Professional Documents
Culture Documents
Ĉovekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloţenje direktno su uslovljeni naĉinom ishrane koji
svakodnevno primenjuje.Pravilna i zdrava ishrana pomaţe pojedincu da se lakše suoĉi sa ţivotnim
teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fiziĉkih i psihiĉkih bolesti. Zdrava ishrana u porodici
omogućava mnogo pravilniji fiziĉki i duhovni razvoj dece i više radosti i ljubavi u medjusobnoj
komunikaciji i zajedniĉkom ţivotu
Ovi redovi će pomoći svakome, a posebno onima koji poţele da nešto promene u svom ţivotu
i ishrani, i omogućiti im da saznaju, odaberu i vrlo jednostavno primene neke od navedenih
principa, recepata i proizvoda.
Od davnina je poznato da smo onakvi kakvu hranu uzimamo, jer sve što postoji na našoj
planeti ima svoju vibraciju i dejstvo na okolinu. Tako, od onog što unosimo u svoj organizam
zavisi funkcionisanje našeg celokupnog sistema, naše misli i osećanja, ponašanje, odnos
prema celokupnom ţivotu i naravno, zdravlje. Još je poznati grĉki lekar Hipokrat rekao:
"Tvoja hrana biće tvoj lek". Savremena medicina je nakon decenija istraţivanja došla do
zakljuĉka da je uzrok ĉovekovih bolesti upravo hrana
koju jede ili ona koju ne jede.
Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrţi previše
belanĉevina i masti (posebno ţivotinjskog porekla,
kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je
ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima - a to je
biljna hrana, voće, integralne ţitarice, semenke. U
Prvoj knjizi Mojsijevoj, koja se zove Postanje, kaţe
se: "I još reĉe Bog: Evo, dao sam vam sve bilje što
nosi seme po svoj zemlji i sva drveta rodna koja nose
seme; to će vam biti za hranu." (Postanje 1.29<D>)
Zdrava ishrana znaĉi jesti što jednostavnije, ne mešati namirnice razliĉitog sastava (na primer:
ugljene hidrate sa belanĉevinama), kao što zdrava ishrana takodje znaĉi jesti u umerenim
koliĉinama, ne prebrzo i halapljivo, već sa svešću o vaţnosti unošenja hrane u organizam,
vodeći raĉuna da hrana nije suviše hladna niti suviše vruća, preslana, prekisela ili
prezaĉinjena.
Uzimanje što raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima suštinski znaĉaj za pravilnu
ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se uneti svi sastojci
neophodni za obnavljanje ćelija u što idealnijim koliĉinama. Nije svaki organizam isti i ne
zahteva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma,
saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i
pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbegli bismo bolesti i
starenje organizma. Preteranim unošenjem namirnica (posebno mesa i mleĉnih proizvoda) i
pogrešnim odnosom prema ishrani mi nesvesno trujemo, uništavamo svoje telo i skraćujemo
mu prirodni vek zdravlja i trajanja.
Da bismo se hranili pravilno, veoma je vaţno da se pridrţavamo odgovarajućeg vremena za
obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. MeĊutim,
obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnelosti, jer tada dolazi do
uništavanja odreĊenih moţdanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti
celokupnog organizma.
4. Povećati unos polinezasićenih masnih kiselina (gi - preĉišćeni puter, nerafinisana hladno
ceĊena ulja, puteri od semenki - kikiriki, suncokret, susam, badem, lešnik, golica-bundeva).
5. Smanjiti unos holesterola (svinjska mast, masne vrste mesa, masni sirevi, jaja).
6. Povećati unos sloţenih ugljenih hidrata i dijet nih vlakana (povrće, voće, integralne
ţitarice).
Hrana izgraĊuje, odrţava i osnaţuje naše fiziĉko telo. MeĊutim, utisci koje ĉulima stiĉemo iz
naše okoline, a takoĊe i iz našeg unutrašnjeg sveta - naše misli i osećanja - predstavljaju
takoĊe svojevrsnu hranu, zahvaljujući kojoj se razvija naše unutrašnje, odnosno duhovno biće.
I ova, takozvana suptilna hrana, moţe biti prirodna ili neprirodna, zdrava hrana ili nezdrava
hrana. Bili mi toga svesni ili ne, naš organizam i celo naše biće ima usaĊenu teţnju da se hrani
zdravo - na spoljašnjem fiziĉkom i unutrašnjem duhovnom nivou. Te suptilne nagoveštaje
koji dopiru iz unutrašnjosti našeg bića godinama moţemo nesvesno da prenebregavamo, ili
ĉak da ih namerno ignorišemo. Ali, tada ćemo se suoĉiti sa posledicom narušavanja prirodnog
zakona, koja se ispoljava kroz opšte nezadovoljstvo, osećaj frustracije, bolest i prevremeno
starenje i propadanje organizma.
Hrana kojom se napajaju naša spoljašnja ĉula, veoma je vaţna i
treba izabrati prostor i okruţenje koje će nam omogućiti prirodno
ţivljenje. Gradska vreva i guţva naseljenih mesta predstavlja,
zapravo, neprirodno boravište. Sveţ vazduh, vibracija nezagaĊene
prirodne okoline, planine i predeli blizu mora, jezera ili reka, mesta
gde postoji mnogo parkova, prostranih polja, gde vlada mir i tišina,
predstavljaju idealno boravište za ĉoveka.
Izbor umetnosti, lepote, harmonije i mira kao trajne ţivotne orijentacije, kako pojedinca, tako
i društva u celini, omogućava razvoj ĉovekovog unutrašnjeg bogatstva i vodi ka tome da
savršeno zdravlje i produţenje ţivotnog veka postanu realnost.
Liĉni izbor u smislu moralnosti ţivljenja, ţivljenja u skladu sa istinom, ima velikog uticaja na
duhovno stanje pojedinca, koje uslovljava i opšte zdravstveno stanje. NepovreĊivanje drugih,
istinoljubivost, poštenje i odsustvo pohlepe, spoljašnja i unutrašnja ĉistota, (ĉistota tela i
uma), osećaj zahvalnosti i zadovoljstva onim što smo dobili od ţivota, u stanju je da nas uĉini
da postanemo istinski zdravo biće.
Bavljenje duhovnim ţivotom i rasterećenje od dogmi i predrasuda širi naše vidike, povećava
toleranciju i poboljšava komunikaciju sa okolinom. Svest da smo mi ti koji biramo i
odluĉujemo u kakvim okolnostima ţivimo i naše neprekidno opredeljenje za pozitivno,
odreĊuje i naše okruţenje, uslove u kojima radimo i u najširem smislu moralni, socijalni i
politiĉki okvir u kome obitavamo.
Zapravo, koren svih bolesti leţi u psihiĉkom stanju pojedinca, u njegovoj izloţenosti stresnim
situacijama koje izaziva uzimanje duhovno nezdrave hrane. Najvaţnije je imati svest da mi to
moţemo promeniti i da od nas, samo od nas, zavisi sve što nas okruţuje.
Odstranjivanje svih negativnih misli i osećanja iz našeg sistema (laţ, mrţnja, zavist, pakost,
podlost, dvoliĉnost, strah, depresija), koji su ustvari nezdrava hrana za naš duh, i svesno
razvijanje plemenitih misli i osobina, kao što su nesebiĉnost, sluţenje drugim ljudima,
dobrodušnost, spokojstvo, hrabrost, radost i dobro raspoloţenje – koji su ustvari zdrava hrana
za naš duh, mogu postati istinski kljuĉ celokupnog našeg zdravlja i radost ţivljenja.
Pokušajte da uz punu svest i veru, zdrava ishrana postane vaša svakodnevnica i princip
zdravog ţivota u celini. Promenite svoje navike i unesete novinu u svoje ţivljenje. Bićete
iznenaĊeni koliko radosti, spontanosti i zadovoljstva moţe doneti poklanjanje paţnje
sopstvenom biću, kako na fiziĉkom, tako i na duhovnom, psihološkom i mentalnom nivou.
