Cekajuci spasenje praskozorja

oen kao ideja revolta i umnog odgovora na mas-medij terorizam, Praskozorje je projekat novih mladih ljudi ije vrijeme dolazi, a ije misli, rad, djelovanje i shvatanje ne potpada pod aparat dananjice. Kroz svoj rad, preko projekata, raa se i nae tiho praskozorje novog jutra, a sa njim vraanja istinskim vrednotama koje su nasilno unitene degradacijom kulturnog i umjetnikog, jeftinim tekim drogama masovnosti.

Ko to tamo zbori?

ZborPraskozorja
GLASNIK NEFORMALNOG OMLADINSKOG UDRUENJA ALTERNATIVNIH POGLEDA NA SVIJET BROJ 1 JANUAR / LJUTI 2011

http://praskozorje.weebly.com/

Prolog
Shvativi da je u Bosni i Hercegovini pojedincu, a naroito mladom pojedincu sa idejama i kapacitetom zagarantovano toliko prava, to moda i nije fer prema kolektivu, odluili smo svoje misli, ideje, projekte i elje ujediniti u kolektivni projekat preko kojega emo tee djelovati, kako nae brojne ideje pojedinaca ne bi tek tako, olako, bile sprovedene u djelo, to na poslijetku i ne bi imalo posebnu vrijednost i ar. Praskozorje je novo, neformalno omladinsko udruenje, koje je areligiozno, apolitino i ainteresno prema svim dominantnoprihvaenim "vrijednostima" dananjice, provodei kroz svoje projekte nae vlastite ideje, misli i interese s jednom jedinom idejom bogatstvom za nova iskustva, druenja i ljubavlju za ispunjavanje svojih afiniteta. Iako nema svoje utvreno sjedi?te, sjedi?te i prostor aktiviteta udruenja je svako ono mjesto gdje boravi na? lan, bez obzira u kojem dijelu Bosne i Hercegovine on bio. Naravno, to je idealistian plan, praktino, situacija je u mnogome drukija. Naime, trenutno, Praskozorje je sastavljeno od lanova iz Gorada i Sarajeva, tako da e i sfera njegovog djelovanja biti proeta u pravcu ova dva grada. ? tavi?e, znajui da je svaki poetak teak i mukotrpan, Praskozorje i njegovi lanovi svjesni su da se ni?ta ne moe preko noi, ali i to da se mo?e globalno uspjeti, ako se prije toga uspije lokalno. Tako, ne zamarajui se globalnim problemima, barem za sada, Praskozorje e biti do daljneg koncentrirano na djelovanje u ova dva mikrokosmosa - Gora du i Sarajevu, te zadovoljeno realizacijom projekata za i oko pomenutih gradova.

3.
dan svevinje rode

16.
boginja Dana (zima)

20.
samovila (enska posla)

30.
dan mraza Velesa

31.
Moranin dan

Narodna praznovanja LJUTI

Nova zora
ivjeti u XXI stoljeu znai ivjeti za masu, ivjeti u svijetu mas medija, masovne "kulture", masovnog terorizma na intelekt i razum. Izloeni gore navedenim, istinska kultura i vrijednosti sve vie i vie degradiraju, zaboravljaju se fundamentalne stvari koje bivaju zamjenjene jeftinim dozama tekih droga za razum, krizom morala, vrijednosnih prioriteta i osjeajem za lijepo. Umjetnost je u krizi. Mladi su u krizi. To je dananjica. Na svu sreu, problem ma koliko globalan bio, voen starim prokletstvom Balkana, iz cjelokupne deponije od turbo- folka, reality showa, kosmodisk i svjetleih lampi, parada unda, blasfemije nad umjetnosti, silikonsko puderskih ljepotica i sl., jo uvijek postoje oni koji misle drukije, rade drukije, pa i ive drukije. Ali, ne samo to. Oni hoe da pokrenu mlade iz zaaranog kruga neonske i ljatee kataklizme koja se spustila na ovaj svijet... Ti "otpatci" dananjice, etiketirani kao narkomani, drogerai, upavci, bogohulnici, jo uvijek znaju ko je bio Bach, znaju da zlato i novii nisu najvrijedniji, znaju da se ispijanjem kafa i udruivanjem u Facebook grupe ne moe promjeniti svijet. Ti "otpatci" dananjice su tu, da ukau, pokau i dokau, pa na kraju i vrate sjaj kulturi, umjetnosti i ivotu, da bar stvore jedan mikrokosmos za mlade koji ne misle kao dananjica i koji su spremni nositi jo ko zna kakve etikete, da bi izvukli mlade iz sveope kataklizme kapitalizma. Upravo to je ta ideja praskozorja za mlade, ali i za stare - povratak istinskim kulturnim, umjetnikim i ivotnim vrijednostima.

Prva akcija Praskozorja

Voeni idejom humanizma, u periodu od 20.12. do 25.12.2010. godine u art galeriji "ZOI Movens" u Zetri, odrana je humanitarna izloba umjetnikih fotografija mlade goradanske umjetnice Naide Hadi nastale tokom i nakon poplave koja je zadesila Gorade i njegove stanovnike.
Jasmin HASANOVIC

a su zajedniki interesi to to povezuje lanove Praskozorja, te da su upravo oni i razlog osnivanja ovog neformalnog udruenja ne treba posebno akcentirati, jer je svako organizovanje drutva i voeno, prije svega, postojanjem zajednikih interesa. Meutim, osnovno pitanje koje se postavlja, jeste kakva je priroda tih interesa, jer upravo ona profilira i daje udruenjima i interesnim grupama njihova osnovna svojstva, sadraj i ulogu koju u dru?tvu imaju.

