TEHNOLOGIJA OBRADE MATERIJALA

1. DEFINIRANJE PROIZVODNJE
Kod obrade materijala je namjera da se postigne određeni oblik, određene
dimenzije i određene kvalitete površine proizvoda. Kod čelika i drugih legura metala,
pored ovog gore navedenog, je moguće mijenjati i strukturu samog materijala, a time i
njihova svojstva. Kao što je, na primjer, čvrstoća, tvrdoća, žilavost i drugo. Ovaj
postupak se naziva toplinska obrada. Ovi postupci mogu slijediti nakon drugih procesa
obrade, kao što je na primjer obrada odvajanjem strugotine, lijevanje ili plastična
obrada.
Proizvodnja se može definirati kao jedna transformacija ili promjena
sirovog materijala ili predmeta u korisni proizvod upotrebom najlakših i
najjeftinijih metoda. Nije važno proizvodi li se na ovaj ili onaj način, ovom ili onom
metodom, nego je važno proizvoditi na najlakši, najbrži i najefektivniji način. S
upotrebom manje efektivnih metoda cijena proizvodnje će biti visoka, a izradci neće
moći bit konkurentni istim proizvodima iz drugih tvornica. Vrijeme proizvodnje mora
biti što kraće s namjerom da se osvoji što veći dio tržišta. Zadatak je stručnjaka da
odrede i definiraju materijale, strojeve, opremu, alat i željeni proces, kojim će se izraditi
proizvod na efektan način. Drugim riječima njihov je zadatak da pronađu optimalnu
kombinaciju materijala, strojeva i metoda kojima se postiže ekonomska proizvodnja bez
grešaka. Stručnjaci stoga moraju posjedovati velika teoretska i praktična znanja o
materijalima, strojevima i proizvodnim metodama, kako bi za probleme u proizvodnji
mogli razviti nova rješenja.

- Odnos između proizvodnje i životnog standarda

Životni standardi i ekonomije u svim industrijski razvijenim državama zavise od
mogućnosti vlastite proizvodnje i sudjelovanju u internacionalnoj trgovini s istima, te
dostupnosti raznih servisa i usluga za sve građane. U državama koje imaju visoki
životni standard, normalna familija ima jedan ili više automobila, televizora i drugih
aparata te uređaja. Ljudima su također dostupne različite usluge u različitim domenama
kao što su: zdravstvo, policija, vatrogasci i drugo. Ove institucije također koriste
različitu opremu, uređaje, instrumente i drugo. Svu ovu opremu, uređaje i aparate
možemo promatrati kao proizvode koji su nastali iz sirovog materijala. Jednostavno se
može objasniti da države koje proizvode ove proizvode i imaju dostupne razne usluge
imaju visoki životni standard. Na drugoj strani mi vidimo da države, koje u velikim
količinama imaju različite sirovine, a ne mogu ih iskoristiti zbog toga što nemaju
odgovarajuću tehnologiju i znanje, obično su siromašne i smatraju se slabo razvijenim.
Drugim riječima, možemo reći da životni standard ljudi u velikom dijelu određuje
znanje o obradi sirovih materijala u korisne proizvode. Tipičan primjer visokorazvijenih
zemalja su Japan i Švicarska, veliki uvoznici sirovina, koje zatim obrađuju u gotove
proizvode i masovno izvoze u druge zemlje.

1
- Podjela proizvodne tehnike
Postoje različite proizvodne metode. One obuhvaćaju široki spektar načina
proizvodnje izradaka ili proizvoda. Metode obrada se baziraju samo na nekoliko
osnovnih principa. Uobičajeno je da se ove metode grupiraju, zavisno o osnovnom
principu, koji se koristi u odgovarajućem slučaju.
Proizvodna tehnika se prema DIN standardu dijeli u šest važnih grupa:
1. Lijevanje je jedna od najstarijih metoda oblikovanja materijala kojom se iz
materijala, koji je u formi tekućine, plina ili praška, proizvode izradci
(nazivaju se odljevci).
2. Plastična obrada obuhvaća plastične metode oblikovanja u koje spadaju:
prešanje, kovanje, duboko vučenje, savijanje, provlačenje, valjanje i drugo.
3. Obrada odvajanjem čestica je najvažnija grupa i objedinjuje niz postupaka
pomoću kojih dobijemo željeni oblik obrađivanog predmeta odvajanjem. Ova
grupa se dijeli na tri osnovne podgrupe:
o Obrada rezanjem,
o Obrada odvajanjem strugotine i
o Obrada odstranjivanja viška materijala.
4. Spajanje obuhvaća:
o zavarivanje,
o lemljenje,
o lijepljenje,
o mehanička montaža i drugo.
5. Površinska zaštita sadržava sve metode nanošenja zaštitnih prevlaka na
materijal.
6. Mijenjanje svojstva materijala (toplinska obrada) ova grupa pokriva sve
forme mijenjanja svojstva materijala kao što su na primjer kaljenje i žarenje.

