Poljoprivredni glasnik 1/2008.

Autor: Marija Hajdić, predsjednica Dalmatinskog bonsai kluba

Bonsai maslina
ŠTO JE BONSAI?
www.hbf.my-bonsai.com kao mjesto susreta ljubite-
Pojam se sastoji od dvije japanske riječi: "bon" lja bonsaija jugoistočne europske regije.
što znači posuda i "sai" stablo. Ali bonsai je mnogo
više od minijaturnog stabalca u plitkoj posudi. Za
njegov uzgoj nije dovoljna samo hortikulturna vje-
ština. Veći je naglasak na umjetničkoj sposobnosti
uzgajivača, potrebnoj da bi se dobar startni materi-
jal prepoznao i različitim tehnikama stabalce, kroz
dugi niz godina, oblikovalo u kvalitetan bonsai.
Starost je bitna odlika bonsaija, pa tako mladice
u posudama, koje često viđamo po našim vrtnim
centrima, nikako ne možemo nazvati bonsaima.

POVIJEST BONSAIJA
Ljudi uzgajaju biljke u posudama tisućama godi-
na: začine, ljekovito bilje, te bilje za ukras zbog lje-
pote cvijeta ili listova, ali u Kini je u II. st. pr. Kr.
stvoren je novi koncept - kreiranje minijaturnih pri-
rodnih pejzaža u posudama. Tek u XIII. st. počinje
i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Iz
Kine tehniku uzgoja minijaturnih stabalaca u Japan
su prenijeli Zen redovnici kroz XI. i XII. st. kada je
Kina imala znatan kulturni utjecaj preko umjetnosti
i filozofije na okolne zemlje. Njihov uzgoj proširio se
prvo među japanskom aristokracijom i samurajima
i dobio naziv BONSAI. Tek u XIV. st. uzgoj bonsai
popularizira se i postaje dio japanske kulture. Kra-
jem XIX. st. kultura uzgoja bonsaija iz Japana se širi
na zapad. Prva velika izložba bonsaija održana je u
Londonu 1909. g. Bonsai danas postaje veoma po-
pularan hobi širom svijeta, pa tako u i Hrvatskoj.
BONSAI U HRVATSKOJ
Prvi bonsai klubovi u Hrvatskoj osnovani su
2004. g. u Zagrebu (Bonsai klub Zagreb) i u Spli-
tu (Dalmatinski bonsai klub), dok su kasnije osno-
vana još 2 kluba u Rijeci, sa sveukupno 50-ak bon-
sai uzgajivača u sva 4 kluba. Svakim danom interes
za bonsaima raste, posebno razvojem Interneta koji
je omogućio kontakte i razmjenu znanja među uz-
gajivačima. Posebno ističemo Hobi bonsai forum –
Višestruko nagrađivana bonsai maslina majstora An-
gela Mote
MASLINA U BONSAI KULTURI
Iako bonsai ima dugu povijest, maslina je u bon-
sai kulturu ušla tek prije nepunih 40 godina. Sve
mogućnosti njena uzgoja u ovoj formi još nisu do-
segnule svoj vrhunac, što predstavlja dodatni izazov
uzgajivaču. Uglavnom se uzgajivači s mediteran-
skog područja sustavnije bave maslinom, što je i za
očekivati budući da je ona na tom području doma-
ća biljka.
Najbolje bonsai masline trenutno imaju Špa-
njolci, a posebno treba istaknuti višestruko nagra-
đivanog bonsai majstora - Angela Motu, s kolekci-
jom od 400-tinjak maslina.
Maslina olea europea L. ima dvije podvrste, div-
lju maslinu olea europea oleaster L. i pitomu masli-
nu olea europea sativa L. Za bonsai je jako važna ve-
ličina listova biljke; bolje su vrste s