Prirodni ciklusi korišćenja hrane u organizmu
Uzimanje što laganije hrane, odnosno hrane za koju je potreban kraći probavni period, od
velikog je znaĉaja ako se ţelimo pravilno i zdravo hraniti. Prerada hrane u ţelucu traje od 1
do 5 ĉasova, zavisno od vrste hrane. Lako svarljiva hrana preradi se za 1 do 3 sata (pirinaĉ,
voće, većina povrća, mleko, prţena jaja); dok je za varanje hleba, kuvanog krompira, maslaca,
sira, kuvanih jaja, kiselog kupusa, mesa i ribe, neophodno od 3 do 5 sati. Varenje u crevima
traje od 15 do 24 sata.
Hranu koja nije potpuno probavljena teško je izbaciti iz organizma, što dovodi do usporavanja
metabolizma, gojaznosti i stvaranja toksiĉnosti. Opseţna istraţivanja su potvrdila da je
osnovni kljuĉ zdravog organizma i zadrţavanja optimalne teţine upravo redovno izbacivanje i
oslobaĊanje od toksiĉnih otpadnih materija. Da bismo to postigli, ishranu treba prilagoditi
biološkim procesima funkcionisanja organizma, odnosno prirodnim telesnim dnevnim
ciklusima:
U periodu uzimanja hrane preporuĉuje se uzimanje voća i sokova najmanje 30 minuta pre
ostale hrane (nikad neposredno nakon obroka), kako se hrana u ţelucu ne bi mešala. Mešanje
hrane sa voćem dovodi do fermentacije, kojom se gube hranljive materije, i oteţava se i
usporava probava. Nakon voća, najbolje je uzeti koktel sokova od sveţeg povrća - šargarepa,
cvekla, peršun, celer, kupus, karfiol, keleraba, malo parĉe sirovog krompira (posebno je vaţno
ne kombinovati ga sa voćem). Nakon 10 minuta od uzimanja sokova sledi sveza salata, a
zatim pravilno kombinovano jelo. Nepravilno kombinovanje hrane dovodi do poremećaja
ciklusa asimilacije i eliminacije. Kada se hrana pravilno kombinuje, organizam moţe da je
potpuno razgradi, apsorbuje i iskoristi sve hranljive materije.
Svaka hrana koja nije voće ili povrće naziva se koncentrisana hrana. Koncentrisana hrana se
ne treba uzimati istovremeno, jer to oteţava njenu probavu. Na primer: hleb (po mogućstvu
prepeĉen i napravljen od integralnih ţitarica) ne treba kombinovati sa krompirom, pirinĉem,
pasuljem, graškom, boranijom, testeninama, jajima, mlekom i sirevima, niti ove namirnice
meĊusobno treba mešati. Svaka od ovih namirnica moţe se kombinovati sa masnoćama (gi-
preĉišćeni puter, hladno ceĊena ulja, maslac, puteri od semenki, suncokret, bundeva, susam,
kikiriki) i sirovim ili barenim povrćem (salate, variva). Preporuĉuje se zamena sirćeta
limunovim sokom ili voćnim i jabukovim sirćetom.
Uzimanje orašastog voća (badem, lešnik, orah, kikiriki, indijski orah) i semenki (susam,
bundeva, suncokret, lan, leblebija, kajsija, seme bora) veoma je vaţno u pravilnoj i zdravoj
ishrani. Ova hrana je prebogata mineralima, vitaminima, belanĉevinama, ugljenim hidratima i
mastima, a dovoljno je uzimati dva do tri puta nedeljno po polovinu šolje. Na primer: 100 g
susama sadrţi 630 mg kalcijuma, badema 282 mg, oraha 186 mg, a suncokreta 140 mg.
Istovremeno 100 g mleka sadrţi 100 mg, dok razni sirevi od 250 - 850 mg, a peršunov list 245
mg kalcijuma.
Prihvatanje ovih principa, a posebno njihova praktiĉna primena, zaposlenom ĉoveku se ĉine
nemogućim. Zbog dugogodišnjih navika i neprilagoĊenosti ĉitavog društvenog sistema
ishrane ovakvim shvatanjima, teško je odluĉiti da se u ishrani nešto bitnije promeni. Na to
nas, uglavnom, primoravaju zdravstveni problemi - naroĉito kada je zvaniĉna medicina
nemoćna, pa u pomoć pozivamo prirodan naĉin leĉenja i tzv. alternativnu medicinu. MeĊutim,
uz dobru volju i istrajnost, posebno u poĉetnom periodu, i organizaciju pripreme zdrave
hrane, doći ćete do izvanrednih rezultata. Za poĉetak, preporuĉuje se da to pokušate u toku
vikenda, kada više vremena moţete posvetiti pripremanju hrane, kada ste opušteni i
zadovoljni i kada vas ne pritiskaju ĉasovnik i dnevne brige.
Cilj prelaska na ovakav naĉin ishrane jeste i konzumiranje namirnica u sirovom stanju, koje
omogućava stvaranje veće koliĉine energije u organizmu. PreraĊena hrana kuvanjem,
prţenjem, peĉenjem i si. gubi svoja prirodna svojstva i potrebna je veća koliĉina hrane da bi
se zadovoljile dnevne potrebe organizma.
Probajte nešto novo i neobiĉno; sigurno će vam se barem delimiĉno (ako ne i u celini) dopasti,
jer efekti su vidljivi već nakon nedelju dana: osećaćete se lakši, vedriji, dinamiĉniji i
kreativniji. Kada jednom uspostavite sistem unošenja sirove, sveţe i pravilno kombinovane
hrane, primetićete veliku uštedu u vremenu potrebnom za pripremanje i smanjenju koliĉine
hrane neophodne organizmu.
Biološki kvalitet hrane
Bioenergetska vrednost hrane zavisi, pre svega, od porekla proizvodnje namirnica (ekološki
ili konvencionalni naĉin proizvodnje), zatim, samog kvaliteta (vrsta, sorta) i sveţine
namirnica (što zavisi od naĉina ĉuvanja i lagerovanja i od vremenskog razmaka izmeĊu branja
i korišćenja).
Ekološka hrana ima neuporedivo veću biološku vrednost u odnosu na namirnice proizvedene
na konvencionalan naĉin; veći sadrţaj suve materije, nije
veštaĉki naduvana vodom i u sebi sadrţi veći procenat
vitamina i biološki aktivnih materija uz znatno niţi sadrţaj
nitrata (koji su izazivaĉi kancera); duţe odrţava sveţinu i
sastav i moţe se lakše lagerovati. Na primer, ekološki
proizveden paradajz sadrţi 8-10% suve materije, dok hemijski
4-5% i u friţideru ostaje sveţ duţe od nedelju dana, dok
hemijski svega 2-3 dana. To znaĉi da ekološka hrana ima
visoku nutritivnu i bioenergetsku vrednost; ne sadrţi štetne
materije po naše zdravlje i daje organizmu snagu, sveţinu, ima drugaĉiji ukus i izgled.
Metoda osetljive kristalizacije na slikovit naĉin prikazuje ţivotnu snagu u ţivim organizmima.
Prema ovom metodu po rasporedu kristala, koji obrazuje svaki ţivi organizam, mogu se
utvrditi poreklo proizvodnje i biološki kvalitet namirnica. Tako, kod namirnica ekološke
proizvodnje kristali su izraţajni, vidljivi i njihov raspored je pravilan i obrazuje harmoniĉnu,
prepoznatljivu sliku (jer se kristali grupišu po odreĊenom redu i prema centru), dok je kod
hemijske proizvodnje taj raspored haotiĉan i nepravilan, kristali su slabi, jedva vidljivi i ne
postoji nikakav red. To znaĉi da u prvom sluĉaju postoji odreĊena snaga koja je sposobna da
kristale grupiše i usmeri, dok u drugom te snage nema. To je upravo snaga koja i ljudskom
organizmu daje ţivotnu energiju i sposobnost rasta, razvoja i odrţava i prirodni imunitet i
otpornosti na bolesti.
