Milan: Meunarodno javno pravo Ugovorno pravo, Beograd, 1986., str. 204.-214. Barto, Milan: Meunarodno javno pravo Ugovorno pravo, op. cit, str. 63. Cl. 18. BK 69 propisuje kako se drava mora suzdrati od ina koji bi osujetili predmet i svrhu ugovora: ako je potpisala ugovor ili razmijenila ispr ave koje in e ugovor uz rezervu ratifikacije, prihvat a ili odobrenja, sve dok jasno ne oituje namjeru da ne postane stranka tog ugovora; ili ako je izrazila, svoj pristanak da bude vezana ugovorom, u razdoblju prije stupanja ugovora na snagu i pod uvjetom da se to stupanje na snagu neopravdano ne odgodi.

127

ili ne deponiraju ratifikacije, ne smije se pretpostavljati daje potpis do ratifikacije bez ikakvog uinka. Postoji velika koliina materijala (...) koji pokazuje da su drave koje su potpisale ugovor pod rezervom ratifikacije prihvatile odreena ogranienja svojih sloboda u vremenu koje prethodi njegovom stupanju na snagu."22 Stvarna situacija nastala u Republici Hrvatskoj injenicom da je Dodatni protokol potpisan i primijenjen, po naem miljenju mijenja pravnu narav ratifikacije - ona postaje neka vrst deklaratornog akta, jer je obveza koja iz nje proizlazi ve realizirana. Naravno, ovo sve ne oslobaa Republiku Hrvatsku potrebe da se Dodatni protokol ratificira, pri emu glavni razlog ratifikacije vie nije implementacija normi Dodatnog protokola u nacionalno pravo, ve stvaranje iste i jasne pravne situacije. 5. NOVA KAZNENA DJELA 5.1. Povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa i sustava - l. 223 KZ. Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a u potpunosti je promijenjen naslov i tekst l. 223. KZ-a koji je regulirao oteenje i uporabu tuih podataka. Tko unato zatitnim mjerama neovlateno pristupi raunalnom sustavu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine [l. 223. st. l.J. Ovim stavkom inkriminirano je ponaanje iz l. 2. Konvencije - nezakoniti pristup. Ono to je za primjenu ovog lanka u praksi veoma bitno jest formulacija "tko unato zatitnim mjerama neovlateno pristupi...", a kojom se odreuje kako zakon titi samo onaj sustav koji ima zatitne mjere! Ukoliko se sustav ostavi potpuno otvorenim i nezatienim, dakle raunalo potpuno dostupno ili npr. beina raunalna mrea na koju je mogue spajanje bez ikakve provjere, nee se ispuniti elementi za postojanje kaznenog djela. Tko s ciljem onemogui ili otea rad ili koritenje raunalnih podataka ili programa, raunalnog sustava ili raunalnu komunikaciju, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine [l. 223. st. 2.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 5. Konvencije - ometanje sustava. U praksi su ve brojni sluajevi koji se ovim stavkom inkriminiraju. Razliitim tehnolokim postupcima se vri "napad" na odreeno raunalo najee generiranjem enormnog broja pristupa odreenom raunalu koje je spojeno na Internet.23 Ovakvi napadi mogu blokirati Internet promet cijele drave
22

23

M cN ai r, A.: T h e L a w o fT r ea t ies, L o nd o n 1 9 61 ., str.1 9 9 ., cit i rano p r em a C r ni G ro t i , V esn a : P ra vo me u na rodn ih ugo vo ra , Rijek a, 2002 ., str. 33.-34 .