Zajednika ideja koja se javila, a koja u svom fundamentu ima tenju za pomoi drugima, svojoj brai i sugraanima, a s druge strane kulturnu i umjetniku dimenziju govori dovoljno o namjerama i profilu ne samo Praskozorja, nego i njegovih aktera, te injenicu da se sve ne zasniva samo na pisanoj rijei, ve na konkretnim akcijama u praksi. Dosadanja floskula o pasivnosti mladih meutim i dalje stoji, kao ?to su akteri prve (humanitarno- umjetnike) akcije Praskozorja i naglasili u svom intervjuu za sarajevsko Osloboenje 8.1.2011. godine, s ovakvim akcijaPODVUENO: fra Martin Nedi (1810.-1895.)

ma, naalost ne pada u vodu, jer su one zapravo primjer, kako osvjetenih pojedinaca, tako i ono malo individua koje nisu postale rtve masmedijskog terorizma i materijalizma, ve upravo imaju alternativne poglede na svijet oko sebe. Ova izloba, koja je nastala sasvim spontano, kao i sama ideja i projekat Praskozorja, pokazala je ne samo to da Gorade ima talentovane mlade ljude, ije vrijeme tek dolazi, ve i to da se profiliraju mladi kojima je stalo do grada i naroda, gdje vidimo sav njihov patriotizam i aktivizam prema gradu u kojem ive, koluju se i djeluju, koji je izuzetno bitan motiv za dalji prosvjetiteljski tok cijele prie Praskozorja. Zahvaljujui razumjevanju osoba i institucija kojima je stalo do mladih i njihovih potreba, to vidimo u pomoi Televizije Gorade, FTV i BHT1, Radija Federacije, Glasa Gorada, novinara i dopisnika Dnevnog avaza i Osloboenja, internet portala Gora?de-online i Blin, kao i finansijske potpore goradanskog novinara Slavka Klisure u izradi fotografija, te gospodina Miroslava Pilja na ustupanju prostora ZOI Movens u sarajevskoj Zetri, od ove izlobe ne bi zapravo bilo ni?ta. Navedeni su i razlog ?to je sveano otvaranje ove izlobe, 20.12.2010. godine proteklo u najboljem moguem redu, tanije, mnogo bolje nego to smo i sami oekivali. Meutim, ne moemo, a ne osvrnuti se na par stvari koje su nam odmah u samom startu bile jasne. Prije svega, od svih prisutnih, koji su do?li da kupovinom Naidih fotografija pomognu Goradu i njegovom narodu, veina posjetilaca su zapravo bili iz Gorada, to samo pokazuje razgrienost i antagoniziranost bh. drutva u nesolidarnosti veih sredina, za pomo onim manjim. Naravno, ast izuzecima. Takoer, za 7 dana koliko je zvanino trajala izloba, prikupljeno je svega 230 KM, prodajom 17 fotografija, od 7 ljudi. Subjektivno i ne moe se biti zadovoljno, no to pak nije problem ni u kvaliteti izlobe, ni u kvaliteti organizacije, ve u problemu prirode sve eih humanitarnih akcija. Na izlobi je bilo postavljeno 30 fotografija Gorada koje je Naida nainila za i nakon poplave koja je pogodila Gorade prije oko dva mjeseca. Izlobom Za novo vrijeme iznova se pokazalo kako pojedinci mogu ono to nadleni ne mogu (ele).

red vama se nalazi prvi broj Praskozorskog glasnika, biltena, asopisa, novina, kako god elite... No, ta bi to danas, bila svrha neega ovakvog to itate, kada je doba internet portala, drutvenih mrea i sl., gdje moete pronai sve to vas zanima veoma brzo? Prije svega, nikad ne treba pocjeniti mo urnalizma, mo pisane rijei openito, koja se upuuje narodu, graanstvu, ljudima, svijetu... Moglo bi se rei, da je danas, pokrenuti neke kulturne novine, ili pak asopis (pa ruku na srce i dnevne novine) skoro pa slino prilikama prije 150 godina, kada je to bio rizik iz razloga to ljudi nisu znali itati, te su ivjeli u vjerskim (monoteistikim) zabludama i po diktatima takvih svojih vjerskih voa, identificirajui se sa njima, a svaki vid svjetovnog ispoljavanja, prosvjete i kulture, bio je gledan ne samo sa podsmjehom, nego sa strahom, nevjericom i mrnjom. Danas pak, sve je skoro isto, samo to uzroci za takav odnos prema umjetnosti, kulturi i prosvjeti, ne lee u injenici masovne nepismenosti (u pravom smislu te rijei), ve u jednoj drugoj vrsti nepismenosti - tj. zatupljenosti i ogranienosti ljudskog uma, zatrovanog lijenosti, hedonizmom i bezosjeajnosti, to je upravo posljedica masmedijskog terorizma koji se u raznim vidovima, oblicima, prostorima i porijeklu (domai, susjedni i meunarodni) zakonito i nesmetano instalira na?oj djeci, omladini, pa i starijim ljudima, besposliarima, nezaposlenima. Tui ivoti tako postaju i osobni, samoidentifikacija sa glavnim protagonistima raznih reality showa i tekstova sadistikih i moralno prljavih pjesama postaju neminovni. Za posljedicu, imamo svakodnevne pljake, ubistva, napade, silovanja, sluajeve da djeca raaju djecu i svaki vid moralnih i vrijednosnih izopaenja, voeni gore navedenim problemom, ali i poudama za slavom, interesom i novcem. S druge strane, za sve probleme kriva je omladina koja slua muziku 60tih, 70tih, 80tih, oblai se da tamno, ima duge kose, te je sklona alkoholu, drogama, cigarama, i nema emu sve ne. Tako e sve tri vjerske zajednice u Bosni i Hercgovini, pisati sve najnegativnije o mladima sa alternativnim pogledima na svijet, kao kriancima rokera, hipika i zombija, koji svojom egzistencijom i pogledom na svijet ine zlo drutvu i napadaju direktno bonjake, toboe, bivajui plaenici i hukaroi nekog drugog naroda. Tako se bar navodi u tekstu jednog bonjakog lista o ideji mladih ljudi da se skrene svijest graana o srednjovjekovnoj bosanskoj kulturi i fenomenu Crkve bosanske, kao zajednike tekovine sve tri konfesije. Vidimo dakle, da ?irenje mrnje i netrepeljivosti dolazi prije svega upravo od onih koji se protiv nje i bore, stavljajui se ispred Boijeg znaka i tako okrivljujui druge svojim neznanjem, koje se dokazuje i u injenici gostovanja turbo- folk pjevaica i pjevaa na otvorenjima monoteistikih vjerskih objekata, te uivanja alkoholnih pia, ubistvima, pucnjavama i bludnim izopaenjima za najsvetije monoteistike praznike. Agresivni ateisti, komunjare, rokeri, upavci, alkoholiari, najvei antihristi i apostoli sudnjeg dana i apokalipse postavit e tako samo jedno konkretno pitanje koje govori o tome da li su oni ikad, na nekom svom dogaaju napravili ikakav izgred takvih razmjera.

