Učiti za mir

Analitička i normativna podloga za uvođenje

vrijednosti, sadržaja i metoda mirovnog obrazovanja u
formalni obrazovni sustav
 Učiti za mir

Istraživanje provedeno u 2010.

Cilj: pozicionirati mirovno obrazovanje u obrazovnom

sustavu i stvoriti podlogu za zagovaranje kod
donositelja odluka, stručne i zainteresirane javnosti
 4 dionice istraživanja:

1. Normativna podloga za zagovaranje:

dokumenti, strategije, zakoni, institucije
2. Empirijsko istraživanje: programske
pretpostavke + učenička, nastavnička i
ravnateljska iskustva relevantna za unaprijeđenje
mirovnog obrazovanja
3. Analiza kataloga stručnog usavršavanja u
području učenja socijalnih vještina
4. Konzultacije sa stručnjacima
1. Normativna podloga: dokumenti, strategije, zakoni i
nstitucije, Emina Bužinkid, Centar za mirovne studije

• Mirovno obrazovanje (rjeđe) i obrazovanje za ljudska

prava i demokratsko građanstvo (češde) prepoznali smo u
17 temeljnih međunarodnih dokumenata i 27 domadih
(zakona, strategija, planova, programa, standarda).
• Mnoge institucije (MZOŠ, MOBMS, MZSS, MUP, Savjet za
mlade, Vijede za djecu...) zadužene su za ovo područje,
posebno gledano kroz prevenciju nasilja među djecom i
mladima. Niti jedna od njih ne gleda na potrebu
obrazovanja za prevenciju nasilja cjelovito, ved uglavnom
fragmentarno kroz svoje uže područje djelovanja.
 Kvalitativna naliza kataloga stručnog usavršavanja nastavnika, Julija
Kranjec, Centar za mirovne studije, 2010.

• znatno je vedi omjer stručnog usavršavanja za stručno-

predmetna područja nego za komunikacijsko-refleksivno
područje

• dostupni izvori i podaci nisu usporedivi (pripreme, ne i

izvještaji)
 Što kažu učenici i učenice?
370 učenika osmih razreda 10 Zagrebačkih osnovnih škola

• Češde je verbalno nego fizičko nasilje: 80% učinilo to u

posljednjih mjesec dana (3/4 sudjelovalo u ogovaranju, više od
50% udarilo ili namjerno gurnulo učenika, više od 10% 5 i više
puta udarilo ili ih je netko udario u zadnjih mjesec dana
• Verbalno je nasilje normativno ponašanje, posebnu pažnju
obratiti školama u kojima je i fizičko nasilje normativno
ponašanje
• 3,7% učenika nije sudjelovalo niti u jednom obliku agresivnog
ponašanja, niti kao činitelj, ni kao primatelj
• 5,5% nije imalo iskustva s verbalnom, a 19,0% s fizičkom
agresijom
 Samoefikasnost
vjerovanje o vlastitim mogućnostima postizanja
uspjeha u određenim situacijama
Samo podučavanje znanja i vještina nenasilnog i
aktivnog rješavanja sukoba ili sporova nije dovoljno.
Jačanje samoefikasnosti - osnaživanje uvjerenosti
učenika u mogudnost ostvarivanja uspjeha u
rješavanju konfliktnih situacija, povedava vjerojatnost
da de učenici doista i djelovati u skladu sa stečenim
znanjima i vještinama.
• Raditi ne samo na jačanju znanja, nego i na jačanju
vjerovanja – davati verbalne poticaje i podršku –
konstruktivni stil
 Što kažu nastavnici?

Razgovori provedeni u 5 škola Grada Zagreba, 5 fokus

grupa, 29 nastavnika i 5 ravnatelja.

“…blaži oblici sukoba među učenicima sastavni dio

života u školi (u nekim školama više, a u drugima
manje), ali, nasilno je ponašanje u samim prostorima
škole rijetko. ..iako su fizički obračuniu njegovoj školi
rijetki, velik broj „nasilničkih postupaka“ dogodi se na
putu prema kudi ili za vrijeme druženja učenika izvan
škole”
Ne osjedaju se dovoljno kompetentnima rješavati
sukobe, reagiraju intuitivno:
• „Mi nismo dovoljno educirani, mislim, koliko god sam
se ja susretala u svojih 38 godina radnog staža s
takvim problemima, mislim da pravu edukaciju
nemam, reagiram onako kako mislim da bi bilo
najbolje.“ (nastavnik/ca, škola C)
• „Vedina nas sve intuitivno dobro rješava.“
(nastavnik/ca, škola E)
• „Mislim da često i nismo dovoljno stručni“
(nastavnik/ca, škola B)
• Formalne procedure su kompleksne
• Broj stručnih suradnika – iniciraju stručna
usavršavanja, mogu osigurati promjenu školske
klime
• Manja škola – lakše uočavati probleme i reagirati
• Tradicija škole utječe na školsku klimu (roditelji
išli u istu školu)
• Suradnja s roditeljima: “Ako vi ne možete
uspostaviti nekakav dobar kontakt s roditeljem,
onda ne možemo zapravo djelovati ni na dijete”
Najčešde se reagira: “Kad se dogodi sukob...”
< - > Prevencija sukoba