Meu najpoznatijima je takozvani DDoS napad - tako je u travnju 2001. hrvatski Internet prostor bio gotovo blokiran snanim napadima izvana. Hrvatsko Nacionalno sredite za raunalnu sigurnosti CERT je objavilo na svojim web-stranicama 21. travnja 2001.: "Oko 18h poeo je jedan od do sada najveih DDoS napada na hrvatski Internet prostor. Radi se o distribuiranom napadu uskraivanja usluga, koji se sastoji u slanju velike koliine paketa (bilo koje vrste) sa vie razliitih adresa na jedan ili vie strojeva i koji za posljedicu ima iskoritavanje resursa objekta napada koji postaje onemoguen u obavljanju svojih primarnih aktivnosti. Radi se na otkrivanju svih izvora napada." - izvor: http://www.cert.hr/actualities.php?lang=hr&page=5 (03. 07. 2005.).

128

pa i kontinenta - te uzrokovati ogromnu tetu. Koji put napadi znaju biti i ue ciljani - npr. prema odreenoj kompaniji ili nekoj e-mail adresi. Bitan element ove inkriminacije je namjera24 ("tko s ciljem..."), dakle nee biti odgovoran netko tko npr. nepanjom iskljui kljuna raunala davatelja Internet usluga i dovede do prekida komunikacije. Svakako treba dodati kako je ovo je tipina inkriminacija gdje moemo pronai jednu specifinost cyber-kaznenih djela. Napada tako moe pustiti u distribuciju raunalni crv koji e se rairiti na tisue drugih raunala, koja e onda, bez znanja svojih korisnika sudjelovati u napadu; dakle velika je mogunost da se iskoristi tua infrastruktura u poinjenu kaznenog djela, a bez ikakvog znanja vlasnika ili korisnika te infrastrukture (koji naravno ne mogu kazneno biti odgovorni za zloporabu svoje opreme, a i posredno e biti pogoeni tom zloporabom usporavanjem zaraenih raunala i optereenjem njihovih mrenih veza). (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno oteti, izmijeni, izbrie, uniti ili na drugi nain uini neuporabljivim ili nedostupnim tue raunalne podatke ili programe [l. 223. st. 3.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 4. Konvencije - ometanje podataka. Ovdje je ratio legis zatita od oteivanja, izmjena, brisanja ili unitavanja tuih raunalnih podatka ili programa, ime se ovaj oblik imovine25 tite slino kao i materijalne stvari. Raunalni podaci danas esto predstavljaju iznimno vrijednu imovinu; ne treba posebno obrazlagati kolika se teta moe uiniti unitavanjem podataka nekoj banci, pripremljenih stranica za tisak dnevnih novina, arhive poslovnih partnera trgovakom drutvu i sl. Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko presretne ili snimi nejavni prijenos raunalnih podatka koji mu nisu namijenjeni prema raunalnom sustavu, iz njega ili unutar njega, ukljuujui i elektromagnetske emisije raunalnog sustava koji prenosi te podatke, ili tko omogui nepozvanoj osobi da se upozna s takvim podacima [l. 223. st. 4.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 3. Konvencije - nezakonito presretanje, kojim se trai sankcioniranje neovlatenog presretanja nejavnih prijenosa raunalnih podataka prema raunalnom sustavu, iz njega ili unutar njega (ukljuujui i elektromagnetske emisije iz raunalnog sustava koji prenosi te raunalne podatke), poinjen tehnikim sredstvom. Ratio legis je zatita nejavne komunikacije. Ovo kazneno djelo je, jednostavnim rjenikom reeno, "raunalni" ekvivalent neovlatenog snimanja i prislukivanja.
24

25

Namjera, shvaena kao znanje i htijenje bia kaznenog djela, jest temeljni oblik krivnje jer se kanjava namjerna povreda svih pravnih dobara, a ne samo onih najvanijih (to je sluaj kod nehaja). Vidi opirnije o pojmu namjere u: Novoselec, Petar: Opi dio kaznenog prava, Zagreb 2004. str.226.-235. Im ov in a i ma n eko l iko zn aen j a - g ospo d ar sko, p ravno , kn j igovo ds tv en o: - u gospodarskom smislu: "Skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu." - kao pravna kategorija: "Skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem." - kao knjigovodstvena kategorija: "Imovina ima dva samostalna sastavna dijela. Jedno su prava, koja predstavljaju aktivu; a drugo su obveze, koje predstavljaju pasivu." Prema: Vedri, Martin Klari, Petar: Graansko pravo, Zagreb, 1998., str. 93.-97.