Konkretno

Sve to je nae - tue je, sve ?to je tue - na?e je!

va se konstatacija najbolje odnosi na nae drutvo, a naalost je svaki dan sve vie i vie primjera koji to i dokazuju. Ono to nisu uspjeli ni Osmanski osvajai, ni Austro- Ugarski okupatori, u stanju su dananji bosanski nacionalno obojeni trotoravi nadriakademici, nadrinaunici i nadrijavne linosti kojima je trenutni politiki poredak dao priznanje u vidu obnaanja bitnih i kljunih funkcija u drutvu. Tako, zahvaljujui ba njima, bosanski steak uskoro bi, ni kriv ni duan mogao izgubiti svoj epitet koji je ponosno nosio skoro 800 godina, svjedoei o autohtonosti i politike i etnike samostalnosti i postojanosti bosanskog slavenskog naroda i njegove drave jo za vrijeme srednjeg vijeka. Koliko se zapravo bitnih, jakih i kljunih injenica koje daju odgovore na gotovo sve dananje zablude kriju u samom bosanskom srednjovjekovlju upravo vidimo u stalnom napadu na njega i nastojanju da se njegov sadraj promjeni i prilagodi ideolokim pogledima dananjih vjerskih nacionalista. Egzistencija steka tako, itekako smeta i Dubravku Lovernoviu, lanu Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika, od kojeg potie i ideja za imenovanje steaka zajednikom kulturnom batinom Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Po njemu, steak je opeeuropski fenomen koji nije karakteristian za Bosnu i Hercegovinu, te se on ne poklapa sa historijskim granicama srednjovjekovne bosanske drave, iako se onda pitamo zato steaka nema u Lici, ili recimo Vojvodini? Postojanost krstjana i njihovog autentinog nadgrobnog spomenika i uenja jo dugo bit e trn u oku svim trima konfesijama koje postoje

Duh slavenstva kroz umjetnost

rvi Ilir Bosne, fra Martin Nedi svoj cijeli ivot dao je i posvetio asnoj ideji profiliranja panslavenske misli i ideje objedinjene u izvorni bosanski duh koji gaji simpatije, ljubav i enju za bosanskim kraljevstvom, ali i jo bitnije, osloboenja od okova Osmanskog Carstva. Franjevaka ljubav za Bosnu kao domovinu i njene istinske vrijednosti tako jo? jednom dobija svoju istinitost, ali i isti nam se prikaz blagodati koje su zadesile Bosnu i njen narod dolaskom Osmanlija na na?e prostore, te istinitost i veliinu njihove ljubavi prema bosanskom narodu i drugim konfesijama, tolerantnosti i svega onoga ?to moe okarakterizirati i utemeljiti konstataciju kako se radi o zemlji koja je neija majka. Fra Martin Nedi, tako, uvia cjelokupno rasulo vrijednosti u tada?njem bosanskom dru?tvu, stvarnu politiku Osmanske vlasti koja tei za osmanizacijom bosanskog naroda i njihovog odvajanja od izvorne rodne slavenske obiajnosti. Na osnovu toga, profilirat e se njegovih pet politikih ideja, pro?etih kroz narodne pjesme, sa izuzetno jakim patriotskim i slavenskim folklornim elementima koje zovu danas u Bosni i Hercegovini, jer upravo ta injenica egzistencije krstjana, govori da bosanski slavenski narod nije nikakva mjeavina i podgrupa drugih susjednih slavenskih naroda, kao i to da je Bosna u to doba bila samostalna drava sa svojom vlastitom Crkvom i uenjem, nikako ne odgovara njihovim ideolokim shva-

ta hoemo?
- aktivizam mladih u svim drutveno- politikim sferama, a samim tim i propagiranje ideje volontarizma - vraanje istinskih kulturnih vrijednosti to podrazumjeva organiziranje svirki, tematskih muzikih veeri, koncerata klasine muzike, poetsko- knjievnih veeri, pozorinih predstava, filmskim predstava, kulturnih dijaloga... - organiziranje drutveno korisnih akcija za dobrobit zajednice i drutvenih vrijednosti (humanitarnih akcija, akcija ienja...) - propagiranje ideje sloge i bratstva meu mladima bez obzira na religiju, nacionalost i sl. kroz projekat panslavenstve slonosti - stvaranje prostora za svaki vid ispoljavanja talenata mladih ljudi... Od kulturnog, do politikog ujedinjenja ratrkanih i mrnjom zadojenih Junoslavenskih naroda!