- Obrada rezanjem
Kod obrade rezanjem materijal se djelovanjem dva noža dijeli na dva dijela. Kada se
noževi pritisnu jedan prema drugome, raste naprezanje u području između noževa i prvo
nastaje elastično naprezanje, koje zatim prelazi u plastično naprezanje. Zajednički
pritisak noževa dovodi uvijek do reznog naprezanja. Kada su ova naprezanja dovoljno
velika, drugim riječima kada prekorače reznu čvrstoću materijala rezanja, nastaje
odvajanje ili rezanje materijala ispred vrha noža, koji se kreće prema sredini materijala.
Kada se dio materijala, između vrhova noževa toliko smanjio da naprezanja dostignu
granicu loma materijala, nastaje posljednja faza rezanja, koja se naziva lom materijala.
Obrada rezanjem ima ove zajedničko karakteristike:
- Brz i efektivan način dijeljenja materijala koji se može primjeniti kod većine
materijala.
- Rezne operacije (štancanje) kod kojih se alat konstruira u odnosu na proizvod
(oblik, materijal i drugo.), iz ekonomskih razloga predviđa seriju obradaka.
- Rezna površina u pravilu nije idealna.
- Obrada rezanjem uzrokuje velike plastične deformacije materijala i kvaliteta
reza jako ovisi o plastičnim svojstvima materijala.

2
 OBRADA ODVAJANJEM ČESTICA

Obrada rezanjem je u principu dijeljenje materijala s jednim rezom i može se

izvoditi uz pomoć noža ili, u specijalnim slučajevima, tanke žice. Dijelovi materijala su
praktično nedeformirani i dijeljenje se izvodi bez gubitka materijala. Ovi rezni procesi
se koriste kod organskih materijala, koji se lako režu.
Obrada odvajanjem strugotine je najvažniji industrijski proces koji ima godišnju
vrijednost preko 300 milijardi dolara. Materijali, za čiju su obradu potrebne velike sile
rezanja, zahtijevaju i snažne alate, a ne mogu dijeliti materijal prema gore navedenom
principu. Kod ovih postupaka strugotina se plastično deformira, savija i odvaja od
izratka. Geometrija alata je dizajnirana na taj način da je dobivena obrađena površina
što je moguće manje plastično deformirana.
Obrada kod koje je glavna karakteristika odstranjivanje “viška” materijala se
naziva gruba obrada. Ako je primarna namjera izrada finih površina s točnim mjerama
obratka onda se naziva fina obrada.

Brušenje i srodne metode također spadaju u obradu odvajanjem strugotine. Ovim

obradama se stvara mikro strugotina pomoću velikog broja reznih zrna pri velikim
reznim brzinama.
Većina materijala se može obrađivati s jednim ili drugim procesom obrade
odvajanjem strugotine. Materijal alata, odnosno njegova tvrdoća, čvrstoća, postojanost
na visokim temperaturama i otpornost na trošenje, određuje praktične granice (tehničke
i ekonomske) u kojima se postupci odvajanjem strugotine mogu primijeniti na materijal
obrade. Obrada odvajanjem strugotine ima manje ograničenja nego plastična i obrada
rezanjem ili štancanjem. Obrada odvajanjem strugotine također ima veliki broj različitih
procesa.

3
 OSNOVE OBRADE ODVAJANJEM STRUGOTINE
- CNC TOKARSKI STROJEVI -

Obrada odvajanjem čestica je široki pojam, koji pokriva veliki broj procesa
obrade, koji služe za odstranjivanje viška materijala s obratka, obično u obliku
strugotine. Obrade odvajanjem strugotine se upotrebljavaju kako bi se odljevci, odkivci
ili blokovi metala obradili s alatom u željene oblike točno određenih dimenzija i
kvaliteta površina kako bi ispunili konstrukcijske zahtjeve. Gotovo u svakom proizvodu
se nalaze komponente koje zahtijevaju obradu, često velike točnosti. Zbog velike
dodane vrijednosti finalnom proizvodu je skup procesa obrada odvajanjem strugotine
najvažniji od svih osnovnih procesa proizvodnje. Može se isto reći, da je obrada
odvajanjem čestica najčešće primijenjena i najskuplja obrada.
Glavnina industrijske primjene obrade odvajanjem čestica je u metalima, ali se također
raširila i na druge materijale.
Obrada odvajanjem čestica se izvodi u velikom broju alatnih strojeva.
Najvažniji procesi odvajanjem strugotine su:
1. Tokarenje
2. Glodanje
3. Blanjanje i dubljenje
4. Bušenje, upuštanje i razvrtavanje
5. Piljenje
6. Grebanje
7. Abrazivni postupci obrade (brušenje, lepanje, honanje, superfiniš, poliranje
itd.)

Koji ćemo postupak obrade odabrati ovisi ne samo o ekonomskim razlozima već i tome
kolika se točnost obrade traži i o potrebnoj kvaliteti.
Tri glavna faktora vezana su uz proces obrade odvajanjem čestica:
- obradak,
- alat,
- alatni stroj
Alat nazivamo sredstva kojim se obrađuje obradak u toku proizvodnje.

4
- Varijable u procesima obrada odvajanjem strugotine
Obrada odvajanjem čestica se sastoji od nezavisnih (ulaznih) varijabli, zavisnih
varijabli i nezavisno-zavisnih međusobnih reakcija. Operator na alatnom stroju ili
inženjer ima kontrolu nad nezavisnim ili ulaznim varijablama i može ih odrediti kod
planiranja procesa obrade odvajanjem čestica.

