Na WWW2006 konferenciji u Edinburghu, kad je TechWatch postavio pitanje o obilje jima "Web 3.

0" a , Tim Berners-Lee izjavio je kako vjeruje da e sljede i koraci vjerojatno uklju ivati integraciju highpowered grafike (Scalable Vector Graphics, ili SVG) i da ispod te grafike e biti semanti kih podataka dobivenih od RDF web-a, "velikog prostora za podatke". Usredo enje na vizualizaciju vidljivo je i drugdje: Ted Nelson, izumitelj hiperteksta, radi na FloatingWorld-u: sustav za prikazivanje dokumenata, uklju uju i i veze izme u njih, u tri dimenzije. On je nedavno govorio o ideji prevo enja tog pojma 3-dimenzionalnoj dru tvenoj mre i. Osim toga, IBM je nedavno najavio svoje ideje u me unarodnoj potrazi za razvojem tehnologije koju e financirati u iznosu od 100 milijuna dolara u narednih nekoliko godina. Jedan od pobjednika je 3 D Internet ", koji e uzeti najbolje od virtualnih svjetova poput Second Life-a i ostalih gaming okolina i spojiti ih sa web-om. Me utim, moglo bi se re i da se je trenutni fokus na web tehnologijama, a ne na velikim idejama. Zato bi se mo da trebali vratiti na temeljne ideje topologija web-a i pogledati s kakvim naslje em nas je Web 2.0 ostavio. Ako neki od negativnih u inaka Web 2,0-a dr e izrazito tetan u inak, sasvim je mogu e zamisliti situaciju u kojoj e "Web 3.0" postati burna reakcija na Web 2,0: gdje softver koji " isti" nakon Vas, bri e digitalni put kroz informacijski prostor i sadr i usluge upravljanjem identitetom, je na prvom mjestu. Gdje prodajete svoj dragocjenu pozornost od nekoliko minuta do nekoliko sati umjesto da ju dajete besplatno. Usluge kao to su Garlik i AttentionTrust101 ARE THE FIRST GREEN SHOOTS OF THESE DEVELOPMENTSa kao potrebna za tita, ali kao i prilika za kapitaliziranje na vrijednosti va e pa nje i va eg povjerenja.

Conclusion

Ovo izvje e je pokrilo veliko podru je. Pregledalo je web 2,0 , poku alo izdvojiti razum od senzacionalnog , pregledalo tehnologije i istaknulo neka pitanja i izazove koje predstavlja za visoko obrazovanje u Velikoj Britaniji. To je vrlo slo eno i prili no brzo podru je u razovju, a ovo izvje e mo e, mo da neizbje no, prikupiti to vi e pitanja kao i odgovore. Postoji nekoliko temeljnih to aka na koje treba pripaziti kada razmi ljamo o Web 2.0 , a koje bi mogle utjecati na obrazovanje: prvo, da je Web 2.0 vi e nego skupa i cool nova tehnologija i usluga.. To je zapravo niz od najmanje est sna nih ideja koje mijenjaju na in na koji neki ljudi razmi ljaju. Drugo, tako er je va no priznati da te ideje nisu sr Web 2.0"-a , ali su, u stvari, izravno ili neizravno odraz mo i mre a: udni efekti i topologije na mikro i makro razini koje milijardu internet korisnika proizvode. To bi moglo biti dobar razlog za to Sir Tim Berners-Lee tvrdi da je Web 2.0 stvarno samo produ etak izvornog ideala web-a koji nema poseban naziv; ali je injenica da se poslovni odnosi po inju oblikovati na na in na koji mi razmi ljamo i potencijalno djelujemo to zna i da trebamo barem biti vi e svjesni ovih utjecaja. Na primjer, mnoge Web 2.0 usluge pru aju privatne, vrlo esto Ameri ke tvrtke. Start-up tvrtke imaju tendenciju ne uspjeti ili biti kupljene od strane jednog od trijumvirata poduze a: Google, Yahoo i Microsoft. To otvara pitanja o vlasni tvu korisnika prikupljenih podataka. Velika Britanija HE sektor treba raspraviti da li je to dugoro an problem. Maybe delineating Web from Web 2.0 will help us to do that Kona no, va no je da pogledate na implikacije Web 2.0. Promjene koje zauzimaju mjesto vjerojatno osiguravaju tri zna ajna izazova za odgoj i obrazovanje: Prvo, ljudi i njihova mo e postati prioritet kako Web olak ava stvaranje novih zajednica i skupina. Posljedica ovog je da e online privatnost i identitet postati izvor napetosti. Drugo, rast korisnika ili self-generiran sadr aj, porast amatera i kulture DIY-a ( Do it yourself Uradi to sam ) e izazvati konvencionalni na in razmi ljanja o tome tko to no proizvodi stvari, tko ima znanje, to to zna i imati elitu, status i hijerarhiju. Ti izazovi mo da ne e biti tako dubokoumni kao to neki od vi e gorljivih zagovornika Web 2.0-a ukazuju, ali biti e dakako ozbiljnih izazova (pitajte bilo kojeg akademika za njegov / njezin pogled na Wikipediju kao alat za istra ivanje). I na kraju, tu se nalaze jo dublje rasprave o intelektualnom vlasni tvu ispred nas, kako se pojedinci, javni prostor i korporacije sukobljavaju zbog vlasni tva nad ogromnim koli inama podataka koje Web 2.0 generira i nove na ine agregiranja i obradu tih podataka.