u pomo ostale Slavenske narode da pomognu Bosni od oslobaanja od Osmanske vlasti i terora, o emu pi?e u svojoj pjesmi Razgovor koga Vile Ilirkinje imadoe u Pramalitje 1835.. Pored te kritike, Nedi u svom vremenu identificira i sve to objelodanjuje u svojim narodnim pjesmama problem nacionalizma, tj. tenje Hrvatske i Srbije da prisvoje pravo nad bosanskim stanovnitvom (kranima i pravoslavcima), ali i prostorom. Nedi u svom vremenu takoer prepoznaje vjeru kao glavnog krivca antagoizma meu bosanskim narodom, ali tu jo? radikalnije kritikuje i daje na uvid upravo problem nametanja tuih obiaja bosanskom narodu, ne samo germanskih i ungarskih, nego i prvestveno orjentalnih, osmanskih i islamskih. Proklinjui izdajnike roda, one koji su prihvatili tue kao svoje, on do kraja svog ivota, ivi za ideju panslavenstva, zajednike slavenske drave i sloge meu svim slavenskim narodima. tanjem bosanskog naroda kao srpskog ili hrvatskog, odnosno da Bosne i njenog naroda prije Osmanlija nije postojalo, te da su islam, katolianstvo i pravoslavlje jedine historijske istinite religije slavenskih naroda ovih prostora. Iako krstjana odavno nema, njihove rijei u kamenu, jo uvijek jasno govore pravu istinu.

Perspektive
Zadovoljiti se onim to situacija nudi i iskoristiti maksimalno ono postojee, nee biti povod za podsmjeh. U dobronamjernosti naih redova, ne udite se kritikama i tekim rijeima, shvatimo ih kao lijek nad ovim tumorom. Upravo to i inimo, dozvolite!

Upravo iz opepoznatog, pa i manje vie dosadnog i patetinog prikaza situacije, mi nalazimo (kao i veina drugih) inspiraciju za nae djelovanje. No, ta bi bilo nae djelovanje, kada se o nama, naim ciljevima i interesima ne bi znalo. Imati web stranicu i nije danas toliko relevantvno da e se za neko udruenje i uti. Ma koliko o dananjem vremenu negativno govorili, to ono zaista jeste, ne moemo sporiti i sve prednosti koje ono sa sobom nosi. Nesumnjiva je prednost bilo ega, kada se o tome pria, a ne kada se reklamama i promocijama isto nastoji komercijalizirati. Meutim, voditi, raditi i djelovati u jednom projektu kao ?to je Praskozorje, sa svim idejama koje ono nosi, nesumnjivo da mora iskoristiti sav prostor, koji mu se ini dostupnim, a ne spada u komercijalizaciju. Tako, prvenstveno mislei na internet, kao najdostupnijim medijskim prostorom danas. To pak ni sluajno ne govori da e na tome ostati. Naprotiv. Prije svega, neminovno je pronai istomiljenike, kojih itekako i nesumnjivo ima, ali skrivenih, jer se njihovim idejama ne prua ansa da evoluiraju dalje od njihove duhovne egzistencije. Upravo njih treba pronai, te im nae ideje i nae rijei (ali i djela) uiniti dostupnim. Ne sporimo, danas ima na hiljade slinih udruenja, od promocije urbane muzike, kulture, knjievnosti, poezije... Meutim, nije ni?ta lo?e u postojanju ?to vi?e takvih projekata iz par razloga. Kao prvo, dru?tvo postaje svjesno potrebe i postojanja mladih i openito populacije sa alternativnim pogledima na svijet i potrebe za alternativnim prostorom u dru?tvu. Kao drugo, takva dru?tva i udruenja su manje- vi?e okupljena oko jedne osobe, ili jedne grupe ljudi koja se izmeu sebe odavno poznaje, pa i grupa, te njeni lanovi postaju zatvoreniji u pogledu pristupa nekom nepoznatom dobrovoljcu i istomiljeniku. Dakle, svaka novina, pa i ova, danas je dobro do?la kako bi se bar malo svjest mladih podigla.