- Nezavisne ili ulazne varijable

- Materijal obrade, kemijska struktura obradka može se odrediti ili je već
poznata. vrlo često se materijal obradka bira radi toga što se lako obrađuje.
lijevano željezo ili aluminij, na primjer su dobro poznati po lakoj obradivosti.
Drugi materijali, kao što je to nehrđajući čelik ili titan, se teško obrađuju. Oni
stvaraju velike sile rezanja, nisku kvalitetu obrađene površine i imaju vrlo
kratku trajnost alata.
- Početna geometrija obradka
Veličina i oblik predmeta obrade može biti uvjetovana prethodnim procesom
(lijevanje, kovanje, prešanje itd.) Obično ova varijabla direktno utječe na izbor
proces obrade i na sam izabrani proces, kao i na dubinu rezanja.
- Karakteristika procesa obrade
Izbor procesa obrade koji ima za cilj pretvorbu sirovog obradka u konačni
proizvod mora biti bazirana na geometriji obratka (veličini i obliku),
zahtijevanoj kvaliteti obrade i tolerancijama i količini obradaka. Strojna obrada
se može grupirati u tri glavne grupe:
- tradicionalna obrada odvajanjem strugotine,
- abrazivni procesi obrade,
- nekonvencijonalni procesi obrade.
- Materijal alata
U upotrebi su tri najčešća materijala alata brzorezni čelik (HSS), tvrdi metali i
alati s presvlakama (Titanijev karbid i Titanijev nitrid). Kubični bor nitrid,
keramika i dijamant se također primjenjuju. Izbor materijala alata koji
omogućuju ispunjenje traženih zahtjeva se još uvijek bazira na iskustvu. Tvrđi
materijala alata se može suprotstaviti njegovom trošenju na visokim brzinama
rezanja. Veća brzina rezanja stvara veću reznu temperaturu i proizvodi manje
trajanje alata. Zadržavanje tvrdoće na povišenim temperaturama kao i veća
trajnost alata su poželjne karakteristike alata.
- Parametri obrade
Za svaku strojnu obradu potrebno je odrediti brzinu rezanja, posmak i
dubinu rezanja. Mnogi faktori zavise od izbora ovih parametara. Pravilna
selekcija ovih parametara zavisi od ulaznih varijabli: dodatni materijal koji je
potrebno ukloniti, materijal obratka i materijal alata te vrsta strojne obrade/a.
- Geometrija alata
Rezni alati se odabiru kao bi izvršili specifične operacije. I geometrija alata se
određuje kako bi se ispunile specifične funkcije obrade. Uglavnom su veliki
grudni i leđni kutovi poželjni, ali oni su mogući samo kod brzoreznih čelika.
Kutovi  i  kod alata iz tvrdog metala, keramike i drugih vrlo tvrdih materijala
moraju biti vrlo mali zbog toga da se izbjegnu deformacije i lom vrha alata.
Veća preciznost zahtjeva bolju geometriju rezne oštrice alata.

5
 Stezne naprave
Predmeti obrade se drže na određenoj poziciji u odnosu na alat stegnuti u
stezne naprave ili u same alatne strojeve. Za različite alatne strojeve postoje i
različite vrste steznih naprava (od univerzalnih do specijalnih steznih naprava).
Stezne naprave su isto tako ključne za postizanje precizne obrade kao što su to i
pravilan odabir reznih tekućina i alatnog stroja.
- Rezne tekućine
Izbor odgovarajuće rezne tekućine za kombinaciju materijala predmeta obrade,
materijala alata i parametara obrade je značajna kako bi rezultati procesa
obrade bili kvalitetni. Rezna tekućina služi za:
- hlađenje radnog predmeta, alata i strugotine,
- smanjenje trenja podmazivanjem,
- odstranjivanje strugotine iz zone rezanja,
- poboljšavanje kvalitete obrađene površine.

- Zavisne varijable
Obradni proces određuju zavisne varijable i prije spomenute nezavisne ili ulazne
varijable. Operater obično ima indirektnu kontrolu ovih varijabli. U najvažnije zavisne
varijable spadaju:
- Sile rezanja i snaga
Kod obrade metala određenom brzinom rezanja, posmakom i dubinom rezanja,
sa ili bez rezne tekućine, određenim materijalom alata i njegovom geometrijom,
stvaraju se sile rezanja za koje je potrebna snaga. Promjena svake ulazne
varijable mijenja sile rezanja, ova promjena je indirektna. Sile su važne zbog
toga jer one utječu na deformaciju: alata, obradka, steznih naprava, koje
konačno utječu na dimenzije gotovog proizvoda. Sile također igraju važnu
ulogu na fenomen vibracija uobičajenih u strojnoj obradi. Iz ovoga je očito da
proizvodni inženjer mora biti u mogućnosti predvidjeti sile (i snagu) tako da
može specificirati sigurnu opremu i proizvodnu operaciju, koja uključuje alatni
stroj, vrstu alata i stezne naprave.
- Svojstva i veličina predmeta obrade
Cilj proizvodnog procesa je postizanje obrađene površine željenih dimenzija i
geometrije s traženim mehaničkim svojstvima. Pošto je strojna obrada
odvajanjem strugotine proces velike lokalne, plastične deformacije svaka
obrađena površina će imati neka zaostala naprezanja preostala u samom
obradku. Zaostala naprezanja su po prirodi vlačna i mogu djelovati na
novonastalu površinu tako da dolazi do njenog djelomičnog starenja ili do
stvaranja korozije. Tako da proizvodni inženjer mora odabrati odgovarajući
nivo ulaznih varijabli kako bi se obradio proizvod koji je unutar tolerancija
specificiranim od konstruktora koji ima i zadovoljavajuću kvalitetu površine.
- Kvaliteta površine
Završna fina obrada obrađene površine je zavisna od geometrije alata,
materijala alata, vrste strojne obrade, brzine, posmaka, dubine rezanja i
upotrebe rezne tekućine. Kvaliteta površine je također zavisna od varijabilnosti
procesa. Grube površine imaju veću varijabilnost nego fine površine. Često se
mora odrediti više različitih obrada, koja mogu biti gruba i fina da bi se postigla
željena kvaliteta površine ili je možda potrebno odabrati više različitih procesa,

