doc. dr. sc.

MIRKO JAKOPI

ELEMENTI STROJNIH KONSTRUKCIJA

-OSOVINE I VRATILANASTAVNI MATERIJALI

05. 2011.

SADRAJ

1. 2. 3.

OSNOVNE ZNAAJKE OSOVINA I VRATILA RUKAVCI VRSTOA OSOVINA I VRATILA 3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora 3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje 3.3. vrstoa oblika 3.4. Crtanje idealnog vratila 3.5. Stupnjevanje vratila 3.6. Kontrolni proraun dinamike sigurnosti PRILOZI-Tablice, dijagrami, norme

2 3 3 3 6 8 10 10 10 12

1. OSNOVNE ZNAAJKE OSOVINA I VRATILA Osovine na sebi nose rotirajue ili mirujue strojne dijelove. One mogu mirovati, a okreu se strojni dijelovi smjeteni na njima ili pak rotiraju zajedno sa strojnim dijelovima. Osovine su optereene poprenim silama, ali ne i okretnim momentima. Zbog toga su osovine izloene samo naprezanju na savijanje. Vratila na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se ovi dijelovi stalno okreu i prenose okretni moment. Zbog toga su vratila optereena na savijanje i uvijanje. Osovine i vratila mogu biti punog poprenog presjeka, a takoer se izrauju i sa sredinjim uzdunim provrtom. To su uplje osovine, odnosno uplja vratila. Rukavci su dijelovi osovina i vratila kojima se oslanjaju na leajeve. Openito se osovine i vratila izrauju od elika 0460, 0545 i 0645. Kod veih zahtjeva u obzir dolaze elici: 1430, 3130, 4130, 4131, 4320, 4321, 5421 i slino. Osovine i vratila promjera do 150 mm izrauju se tokarenjem ili hladnim valjanjem, dok se deblja i viestruko stupnjevana vratila izrauju kovanjem i obradom odvajanjem estica. Protiv uzdunog pomicanja se osovine i vratila osiguravaju stupnjevanjem promjera, te sigurnosnim prstenima. Naizmjenino naprezanje na savijanje osovina i vratila izaziva pri svim promjenama presjeka stalnu opasnost od loma zbog zareznog djelovanja. Vrna naprezanja mogu se smanjiti raznim prikladnim mjerama pri oblikovanju, to je prikazano na donjoj slici.

Zarezno djelovanje i tok naprezanja u osovinama i vratilima f,t nazivno naprezanje, k,k naprezanje izazvano zareznim djelovanjem Prioritetni promjeri za osovine i vratila proizlaze iz standardnih brojeva DIN 3.

2. RUKAVCI

Nosivi rukavci

Nosivi rukavci imaju cilindrian, konusan ili kuglasti oblik. Optereeni su popreno na os rukavca. Rukavci koji se nalaze na krajevima osovina i vratila su eoni rukavci, a unutar njih su unutarnji rukavci.

Nosivi rukavci a) cilindrini eoni rukavac, b) cilindrini unutarnji rukavac s ojaanjem, c) cilindrini unutarnji rukavac, d) konusni nepokretni rukavac, e) kuglasti pokretni ili nepokretni rukavac Ojaanje rukavca (vijenac) ili stanjenje namijenjeno je za preuzimanje malih uzdunih sila kao aksijalno osiguranje poloaja.

Potporni rukavci

Potporni rukavci su optereeni aksijalno (uzduno) te su namijenjeni za podupiranje osovina i vratila. Za male pritiske zadovoljava pun potporni rukavac. Budui da je brzina klizanja na obodu najvea, a u sredini rukavca nula, rukavac se nejednoliko troi i postaje neravan. Uporabom prstenastog potpornog rukavca se smanjuje ovaj nedostatak.

3. VRSTOA OSOVINA I VRATILA 3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora Osovine i vratila su nosai na dva oslonca, optereeni koncentriranim silama. Na mjestima uleitenja javljaju se reakcije FA i FB. Na narednoj slici oznaeni su grafiki i brojano opasni presjeci osovina i vratila. Opasnim presjecima se smatraju svi presjeci na mjestima promjene promjera, na mjestima utora, lijebova itd., a kod ravnih (glatkih) osovina i vratila na mjestu najveeg momenta savijanja.