ZborPraskozorja
Druga no metala u Goradu
ilo je jo prole godine, u ovo vrijeme, potrebno krenuti sa prvom konkretnom i organizovanom akcijom koja e dokazati, ali i pokazati da mladi u Goradu nisu jedna homogena masa, koja jednoumno misli, razmilja i (ne)djeluje. No, ne samo to, ve iskoristiti sav talenat i znanje takvih mladih, te kroz ideju organiziranja prve noi metal muzike na Festivalu Prijateljstva u Goradu pomoi samoj lokalnoj zajednici na najbolji mogui nain, na nain koji se u ovakvom primjeru najbolje i moe, a to se odnosi prije svega na promociju Festivala, njegovo obogaivanje raznim novim, interaktivnijim sadrajima koji e tako privui i drugu, iru publiku, te mu dati epitet koji i zasluuje - mislei pri tome na pronalazak sadraja za svakoga i sve ukuse, ali i znatne utede na izdacima za Festival, gdje se misli na honorare i trokove uesnika. Iako se to uinilo jo na vrijeme, sa tano 666 potpisa mladih (sluajnost, op.a.) iz cijele Bosne i Hercegovine, koji podravaju projekat Metalnight i spremni su doi na isti, ukoliko naravno bude realiziran, nadleni, tj. Centar za Kulturu Gorade konkretno, pokazao se nespremnim, pa i na neki nain nesigurnim da ovu ideju realizira, to je moda donekle i shvatljivo, mada su predoene sve privilegije i mogunosti koje se dobijaju. Od kada se ideja uputila nadlenim, do poziva odgovorne osobe da se konkretno raspravlja o tome koji e od 10 predloenih bendova doi na Festival i Metalnight koji je trebao biti 2 noi (i sa kojim bi se budet Festivala potedio konkretno u prosjeku za oko 17 000 KM), cjelokupni program Festivala ve je bio gotov, a Metalnightu se izalo u susret kao nekom vidu upotpunjavanja rupa na samom Festivalu, te stvaranje sadraja na maloj (tzv. alternativnoj bini). Naravno, bolje ita nego nita, no alosna je injenica da je od toga prolo skoro 4 mjeseca, a da su cjelokupna ideja i prijedlog cijelo to vrijeme stajali u ladici, te da od strane predlagaa nije poslat upit o ovome, mogue da od Metalnighta ne bi bilo zapravo nita. Da stvar bude jo gora, budet je, naravno, cjelokupan istroen, tako da se za ovaj prijedlog moglo izdvojiti svega 200 KM, tj. omoguiti svirku svega dva benda. Na sve se mizerije ipak pristalo, jer prijedlog je, nebitno na kakav nain i ta iza tog naina stajalalo, dobio kakvu- takvu podrku, a u interesu predlagaa je da mladi Gorada sa alternativnim gleditima dobiju svoj dio neba, ali ne samo oni, nego i oni mladi koji svake godine iz drugih bh. gradova dolaze na Festival. Kulminacija neozbiljnosti i neprofesionalnosti organizatora Festivala Prijateljstva Gorade 2010. pokazala se kada se bendovima na sami dan njihovog nastupa u Goradu, javilo da sami trebaju obezbjediti opremu koja se podrazumjeva da im stoji na raspolaganju, tanije bubanj i pojaala. Organizacija je tako, ponovno spala na mlade ljude ovog grada, kojima je itekako stalo da u svom gradu dobiju i sadraj koji je u skladu sa njihovim interesima, te koji su na kraju sami uspjeli rijeiti navedeni problem. Suoeni sa neozbiljnostima i neugodnostima sarajevski bendovi Odar i Festival of Mutilation, sa oko sat i po zakanjenja konano su svojim svirkama otpoeli i konanu implementaciju i ivot ideje Metalnighta u Goradu. No, na pres konferenciji uprilienoj taj dan, o ovom se projektu prialo najsvjetlije, kao dokazu kako nadleni shvataju interese i potrebe mladih. Upravo ti nadleni su nastojali svoje dobro plaene nadlenosti staviti na plea predlagaima projekta, da volonterski preuzmu cjelokupnu organizaciju i pripremu oko zvanja, ugovaranja i tehnikih pojedinosti sa bendovima, to ne samo da je apsurd, nego i svojevrsno krivino djelo, na koje se ipak, nije pristalo. Takoer, predlagai ove ideje, dobro su upamtili rijei naelnika opine Gorade Muhameda Ramovia, ali i direktora Centra za Kulturu Gorade, Hamde Sijeria, da prvo njima treba dokaz i uvid u praksi da ova ideja ima utemeljenje, to je i razumljivo. Godinu dana nakon toga, mladi ljudi Gorada smatraju da je vie od 100 posjetilaca Metalnighta ispred male bine dovoljno reklo o potrebi postojanja noi odreene za metal svirke u Goradu, kao i odline posjeenosti i interesovanja 2008. godine na svirci Silent Kingdoma na glavnoj bini, ali i francuske grupe Straight in Tha Veins 2009. i 2010. godine. Interes je bio vidljiv jo i 2004. kada je svirao austrijski bend Midgard, to e ove godine usloviti novim setom prijedloga bendova opini i organizatorima koje mladi Gorada ele vidjeti u svom gradu i uivati u njihovoj muzici. Takoer, svi uspjesi mladih koji stoje iza navedenog projekta i ideje, ali i sve kritike i propusti kojih je bilo i za koje se svjesno, iako se isti nastoje prikriti, trebaju biti vie nego jak imperativ da se mladi prestanu etiketirati jednom homogenom masom, te da se ozbiljnije krene u sprovedbu njihovih interesa i potreba.

BROJ 1 JANUAR/ LJUTI 2011.

Traei ovjeka poezijom!

ada se rodila ideja izmeu dvoje mladih i ambicioznih ljudi, zaljubljenika u pisanu rije i umjetnost da mladi i neafirmisani pjesnici na jednom mjestu itaju svoju poeziju, drue se i razmjenjuju kreativne ideje, mogue da je to poprilino izgledalo i malo utopijski. Meutim, ubrzo, utopija se krenula ostvarivati, osnivanjem pjesnike trupe Diogenes Poetes koja bi itala svoju poeziju po sarajevskim parkovima, te tako odravala nadasve posebne i jedinstvene poetske veeri u naem gradu. Trupa nosi naziv po grkom filozofu Diogenesu, omiljenom obojici osnivaa (Mirzi Okiu i Goranu Vrhuncu op.a.), a koji je bio poznat po tome to je radio sve javno po atinskim ulicama, a posebno po tome, to je jedne prilike po danu izaao na glavni trg u Atini sa upaljenim fenjerom. Kada su ga pitali ta to ini, odgovorio je da Trai ovjeka. Upravo je to cilj i vodilja ove pjesnike trupe, ali i samog projekta potraga kako za ovjekom tako i za umjetnou i umjetnikom, odnosno tenja da se okupi to vea grupa mladih umjetnika. Do sada, ova trupa je uspjela u svojoj namjeri, te je od 24. jula 2010. godine, sa prvom poetskom veeri u parku Mirze Delibaia i Davorina Popovia, odrala ukupno 10. susreta, svake druge subote. Nakon toga, uslijedili su i drugi parkovi, park Valtera Peria, Veliki park (Parkua), park na Atmejdanu, zatim stage na Vilsonovom etalitu, park Koevo, uta Tabija... Svoje osme, devete i desete susrete, Diogenes Poetes je zbog vremenskih (ne) prilika odravao u zatvorenim prostorima, pa je tako dobio i epitet in utero. Poseban ar i ambijent poeziji daje i zvuk akustine gitare. Tu injenicu nisu zaboravili ni u ovoj trupi, gdje u izvedbi Mahira Bajria iz grupe Bosnische Post, svaki susreti imaju jedan poseban ugoaj. U planu je, ukoliko to naravno finansijska sredstva dozvole, objedinjavanje svih pjesama sa susreta u jednu zbirku, ili zbornik, te tako objediniti ovaj projekat i u pisanom tragu. Da je ideja i svrha Diogenes Poetesa prepoznata, od strane dru?tva, ali i mladih autora, pokazuje i injenica da su svaki susreti bogatiji za nove lanove, te da su brojni mediji, pratili i najavljivali susrete. Ukoliko i vi piete i elite da se vae rijei uju, steknete nova prijateljstva i dru?enja, postanite i sami lan Diogenesa, piite na: diogenes.poetes@gmail.com. IZ NARODNOG VJEROVANJA