Prirodno proizvedena hrana ima svoje vidljive znake. Pre svega, njena boja je prirodnija,
namirnice imaju odreĊenu kvalitetnu tvrdoću (a ne naduvenost vodom), nepravilnijeg su
oblika, a ponekad vidite i tragove crvića. Na primer, šargarepu ćete prepoznati tako što joj je
boja tamnija, a srĉika u sredini uţa. Ukoliko je probate ima slaĊi, prirodniji ukus.
Postoji jedna namirnica koju mi uzimamo zdravo za gotovo, ali ĉija vaţnost nadilazi vaţnost
svih drugih. To je obiĉna, ĉista voda, koju neki prezrivo nazivaju "ĉesmovaĉa". Ali, imajte u
vidu da ĉovek moţe da gladuje 40 dana, pa je ĉak bilo eksperimenata i sa 100 dana
gladovanja, ali bez vode ne moţe da izdrţi ni 10 dana.
Da bismo izbegli ove nevolje, potrebno je da ustanovimo svesnu disciplinu da pijemo 2 litra
ili 8 obiĉnih ĉaša vode dnevno, ĉak i ako mislimo da nismo ţedni.
Naravno, ĉista izvorska voda bi bila najbolji izbor - kad bi nam bila dostupna. Na nesreću, u
savremenim uslovima ţivota ona to nije. Flaširana voda, ĉak i ako potiĉe iz najĉistijih izvora,
ima veštaĉki ukus, koji joj daje sama ambalaţa. Sa tim ukusom u nju, naţalost, dospevaju i
makromolekuli plastike, što nije zdravo. Zato preporuĉujem da ipak koristite vodu iz ĉesme,
ali filtriranu ili struktuiranu na takav naĉin da je to ĉini znatno zdravijom. Jedan od naĉina
struktuiranja je zaleĊivanje i ponovno odleĊivanje, uz odlivanje odreĊene porcije vode u kojoj
su se zadrţale štetne materije.
Drugi naĉin, koji moţda više odgovara mentalitetu savremenog ĉoveka koji nema uvek
vremena da sprovodi dugotrajnije procedure, jeste se koriste impulsni magnetizatori, koji se
jednostavno postave na slavinu i strukturišu vodu na isti naĉin kao da je bila zaleĊena i
ponovo odleĊena. Jedan od proverenih je Ojas polarizator vode švajcarske firme Sovana, i
veoma je zadovoljavajuć, jer menja i kvalitet i ukus obiĉne vode iz ĉesme - naravno, nabolje.
Vitamini i minerali
Voće i povrće treba dobro oprati pre nego što pristupimo njegovoj daljoj obradi - ljuštenju,
seĉenju, kuvanju i sliĉno.
Prilikom seĉenja i guljenja voća i povrća treba upotrebiti oštar noţ, jer prilikom nagnjeĉenja
tkiva dolazi do uništavanja vitamina A i C.
Voće i povrće treba uzimati što više u sirovom stanju, u obliku salata, koje treba pripremati
neposredno pred jelo, jer iseĉeno voće i povrće stajanjem gubi vitamine.
Ne bacajte spoljašnje, grubo, lišće zelene salate, jer je bogatije vitaminima, kalcijumom i
gvoţĊem nego unutrašnje.
Seckani peršunov list i celerov list dodati jelu (posebno supama i ĉorbama) kada prestane da
vri i kad se skine sa vatre, da se ne bi uništili vitamini.
Pre dinstanja luka ne zagrevati ulje, već u hladno dodati iseckan luk i malo vode, koju treba
postepeno dolivati dok luk ne omekša. Voće i povrće treba odmah po kupovini pohraniti u
friţider, jer toplota utiĉe na dehidraciju i gubljenje sveţine.
Bolje je koristiti zamrznuto nego konzervirano ili od stajanja uvelo voće i povrće.
Zamrzavanjem ono zadrţava hranljive sastojke i energetsku vrednost koja je postojala u
momentu zamrzavanja.Prilikom kuvanja ne treba prethodno odmrzavati namirnice, već ih
naliti hladnom vodom i postepeno zagrevati.
Prilikom kuvanja koristiti što manje vode, slabiju temperaturu i kuvati hranu što je moguće
kraće. Poţeljno je koristiti AMC, ZEPTER ili neko sliĉno posuĊe od nerĊajućeg ĉelika ili
emajla sa duplim dnom. Kuvanje u teflonskim, bakarnim i gvozdenim posudama uništava
odreĊene minerale i vitamine.
Ne bacajte vodu u kojoj ste kuvali povrće; iskoristite je za pripremanje supe, sosova, napitaka.
Korišćenje sode bikarbone prilikom kuvanja povrća nije poţeljno, jer uništava vitamin B1 i
vitamin C. Pripremajte i kuvajte hranu istog dana kada je i uzimate, jer nakon 48 ĉasova
kuvana hrana gubi svoju bioenergetsku vrednost.
Dok pripremate hranu, budite u molitvi ili posvećenom, meditativnom stanju svesti,
raspoloţeni i srećni, jer će se tako pridodati najveća koliĉina ljubavi u jelo koje pravite. Kaţe
se – Ljubav je najvaţniji zaĉin i bez tog zaĉina ni jedno jelo nema dobar ukus.
Visok procenat sloţenih ugljenih hidrata svrstava povrće u energetski visoko kvalitetnu hranu,
a enzimi, vitamini, minerali i belanĉevine od povrća ĉine graditelja ćelija odgovornog za
obnovu organizma.
Paradajz je stigao u Evropu tek nakon otkrića Amerike. Spada meĊu biološki najvrednije
povrtne biljke. Ima izuzetno visok procenat vode, zatim vitamina i
minerala, posebno vit C (kao limun i pomorandţa) i karotina koji
stvara vit A, kao i vit B, E, K, PP. Bogat je mineralima i u svom
sastavu ima kalijum (250-300 mg), natrijum, magnezijum, kalcijum i
gvoţĊe. Poznat je po maloj kaloriĉnoj vrednosti, moţe se uzimati u
svako doba i kombinovati sa svakom hranom.
Krastavac je korišćen još pre 5000 godina na Himalajima. Izuzetno je bogat vitaminima i
mineralima (oko 400 mg), naroćito sadrţi kalijum (141 mg), zatim,
kalcijum, fosfor, natrijum, jod, mangan i gvoţĊe.
Ima izuzetno visok sastav vode (95%) i zbog toga krastavac spada u
hranu najmanje energetske vrednosti, ali je zbog minerala i vitamina
izuzetno lekovit.
U ishrani ga je najbolje koristiti u sirovom ili ukiseljenom stanju, jer kuvanjem gubi svoja
najvrednija svojstva. Štetan je ako se prţi ili dinsta na masti ili ulju.
Lekovita svojstva kupusa: leĉi ĉir na ţelucu (procediti i piti sok), kao i ĉir na
dvanaestopalaĉnom crevu. Spreĉava skorbut, leĉi hroniĉni zatvor, jaĉa odbrambeni
mehanizam organizma, leĉi reumu, malokrvnost, plućne bolesti, artritis, proširene vene,
deluje antiseptiĉno. Posebno su delotvorne obloge od zagrejanih listova kupusa protiv
glavobolje, išijasa, rana, ĉireva, upala, opekotina, reume, uboda insekata. Raso se koristi kao
lek za zastareli kašalj, kao preventiva za manjak kiseline u ţelucu, kao i za jaĉanje sluha.