Sile F proizlaze iz sile sprezanja zupanikog para, vlane sile remena, teine dijelova koje nosi osovina ili vratilo i slino.

Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i vratila a) primjer s jednom silom, b) primjer s dvije sile

Moment savijanja M ako sile djeluju u razliitim ravninama (osovina ili vratilo crtano je tako da je raslanjeno u dijelovima izmeu opasnih presjeka) Fx horizontalna sila; Fy vertikalna sila; FA, FB reakcije u osloncima; Mx momenti sila Fx; My momenti sila Fy; 1...4 opasni presjeci Ako sile F ne djeluju u istoj ravnini, pojedine sile treba rastaviti u horizontalne i vertikalne komponente Fx i Fy tako da se stvore dvije meusobno okomite ravnine sila.

Momenti savijanja Mx i My u tim ravninama zbrajaju se geometrijski na pojedinim , presjecima u rezultirajui moment savijanja M (gornja slika). Rezultirajui moment savijanja je mjerodavan za proraun vrstoe. Mogue aksijalne (uzdune) sile, npr. aksijalna komponenta sile sprezanja zupanika s kosim zubima, izazivaju u presjecima dodatna vlana ili tlana naprezanja. Budui da vratila uvijek prenose okretni moment, napregnuta su i na torziju (uvijanje). Okretni moment obino ne djeluje cijelom duljinom vratila: dovodi se preko pogonskog strojnog dijela (npr. remenice), a odvodi preko drugih strojnih dijelova (npr. zupanika).

Tok okretnih momenata u vratilu Za proraun naprezanja na savijanje i torziju potrebni su momenti otpora presjeka W protiv savijanja i Wt protiv torzije.

b a) glatko vratilo; b) vratilo s utorom

Momenti W i Wt protiv savijanja i torzije, te momenti inercije If i It za glatko vratilo i vratilo s utorom:

Oblik vratila Glatko S utorom

W 0,1 d3 0,1 D3

Wt 0,2 d3 0,2 d3

If 0,05 d4 0,05 D4

It 0,1 d4 0,1 d4

Momenti otpora i momenti inercije za ostale oblike presjeka vratila navedeni su u Decker-u, tablica 71/str. 176. 3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje Iz uvjeta da je t=T/ Wt = tdop, dobiva se za vratila sa Wt0,2 d3 potreban najmanji promjer vratila optereenog na torziju: T dmin = ( ----------------------0,2 tdop T (Nmm)-pogonski okretni moment; tdop (N/mm2)-doputeno naprezanje na torziju. U pojedinim opasnim presjecima treba provjeriti naprezanje na savijanje M f = ------W M (Nmm)-moment savijanja u opasnom presjeku; W (mm3)-moment otpora opasnog presjeka. (N/mm2). )
1/3

(mm).

Doputena naprezanja na torziju i savijanje u N/mm2 za osovine i vratila (iskustvene vrijednosti): Vrsta osovine ili vratila Nepokretne osovine od elika 0460...0545 Okretne osovine od elika 0460...0545 Transmisijska vratila od elika 0460 Vratila dizalica od elika 0545 Vratila prijenosnika od elika 0645 ili legiranog elika Vratila runih dizalica sa zupastom letvom od elika 0745 dop 12...18 20...40 40...60 60...80 fdop 50...100 30...60 30...60 40...60 60...100 100...150

Teorijski se svi presjeci mogu tako dimenzionirati da u njima vlada jednako naprezanje na savijanje. Iz uvjeta za presjek x f = Mx / Wx = fdop moe se za Wx 0,1dx3 na bilo kojem mjestu x izraunati promjer presjeka na tom mjestu: promjer osovine ili vratila optereenog na savijanje: Mx dx = ( ------------- ) 0,1 fDNdop Doputeno naprezanje na savijanje za naizmjenino optereenje, fDNdop: elik 0460 0545 0645 fDNdop (N/mm2) 40 55 75
1/3

(mm).