S.SC - novi goradanski zvuk

onuditi neto novo, naroito u sferi muzike, nije nimalo lagan zadatak. Ali, ako se kao lajt motiv za taj poduhvat uzme injenica da se u sredinama kao to su nae, muzika shvata jedinstveno, preteno kroz pop i folk, onda ta namjena i nije toliko teka. Polazei od injenice da je u Bosni i Hercegovini umjetniki i prije svega alternativni izraaj u mnogome reduciran, naroito u sferi nekog novog zvuka, koji nastaje kombinacijom vie stilova. Takva smjelost, ne samo da bi moda bila izloena kritici, zbog recimo neuspjelosti kombiniranja, ve jo gore, zbog nepronalaska adekvatne publike. Ipak, ljubav prema muzici, pronalsku altrnativnog novog zvuka i smjelosti u jednom novom kulturnom pokretu, bili su dovoljan razlog Denisu igi (aka LudDogg) i Jasminu Hasanoviu (Nachtaru), da svoje poglede na muziku objedine u jedinstveni projekat pod nazivom S.SC. Radi se o pokuaju kombiniranja i sintezi elektronske muzike, industriala, noisea, ali i odreenih momenata avangardnosti i apstraktnosti stvaranja. Glavni motivi protagonista ovog projekta bili su objedinjavanje zvuka, te svojevrstan poku?aj stvaranja neeg novog i jedinstvenog, stazama pionira bh. elektronske muzike, pokojnog Adija Lukovca, sa zvukovima i smjelosti inovacije sarajevskog SCH, kao i NSKa, u prvom redu Laibacha, Borghesie, Lustmorda... U septembru 2010. godine, tanije, 11. septembra, sluajno ili ne, S.SC je izbacio prvi singl pod nazivom Industrial Express, za koji je snimljen spot pod reijom i vokala benda, Jasmina Hasanovia, dok muziku potpisuje Denis iga, koji je inae profiliran od ranije u pravljenju beatova za brojne domae alternativne i underground repere. Kako sami lanovi kau, tekst i spot za prvu pjesmu govore upravo o njihovim motivima za stvaranje toga to stvaraju, o novom zvuku, mentalitetu ljudi, te sudbine kulture i umjetnosti na ovim prostorima. Uz napomenu da S.SC nije, niti eli biti zvuk za svakoga, nego za probranu publiku, alje se poruka da svi trebamo biti promjena koju elimo vidjeti, te da samo tako moemo ostvariti svoje ciljeve, nipoto se ne oslanjajui na druge. Ideja je brzo prepoznata, a novi alternativni zvuk je ve u zraku. Na albumu prvijencu se uveliko radi, te bi trebao biti objavljen to skorije. Slavenskom odreenju, koje treba da ih razlikuje od ostalih naroda i plemena. Naalost, te?ka realnost Balkana i njegovo prokletstvo uvjetovali su to da su Juni Slaveni, a naroito bosanski, dosta svojih izvornih obiaja i vjerovanja zapostavili, jo gore, odbacili, prisvajajui tue kao svoje. Nesumnjiva je tu uloga monoteizma, ali i politiko- socijalna uloga, prije svega za vrijeme Osmanske vladavine, koja je instalirajui orjentalne i islamske vrijednosti dananje bosanske muslimane od svoje izvorne Slavenske pripadnosti, koja se ogleda u paganskim obiajnostima, ali i obiajnostima koji proizilaze iz perioda bosanske srednjovjekovne drave, gdje se postojanjem Crkve bosanske profilirao jedinstveni, Bosanski duh, tj. bosanski sistem vrijednosti i shvatanja svijeta, koje je bosanske slavene identificirao i razlikovao od drugih junoslavenskih naroda, prije svega Srba i Hrvata. Slavenskog danas, u Bosni i Hercegovini jako je malo. Osim toponima, od obiajnosti se sauvalo jako malo, a i to to se sauvalo obojeno je nacionalizmom i religijom. Tako, na jurjevo se vie ne gleda kao slavenski praznik, nego kao ciganski, ili pak Srpski (pravoslavni) praznik. Takva konstatacija potpuno je pogrena i apsurdna, a proizilazi iz vjekovnog nastojanja drugih da se stvore antagonizmi Slavena ka slavenskom. Kalendar Hrvati i Srbi donekle u svom folkloru, ali i ope- drutvenoj sferi mogu biti primjer uvanja Slavenske obiajnosti. Vidimo to prije svega kod Hrvata u nazivima mjeseci u godini, koji su naslovljeni po podjeli rada na zemlji, te vremenskih prilika, kako su to inili i nai preci. Sam takav pristup, te odreivanje mjeseci u godini slavenskim nazivima, moe im dati epitet slavenskih mjeseci, no ipak, ona to u sutini nisu. Stari slaveni su koristili drukije nazive za mjesece. Tako, januar je bio ljuti, februar veljaa, mart menik, april bokorej, maj suhi, juni protaljnik, juli ljetnik, august arki, septembar gruden, oktobar grljaznik, novembar studen, te decembar sn(ij)eanj. U samim nazivima mjeseci, vidimo u sutini i njihovo znaenje sa vremenskim prilikama za sami mjesec koji opsiuju, te radovima koji su u to doba godine karakteristini. Ipak, za neke mjesece, naziv nam, sa dananjeg aspekta gleda-