6
 kao što je na primjer tokarenje i cilindrično brušenje u svrhu postizavanja
željene kvalitete obrade.
- Trošenje alata
S povećanjem trošenja alata smanjuje se točnost obrade. Plastična deformacija i
trenje u zoni obrade generiraju velike količine energije, koja podiže temperaturu
alata i time smanjuje otpornost alata na trošenje. Ovaj problem je vrlo značajan,
pošto se s trošenjem alata mijenjaju njegove dimenzije i sama geometrija. Tupi
alat podiže sile rezanja, koje povećavaju deformaciju radnog obradka, može
doći do stvaranaja vibracija, koje mogu pogoršati kvalitetu obrađene površine.
Povećanje potrebne snage rezanja uzrokuje povećanje topline, koja povećava
brzinu trošenja alata. Promjena dimenzija alata utječe na promjenu dimenzija
radnog predmeta. Operater može izabrati manju brzinu rezanja, koja stvara
manju količinu topline. Tako se manje troši alat, ali time utječe na brzinu
proizvodnje, pošto se smanjuje brzina uklanjanja viška materijala. Kako bi se
održala veća brzina odstranjivanja materijala operater može povećati posmak i
dubina rezanja. Povećanje posmaka i dubine rezanja direktno pak utječu na
povećanje silea rezanja.

- Odnos između ulaznih varijabli i procesa

Razumijevanje veze između ulaznih varijabli i procesa obrade je važno za
proizvodnog inženjera. Obrada odvajanjem čestica je jedinstven proces plastične
deformacije koji je jedino ograničen s reznim alatom. Velika naprezanja i brzine
deformacija su prisutne u ovim procesima. Ogromna različitost ulaznih varijabli
rezultira u skoro beskonačnom broju različitih kombinacija strojne brade. U osnovi
postoje tri osnovna postupka kako bi se «uhvatilo u koštac» s ovim problemima.
- Iskustvo
Za koje je potrebno puno vremena, pošto se znanje postiže samo velikim
brojem pokušaja i grešaka, koje se zatim mogu primijeniti u drugim
situacijama. Ovi aktiviteti su potrebni svaki puta kada dolazi novi materijal u
upotrebu. Na primjer bile su potrebne godine da bi industrija naučila kako se
obrađuje titan. Nažalost sva znanja koja vrijede za jedan proces ne mogu se
kompletno prenijeti i na drugi.
- Eksperimenti
Eksperimenti strojne obrade odvajanjem čestica su skupi, vremenski dugo traju
i teško su izvedivi.
- Teorija
Bilo je puno pokušaja da se napravi matematički model strojne obrade
odvajanjem čestica. Ove teorije pokušavaju predvidjeti pravac reznog procesa
obrade odvajanjem čestica. Ovi modeli variraju od vrlo grubih procjena do vrlo
sofisticiranih matematičkih modela konačnih elemenata. Ovi modeli su vrlo
važni kod točnih predviđanja sila rezanja i trošenja alata. Iako dosadašnje
teorije plastičnih deformacija metala nisu u mogućnosti predvidjeti vrijednosti
reznih naprezanja i međusobnog djelovanja između strugotine i alata.

7
 Osnovna geometrija alata

Pri obradi odvajanjem čestica razlikujemo alate s geometrijski određenim

oblikom i alate s geometrijski neodređenim oblikom. Primjer alata s geometrijski
određenom oštricom je tokarski nož, dok je primjer alata s geometrijski neodređenom
oštricom je zrno u brusnoj ploči.
1. Prednja (grudna) površina, površina po kojoj klizi strugotina, a okrenuta je u
smjeru relativnog kretanja između alata i obratka.
2. Slobodna (leđna) površina, koja je okrenuta u smjeru obrađene površine
predmeta.

REZNI DIO DRŠKA

Prednja površina

Glavna oštrica
Pomoćna oštrica
Glavna slobodna površina

Slika 1.6 Površine i oštrice tokarskog noža iz brzoreznog čelika.

Oblik klinastog vrha alata određuju kutovi alata:
1. Prednji (grudni) kut , je kut između okomite ravnine na obrađenu površinu
obratka i prednje površine alata.
2. Kut oštrenja (kut klina) , Kut između prednje površine alata i slobodne površine
alata.
3. Slobodni (leđni) kut , je kut između slobodne površine alata i i obrađene
površine obratka. POGLED A-A

 


 - vršni kut oštrice,

 - kut namještanja,
A  -kut nagiba oštrice,
 - stražnji kut,
 - prednji kut,
 A   -kut klina noža.

  

Slika 1.6 Definicija kutova tokarskog

noža.