129

Posebno je zanimljivo da Konvencija, pa onda i hrvatski zakonodavac pravilno inkriminiraju i neovlateno presretanje elektromagnetskih emisija iz raunalnog sustava koji prenosi raunalne podatke - dakle izriito se zabranjuje prislukivanje beinog prijenosa podataka te prislukivanje inog prijenosa koje je mogue izvesti bez izravnog prikljuenja na komunikacijsku liniju.26 Po naem miljenju ovo djelo bi de lege ferenda trebalo izriito proiriti i na neovlateno presretanje elektromagnetske emisije iz svih raunalnih sustava, ne samo onih koji prenose podatke. Naime, kako raunalni procesori i monitori (posebno klasini s katodnom cijevi) emitiraju elektromagnetska zraenja, ona se uz odgovarajuu opremu mogu prislukivati s udaljenosti do nekoliko desetaka metara. Ako je kazneno djelo iz stavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga lanka poinjeno u odnosu na raunalni podatak, program ili sustav tijela dravne vlasti, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnoga javnog interesa, ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina [l. 223. st. 5.J. U pitanju je stavak koji uvodi kvalificirani oblik ovog kaznenog djela kada je objekt radnje raunalni podatak, program ili sustav tijela dravne vlasti, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnoga javnog interesa, ili je prouzroena znatna teta, a to opravdano predvia i teu propisanu kaznu. Smatramo da e se kao mogui problem pojaviti odreivanje "znatne tete". Naime, dok je odreivanje da li je objekt radnje npr. raunalni sustav tijela dravne vlasti relativno jednostavno - ne vjerujemo kako e intenzitet vrenja ovog kaznenog djela biti toliki da e sudska praksa moi na odgovarajui nain odgovoriti na pitanje kolika je "znatna teta". Tko neovlateno izrauje, nabavlja, uvozi, raspaava, prodaje, posjeduje ili ini drugome dostupne posebne naprave, sredstva, raunalne podatke ili programe stvorene ili prilagoene za injenje kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga lanka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine [l. 223. st. 6.J. Cilj kaznenopravne zatite koju uvodi ovaj lanak (a sukladno lanku 6. Konvencije) jest sprjeavanje stvaranja i irenja trita naprava i - u praksi puno eih - specijaliziranih programa za poinjenje kaznenog djela iz stavaka 1-4. Ono to bi ovdje trebalo biti transparentnije navedeno -jesu osobe koje su ovlatene za posjedovanje pa u odreenim uvjetima i razvoj tih alata: a to su strunjaci koji se bave raunalnom zatitom, te stoga vre analize alata postojeih na tritu, a i razvijaju alate s kojima u dogovoru sa strankom pokuavaju napad na njen sustav u cilju isprobavanja zatite. Smatramo da de lege ferenda treba ovo pitanje rijeiti uvoenjem posebne licence.
26

Jo je 1819. godine danski fiziar Hans Christian Oersted primijetio da u blizini vodia kojim tee elektrina struja magnetska igla poskakuje. Godine 1832. Englez Michael Faradav je otkrio da promjenjivo magnetsko polje proizvodi struju u vodiu koji je postavljen u to polje (elektromagnetska indukcija). Stoga, s obzirom da komunikacijski kabel (npr. obian mreni kabel koji povezuje osobno raunalo s lokalnom mreom) kod prijenosa podataka stvara elektromagnetsko polje oko sebe - uz odgovarajue ureaje to se polje opet moe pretvoriti u struju te prikladnom opremom prislukivati komunikacija bez ikakvog fizikog kontakta!