Ovako dimenzionirani osovina ili vratilo imali bi oblik paraboloida (okomito rafiran presjek na donjoj slici), a nazivaju se idealna osovina, odnosno idealno vratilo. Realna osovina i realno vratilo moraju imati proizvodno i funkcionalno pogodan oblik,

sastavljen od cilindara i stoaca. Realan oblik osovine i vratila ne smije podrezivati paraboloid, odnosno njihov idealan oblik.

Osovina ili vratilo s jednakim naprezanjima na savijanje Osovinama i vratilima jednakih naprezanja na savijanje uteuje se materijal za njihovu izradu.

3.3. vrstoa oblika U opasnom presjeku vratila moe nastati: f = Mf /W (N/mm2); (N/mm2); (N/mm2).

naprezanje na savijanje

vlano ili tlano naprezanje = F1/A torziono naprezanje = T/Wt

Mf, T (Nm) moment savijanja, moment uvijanja (torzije); F1 (N) uzduna sila u odgovarajuem presjeku; A (mm2) povrina odgovarajueg presjeka. Pri istodobnom optereenju na savijanje i uvijanje, sloeno optereenje se zamjenjuje samo savojnim momentom, nazvanim reducirani ili ekvivalentni moment, Mred: Mred = [ Mf2 + 0,75 (0 T) 2 ]
1/2

(Nmm).

Reducirani moment predstavlja istodobno djelovanje savijanja i torzije. Time je naprezanje vratila svedeno na reducirano ili ekvivalentno naprezanje, koje ima karakter naprezanja na savijanje. red = [ g2 + 0,75 (0 t) 2 ]
1/2

Reducirano naprezanje iznosi:

(N/mm2);

g (N/mm2) gornje naprezanje promjenjivog optereenja. To je najvee normalno naprezanje koje nastaje u presjeku: g = f + ; t (N/mm2) torziono naprezanje; 0 faktor vrstoe materijala. Openito je: fD 0 = ------------ . 1,73 td fD =fDI ili fD =fDN -ovisno o vrsti optereenja odnosno naprezanja vratila; td =td I ili td =tdN -ovisno o vrsti optereenja odnosno naprezanja vratila. Ako moment savijanja nastaje djelovanjem sila koje se nalaze u horizontalnoj i u vertikalnoj ravnini, on se izraunava temeljem njegove horizontalne i vertikalne komponente:
1/2

Mf = ( Mfh2 + Mfv2 )

(Nmm).

Mfh (Nmm)-moment savijanja u horizontalnoj ravnini; Mfv (Nmm)-moment savijanja u vertikalnoj ravnini. Promjer vratila optereenog istodobno na savijanje i na uvijanje (prema reduciranom momentu savijanja): Mredx dx = ( ------------- ) 0,1 fDNdop
1/3

(mm).

3.4. Crtanje idealnog vratila Za crtanje oblika idealnog vratila treba izraunati promjere vratila dx u karakteristinimopasnim presjecima. Da bi se tonije nacrtalo idealno vratilo, dobro je na jo nekoliko mjesta (izmeu opasnih presjeka) izraunati njegov promjer. 3.5. Stupnjevanje vratila Stupnjevanje vratila se izvodi radi oblikovanja realnog vratila, na koje e dosjedati odreeni strojni dijelovi za prijenos snage i uleitenje. Stupnjevanjem se definiraju promjeri pojedinih dijelova vratila uzdu njegove osi. Pri tome promjer pojedinog stupnja ne smije zadirati u presjek njegovog idealnog oblika. 3.6. Kontrolni proraun dinamike sigurnosti Kontrolni proraun dinamike sigurnosti se provodi zbog utjecaja oblika vratila na vrstou gotovog oblika. Pri tome se u proraun ukljuuju odreeni utjecajni faktori. Reducirani ili ekvivalentni moment u presjeku x: Mredx = [ (Mfx kfx)2 + 0,75 (0 Txktx) 2 ] kfx-faktor zareznog djelovanja na mjestu x kod savijanja; ktx-faktor zareznog djelovanja na mjestu x kod uvijanja; 0-faktor vrstoe materijala. Postojea sigurnost pojedinih presjeka: O Spost = ---------- Spotr . stv O (N/mm2)-vrstoa oblika; stv (N/mm2)-stvarno naprezanje na savijanje (uvrtava se f odnosno red).
1/2

(Nmm).