8
 v - Brzina rezanja
 brusnog zrna

 - stražnji kut,
 - kut klina noža,
A Slika 1.6 Definicija kutova tokarskog noža.  - prednji kut,
- kut površine smicanja,

- Mehanizam stvaranja strugotine a- dubina rezanja,
 -kut nagiba oštrice,
Proces obrade odvajanjem strugotine je proces pri kojemA-Boštrica alatasmicanja
- površina ulazi
u
a 
materijal obratka i odstranjuje sloj materijala u obliku strugotine. Osnovni mehanizam
stvaranja strugotine je isti za sve vrsteBobrade odvajanjem strugotine. Čak i uz upotrebu
sofisticiranih tehnika i opreme, koje se danas upotrebljavaju u modernoj proizvodnji
ovaj mehanizam je isti za sve obrade odvajanjem strugotine. S ulaskom reznog alata u
Obradak
obradak, materijal ispred alata se deformira i reže uz velika naprezanja. Materijal
napušta reznu zonu po grudnoj površini alata u obliku strugotine. Na slici 1.6 je
prikazan držač alata s okretnom pločicom koja reže obradak i stvara strugotinu.

Slika 1.6 Držač alata s okretnom pločicom, koja

reže obradak i stvara strugotinu.

Osnovni mehanizam rezanja materijala je

lokalna rezna smična deformacija materijala obratka ispred rezne oštrice alata.
Relativno gibanje između alata i obratka za vrijeme rezanja komprimira materijal
obratka ispred oštrice alata i nastaje rezna deformacija (koja se naziva i primarna
deformacija), ona stvara strugotinu. Strugotina klizi preko grudne površine alata i dolazi
do dodatne deformacije zbog rezanja i klizanja strugotine, koja se naziva sekundarna
deformacija. Ova dva deformacijska procesa su uzajamno povezana. Materijal koji
struže po grudnoj površini se zagrijao i plastično deformirao za vrijeme prolaza kroz
primarnu plastičnu deformaciju; zato je sekundarni deformacijski proces pod utjecajem
fenomena u reznoj površini. Isto tako je pravac smicanja pod direktnim utjecajem

9
deformacije na grudnoj površini i trenja. Pravac smicanja utječe na zagrijavanje i
naprezanje strugotine u primarnoj deformaciji.

Strugotina
Ravnina vc
smicanja



Alat
Plastično
r s naprezanje 
(tlak)
p q
Elastično
naprezanje r r
(tlak)

Radijalno tlačno Radijalno vlačno

Slika 1.6 Prikaz naprezanja i plastične deformacije
naprezanje v u zoni rezanja.
naprezanje
Obradak

10
- Sile rezanja
Sile rezanja moraju biti dovoljno velike kako bi došlo do rezanja materijala i stvaranja
strugotine. Kod trajne promjene oblika materijala došlo je do prijelaza granice
plastičnosti materijala. Strugotina nastaje kombinacijom plastične deformacije i loma
materijala. Deformirana strugotina se lomom odvaja od osnovnog materijala.
Rezni proces i formiranje strugotine može se najlakše analizirati ako je glavna oštrica
okomita na relativno kretanje materijala, vidi sliku . Nedeformirana debljina strugotine
t1 je veličina dubine rezanaj, dok je t2 debljina strugotine nakon napuštanja obradka.

Slika 1. Stvaranje strugotine deformacijom materijala koji se reže.

Analizirati ćemo sile rezanja kod uzdužnog tokarenja. Kod tokarenja Kod mjerenja sila
u praksi dobijemo komponente rezultantne sile u koordinatnom sistemu alatnog stroja.

Fv - glavna sila rezanja, djeluje u smjeru brzine

rezanja i najveća je od svih komponenti.
Ff – posmična sila rezanja, djeluje u smjeru
posmičnog kretanja alata.
Fp – natražna sila rezanja, odrivna sila (otpor
v prodiranja alata u obradak), djeluje u smjeru
radijalnog pomoćnog kretanja. Okomita je na
obrađenu površinu.
vf v – brzina rezanja
vf – brzina posmaka
ve – rezultirajuća brzina
Fp Ff

Fv

Slika 1. Sile razanja pri tokarenju.

Glavna sila rezanja djeluje u tangencionalnom smjeru rotirajućeg obratka i predstavlja

11
otpor rotaciji obratka. U normalnim operacija glavna sila rezanja je najveća sila rezanja
i koristi 98% ukupne energije.
Posmična sila rezanja djeluje u smjeru osi obratka i predstavlja otpor uzdužnom
posmaku alata. Veličina posmična sila rezanja je otprilike 50% vrijednosti sile rezanja.
Obično je brzina posmaka vrlo mala u odnosu na brzinu rezanja, sila posmaka koristi
samo 1% ukupne energije.
Natražna sila rezanja djeluje u radijalnom smjeru od simetrale obratka. Natražna sila je
najmanja sila rezanja. Obično 50% veličine posmične sile rezanja. Njezin utjecaj na
ukupnu snagu je zanemarljivo mala zbog toga što je brzina u radijalnom smjeru vrlo
mala.
Približni međusobni odnos je:
Fv : Ff : Fp = 5 : 2 : 1

Za istrošene materijale u literaturi se mogu naći podaci za približan odnos:

Fv : Ff : Fp = 5 : 4 : 3

Sile rezanja nastaju za vrijeme procesa rezanja zbog otpora materijala predmeta obrade
koji alat pri svom kretanju mora savladati, a zavisi od:
a) Materijala predmeta obrade, njegove čvrstoće, žilavosti i strukture
materijala obrađivanog predmeta, specifične topline i sposobnosti
odvođenja topline.
b) Veličine i oblika strugotine.
c) Brzine rezanja.
d) Alata, njegovog kuta prednje grudne površine  i oštrice alata.
Važno je odrediti veličinu sila rezanja:
- Kako bi se izbjegla deformacija radnog obradka i alata.
Deformacija djeluje na točnost obrade: tolerancije i kvalitetu površine.
- Dimenzioniranja (odabira) stezne naprave.
Važno je odrediti snagu rezanja kako bi se:
- Odabrao odgovarajući alatni stroj s potrebnom snagom.
- Izračunalo vrijeme obrade.
- Izračunala stvaranje topline.