130

Navedimo jo da Konvencija u l. 6. spominje i raunalne lozinke, pristupne ifre ili sline podatke, kojime bi se omoguilo pristupanje cjelini ili nekom dijelu raunalnog sustava. U praksi moemo zamisliti i situacije u kojima npr. nezadovoljan radnik distribuira po Internetu pristupne ifre za raunalni sustav, tako da bi de legeferenda trebalo kriminalizirati takve i sline radnje.27 Posebne naprave, sredstva, raunalni podaci ili programi stvoreni, koriteni ili prilagoeni za injenje kaznenih djela, a kojima je poinjeno kazneno djelo iz stavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga lanka oduzet e sefl. 223. st. 7.J. Smatramo kako ovaj stavak ne treba posebno obrazlagati - u pitanju je uobiajena praksa kaznenog zakonodavstva. Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. ili 4. ovoga lanka poinitelj e se kazniti [l. 223. st. 8.J.
S obzirom da Konvencija u svom l. 11. st. 2. trai da drave stranke propiu kanjavanje i za pokuaj kaznenog djela28 iz st. 1-4, a kako prema kriteriju zaprijeene kazne pokuaj nije kanjiv,29 trebalo je izriito propisati i kaznu za pokuaj.

5.2. Raunalno krivotvorenje - l. 223.a KZ Ovo je potpuno novo kazneno djelo u Hrvatskom zakonodavstvu. Tko neovlateno izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini neuporabljivim raunalne podatke ili programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao pravi ili sam uporabi takve podatke ili programe, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godinefl. 223.a st. l.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 7. Konvencije - raunalno krivotvorenje. U suvremenom poslovanju kako gospodarstva, tako i javne uprave te drugih osoba sve se ee koriste elektronike baze podataka, tako se danas brojne evidencije i oevidnici vode primarno, pa i iskljuivo, u elektronikom obliku. Mnoge od tih elektronikih baza podataka imaju iznimnu vrijednost za pravne odnose. Izmjena, unitavanje, brisanje, injenje neuporabljivim takvih podataka pa i takve i sline akcije napravljene od osobe ovlatene za uporabu takvih podataka, a kako bi se takvi lani podaci uporabili - danas mogu prouzroiti velike tete i predstavljaju iznimnu drutvenu opasnost.
27

29

Djelomina zatita postoji sukladno Zakonu o zatiti tajnosti podataka ("Narodne novine", br. 108/96), no smatramo da dananja vanost zaporki (ifri) raunalnih sustava zavrjeuje zatitu u sklopu Kaznenog zakona. Pokuaj od dovrenog kaznenog djela razlikuje posljedica koja kod pokuaja ne nastaje, a nastupa kod dovrenog djela, koje se upravo zbog ostvarenja posljedice i smatra dovrenim. Samo kod tzv. namjernih kaznenih djela mogue je kanjavanje za pokuaj. Vidi opirnije: Kurtovi, Anita Tomaevi, Goran: Osnove kaznenog prava i postupka, Split, 2002., str. 87.-89. lanak 33. st. 1. KZ-a propisuje: "Tko s namjerom zapone ostvarenje kaznenog djela, ali ga ne dovri kaznit e se za pokuaj kaznenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a za pokuaj drugog kaznenog djela samo kad zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj."