Paprika je stigla u Evropu iz Juţne Amerike, a zbog svojih izuzetnih svojstava poznata je i
kao hrana i kao lek, a koristi se i kao zaĉin. Crvena
paprika je bogatija hranljivim sastojcima od zelene
paprike. Pored visokog sastava minerala (700 mg) i
vitamina, bogata je ugljenim hidratima (8%),
belanĉevinama i mastima.
Lekovita svojstva paprike: Protiv ateroskleroze, upale grla i raznih upala koţe, opadanja kose,
groznice, poboljšava probavu, širi kapilare, otvara apetit i otklanja mamurluk.
Šargarepa spada u najlekovitije povrće, praktiĉno predstavlja pravu malu prirodnu apoteku.
Najvredniji sastojak šargarepe jeste karotin, koji stvara provitamin A - sadrţi ga najviše od
sveg povrća. Pored karotina, bogata je mineralima i vitaminima, a u svom sastavu ima
eteriĉna ulja, belanĉevine, celulozu, skrob i šećer, jabuĉnu
kiselinu i panteonsku kiselinu, pektinom, sluz, fitosterinom,
glutaminom, galaktanom, inozitolom, pentozanom, kalijum i
ostale mineralime. Od vitamina su najviše zastupljeni vitamini
B grupe, vitamini D grupe, vitamini PP grupe, vitamini E grupe
i vitamini H grupe.
Da bi se saĉuvali svi hranljivi sastojci ne treba je guliti, već je dobro oprati ĉetkicom za
povrće.
Cvekla je najzdravija kad se uzima kao sok. Od 1 kg cvekle dobije se 700 g soka. Veoma je
ukusan kada se sa njim iskombinuje šargarepa, celer, peršun i limun.
Celer se koristio još u starom Egiptu. Danas je poznat kao hrana, zaĉin
i lek. Koristi se i koren i list. Veoma je bogat jer sadrţi limonen,
eteriĉna ulja, masna ulja, kao i apin, asparagin, kolin, tirozin,
pentosan, šećer i masti. Pored toga, sadrţi i belanĉevine, ugljene
hidrate, celulozu, kalcijum, natrijum (77 mg), kalijum (321 mg),
fosfor (80 mg).
Lekovita svojstva celera: Koristi se kao lek za astmu, lek za nerve, lek
za mokraćne puteve, lek za katar pluća, lek za bubrege, lek za reumu i
lek za giht. Spreĉava probavne smetnje, pospešuje razmenu materija,
poboljšava apetit, jaĉa ţeludac, reguliše varenje, koristi se i kao diuretik (ĉaj).
Crni luk je poreklom iz Azije, a rasprostranjen je po ĉitavom svetu. Pored vitamina i minerala,
izuzetno je bogat ugljenim hidratima (9,6 g). Od
mineralnih soli najviše sadrţi kalijum (175 mg) i
sumpor, a od vitamina B1, B2, C, E, H, K, P, karotina
(provitamin A). Pored toga, sadrţi glikozid, eteriĉna
ulja, u njemu se nalaze biljni hormoni sliĉni insulinu i
bakterostatici.
Lekovita svojstva crnog luka: Sniţava visok krvni pritisak, jaĉa srce, reguliše šećer u krvi,
otklanja nervozu i nesanicu, olakšava iskašljavanje, pomaţe kod varenja, lek je za upalu
krajnika i promuklost, spreĉava zgrušavanje krvi, opadanje kose, sniţava visoku temperaturu,
deluje kao diuretik.
Beli luk potiĉe iz centralne Azije. Za Stare Egipćane je beli luk sveta biljka, za Kineze je
izuzetno lekovita biljka, a Persijanci su ga preporuĉivali kao lek za poboljšanje cirkulacije.
Bogat mineralima (kalcijum, sumpor, fosfor, gvoţĊe), ugljenim
hidratima (27,5 g ), u sebi sadrţi sumporna eteriĉna ulja, alicin,
azotne materije, alin, fermente i vitamine doprinosi
popularnom nazivu "prirodni antibiotik".
Lekovita svojstva pasulja: pomaţe kod leĉenja šećerne bolesti, upale bubrega, upale
mokraćnih kanala, bolesti uha, glavobolje, ĉireva, krvarenja iz nosa, besnila i svraba.
Integralne ţitarice
Ĉovek je odvajkada u svojoj ishrani koristio celo zrno ţitarica. Tek je moderna tehnologija i
otkriće ĉeliĉnih valjaka za preradu pšenice (1830. godine) zamenilo klasiĉne kamene mlinove
i dovelo do masovne proizvodnje belog brašna. Odbacujući celo zrno i orijentišući se
iskljuĉivo na beli hleb i peciva savremeno ĉoveĉanstvo je postepeno potisnulo i iz svoje
ishrane odbacilo ostale, izuzetno vredne ţitarice: raţ, heljdu, proso, jeĉam, ovas (zob), pa ĉak
i kukuruz.
Sadrţaj ugljenih hidrata u celom zrnu većine ţitarica prelazi 70%, belanĉevina od 10-17%,
masti od 1,5-10%, vitamina i minerala do 2%, a visok je sadrţaj i celuloznih vlakana i amino
kiselina.
Pšenica je danas u svetu najvaţnija od svih ţitarica, jer se najviše koristi za proizvodnju hleba,
peciva i ostalih proizvoda od brašna. Poreklom je iz jugozapadne Azije.
Ono što pšenicu stavlja u prvi plan jesu njena biološka i pekarska svojstva. Iako su neke od
ţitarica po svojoj nutritivnoj vrednosti iznad pšenice, ona preovladava upravo zbog prednosti
koje ima prilikom mešenja hleba i peciva.
Celo zrno pšenice sadrţi 70,7% uglejnih hidrata, 10,2% belanĉevina, oko 2% masti, 1,7%
minerala, vitamine B, E, D, K i provitamin A (koji se od svih ţitarica nalazi jedino u pšenici).
Od minerala najviše sadrţi fosfor (50%) i kalijum (20-30%), zatim gvozde, magnezijum i
kalcijum. Posebnu vrednost imaju pšeniĉni škrob i pšeniĉne klice.
Lekovita svojstva pšenice: Jaĉa imunitet, pospešuje rast i razvoj organizma, protiv
iscrpljenosti i neraspoloţenja, reguliše probavu, leĉi osip, lišaj i upalu koţe, protiv upale grla i
kašlja, trovanja i bolova, srĉanih oboljenja i protiv preranog starenja.
Raţ je ţitarica koja se vekovima takmiĉila za prevlast u proizvodnji hleba sa pšenicom, iako
nije ni pribliţno rasprostranjena i korišćena kao pšenica. MeĊutim, raţ je po svojim
botaniĉkim i pekarskim karakteristikama najsliĉnija pšenici (zrno, klas, stabljika, belanĉevine
koje sadrţe gluten - lepak). Raţ je pored pšenice i kukuruza, jedina ţitarica koja nema omotaĉ
oko zrna (pleva) i moţe se koristiti u ishrani u prirodnom obliku, bez dodatne tehnološke
obrade. Raţ potiĉe iz zapadne Azije, taĉnije Zakavkazja.
Sadrţaj ugljenih hidrata u raţi je 74%, belanĉevina 9,3%, masti 1,8%, minerala 1,8% (meĊu
kojima najviše sadrţi kalijum, fosfor, magnezijum, gvoţĊe, kalcijum, natrijum, sumpor i
mangan), vitamine, posebno grupe vitamin B. Raţ je nešto kaloriĉnija od pšenice - 100 g raţi
sadrţi 349 kalorija.
Lekovita svojstva raži: Protiv šećerne bolesti, anemije, bazetove bolesti, tegoba u klimaksu,
migrene, zatvora, za poboljšanje krvi i nervnog sistema.