12
 TROŠENJE ALATA I TRAJNOST OŠTRICE ALATA

U procesu obrade materijala odvajanjem strugotine dolazi do trošenja alata, koje

snažno utječe na mehanizme stvaranja strugotine u funkcionalnom i ekonomskom
smislu. Zbog toga je od izuzetnog značaja da se razumiju mehanizmi i procesi koji
djeluju između obratka, strugotine i alata. Vrlo složeni proces stvaranja strugotine se
provodi pod velikim opterećenjima, brzinama rezanja i trenjima, koja uzrokuju visoka
naprezanja i deformacije. Zbog čega dolazi do razvoja velikih sila rezanja i toplina. Sve
ovo dovodi do velikog ubrzanja fizikalnih i kemijskih procesa vezanih uz trošenje alata.

Strugotina

Istrošeni alat
Stvaranje kratera
Adhezija
Zaglađivanje materijala obratka
oštrice alata (BUE)
Trošenje leđne
Obradak površine alata

Slika 1. Površine trošenja alata.

Trajnost alata je jedan od najvažnijih ekonomskih faktora u procesu obrade

materijala odvajanjem strugotine. Sve površine alata koje su u dodiru s strugotinom i
obratkom se troše. Cijena procesa obrade u velikoj mjeri ovisi o trošenju alata, koje
određuje trajnost alata i u većoj mjeri utječe na površinu obrade i točnost obrade.
Trošenje alata mijenja originalnu geometriju alata.
Kako bi se postigla ekonomična trajnost alata za gubu obradu se uobičajeno bira:
materijal alata, geometrija alata, brzina rezanja, dubina rezanja i posmak. Izbor
parametra obrade koji bi proizveli vrlo kratku trajnost oštrice nisu ekonomični zbog
troškova: brušenja alata, zamjena pločica i alata. S druge strane izbor male brzine
rezanja i posmaka kako bi se dobila veća trajnost oštrice nije ekonomičan zbog male
produktivnosti uzrokovane povećanim troškovima alatnog stroja i radnika. Iz ovoga je
vidljivo da svako poboljšanje koje povećava trajnost alata bez smanjenja produktivnosti
obrade biti će korisno. U svrhu stvaranja uvjeta z atakva poboljšanja čine se veliki
napori kako bi se razumjelo ponašanja alata, kako se on troši, koji su mehanizmi
trošenja i oblici istrošenog alata.

13
- Vrste trošenja alata
Veliki broj naučnika proučavao je, i danas proučava, mehanizme trošenja alata, koje
klasificiramo u četiri osnovne grupe:
1. Adhezivno trošenje, koje uzrokuje međusobno «zavarivanje» vrhova površina
koje su u dodiru (klizanju).
2. Abrazivno trošenje, koje uzrokuje skidanjem strugotine (čestica) ili «oranje» uz
pomoć partikala.
3. Difuzijsko trošenje između materijala strugotine i materijala alata na nivou
atoma dolazi do difuzije atoma iz jedne površine u drugu.
4. Korozijsko trošenje, koje uzrokuju elektrokemijski mehanizmi, koji djeluju na
površinama dodira.
- Adhezivno trošenje
Kod adhezivnog trošenja alata zbog djelovanja visokih pritisaka površina alata i
strugotine su toliko blizu jedna drugoj da nastaju snažne molekularne veze koje
uzrokuju zavarivanje vrhova mikroneravnina. Prethodi plastična deformacija materijala
obratka koja podiže toplinu i temperaturu strugotine i alata. Ako je veza imeđu dviju
površina snažnija od veza u osnovnim materijalima (strugotina i alat), u relativnom
kretanju mogu se dijelići materijala odlomiti od baznog materijala i vezati se za drugi
materijal. Obično se veza kida na strani materijala obratka i strugotine, što dovodi do
lijepljenja materijala obratka na alat. No mogu se i mali dijelići površine alata zavariti
za povšinu strugotine i zajedno s njom napustiti površinu alata. S vremenom se
povećava i broj razorenih mikrovarova, a time se povećava i trošenje alata.

- Abrazivno trošenje (Brusno trošenje)

Zbog vrlo tvrdih čestica koje se nalaze gotovo u svakoj mikrostrukturi materijala
obratka dolazi do «oranja» površine alata. Uzrok tome kod čelika je martenzit i cementit
dok su kod drugih materijala to razne vrlo tvrde čestice. Uvjet nastajanja abrazivnog
trošenja je da jedan od dva materijala vrlo tvrd ili da se stvaraju tvrde čestice ili partikli.

- Difuzijsko trošenje
Zbog vrlo visokih pritisaka i temperatura dolazi do mikroprelazaka na atomskom nivou.
Veličina difuzije atoma raste eksponencijalno s povećanjem temperature.