131

Ako je kazneno djelo iz stavka 1. poinjeno u odnosu na raunalne podatke ili programe tijela dravne vlasti, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnog javnog interesa, ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina [l. 223. a st. 2.J. Ovim stavkom se uvodi kvalificirani oblik kaznenog djela30 raunalnog krivotvorenja. I ovdje, kao u l. 223. smatramo da se moe pojaviti problem odreivanja znatne tete. Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno izrauje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili ini drugome dostupne posebne naprave, sredstva, raunalne podatke ili programe stvorene ili prilagoene za injenje kaznenog djela iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka [l. 223. a st. 3.J. Posebne naprave, sredstva, raunalni podaci ili programi stvoreni, koriteni ili prilagoeni za injenje kaznenih djela, a kojima je poinjeno kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka oduzet e se [l. 223. a st. 4.J. Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga lanka poinitelj e se kazniti [l. 223.a st. 5.J. Obrazloenje uvoenja ovih triju stavaka gotovo je identino obrazloenju odgovarajuih stavaka l. 223., navedenih u prethodnom podpoglavlju, stoga ih ovdje neemo posebno navoditi. 5.3. Raunalna prijevara - l. 224.a KZ Ovdje je takoer u pitanju potpuno novo kazneno djelo u hrvatskom zakonodavstvu. U Obrazloenju Konanog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona31 stoji: "S obzirom da raunalna prijevara obuhvaa niz specifinih postupaka na koje nije mogue primijeniti inkriminaciju tradicionalne prijevare (u hrvatskom KZ to je l. 224), npr. nema dovoenja u zabludu druge osobe ve je sutina zabranjenog djelovanja u nedoputenoj manipulaciji raunalnim podacima, odnosno u ometanju nesmetanog funkcioniranja raunalnog sustava ili programa, bilo je potrebno propisati novo kaznenog djelo koje bi osiguralo zatitu od pojavnog oblika ija je opasnost zbog razvitka tehnologije sve izraenija." Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, koristi, izmijeni, izbrie ili na drugi nain uini neuporabljivim raunalne podatke ili programe, ili onemogui ili otea rad ili koritenje raunalnog sustava ili programa i na taj nain prouzroi tetu drugome, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina [l. 224.a st. l.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 8. Konvencije - raunalna prijevara.
30

31

"K valifikatorne okolnosti mogu se odnositi na modalitete radnje, svojstvo poinitelja ili objekta radnje, pobude, teinu posljedice i si." natuknica "kvalifikatorne okolnosti" u: Horvati, Zeljko (gl. urednik): R je n ik ka zn en o g p ra va , Z agreb , 2 0 0 2 . Vl ad a R ep ub li k e H r v at sk e, K l as a: 7 4 0 -0 2 /0 4 -0 1 /01 , U rb ro j: 5 0 3 0 1 06 -0 4 -8 o d 8 . srp n j a 2 0 0 4 .

132

Bitan element ovog oblika raunalne prijevare je pribavljanje protupravne imovinske koristi, a posljedica djela prouzroenje tete drugome. Pod ovo kazneno djelo e se moi svrstati razni oblici upada u raunalne sustave u svrhu promjene stanja na bankovnim raunima, raunalne prijevare s kreditnim karticama, plaanje lanim brojevima kreditnih kartica i sl. Tu takoer mogu spadati i razne blokade raunalnog sustava kako bi se onemoguila provjera valjanosti kartica, brisanje svoje loe kreditne povijesti iz baze podataka banke i sl. Tko kazneno djelo iz stavka 1. poini samo s ciljem da drugoga oteti, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine [l. 224.a st. 2.J. U pitanju je privilegirani oblik kaznenog djela32 iz st. 1. Posljedica djela je dakle i ovdje prouzroenje tete drugome, ali je cilj poinitelja da oteti drugoga; dakle cilj nije stjecanje protupravne imovinske koristi. Ovo poinjenje tete jest i differentia specifica u odnosu na kazneno djelo iz l. 223. st. 2. i 3. S obzirom da i ponaanje iz l. 223. st. 2. i 3. uzrokuje tetu - ovdje bi se u praksi moglo dogoditi da doe do nedoumica pod koje kazneno djelo odreeno ponaanje svrstati. Smatramo kako bi de legeferenda trebalo ponaanja iz ovog stavka podvesti pod l. 223. Tko neovlateno izrauje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili ini drugome dostupne posebne naprave, sredstva, raunalne podatke ili programe stvorene ili prilagoene za injenje kaznenog djela iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine [l. 224. a st. 3.J. Posebne naprave, sredstva, raunalni podaci ili programi stvoreni, koriteni ili prilagoeni za injenje kaznenih djela, a kojima je poinjeno kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka oduzet e se [l. 224.a st. 4.]. Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. i 3. ovoga lanka poinitelj e se kazniti [l. 224.a st. 5.]. Obrazloenje uvoenja ovih triju stavaka takoer je gotovo identino obrazloenju odgovarajuih stavaka l. 223., stoga ih ovdje neemo posebno navoditi. 5.4. Djeja pornografija na raunalnom sustavu ili mrei - l. 197.a KZ Hrvatski KZ je ve u svom izvornom tekstu iz 1997. poznavao kaznena djela "iskoritavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju" [l. 196.] i "upoznavanje djece s pornografijom" [l. 197.]. Meutim, zbog irenja distribucije djeje i maloljetnike pornografije putem Interneta, bilo je potrebno u KZ-u propisati posebnu inkriminaciju s primjerenom kaznom. Tko pomou raunalnog sustava ili mree proizvodi, nudi, distribuira, pribavlja za sebe ili drugoga, ili tko u raunalnom sustavu ili na medijima za pohranu raunalnih podataka posjeduje pornografske sadraje koji prikazuju djecu ili
32