Sran Aleksi (1966.-1993.) heroj i umjetnik

Metal svirke u Sarajevu u novoj 2011. godini

E. H.

ana 27.01.2011. godine navrit e se 18. godina od tragine, ali herojske smrti Srana Aleksia, bosanskog pravoslavca iz Trebinja, koji nas je uvjerio kako u najteim i najokrutnijim vremenima bratska ljubav i zajednika krv ipak postoje i da njihova odbrana mogu vrijediti sopstvenog ivota. Sran je bio jedan od nas, talenat, umjetnik, obini ovjek, heroj... Naalost, pomislili bi, da u svima nama lei taj heroj, da smo svi spremni braniti svoju brau od zla, ali kada takvo vrijeme doe, da li tada mislimo isto? Sran je mislio. I to onog dana, 21. januara 1993. godine, kada je grupa pripadnika Vojske Republike Srpske, iji je sam lan bio i Sran, legitimisala osobe na Trebinjskoj pijaci. Nakon ?to su ustanovili da je jedna od legitimisanih osoba Alen Glavovi, musliman, poeli su ga maltretirati i tui. Tada je Sran priskoio u pomo Glavoviu, a etvorica vojnika su, umjesto Glavovia, kundacima puaka pretukli Srana. Od zadobijenih batina Sran je pao u komu, i preminuo je 27. januara 1993. godine. Sranov otac je u osmrtnici napisao "Umro je vr?ei svoju ljudsku du?nost". Na sahrani ovog hrabrog mladia, umjetnika, glumca amatera i pliva?ke nade, njegov otac je rekao: Omladino, vama govorim, jer vas je ovdje najvie. Pogledajte, svud okolo su humke vae brae. Kada sam prije nepunu godinu i po dana u ovu grobnicu sputao moga Vuja, kao da je onda ovo zlo i krenulo. Evo, danas, kad u ovu istu grobnicu sputam i moga Sra, nadam se da e ovo zlo da i stane... nja ne govori mnogo, tako da emo se mi u iduim brojevima naeg Zbora pozabaviti definiranju porijekla svakog od mjeseci, te prilikama i obiajima naih predaka, koji su upranjavani i bili karakteristini za svaki od tih mjeseci ponaosob. Tako, neusmnjivo je da nazivanje januara povezano sa ljutim zimama naih predaka i surovim uslovima ivota za to doba godine, kako ovdje, tako i u naoj pradomovini. To je opet, sa druge strane, neodvojivo sa slavenskim praznovanjem zime, pogleda na zimu i njeno povezivanje sa Moranom. Prema Vasiljevu, Morana je boica zime i smrti, vjetica koja se pokajala i zarekla da nee vie jesti ljude, nego e ih samo noi pritiskivati i zaustavljati im disanje. Vasiljev dalje, opisijui Moranu govori o obiaju da, koga pritiskuje mora, treba staviti za vrata one sobe gdje e spavati naopako metlu, onda kad poe spavati. Naime, po predanju, ona je kroz kljuanice ulazila u kue, nou, da bi muila ljude, najradije djecu, tako ?to ih je pritiskala i oduzimala im dah tokom sna. Govori se i to da je u vrijeme ledenog doba Morana bila u slubi divovskog silnika Leana. Tada je zaledila sve ivo na zemlji, sve ljude i ivotinje, ukljuujui i divovske prahistorijske mamute. Morana je boginja smrti i zime, te se pojavljuje u raznim obli?jima. Naje?i je prikazana u liku lijepe djevojke crne kose i izuzetno bijele puti vujih onjaka i kandama na rukama. Morana je letjela na metli i plovila na ljusci od jajeta. Shodno tome, na?i preci su vjerovali da sve zimske nepogode, studen, snijeg, led i smrt dolaze od Morane, te su je prozvali i boicom smrti ljudskog, ivotinjskog i biljnog svijeta. U nekim slavenskim narodima postojao je obiaj spaljivanja Morane ili Babe Ruge u znak da je zimska opasnost pro?la. Tako, u Dalmaciji i Sloveniji taj se obiaj i danas odrava u obliku povorke ma?kara s lutkom Morane na elu, koja se spaljuje u prisustvu mno?tva naroda. Moranina lutka je kori?tena u ritualima vezanim za umiranje i uskrsnue u prirodi ili u dozivanju ki?e. Ne treba onda uditi obiaj krstjana i njihovih molitvi za ki?u, koje su se odvijale upravo na grobljima, tj. nekropolama steaka. Od Morane, Slaveni su se branili stavljanjem ispred kue preslice, vretena i sjekire okrenute prema istoku, raznovrsnim hamajlijama, bijelim lukom, hvatanjem ustima jajeta na koncu itd.