Jeĉam (geršla) se nepravedno smatra sirotinjskom hranom. Po biološkim vrednostima je
zdraviji od pšenice, jer ima izuzetna lekovita svojstva. Spada u jednu od najstarijih ţitarica,
poznat je još u kamenom dobu, a tragovi kulture jeĉma pronaĊeni su u podruĉju Tigra i
Eufrata, dolini Nila i švajcarskim jezerima. Posebno je cenjen u staroj Grĉkoj, gde ga smatraju
darom boginje Demetre - "Majke ţita". Savremena nauka je utvrdila da jeĉam ima ĉak 35%
nezasićenih masnih kiselina, koje smanjuju holesterol u krvi, što jeĉmu polako vraća
izgubljene pozicije iz drevne prošlosti. Prirodni jeĉmeni slad izvanredan je zaslaĊivaĉ i
odliĉna zamena za šećer. Jeĉam se takoĊe veoma koristi za proizvodnju piva.
Sadrţaj ugljenih hidrata u jeĉmu je veći nego kod pšenice 73,4%, belanĉevina 11%, masti
1,8%, a veoma je bogat i mineralima (kalijum, fosfor, magnezijum, kalcijum, natrijum,
sumpor, gvoţĊe, bakar, cink, jod) i vitaminima, posebno vitamin B 12 i vitamin E, kojih ima
više nego u ostalim ţitaricama, kao i vitamin A i D.
Lekovita svojstva ječma: Smanjuje holesterol, jaĉa organizam, protiv starenja, avitaminoze,
gojaznosti, neurastenije, bolesti krvnih sudova, grĉeva u nogama, reume, išijasa, bolesti
ţeluca i grla.
Ovas ili Zob je poreklom iz Azije i, mada spada u najlekovitiju ţitaricu, više sluţi za stoĉnu
nego za ljudsku ishranu, posebno za ishranu konja. Poslednjih godina u ljudskoj ishrani su
popularne zobene pahuljice, koje su izuzetno hranljive, jer su u njima saĉuvani svi prirodni
sastojci zrna.
Zbog visoke sadrţine minerala, posebno kalcijuma, fosfora, joda, kalijuma, gvoţĊa, cinka,
bakra, mangana, magnezijuma, natrijuma, sumpora, fluora, vitamina grupe B, K, H, E i
karotina (provitamin A) i aminokiselina, kojima se podstiĉe rast i stvaranje crvenih krvnih
zrnaca, ovas je više lek nego hrana. Poznat je po visokom sadrţaju lako svarljivih
belanĉevina, ĉak 95% od ukupnih blanĉevina i preko 20 esencijalnih aminokiselina, ĉiji je
sastav daleko najpovoljniji u odnosu na ostale ţitarice. TakoĊe sadrţi 7% masti bez
holesterola.
Lekovita svojstva Ovsa ili Zobi: proĉišćava krv, leĉi šećernu bolest, ţuĉ, jetru, leukemiju,
gangrenu, bubrege, mokraćni mehur i kanale, razne upale, slezinu, jajnike, matericu. Kašom
od zobenih pahuljica uspešno se leĉi karijes, a ĉaj od zobi leĉi ţeludaĉne probleme i probleme
unutrašnjih organa.
Kukuruz potiĉe iz Meksika, gde je uzgajan 4500 godina pre naše ere. To je jedina biljka kojoj
do danas nije pronaĊen prirodni, divlji oblik. Nekada je bio jedna od osnovnih ţitarica u
ljudskoj ishrani, da bi ga degradirali u stoĉnu hranu. Poslednjih decenija se sve više koristi i u
ljudskoj ishrani, posebno kao instant brašno, pahuljice, klice, zrno u limenkama. Zrno
kukuruza je bogato ugljenim hidratima, skrobom, šećerom i belanĉevinama - proteinima. Ulje
od kukuruza je bogato linolenskom kiselinom, fitosterinom i vitaminom E. Od kukuruznog
skroba dobija se groţĊani šećer. Kukuruzna svila sadrţi hlorofil, fosfornu kiselinu, vitamin K,
tanin, eteriĉna ulja, šećer, enzime, silicilnu kiselinu, kalijevu so i kalcijumovu so i veoma je
cenjena u narodnoj medicini.
Lekovita svojstva kukuruza: sniţava krvni pritisak, pomaţe kod oboljenja krvnih sudova, za
leĉenje dijabetisa, srĉanih oboljenja, odstranjuje kamenac iz bubrega, bolesti mokraćnih
puteva, kašalj, rahitis, bolove u kiĉmi, arteriosklerozu, katarakt pluća, razne upale.
Heljda je poreklom iz Azije, ali i pored izuzetno visoke hranljivosti vrlo malo se koristi u
ishrani.
Bogata je ugljenim hidratima 72,9%, belanĉevinama 11,7%, biljnim uljem 2,4%, mineralima,
posebno kalijumom (448 mg), fosforom (282 mg) i kalcijumom (114 mg), a ima i gvozdja,
natrijuma i magnezijuma. Spada u lako svarljive namirnice i pored visoke energetske
sadrţine. TakoĊe ima skoro sve vitamine B grupe i znaĉajne koliĉine nijacina. Veoma je
kaloriĉna - 100 g jestivog dela zrna sadrţi 335 kalorija.
Zbog svojih botaniĉkih svojstava heljda se koristi i u proizvodnji meda. Heljda na jednoj
stabljici ima i do 2000 krupnih, mirisnih, cvetova razliĉitih boja, pa je vrlo omiljena kod
pĉela. Heljdin med je izuzetno cenjen.
Lekovita svojstva heljde: jaĉa otpornost kapilara i utiĉe na sniţavanje visokog krvnog
pritiska, spreĉava krvarenje, pomaţe kod bolesti ţeluca, parazitskih oboljenja, bolesti koţe i
proliva.
Proso je praistorijska kultura, poznata iz mlaĊeg kamenog doba, kada se koristio kao glavna
hrana većine stanovništva i kao lek. Potiĉe iz severne Indije, a danas se u celom svetu smatra
sirotinjskom hranom. Pored toga što spada u lekovite biljke, on je i dijetalna namirnica, lako
se vari i posebno ga treba uzimati u ishrani ako je zdravlje već narušeno, posebno se
preporuĉuje starijim osobama. U ishrani se koristi oljušten proso, jer mu ljuska nije svarljiva
zbog visokog procenta celuloze (53%). Kao i kod većine integralnih ţitarica biološka vrednost
prosa je izuzetno visoka: ugljeni hidrati ĉine 73%, belanĉevine 10%, masti 3%, minerali
2,5%, od kojih najviše ima kalijuma, fosfora i magnezijuma, a i gvozdja, kalcijuma i joda.
Kaloriĉna vrednost je znatna - 100 g prosa ima 327 kalorija. Pored hranljivih sastojaka, lako
se priprema i veoma je ukusno.
Orah potiĉe sa Mediterana. Jezgro sadrţi 55-65% ulja, 15% belanĉevina, 15% ugljenih
hidrata. Bogat je kalijumom, magnezijumom, fosforom, gvoţĊem, vitaminima B i C.
Nedozreli plod je izuzetno bogat vitaminom C, a list se koristi za pripremu lekovitih ĉajeva.
Lekovita svojstva oraha: Proĉišćava krv, leĉi plućne bolesti, katar creva, upalu sluzokoţe
oĉiju, uništava crevne parazite, jaĉa vid.
Lešnik je pored oraha energetski najvrednija namirnica. Jezgro sadrţi 60% ulja, 15%
belanĉevina, 10% ugljenih hidrata, 4 mg gvoţĊa, kalijum, kalcijum, vitamine B i vitamine E.