"Privilegirajue okolnosti mogu se odnositi na modalitete radnje, svojstvo poinitelja ili objekta radnje, pobude, teinu posljedice i si." - natuknica "privilegirajue okolnosti" u: Horvati, Zeljko (gl. urednik): Rjenik kaznenog prava, op.cit.

133

maloljetnike u seksualnom eksplicitnom ponaanju ili koji su fokusirani na njihove spolne organe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina [cl. 197. a st. l.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 9. Konvencije - kaznena djela vezana uz djeju pornografiju (napominjemo kako Konvencija pod pojmom djeja pornografija podrazumijeva i maloljetniku pornografiju). Tko djetetu, posredstvom raunalnog sustava, mree ili medija za pohranu raunalnih podataka uini pristupanim slike, audiovizualne sadraje ili druge predmete pornografskog sadraja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine [l. 197.a st. 2.J. Bitan element ove inkriminacije je dakle injenje pristupanim djeci slika, audiovizualnih sadraja ili drugih predmeta pornografskog sadraja putem raunalnog sustava (dakle raunala), mree (Interneta ili kakve druge mree - npr. privatne beine mree ili lokalne mree u koli) te medija za pohranu raunalnih podataka (disketa, CD-ova, DVD-ova i drugih medija koje koriste raunala). Pornografski sadraji danas su u pravilu veoma lako dostupni na Internetu. Slino tome, mediji za pohranu raunalnih podataka s pornografskim sadrajem se mogu kupiti na gotovo svakom kiosku. No dok se kod kupnje CD-a ipak moe provjeriti dob kupca, surfanje Internetom je u pravilu anonimno - pruatelj usluga ne zna tko sjedi za raunalom koje pristupa npr. nekoj web-stranici. Pitanje je - to vlasnik sadraja treba uiniti kako bi sprijeio da djeca pristupaju pornografskom sadraju? Postavljanje linka s pitanjem: "Da li ste stariji od 18 godina?", gdje se klikom na "da" dobiva dostup pornografskom sadraju - sigurno nije pouzdana metoda. No, naalost, jo uvijek nema nekog globalnog odgovora na ovo pitanje postoje neki neformalni standardi o oznaavanju web-stranica s pornografskim sadrajem, ali su vrlo parcijalni i daleko od nekog slubenog standarda. U svakom sluaju - l. 197.a st. 2. uspjeno se moe primijeniti na sluajeve izravnog nuenja djeci pornografskih sadraja - ali to se tie sluajeva kada sama djeca pretrauju Internet u potrazi za takvim sadrajima i ulaze na pornografske web-stranice lano se predstavljajui punoljetnima, smatramo daje potrebno izvriti dodatno i preciznije normiranje (a problem u cjelini rjeavati na meunarodnoj razini uvoenjem odgovarajuih standarda). Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci koriteni ili prilagoeni zapoinjenje kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka oduzet e se [l. 197.a st. 3.J. Ova odredba je jasna te smatramo da je ne treba posebno obrazlagati. 5.5. Rasna i druga diskriminacija - l. 174. KZ-a Izmjenama i dopunama KZ-a 2004. godine proirena je inkriminacija u l. 174. st. 3. kaznenog djela "rasne i druge diskriminacije". Takoer, kazneno djelo dopunjeno je novim st. 4. kojim se inkriminira poricanje, znatnije umanjivanje, odobravanje ili opravdavanje kaznenog djela genocida ili zloina protiv ovjenosti33, a uinjeno putem raunalnog sustava. Kako se st. 4. ne moe tumaiti bez st. 3., navodimo oba stavka.
33