23

malim listovima koji su u boljoj proporciji s ve-
ličinom bonsai stabalca i širinom debla. U tom smi-
slu bi divlja maslina bila nešto pogodnija jer ima
manje listove od pitome masline.
KAKO UZGOJITI BONSAI MASLINU?
Maslina se razmnožava sjemenom (generativno)
ili dijelom stabla (vegetativno) i to gukom, izdan-
kom, reznicama ili navrtanjem. Svakim od ovih na-
čina možemo doći do materijala pogodnog za obli-
kovanje bonsaija. Ipak, najljepši i najkvalitetniji pri-
mjerci su masline iz prirode, zakržljale radi rasta u
teškim uvjetima, izvađene i preoblikovane u bon-
sai.
UZGOJ IZ SADNICE
Uzgoj bonsai masline svakako preporučam po-
četnicima, jer se ona lako prima i održava ako se
pridržavate osnovnih hortikulturnih pravila. Uko-
liko smatrate da vađenje iz prirode nije za vas ili to
niste u mogućnosti, u vrtnom centru potražite što
manju i zdepastiju sadnicu masline – upravo onu
koju nitko ne bi kupio za sadnju u maslinik. Dakle,
morate gledati druge karakteristike nego inače - po-
sebno obratite pažnju da sadnica bude što više raz-
granjena što niže na deblu.
VAĐENJE IZ PRIRODE
U Kini i Japanu duga je tradicija vađenja staba-
la u prirodi, čime se preskače vrijeme, za razliku od
uporabe drugih tehnika uzgo-
ja bonsaija (iz sjemena, mladi-
ce, sadnice itd.). Bonsai stabalca
koja su nastala vađenjem iz pri-
rode, nazivaju se yamadori i ve-
oma su cijenjena među uzgaji-
vačima. U pravilu treba izvaditi
biljku i pritom što manje oštetiti
korijen. Ipak, kod masline je to
malo manje važno, jer ona je jed-
na od rijetkih biljaka koja može
tako lako prebroditi šok vađenja
iz prirode čak i sa sasvim malo
sačuvanog korijenja. Odgovara-
juće tretirane, masline uvijek
pozitivno reagiraju na šok pre-
nošenja iz prirode i veoma rijet-
ko uvenu.
24
Poljoprivredni glasnik 1/2008.
OBLIKOVANJE KROŠNJE
Stabalce masline, bilo da je izvađeno iz priro-
de ili da se radi o sadnici iz rasadnika, na isti na-
čin oblikujemo u bonsai. Pojednostavljeni prikaz
oblikovanja možete pratiti na crtežu uz tekst:
Prvo stablo (lijevo) na crtežu primjer je pogod-
nog startnog materijala za preoblikovanje u bonsai.
Neke grane potrebno je odstraniti. Na drugom sta-
blu na crtežu je prikazano koje grane (D,C,H,S) se
ne uklapaju u buduću formu pa ih je potrebno od-
straniti. Najbolje vrijeme za to je na kraju sezone
Pojednostavljeni prikaz oblikovanja krošnje
mirovanja, odnosno pred početak vegetacije. Zatim,
kako je prikazano na trećem stablu na crtežu, pre-
ostale grane, koje čine osnovnu strukturu buduće
krošnje, treba prikratiti kako bismo zgusnuli kroš-
nju stabalca i postigli veću razgranjenost. Prikra-
ćivanje novih izbojaka treba ponavljati iz godine u
godinu i na taj način zgušnjavati krošnju. Nakon ne-
koliko godina i pravilne primjene tehnike oreziva-
nja stabalce će početi poprimati izgled pravog mini-
jaturnog stabalca – četvrto sta-
blo na crtežu.
Uspoređujući prvi i četvrti
crtež, najlakše ćete uočiti razli-
ku između mlade biljke i bonsa-
ija koji je već donekle formiran.
OBLIKOVANJE MASLINE
KROZ FOTOGRAFIJE
Nakon 2 godine slobodnog uz-
goja došlo je vrijeme za inicijal-
no oblikovanje krošnje masline
Poljoprivredni glasnik 1/2008.

Gornja jednolična tre- Rez je oblikovan da Zatim su sve grane

Rez je obrađen brusili- izgleda prirodno, a pod
ćina debla je otkinu- omotane žicom, kako
com s posebnim bonsai utjecajem kiše i sunca
ta do grane koja je bila bi se mogle usmjerava-
nastavcima za obradu kroz određeno vrijeme
pogodna za preuzima- ti u željenim pravcima
suhih dijelova debla. stopit će se stari i novo-
nje funkcije novog vrha i krošnja dizajnirati u
stabalca obrađeni dio. određenu formu. Pre-
duge grane su skraćene.
Na ovaj način postav-
ljena je osnovna struk-
tura krošnje masline, a
sad slijede godine zguš-
njavanja