Lekovita svojstva lešnika: Protiv ţutice, proširenih vena, upale pluća, niskog krvnog pritiska,
proliva, hemoroida, za izbacivanje toksina iz organizma. Rese sa leske se koriste za pripremu
lekovitog ĉaja.
Badem potiĉe iz Azije, a najviše uspeva na Sredozemlju. Postoje slatki badem i gorki badem,
s tim što je gorki badem otrovan. U 100 g badema sadrţano je 20% belanĉevina, 50% lipida,
17% glicida, zatim kalijum, fosfor, kalcijum, gvoţĊe, vitamin B3 (PP).
Lekovita svojstva badema: Protiv ĉira na ţelucu i gorušice, nervnog zamora, bolesti creva,
holesterola, srĉanih oboljenja, za normalizaciju krvnog pritiska. Dosta se koristi u kozmetici i
farmaceutskoj industriji.
Golica je seme posebne vrste bundeve koje nema ljusku. Moţe se konzumirati sirovo, sušeno
ili peĉeno. Golica sadrţi belanĉevine (40%), nezasićene masne kiseline (40%), kalcijum,
fosfor, gvoţĊe, pektin, linoleinsku (ulje sadrţi 45%), oleinsku i steorinsku kiselinu, 90 mg E
vitamina.
Lekovita svojstva golice: leĉi prostatu, pospešuje pravilno luĉenje hormona, antioksidans, u
narodu za isterivanje pantljiĉare. Sivozelenu pokoţicu ne treba bacati jer je najlekovitija.
Suncokret su koristili još ameriĉki Indijanci. Sadrţi 24% belanĉevina, 20% ugljenih hidrata,
47,3% ulja, zatim, fosfor, kalcijum, gvoţĊe, jod, kalijum, cink, magnezijum, niacin, vitamine
A, D, E (80mg), B3 (PP) i vitamin B12.
Susam je izuzetno bogat kalcijumom i gvoţĊem. Koristi se seme, koje je bledo ţute boje kao
dodatak jelima, proizvodima od testa, poslasticama. Posebno se koristi u orijentalnoj kuhinji.
Izuzetnu aromu ima ako se malo proprţi na tihoj vatri. Pored belog, postoje i braon i crni
susam.
Lekovita svojstva susama: Ako vam nedostaje kalcijum moţete potopiti jednu supenu kašiku
susama sa 0,5 dcl jogurta i ostaviti tokom noći. Ujutro pojesti na tašte.
Taan je susamov proizvod koji se koristi za pripremu alve, raznih kolaĉa, preliva za salate i
sliĉno.
Gomasio je zaĉin koji se priprema od susama i morske soli. Susam se dobro opere i preprţi na
dobro zagrejanom suvom tiganju, na tihoj vatri. So se odvojeno preprţi i kada se ohladi doda
se susamu. Masa se gnjeĉi tuĉkom u specijalnoj suribaĉi posudi ili avanu.
Lekovita svojstva gomasia: ublaţava zamor, jaĉa nervni sistem, jaĉa imuni sistem, protiv
glavobolja, muĉnine, povraćanja, morske bolesti.
Laneno seme je jedan od najvećih izvora prirodnog lignina i omega 3 masnih kiselina, pa
stoga ima antikancerogeno svojstvo, prirodni je razreĊivaĉ krvi i preventivno deluje na pojavu
kardiovaskularnih oboljenja, visokog holesterola i triglicerida, moţdanog udara, tromboze,
psorijaze, artritisa, protiv kamena u bubrezima i kamena u ţuĉi (kašiĉicu sirovog semena
ţvakati 30 minuta ujutro na tašte), protiv zatvora (potopiti seme u mlakoj vodi koja je
prokuvana i ohlaĊena i ostaviti da odstoji 6 ĉasova; pojesti ĉitavu masu uveĉe pred spavanje).
Najšira primena je kao dodatak hlebu i pecivima od integralnih ţitarica.
Lekovita svojstva lenenog semena: deluje kao laksativ, za iskašljavanje, protiv nadimanja i
zvatvora, pomaţe leĉenju astme i hroniĉnog kašlja.
Mnogima je problem kako da sami ispeku kikiriki, a da ga ne pregore ili ne presole i sliĉno.
Stavite V2 kg kikirikija u pleh. Poprskajte ga sa malo vode i malo protrljajte prstima. Kikiriki
ne treba da bude natopljen, već samo malo pokvašen. Posoliti ga sitnom morskom solju i
ponovo protrljati prstima. Ponovo još malo posoliti. Zagrejati rernu na 220°C i ubaciti pleh.
Smanjiti na 200°C i peći 15 min. Iskljuĉiti rernu i proveriti da li je peĉen, ne treba ga mešati.
Obiĉno mu treba još malo, pa ga treba ostaviti u iskljuĉenoj pećnici. Po mirisu moţete znati
kad je gotov, ali ipak proverite. Izvaditi i ohladiti. Sluţiti topao ili ohlaĊen, ne ljuštiti tanku
crvenu opnu, u njoj su vitamini, posebno grupe B.
Ostale semenke se pripremaju sliĉno, s tim što im treba manje vremena da se ispeku
(suncokret, golica, susam). Soja se opere i ostavi preko noći da nabubri. Dobro se procedi i
postupa se kao i sa kikirikijem.
Orasi, badem i lešnik se pokvase i posole i pripremaju kao kikiriki. Lešnik se ne soli, samo se
malo pokvasi. Badem se prvo popari vrelom vodom, ostavi 10-15 minuta i oljušti mu se
koţica. Zatim se posoli i peĉe u rerni kao ostale semenke, ili u šerpi na ringli, uz stalno
mešanje.
Hladno cedjena ulja i namazi
Predstavljaju vaţan deo ishrane, jer masnoće i proteini u ishrani treba da budu zastupljeni do
20%. Veoma je vaţno na koji naĉin su proizvedeni ulja i namazi,
jer se konvencionalnim naĉinom proizvodnje, gde je temperatura
preko 500°C, svi hranljivi sastojci koji se nalaze u semenkama
unište. Kod hladno ceĊenih (nerafinisanih) ulja temperatura ne
prelazi 110°C, što omogućava oĉuvanje nutritivnih i lekovitih
svojstava semenki od kojih se proizvodi. Na primer, 100 g
suncokretovog ulja sadrţi 80 mg vitamina E, dok ista koliĉina
bućinog ulja sadrţi 86 mg E vitamina. E vitamin - tokoferol je
prirodni antioksidans, koji u konvencionalnim uljima ne postoji,
tj. uništen je. Pored toga, ova ulja se koriste u tri puta manjoj
koliĉini i poţeljno ih je upotrebljavaiti više puta, ako se radi o prţenju.
Gi potiĉe iz Indije i prvi put se spominje u starim indijskim tekstovima - ajurvede, koji su stari
više hiljada godina. Ajurveda bi se mogle najkraće definisati kao znanje, mudrost, koje ima
trajnu vrdnost i primenljivo je u svim civilizacijama i vremenskim dobima. To je znanje
celovitog pristupa ţivotu i nastalo je iz meditativne spoznaje indijskih mudraca - rišija,
dolazeći direktno i na nivou kosmiĉke svesti primenjive na materijalni svet. Ajurveda sadrţi
osam osnovnih grana medicine (pedijatriju, dijagnostiku, opštu medicinu, hirurgiju,
ginekologiju, oftamologiju, gerijatriju i otorinolaringologiju), koje su zasnovane na teoriji o
pet osnovnih ţivotnih elemenata: etar, voda, vazduh, vatra i zemlja; zatim na teoriji o došama
(telesnim tipovima): vata, pita i kafa; teoriji o tri male (mokraća, stolica, znoj); teoriji o sedam
dhatua (telesnih tkiva) i o teoriji o ţivotnom trojstvu: telo, um i duhovna svest. Ajurveda
govori o svim aspektima ljudskog ţivota, dajući savete koji su vekovima sluţili svima koji su
teţili skladu, miru, harmoniji i dugoveĉnosti.