Definicija genocida izvorno se nalazi u l. 2. Konvencije o spreavanju i suzbijanju zloina genocida iz 1948. godine. Trai se postupanje s namjerom "da se u cijelosti ili djelomino uniti neka nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina".

134

Tko u cilju irenja rasne, vjerske, spolne, nacionalne, etnike mrnje ili mrnje po osnovi boje koe ili spolnog opredjeljenja, ili drugih osobina, ili u cilju omalovaavanja, javno iznese ili pronese zamisli o nadmonosti ili podinjenosti jedne rase, etnike ili vjerske zajednice, spola, nacije ili zamisli o nadmonosti ili podinjenosti po osnovi boje koe ili spolnog opredjeljenja, ili drugih osobina, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine [l. 174. st. 3.J. Tko s tim ciljem iz stavka 3. ovoga lanka putem raunalnog sustava raspaava ili na drugi nain uini dostupnim javnosti materijale kojima se porie, znatnije umanjuje, odobrava ili opravdava kazneno djelo genocida ili zloina protiv ovjenosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine [l. 174. st. 4.J. U pitanju je inkriminiranje ponaanja iz l. 6. Dodatnog protokola - kojim se trai sankcioniranje distribucije ili dostupnosti (putem raunalnog sustava ili na neki drugi nain) javnosti onih materijala koji poriu, znatnije umanjuju, odobravaju ili opravdavaju djela koja predstavljaju genocid ili kazneno djelo protiv ovjenosti, onako kako je to definirano u meunarodnom pravu i priznato kao takvo putem konanih i obvezujuih odluka Meunarodnog vojnog suda uspostavljenog Londonskim sporazumom od 8. kolovoza 1945., ili bilo kojeg drugog meunarodnog suda uspostavljenog putem relevantnih meunarodnih dokumenata, a iju jurisdikciju ta stranka priznaje. To znai da Dodatni protokol izriito propisuje kako se inkriminiranje treba odnositi na nacistike zloine poinjene tijekom II. svjetskog rata34 te na novije zloine, poinjene primjerice u bivoj Jugoslaviji i Ruandi, a za koje postoje odgovarajui meunarodni sudovi35. Internet, iznimno jednostavan medij za publiciranje raznih materijala; poeo se zloporabiti od strane pojedinaca i organizacija koje putem Interneta publiciraju i drutveno neprihvatljive stavove, a meu njima je i poricanje, znatnije umanjivanje, odobravanje ili opravdavanje kaznenog djela genocida ili zloina protiv ovjenosti. Ne treba posebno obrazlagati kao je negiranje, odobravanje i opravdavanje genocida i zloina protiv ovjenosti u potpunosti neprihvatljivo. Stoga, smatramo da koliko god odredba l. 174. st. 4. djelovala sloena, koliko god bila teka za uporabu i dokazivanje, ta odredba ima svoje mjesto u KZ-u, posebno ako uzmemo u obzir kako je Hrvatska tijekom XX. stoljea bila poprite brojnih traginih dogaaja koji se ne smiju zaboraviti.
"Zlo in p ro tiv o vjeno sti jest neljud sko po stup anje izvreno u sklop u iro ko g ili sustavnog nap ada na civilno stano vnitvo", a ukljuuje ubojstvo, istreb ljenje, porobljavanje, muen je, p roganjanje i sl. Vid i o p i rn i j e: No vo sel ec, P et ar: Op i d io k a zn eno g p rav a , o p .cit, s tr. 4 9 8 .-5 0 0 . U Ob r azlo enj u Ko n ano g p ri j ed lo g a Za kon a o i zm j en am a i d o p un am a K az n eno g zako n a, o p . cit, se n av o d i k ak o j e n e gi r an j e i l i v el i a n j e h o l o k a u st a k ao i s k r i v lj a v an j e p o v i j e s n i h i n j en i c a u p r a k si E u r o p sko g sud a za l j u d s k a p rav a o ci j en j en o p o v r ed o m l . 1 7 Ko n v en ci j e za za t i t u l j u d sk i h p r av a i tem eljni h slo b o d a