startnog materija-
la masline, odno-
sno kasnije bon-
saija, bile bi sljede-
će: zadebljanje pri
dnu debla, deblo
barem jednim di-
jelom pokriveno
starom ispucanom
i hrapavom ko-
rom koja svjedoči
o starosti stabalca,
postupno sužava-
Radionica bonsai uzgajivača s majstorom Pallom, na konvenciji u Kaštelima 2007. g nje debla od razi-
ne zemlje do vršne
KARAKTERISTIKE DOBROG MATERIJALA -
grane, postupno stanjivanje svake grane od početka
BONSAIJA
do vrhova, počeci donjih grana, koje rastu iz debla,
Jedna od najkarakterističnijih osobina masline je trebaju biti to deblji što se grana nalazi niže na de-
zadebljanje pri dnu debla pa je preporučljivo da to blu itd.
ima i bonsai maslina. Naravno, tu osobinu nemaju
mladice, već samo stariji primjerci stabala. Iako se PRESAĐIVANJE
krošnja yamadorija i sadnice oblikuje u bonsai for- Za maslinu je jako važno da je posađena u ve-
mu na isti način, treba naglasiti da kvaliteti bonsai- oma dobro propusnu mješavinu zemlje, jer masli-
ja jako doprinosi kvaliteta startnog materijala. Iz lo- na ne trpi konstantnu vlažnost korijenja. Preporuča
šeg startnog materijala nije moguće uzgojiti kvalite- se sadnja u mješavinu šljunka i treseta koja je dosta
tan bonsai. Neke od osnovnih osobina kvalitetnog propusna. Može se dodati i mala količina gline ili

25

crvenice. U mješavini treba biti 50 - 70% šljunka.
Umjesto šljunka možete koristiti ekspandiranu gli-
nu prosijanu na način da koristite samo granulaci-
ju 4-6 mm.
ZALIJEVANJE
Ljeti obilno, svakodnevno, zimi uopće nije po-
trebno ukoliko su vam stabalca smještena vani, a
ne u plasteniku. Konstantna vlažnost može štetiti
maslini, pa puštajte da joj se zemlja u potpunosti
prosuši, čak i u ljetnim mjesecima.
SMJEŠTAJ
U Dalmaciji tijekom cijele godine vani na sun-
cu. U klimama hladnijim od mediteranske, kada
se temperature spuste oko nule, potrebno je unije-
ti je u osvjetljenju negrijanu prostoriju ili plastenik
kako bi je zaštitili od mraza koji joj, kao tipičnoj
mediteranskoj biljci, može naštetiti.
»DANI BONSAIJA
U DVORCU VITTURI«
OD 8.- 9. III. 2008. U KAŠTEL LUKŠIĆU
Ukoliko vas je ovaj članak zainteresirao ili mož-
da već odranije želite naučiti više o bonsaima, ima-
mo za vas odličnu vijest. Dalmatinski bonsai klub uz
pokroviteljstvo Grada Kaštela i Turističke zajednice
26
Poljoprivredni glasnik 1/2008.
grada Kaštela već drugu godinu za redom organizira
„Dane bonsaija u dvorcu Vitturi“ u Kaštelima. To je
međunarodna bonsai konvencija na kojoj se okuplja-
ju klubovi i uzgajivači iz jugoistočne europske regije
(Slovenija, Crna gora, Bosna i Hercegovina, Srbija i
Hrvatska). U fokusu konvencije je edukacija uzgaji-
vača, za što će se pobrinuti jedan od najvećih zapad-
njačkih majstora Walter Pall koji i ove godine, kao i
lani, dolazi u Hrvatsku.
PROGRAM UKRATKO:
SUBOTA: TREE CRITIQUE WALTERA PALLA
To je koncept učenja o bonsaima koje se osmislio
W. Pall; stabalca u različitim fazama oblikovanja po-
vod su za razgovor o oblikovanju, tehnikama i svemu
drugome, mogu se postavljati pitanja majstoru.
NEDJELJA: RADIONICA UZGAJIVAČA
S WALTEROM PALLOM
Pod vodstvom majstora Palla na svojim stablima
će raditi uzgajivači iz Hrvatske, Slovenije, BIH, Srbije
i Crne Gore. Radionica je otvorena za posjetitelje.
Pozivamo vas da nam se pridružite u druženju i
učenju o bonsaima.„