Gi je preĉišćeni puter, odnosno puter osloboĊen vode, proteina, zasićenih masnih kiselina,
laktoze i ostalih ĉvrstih komponenti mleka, tako da se gi smatra posnim namazom. Koristi se
kao zamena za ulja i ostale masnoće u svakodnevnom kurvanju, kao namaz umesto putera,
margarina. Veoma je pogodan za prţenje, jer se za razliku od ostalih masnoća ne raspada na
visokim temperaturama i zadrţava svoj prirodni ukus. Rasprostranjena mu je primena u
medicini i kozmetici, jer ima sposobnost da upija lekovita svojstva biljaka i da ih pojaĉava.
Lekovita svojstva Gi -a: balansira višak stomaĉne kiseline, poboljšava probavu, utiĉe na
kvalitet pamćenja i uĉenja, usporava starenje organizma, podiţe celokupan imunološki sistem
organizma. Kod spoljne upotrebe smiruje iritirane sinuse (nanosi se na unutrašnju stranu
nosa), pomešan sa medom zaceljuje rane i smiruje upalne procese i plikove, pomešan sa
biljkama (ruzmarin, kamilica) blagotvoran je prilikom masaţe osetljive koţe.
Gi spada u lako svarljive masnoće i naš organizam ga koristi kao izvor energije, sporo
sagoreva i tako snabdeva organizam energijom tokom ĉitavog dana. Jedna kašiĉica Gi -a (5g)
sadrţi 45 kalorija, 0,0g proteina, 0,0g ugljenih hidrata, 0,0g vlakana.
Smatra se da je rok trajanja Gi -a neograniĉen ukoliko se ĉuva na hladnom mestu, a da sa
godinama njegova nutritivna svojstva rastu i da nakon 20 godina leĉi sve bolesti na svetu.
Soja
Soja potiĉe iz Kine, gde se koristi već preko tri hiljade godina. Zbog izuzetnih sastojaka koje
sadrţi, Kinezi je nazivaju "ĉudotvorno zrno" i "anĊeoska hrana". Soja je najkoncentrisanija
biljna hrana za koju se zna. Izuzetno visok procenat belanĉevina - proteina (43%) ubraja je u
najhranljiviju namirnicu. Radi poreĊenja, to je dva i po puta više od procenta koji sadrţi
juneće meso i 12 puta više od neobranog mleka. Izvanredna je zamena za meso, jer su
belanĉevine koje sadrţi mnogo kvalitetnije i prilagodljivije ljudskom organizmu.
Miso je sojina pasta koja se dobija dugotrajnim procesom fermentacije sojinih zrna, soli i
neke od ţitarica (jeĉma, pirinĉa, pšenice). Proces fermentacije dovodi do potpunog
razgraĊivanja sojinih zrna i ţitarica na hranljive sastojke koji se izuzetno lako i brzo vare.
Bogat je enzimima, ugljenim hidratima, esencijalnim uljima, vitaminima, mineralima,
proteinima i sadrţi 18 aminokiselina meĊu kojima i 8 esencijalnih.
Sazreli miso je obiĉno tamne boje i punog i jakog ukusa i nisu mu potrebni nikakvi dodaci. U
Japanu se proizvode na stotine vrsta misoa, koji imaju razliĉite boje i ukuse, što zavisi od
sastojaka koji se koriste i naĉina proizvodnje.
Miso nije samo hrana, već je i lek, jer ima posebne zdravstvene efekte koji su vekovima
poznati, ne samo u Japanu, već širom sveta. Miso sadrţi visoke koliĉine glikoze koja nam
daje energiju, pa se preporuĉuje kod izuzetnih psihofiziĉkih napora i tokom zime kada
zagreva telo i spreĉava osećaj hladnoće.
Lekovita svojstva miso -a: Bogat je mineralima, što utiĉe na uravnoteţavanje metabolizma.
Sadrţi enzime, koji pomaţu i pospešuju varenje. Miso hrani koţu i krv i ubrzava gradnju tkiva
i ćelija koţe, pa doprinosi lepoti, jaĉa kosu i daje joj sjaj.
Pošto sadrţi linolinsku kiselinu i lecitin, koji rastvara holesterol i omekšava krvne sudove,
spreĉava i ublaţava posledice kardiovaskularnih oboljenja, ateroskleroze i vosokog krvnog
pritiska. Jaĉa imuni sistem i tako spreĉava alergije i tuberkolozu. Ublaţava loše efekte
preteranog pušenja i uzimanja alkohola. Utiĉe na ublaţavanje posledica svih vrsta
radioaktivnog ozraĉenja.
Najpoznatije vrste misoa su: mugi miso, kome miso i haĉo miso.
Mugi miso - priprema se od jeĉma i brţe fermentira od soja misoa. Najpopularniji je jer je po
ukusu najprivlaĉniji. Inaĉe ima najviše minerala od svih vrsta misoa.
Kome miso - pored soje sadrţi i pirinaĉ i preporuĉuje se korišćenje u letnjim mesecima.
Miso supa
Prokuvati vodu sa zaĉinima oko 3 min od kada prokuva i skinuti sa vatre. Ostaviti nekoliko
min da se prohladi i razmutiti miso. Ova supa je kao lek protiv prehlada, malaksalosti,
iscrpljenosti. Po ţelji se moţe dodati sitno izrendano razno povrće.
Tamari - Soja sos priprema se od soje i morske soli. Proizvod je koji nastaje od teĉnosti koja
istiĉe prilikom fermentacije misoa. U odnosu na soju (koji se priprema od soje, ţita, vode,
morske soli i kodţi alge) ima jaĉi i oštriji ukus i miris i tamnije je boje. I tamari i soju sadrţe
organske aminokiseline, mikroorganizme i fermente koji pomaţu varenju. Tamari i soju se
koriste kao dodatak jelima, supama, pirinĉu, kao zaĉini i umesto soli. Vaţno je imati u vidu da
se so u fermentisanim proizvodima veoma razlikuje od uobiĉajene soli i postepeno bi trebalo
preći na potpuno korišćenje tamarija prilikom pripremanja jela. Pored toga tamari je vrlo
bogat proteinima.
Sojino mleko je izuzetno hranljiv i zdrav napitak, koji zamenjuje kravlje mleko. Po sastavu je
veoma uravnoteţeno, jer sadrţi vitamine i minerale, proteine, nezasićene masne kiseline (50-
60% više od kravljeng mleka) i posebno gvoţĊe, a uopšte ne sadrţi holesterol ni mleĉni šećer,
koji je uglavnom u kravljem mleku uzroĉnik raznih alergijskih smetnji. Sojino mleko takoĊe
ne sadrţi bilo kakve nadraţujuće sastojke, pa je lako svarlji-vo i mogu ga konzumirati bebe i
deca. Preporuĉuje se onima koji pate od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska,
ateroskleroze i holesterola. Ima prirodan blag pomalo slatkast ukus i fini miris.
Najĉešće se moţe nabaviti kao mleko u prahu, a moţete ga pripremiti i sami od sirovog zrna
soje.
Mleko se priprema na sledeći naĉin: 3 šolje sojinog zrna dobro oprati i potopiti da odstoji
preko noći. Procediti (vodu baciti) i samleti mašinom za meso dva puta. Naliti sa 6 litara vode
i kuvati da provri. Kada provri dodati 1 dcl hladne vode i postupak ponoviti tri puta. Kada
treći put provri skinuti sa vatre i sipati u cediljku obloţenu sa nekoliko slojeva ĉiste gaze, koja
je postavljena iznad većeg lonca ili plastiĉne posude da se procedi. Skupiti krajeve gaze i
ĉvrsto ih zavrtati da bi se iscedilo što više teĉnosti, tj. soja mleka. Masa koja ostane u gazi
naziva se okara i moţe da se koristi za pripremu ćufti od povrća, proje, slanog peciva, hlebova
i si. Kod korišćenja okare treba voditi raĉuna da joj je trajnost ograniĉena na dva do tri dana
na hladnoj temperaturi.