- Korozijsko trošenje
Na povišenim temperaturama dolazi do intezivnog stvaranja mikrogalvanskih
elemenata. Karbidi predstavljaju mikrokatode, dok je kobalt mikroanoda te dolazi do
oksidacije materijala alata. Oksidi koji nastaju se vrlo lako odstrane s površine alata što
uzrokuje trošenje alata.

14
- Oblici Trošenja
Trošenje alata se primjećuje kad alat mijenja svoje geometrijske karakteristike. Postoje
tri osnovne vrste trošenja:
1. Topljenje vrha oštrice alata.
2. Lom oštrice alata.
3. Postepeno odstranjivanje čestica materijala alata.
Taljenje oštrice alata nastaje kada je intenzitet energije veći no što oštrica može
podnjeti.
Lom oštrice alata nastaje kada sile rezanja prijeđu kritičnu vrijednost ili kada nastaju
udarci prilikom obrade. Ovo se naročito odnosi na krte materijale alata.
Postepeno odstranjivanje čestica materijala alata nastaje sve dok alat obrađuje predmet.

Slika Trošenje grudne i slobodne površine alata

KM
KT

Prvo se primjećuje trošenje slobodne oštrice alata.

VB Širina trošenja slobodne površine (0,2-0,8 mm).
Zatim se pojavljuje trošenje grudne površine alata i
stvaranje kratera.
K stvaranje kratera (0,2-0,5 mm)
VB K=KT/KM dubina kratera/udaljenost od središta
kratera od originalnog vrha alata. Vrijednosti KT i
VB zavise od vrste primijenjenog materijala alata.

Slika 1. Kriteriji istrošenja alata.

Kod prijevremenog loma oštrice alata operater na alatnom stroju odmah uoči da je alat
neprikladan i da ga treba zamijeniti. Dok kod ostalih oblika trošenja postoje indikatori
15
ili metode praćenja :
- Vanjski izgled obratka (značajnija povećanje hrapavosti obrađene
površine obratka),
- Povećanje veličine istrošenja slobodne površine iznad kriterija
istrošenja (VB),
- Povećanje dubine i širine kratera iznad veličine kriterija istrošenja (K),
- Naglo povećanje sila rezanja ili snage,
- Nemogućnost postizanja dimenzijonalnih toleracija obratka,
- Naglim porastom temperature i promjena oblika i boje strugotine.

- Utjecaj brzine rezanja na trajnost oštrice alata (Taylor-ova formula)

1906. godine F.W. Taylor objavio je jednadžbu koja povezuje brzinu rezanja (v) i
trajnost oštrice (T).
v  T n  CT
v– brzina rezanja (m/min).
T– trajnost oštrice alata (min).
n– komponenta trajnosti oštrice, koja se određuje putem eksperimenata.
CT – komponenta koja zavisi od materijala alata i materijala obrade.

Taylorova formula je osnovni dio niza metoda koje se upotrebljavaju kod ekonomskih
proračuna obrade skidanjem čestica.

16
 Troškovi obrade skidanjem strugotine

Troškovi koji su vezani uz iskorištavanje alatnog stroja i alata za obradu skidanjem

strugotine nazivaju se operacijski troškovi Ko i sastoje se od troškova alatnog stroja Kas
za vrijeme obrada skidanjem čestica se događa i troškovi alata koji se upotrebljava Ka.
K o  K as  t as  K a  i
tas – efektivno vrijeme obrade.
i – broj oštrica po proizvodu
Troškovi obrade su pod utjecajem tehnoloških parametara obrade koji se biraju.
Normalno je ispitati kako troškovi obrade variraju s brzinom rezanja.

$/kom S većom brzinom rezanja smanjuje

K as  t as se vrijeme obrade, a time su i
troškovi obrade manji. Istovremeno
Ka  i troškovi alata rastu zbog povećanog
trošenja alata i povećanog broja
mijenjanja oštrica alata.

v (m/min)
- Obradivost materijala
Karakteristike obrade materijala skidanjem strugotine (Machinability)
1. Trajnost alata, T (15, 20, 30 min)
2. Volumen odstranjenog materijala za trajnosti alata, V (mm3)
3. Sile rezanja Fv, Fs, Fp
4. Kvaliteta obrade, Ra (m)
5. Oblik strugotine

17
 Vrste CNC tokarskih strojeva

1. CNC automat tokarilice

2. CNC vertikalne tokarilice
3. CNC univerzalne tokarilice
4. CNC viševretene tokarilice

Automatske i poluautomatske tokarilice s jednim glavnim vretenom,

npr. krivuljno upravljane; Oprema za to; Posebnosti svojstvene
00
7/ automatskim i poluautomatskim tokarilicama s jednim glavnim
vretenom ili više njih
02 . Automatske ili poluautomatske tokarilice za tokarenje šipkastog materijala
7/
04 . . Revolverske tokarilice
7/
06 . . s pomičnim vreteništem
7/
08 . . s okomitim glavnim vretenom
7/
10 . . Pribor, npr. zaštite
7/
12 . Automatske ili poluautomatske tokarilice
7/
14 . . s vodoravnim glavnim vretenom
7/
16 . . s okomitim glavnim vretenom
7/

Automatske ili poluautomatske tokarilice s više glavnih vretena, tj.