10

vrstoa oblika O, kao dinamika izdrljivos odreenog presjeka iznosi: b1b2fDN O = ---------------- k b1-faktor veliine; b2-faktor kvalitete povrine; fDN (N/mm2)-trajna dinamika naizmjenina izdrljivost materijala; - faktor udara; k faktor zareznog djelovanja (pri savijanju k f , pri uvijanju k t). U svim presjecima postojea sigurnost mora biti vea od traene. Ako to nije postignuto, treba izvriti korekciju dimenzija ili odabrati kvalitetniji materijal, te ponoviti kontrolni proraun. (N/mm2).

11

PRILOZI -Tablice, dijagrami, norme-

Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike Oznaka Statika vrstoa

DIN HRN
vlak torzija

N/mm2 Granica razvlaenja

vlak savijanje torzija

Trajna dinamika vrstoa (dinamika izdrljivost) DN DI fDN fDI tDN tDI

170 220 190 260 110 140

Rm
St 37-2 St 42-2 St 52-3 St 60-2 St 70-2 0361 0461 0561 0645 0745 370

Rmt
220

Re
220

Ref
330

Ret
140

420

250

240

360

180

200

240

210

300

140

160

500

300

280

450

200

220

310

240

370

150

190

600

360

320

540

250

280

360

300

430

180

230

700

420

350

630

280

330

400

350

500

210

260

Faktor veliine strojnog dijela b1 kod savijanja i uvijanja

12

Faktor kvalitete povrinske obrade b2 a-polirano, b-fino brueno, c-normalno brueno, d-fino obraeno, e-grubo obraeno Faktor udarnog djelovanja za pojedine vrste udaraca Vrsta udaraca Lagani Srednje jaki Jaki Vrlo jaki Faktor 1,0-1,1 1,2-1,5 1,5-2,0 2,0-3,0

Faktor zareznog djelovanja kf kod savijanja vratila s ojaanjima i krunim utorima Oblik /d 400-600 0 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 2,2-2,7 1,7-1,8 1,5 1,4 1,3 1,25 1,36 1,22 1,18 1,13 1,1 1,1 Prekidna vrstoa Rm (N/mm2) 800 3,4 2,1 1,7 1,5 1,35 1,3 1,64 1,4 1,32 1,24 1,16 1,2 1000 3,5 2,3 1,8 1,6 1,4 1,35 1,68 1,42 1,34 1,26 1,17 1,3 1200 4,5 2,8 2,1 1,7 1,6 1,5 1,72 1,45 1,36 1,27 1,18 1,4

A, B, C, D

E F,G

13

Oblik:

Faktor zareznog djelovanja kt kod uvijanja vratila s ojaanjima i krunim utorima: kt 0,8 kf . Faktor zareznog djelovanja kf kod savijanja vratila s utorom za pero Prekidna vrstoa Rm (N/mm2) Oblik 300 A B 1,4 1,6 400 1,45 1,7 500 1,5 1,8 600 1,55 1,9 700 1,58 2,0 800 1,62 2,1

Faktor zareznog djelovanja kt kod uvijanja vratila s utorom za pero:

Za =(0,10 do 1,15) b (mm): kt (1,8 do 2,0) kf .

14

Faktor zareznog djelovanja k dosjeda za stezne spojeve:

kf = 2 do 2,5 za l/d=1,4 (snienjem odnosa l/d snizuje se kf) kt = (0,6 do 0,7) kf

Zaobljenja i visine naslona unutarnjeg prstena valjnih leaja (SKF)

Nazivna mjera Visina zaobljenja naslona hmin leaja r 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 1,0 2,5 3,0 3,5 4,5 5,0 6,0

Zaobljenje vratila r1max 0,3 0,6 1,0 1,0 1,5 2,0 2,0

Zaobljenje s utorom t 0,2 0,3 0,4 0,5 0,5 r2 1,3 1,5 2,0 2,5 2,5 b 2,0 2,4 3,2 4,0 4,0

15