U školama postoje neki sadržaji mirovnog obrazovanja, najviše u

društvenim i humanističkim predmetima, iako termin nije uvriježen.
„Imamo puno znanja, kvalitetno znanje s jedne strane, a s druge strane
nemamo, ne znamo to znanje konkretno pretočiti u život. Ja mislim da
mi ne posvećujemo dovoljno vremena vještinama…“ (nastavnik/ca) –
- > potreba za konzistetnijim i dugoročnim usvajanjem
vještina (nije jednokratni prijenos znanja, ) usvajanje
vrijednosti i učenje vještina, korištenje istih, bolje
razumijevanje…
 Potencijalni sadržaji mirovnog kurikuluma
Važnost
sadržaja u
Trenutna prisutna sadržaja Raskorak između procjene
stvarnosti za
Prikaz ponuđenih teme kao potencijalnih sadržaja mirovnog obrazovanja u obrazovnim važnosti i
kvalitetnije
programima prisutnosti
funkcioniranje
društva

Osvještavanje vrijednosti nenasilja, solidarnosti, uvažavanja različitosti 4,88 2,81 2,07

Poznavanje temeljnih ljudskih prava 4,81 2,38 2,43

Osvještavanje nasilja, diskriminacije i društvene nepravde 4,75 2,81 1,94

Aktivan pristup zajednici i društvenu promjenu 4,69 2,69 2

Nenasilna komunikacija i transformacija sukoba 4,69 3,38 1,31

Civilno društvo 4,5 1,5 3

Načini građanskog djelovanja, udruživanja i zagovaranja promjena 4,44 2,25 2,19

Zaštita okoliša 4,44 2,06 2,38
Održivi razvoj 4,44 1,69 2,75
Nenasilno djelovanje 4,31 2,19 2,12
Koncept i praksa izgradnje mira 4,31 2,06 2,25
Proces globalizacije (odnos globalnih institucija, ekonomija, siromaštvo)
4,31 2,06 2,25

Propitivanje višestrukosti identiteta (etnički, rodni, spolni i drugi) 4,25 1,69 2,56
Koncept i primjeri javnih politika 4,19 1,63 2,56
Posredovanje u sukobu - medijacija 4,13 2,5 1,63
Poznavanje mehanizama zaštite ljudskih prava 4,13 3,31 0,82
Međureligijski dijalog 4,13 2,13 2
Koncept i primjeri ljudske sigurnosti 4,06 2,44 1,62
Suočavanje s prošlošdu 4,06 2,06 2
Europski sustav kompetencija:
Obavezno poučavanje međuljudske i građanske
kompetencije
Međuljudska kompetencija:
• sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim društvenim
situacijama (toleriranje stajališta i ponašanja drugih, svijest o
individualnoj i kolektivnoj odgovornosti)
• sposobnost stvaranja povjerenja i empatije prema drugim
pojedincima
• sposobnost otkrivanja frustracija na konstruktivan način
(kontroliranje agresivnosti i nasilja ili obrazaca samouništenja
• pokazivanje interesa za druge i njihovo poštivanje,
• spremnost da se prevladaju stereotipi i predrasude
• postizanje kompromisa
Građanske kompetencije
• poznavanje građanskih prava i ustava zemlje domaćina, dosege njezine vlade
• sudjelovanje u aktivnostima zajednice/okruženja i donošenju odluka na
nacionalnoj i na europskoj razini; glasovanje na izborima
• sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rješavanje
problema
• koji pogađaju lokalnu i širu zajednicu
• sposobnost učinkovitog povezivanja s javnim institucijama
• spremnost na poštivanje vrijednosti i privatnosti drugih sa spremnošdu
reagiranja
• na protudruštveno ponašanje
• prihvadanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i
odgovornost u modernim demokratskim društvima Europe, prihvadanje
jednakosti muškaraca i žena
• uvažavanje i razumijevanje različitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili
etničkih skupina
• kritičko prihvadanje informacija koje objavljuju masovni mediji
HR: međupredmetno neobavezno područje:Nacionalni
program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i
demokratsko građanstvo

Područja mirovnog obrazovanja koja obuhvada

1. Obrazovanje za jačanje samosvijesti i identiteta (“JA”)
2. Obrazovanje za međukulturno razumijevanje (JA – DRUGI)
3. Građanski odgoj i obrazovanje (“MI”)
4. Odgoj i obrazovanje za mir i mirno rješavanje problema
5. Obrazovanje za održivi razvoj (Svijet kao cjelina)
Zaključno:
• Mirovno obrazovanje može doprinijeti razvoju
demokratske kulture
• Normativni okvir postoji, važno ga je pretočiti u praksu
• Niti jedan predmet posebno ne pokriva sve dimenzije,
povezivanje pojedinih predmeta – interdisciplinarnost se
čini osnovni preduvjet za ostvarivanje ciljeva mirovnog
obrazovanja, sustavno i obavezno
• Treba usmjeriti pažnju na učenje pozitivnih ponašanja, ali i
kognitivnih procjena i vjerovanja
• Prije uvođenja treba osigurati vrijeme i uvjete:financijska
sredstva, izrada kurikuluma i obrazovanje budućih i
stručno usavršavanje učitelja i nastavnika
• Povezati se s iskustvom organizacija civilnog društva
1. Institucionalne pretpostavke
NOK, Građanski odgoj i obrazovanje
Probuđeni interes za ovo područje: Nacionalni odbor za
odgoj i obrazovanje ljudska prava i demokratko
građanstvo
2. Zagovaračke pretpostavke
Istraživanja Centra za ljudska prava o GONG-a:
Neformalna koalicija za uvođenje odgoja i obrazovanja
za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2010. i
Inicijativa 2011.
 Inicijativa za kvalitetno uvođenje
odgoja i obrazovanja za mir,
ljudska prava i demokratsko
građanstvo u škole

Organizacije civilnog društva zalažu se

za kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja
za mir, ljudska prava i demokratsko
građanstvo čiji se učinci mogu pratiti, a
koje de utjecati na smanjenje nasilja i
demokratizaciju društva