automatske viševretene tokarilice s vretenima rasporedjenim u
00
9/ bubnjasti nosač koji se može kretati u prethodno definirane položaje;
Oprema za to (oprema za jednovretene strojeve B23B 7/00)
02 . Automatske ili poluautomatske tokarilice za tokarenje šipkastog materijala
9/
04 . . s vodoravnim glavnim vretenom
9/
06 . . s okomitim glavnim vretenom
9/
08 . Automatske ili poluautomatske tokarilice za tokarenje dijelova
9/
10 . . s vodoravnim glavnim vretenom
9/

18
 12 . . s okomitim glavnim vretenom
9/

Automatske ili poluautomatske tokarilice s opremom za izvođenje

11 00
/
drugih operacija, tj. za obradu utora, glodanje, valjanje

Oprema za automatski transport ili stezanje ili automatsko vođenje

13 00
/ šipkastog materijala

13 02 . za tokarilice s jednim glavnim vretenom

/

13 04 . za tokarilice s više glavnih vretena

/
Uređaji za isključivanje pogona tokarilica nakon što je obrada u cijelosti
13 06 .
/ završena

Uređaji za smanjenje vibracija u cijevnim vodilicama ili za prigušenje

13 08 .
/ buke (prigušenje buke, općenito G10K)

13 10 . sa spremnicima šipkastog materijala

/

13 12 . Pribor, npr. graničnici, stezni elementi

/

Uređaji za transport, postavljanje, podešavanje, okretanje, stezanje ili

15 00 otpuštanje obratka posebno konstruirani za automatske ili
/ poluautomatske tokarilice

Djelovi ili pribor posebno za tokarilice

19
17 00 Postolja tokarilica (okviri postolja, vodilice suporta kao takve B23Q 1/00)
/

19 00 Vreteništa; Odgovarajući dijelovi kod drugih alatnih strojeva

/
Glavna vretena; Posebnosti u vezi s tim, npr. uležištenja (B23B 13/00 ima
19 02 .
/ prednost)

Suporti kod tokarilica; Križni suport; Prihvati alata (držači alata

21 00
/
B23B 29/00); Slični dijelovi kod drugih alatnih strojeva

23 00 Konjići; Šiljci
/

23 02 . Mirujući šiljak
/

23 04 . Rotirajući šiljci
/

Pribori ili pomoćna oprema za tokarilice (za alatne strojeve, općenito

25 00
/
B23Q; hlađenje ili podmazivanje B23Q 11/12)

Pribor za lomljenje odvojene čestice na tokarilicama (na reznom alatu

25 02 .
/
B23B 27/22)

25 04 . Sigurnosni uređaji posebno konstruirani za tokarilice (općenito F16P)

/
Oprema za mjerenja, provjeru kalibrima ili namještanje na tokarilicama,
25 06 . za pripremu, posmak, upravljanje ili nadzor reznog alata ili obratka
/ (mjerni uređaji ili šablone, kalibri G01B)

CNC tokarski strojevi (slike i karakteristike)

Vertikalni CNC tokarski stroj

20
Glavne karakteristike:

Stol 110 x 565 mm, osi X, Y, Z - 700mm - 450mm - 450mm,

glavno vreteno 8000 okretaja u minuti,
hladjenje kroz vreteno
magazin s 30 alata,
upravljanje FANUC 11M ,
četvrta os NIKEN.

Prvomajska TG 480 CNC tokarski stroj

21
 DUŽINA TOKARENJA 800 mm
PROMJER
480 mm
TOKARENJA
Revolver glava sa 8 alata.

Niles 520 CNC tokarski stroj

22
 DUŽINA TOKARENJA 800 mm
PROMJER TOKARENJA 520 mm
Digitalni čitači položaja na X, Y i Z osima

Karakteristike alatnice koja se koristi za CNC tokarilice:

 Mogućnost zaprimanja nacrta u CAD formatu daje jednostavniju
komunikaciju i kraće vrijeme postavljanja proizvodnje.
 CNC strojevi, digitalno čitanje pozicije i usmjerenje prema CAD/CAM
tehnologiji.
 40-ak strojeva u prostoru od 1500 m2 - jedan stroj na radnika u
šestodnevnom radnom tjednu od dvije smjene.
 U slučaju potrebe strojevi mogu raditi bez nadzora preko noći.

Tehnoplastova alatnica je danas među najopremljenijim alatnicama srednje veličine u Hrvatskoj, a

ističe se po veličini gabarita i broju strojeva, te količini proizvodnje.

LITERATURA

1. Pavle P. Stanković: ''Mašine alatke'', Beograd 1963 god.

2. Pavle P. Stanković: ''Mašinska obrada'', Beograd 1962 god.
23
 3. Zdravko Simeunović: ''Tehnološki postupci'', Sarajevo 1990 god.
4. Bojan Kraut: ''Strojarski priručnik'', Ljubljana 1954 god.
5. Nedžad Repčić: ''Mašinski elementi'', Sarajevo 1998 god.
6. www.wikipedia.com

SADRŽAJ

Tehnologija obrade materijala .............. ........................................................ 1.

Obrada odvajanjem čestica ........................................................................... 3.
24
CNC tokarski strojevi ..................................................................................... 4.
Osnovna geometrija alata ............................................................................... 8.
Trošenje alata i oštrice alata ........................................................................ 13.
Troškovi obrade skidanjem strugotine ......................................................... 17.
Vrste CNC tokarilica .................................................................................... 18.
CNC tokarilice ( karakteristike i slike) ......................................................... 20.
Literatura ...................................................................................................... 21.

25