34

35

"Meunarodni kazneni sud za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije od 1991." osnovan je 25. svibnja 1993.godine rezolucijom Vijea sigurnosti br. 827. "Meunarodni kazneni sud za Ruandu" radi kaznenog progona osoba odgovornih za genocid i zloine protiv ovjenosti poinjenih od 1. sijenja 1994. do 31. prosinca 1994. na podruju Ruande i susjednih zemalja, osnovan je 8. studenog 1994. rezolucijom Vijea sigurnosti br. 955.

135

Nadalje, smatramo kako bi Republika Hrvatska trebala to prije ratificirati Dodatni protokol te svoje kazneno zakonodavstvo jo potpunije prilagoditi Dodatnom protokolu.

6. ZAKLJUAK
U dananjem globalnom drutvu bez kriminaliziranja odreenih drutveno neprihvatljivih ponaanja vezanih uz raunala i raunalne mree na slian nain u to veem broju drava - pravna zatita protiv takvih ponaanja jednostavno ne moe biti uinkovita. Ipak, zakonodavna inicijativa i dalje ostaje u rukama nacionalnih zakonodavaca. Hrvatsko kazneno zakonodavstvo od stupanja na snagu novog KZ-a 1997. godine kontinuirano u svoj pravni sustav uvodi nova kaznena djela vezana uz raunala i raunalne mree. Posljednja izmjena i dopuna KZ-a, raena velikim dijelom sukladno Konvenciji o kibernetikom kriminalu i Dodatnom protokolu Konvencije, je jo jedan kvalitetan korak u tom smjeru. Meutim, zakon je puno lake i jednostavnije donijeti nego ga ozbiljiti. Raunalna kaznena djela su poesto teka za dokazivanje: zbog svoje "virtualnosti", specifinosti tehnolokih sustava, kratkog roka u kojem je dokazivanje mogue (mnogi raunalni zapisi se s vremenom briu), meunarodne komponente i sl.. ak i njihovo razumijevanje trai odgovarajua struna znanja - bez odgovarajueg poznavanja tehnologije je teko uope shvatiti bit nekih od opisanih raunalnih kaznenih djela. Tu naravno moe pomoi vjetak, ali e biti potrebna i odgovarajua strunost svih: policije, Dravnog odvjetnitva i sudstva. Ostaje nam nadati se da nova kaznena djela vezana uz raunala i raunalne mree nee ostati samo dokaz suvremenosti hrvatskog kaznenog zakonodavstva, ve da e u sluaju pojave ponaanja koja su njima kriminalizirana - doi do uinkovite primjene KZ-a u praksi.

SUMMARY
Computer revolution has brought up new forms of sociallv unaeceptable behaviour that required criminalization in certain way. Criminal Law of the Republic of Croatia has brought ehanges and additions on October 1, 2004 implemented into Croatian legislative regulations of the Convention on Cvbernetic Criminal and Additional Protocol of the Convention. By such, the Republic of Croatia has criminalized much sociallv unaeceptable behaviour in regard to computers and computer networks, making descriptions of some existing criminal acts concerning computers and computer networks completed. Article deals in details with cyber-criminal acts ineluded into Croatian Criminal Law based on Convention on Cvbernetic Criminal and Additional Protocol as well as define their characteristics.

136