odina 2011. godina je nastupila, a ve smo poaeni i mnogobrojnim koncertnim aktivnostima u naem gradu. Skoro smo imali priliku vidjeti i nastup jednog benda iz Zagreba kao Tribute to Megadeth i jo jedan gostujui bend iz Srbije DECREPANCY, a ono to slijedi dalje u mjesecu januaru je koncert AESTHETIC EMPATHY, ORMUS i FESTIVAL OF MUTILATION, 28.01. u Slogi to nikako ne smijete propustiti. AESTHETIC EMPATHY je bend iskusnih i vrsnih muziara koji su nas sve obradovali njihovim prvim albumom u 2010. godini. Koliko je dobra njihova muzika, dovoljno je da doete i da se sami uvjerite u to, zajedno sa death metal m e s i j a m a O R M U S i F E S T I VA L O F MUTILATION. Samo dan poslije za ljubitelje hardcore/punk zvuka, u AG klubu za vas dolaze uveni rijeani PASI. Ako ne budete bili previe umorni od utki i mamurluka poslije Sloge, onda pravac u AG! U februaru nas oekuje i Pantera tribute bend sa NEW FOUND POWER iz Hrvatske i to 12. februara u AG klubu. Ako elite da se podsjetite mnogobrojnih razarajuih pjesama i sjajnih Dimebag-ovih riffova, ne dolazite pred AG ve bujrum unutra sa pravom rajom! Samo za 7 dana emo opet biti domaini i beogradskom bendu RAIN DELAY koje e takoer podrati i sarajevski ORISONS IN VAIN u kultnom AG klubu. A sad doosmo do marta o kojem metal krugovi Sarajeva ali sigurno i drugih gradova pria. Prvo emo napomenuti da na poetku mjeseca, tanije 2. Marta moete odvojiti vrijeme i sitan novac za SWART CROWN iz Francuske uz BANE iz Srbije u AG klubu, a onda pred kraj spektakl... 22.marta DEATH ANGEL i SUICIDAL ANGELS dragi ljudi! I to nije sve... Tu su i support bendovi ROOTS OF DEATH iz vedske i ADMIRON iz Italije. Ovo e biti thrash metal hodoae svih onih koji vole metal uistinu. Sloga je tu, a ako ne doete, slobodno odloite svoj prsluk i konjak u ormar! Poslije devastacije u Slogi, imate priliku malo i da odmorite ali ne i previe. Pazite, sada dolaze britanci MAN OF KIN i rusi DEMON PROJECT 12. i 13. aprila. AG klub e jo jednom pokazati svoje gostoprimstvo koje se jednako oekuje i od vas. Jeste li ve umorni ili ste spremni za jo jedno poteno devastiranje? ROTTING CHRIST ljudi... Ne dozvolite sebi da vas povede sevdah prvomajskog praznika, ostavite te emocije za 6. maj i poteno se 'odvalite' uz ove izvanredne grke koji su nam po drugi put u posjeti i to ovaj put u veem prostoru (Sloga) i uz podrku sunarodnjaka DAYLIGHT MISERY i fince OMNIUM GATHERUM i DEAD SHAPE FIGURE. Je li vam ovo ve dosta ili elite jo? Ako ste eljni SLAYER-ovih zloestih riffova i novih vratolomija, onda oekujte uskoro i tribute bend iz Maarske koji nam uskoro dolaze u Sarajevo, zajedno sa LAZARE harcore/mosh bendom iz Francuske o ijim emo vas detaljima deavanja blagovremeno obavijestiti, a dotad horns-up i vidimo se negdje na gore navedenim deavanjima! Podsjetnik: 28.01. AESTHETIC EMPATHY + ORMUS +FOM SLOGA 29.01. PASI AG klub 12.02. Pantera tribute AG klub 19.02. RAIN DELAY + ORISONS IN VAIN AG klub 02.03. SWART CROWN+BANE AG klub 22.03. DEATH ANGEL + SUICIDAL ANGELS +support SLOGA 12. & 13.04. MAN OF KIN + DEMON PROJECT AG klub 06.05. ROTTING CHRIST + support SLOGA U oekivanju jo: 213 SLAYER tribute to SLAYER BLIC VIJEST U periodu od 31.1. do 7.2.2011. godine u art galeriji "ZOI Movens" u Zetri, nastavlja se humana misija mladih ljudi za pomo nastradalom stanovnitvu Gorada od poplava. Druga po redu je humanitarna izloba umjetnikih fotografija mlade goradanske umjetnice Adele Ramovi nastalih tokom i nakon poplave. Ova izloba bit e humanitarnog i prodajnog karaktera i svi ljudi dobre volje su dobrodoli pogledati fotografije, te kupovinom istih pomoi unesreenom stanovnitvu Gorada. Otvaranje izlobe je u ponedjeljak, 31.1.2011. u 19:00

Mjesec ljuti i boica Morana

ez narodnog vjerovanja, nema ni naroda, a ni njegovog historijskog kontinuiteta, tradicije i utemeljenosti. Upravo zato, jako je bitno, ne samo poznavati temelje i osnovna obiljeja narodnog vjerovanja, nego biti svjestan samoidentifikacije sa njima kao neega svog, te ih znati proeti i danas, kao dio svoje kulture i pripadnosti. Treba znati da to nipoto nije neto to je staromodno, zastarjelo, ili pak glupo. Naprotiv, treba pogledati gotovo sve europske, pa i susjedne narode, koji elemente svog izvornog narodnog folklora i mitologije ukomponiraju u svoju svakodnevnicu. Naravno, ovdje se misli prije svega na tu samosvjest o narodnim obiajnostima, nipoto o komercijalizaciji istih. Nai preci, stari Slaveni, imali su, kao i svaki narod, svoj sistem vrijednosti, svoje obiajnosti, svoje rituale, ali i svoja Boanstva, ne samo kao izraz svojih uvjerenja, nego i pripadnosti svom