Tofu se moţe konzumirati u sirovom stanju, mariniran, prţen ili blago obaren na soja sosu
(tamari ili soju).
Alge
Alge su plodovi mora izuzetno bogati mineralima i vitaminima, proteinima i lako svarljivim
ugljenim hidratima. Od minerala najviše imaju kalcijum, fosfor, gvoţĊe, jod, magnezijum,
natrijum, a od vitamina A, B1, B12 i C.
Najpoznatije alge koje moţete naći na našem trţištu su: kombu, vakame, arame, nori, hidjiki.
Dobro se kombinuju sa svim vrstama integralnih ţitarica i povrćem.
Med
Med je prirodna hrana koja je, zbog visokog sadrţaja vitamina, minerala, ugljenih hidrata,
proteina i masti, u mogućnosti da nadoknadi svaki nedostatak koji se moţe javiti u našoj
svakodnevnoj ishrani. Minerali potiĉu iz zemljišta na kome rastu biljke i dospevaju u nektar
od koga pĉele prave med. Polen je izuzetno bogat vitaminom C (mnogo više od skoro svih
vrsta voća i povrća) i od koliĉine polena u medu zavisi i obogaćenost meda vitaminom C.
Polen takode sadrţi proteine i masti i razne ugljene hidrate (šećer, skrob, celuloza).
Prednosti meda u odnosu na druge vrste šećera su: brzo i lako se asimiluje (u krv dospeva
nakon 20 minuta od uzimanja), odmah zadovoljava potrebu za energijom i tako omogućava
vrlo brz oporavak u sluĉaju umora i iscrpljenosti, deluje umirujuće na organizam, ne
nadraţuje zidove organa za varenje, manje opterećuje bubrege. Izuzetno je dobar za sportiste,
koji svoje rezerve energije ţele svakodnevno da zadrţe na visokom nivou, lako se vari i ne
opterećuje ţeludac, zadrţava telesnu masu, povećava izdrţljivost prilikom napornih
takmiĉenja i treninga.
Blagotvorno dejstvo meda posebno je primenjeno u narodnoj medicini kod leĉenja bolesti
disajnih organa i svih vrsta nazeba i kašlja, anemije, smanjenja krvnog pritiska, ublaţavanja
napetosti celokupnog organizma i poboljšanja sna, ublaţavanja noćnog grĉenja mišića,
leĉenja opekotina i noćnog mokrenja kod dece. Med ima posebno antiseptiĉko i antialergijsko
dejstvo, jer u sebi ne sadrţi bakterije - one ne mogu da opstanu u medu.
Za dobar san i povećanje otpornosti organizma uveĉe pred spavanje preporuĉuje se uzimanje
kašiĉice meda razmućene u šolji toplog mleka. U kombinaciji sa orasima i limunom efikasno
leĉi anemiju: u 1/2 kg meda dodati istu koliĉinu mlevenih oraha i sok od jednog limuna.
Uzimati po kašiĉicu ujutro na tašte.
Za jaĉanje organizma dobro je tokom dana povremeno uzimati po kašiku sledeće mešavine: 2-
3 kašike meda sa rendanom jabukom i sokom od pomorandţe.
Leĉenje hroniĉnih oboljenja disajnih organa, sinusa i grla i neotpornosti na ĉeste nazebe,
prehladu i sliĉno. Vrlo je efikasno: u toku mesec dana konzumirati od 2,5 do 3 kg vrcanog
meda; najbolje da to budu bagremov, livadski i šumski (po 1 kg).
Med je vrlo prijatnog ukusa i treba ga koristiti u svakoj prilici umesto šećera i ostalih
zaslaĊivaĉa. Najbolje ga je uzimati posle jela, po dve kašiĉice nakon svakog obroka. Med
treba drţati u staklenim ili plastiĉnim posudama (nikako metalnim), a prilikom jela koristiti
drvenu, plastiĉnu, keramiĉku ili staklenu kašiĉicu. U dodiru sa metalom dolazi do oksidacije i
stvaranja štetnih materija.
Matiĉni mleĉ
Matiĉni mleĉ deluje na sve delove našeg organizma: nerve, mozak (koncentracija, sposobnost
pamćenja, uĉenje, koordinacija pokreta), jaĉa imunološki sistem i povećava otpornost, jer
biostimulatori koje sadrţi podstiĉu stvaranje antitela i leukocita, a prirodni antibiotici koje ima
- 40 prirodnih antibiotika - uništavaju bakterije i viruse. Poboljšava prokrvljenost i cirkulaciju
i time povoljno utiĉe na kardiovaskularni i nervni sistem, ublaţava propadanje nervnih ćelija,
normalizuje krvni pritisak, usporava proces ateroskleroze, pojavu proširenih vena, infarkta i
ubrzava izleĉenje već postojećih kardiovaskularnih bolesti.
Stimuliše rad ţlezda sa unutrašnjim luĉenjem i otklanja uzroke mnogih bolesti. Deluje na
tiroidnu ţlezdu koja reguliše metabolizam i tako pomaţe balansiranju metabolizma. Obnavlja
funkciju pankreasa i pomaţe prirodnom luĉenju insulina, a sanira i psihiĉke poremećaje
nastale usled dijabetesa. Normalizuje hormonski status kod ţena i muškaraca i pomaţe
otklanjanju uzroka steriliteta.
Normalizuje rad nadbubreţnih ţlezda i luĉenje adrenalina, što utiĉe na povećanje otpornosti
na stres i ublaţava i otklanja posledice stresa. Reguliše rad svih vitalnih organa i tkiva i tako
ubrzava izleĉenje bolesti srca, bubrega, bešike, bronhitisa, astme. Regeneriše jetru jer joj daje
gotove enzime i tako odmara jetru. Utiĉe na pokretljivost kiĉmenog stuba i ublaţava bolove
nastale usled poremećaja kiĉmenog stuba. Jaĉa nervni sistem i utiĉe na poboljšanje psihiĉkog
stanja i raspoloţenja uopšte. Ubrzava detoksinaciju organizma i sanira posledice
radioaktivnosti i poboljšava opštu vitalnost organizma.
Matiĉni mleĉ mogu koristiti svi bez obzira na godine i zdravstveno i psihofiziĉko stanje, a
posebno se preporuĉuje svima koji su izloţeni izuzetnim umnim i fiziĉkim naporima i rade u
ekstremno teškim uslovima. Matiĉni mleĉ je veoma teško saĉuvati: kada se izvadi iz košnice
traje svega 48 sati, ako se odmah stavi u med moţe se saĉuvati do 7 dana, a nakon toga se
glavna svojstva, tj. njegova bioaktivnost, gube, ali se odreĊena svojstva mogu saĉuvati do
godinu dana.
Zbog svih ovih svojstava koje matiĉni mleĉ poseduje nauĉnici su skoro trideset godina radili
na tome da pronaĊu oblik u kome će se matiĉni mleĉ moći oĉuvati duţe od nedelju dana.
Tako je Ruska akademija nauka poĉetkom devedesetih godina uspela da posebnom metodom
liofilizacije izdvoji i saĉuva matiĉni mleĉ u obliku granula sa garantovanim rokom upotrebe
do 2 godine.
Ima izuzetnu nutritivnu vrednost, jer pored prostih i sloţenih šećera sadrţi belanĉevine i
ugljene hidrate, bogat je mineralima: kalijum, fosfor, natrijum, magnezijum, kalcijum,
gvoţĊe, i vitaminima A, B grupe E. Zbog toga je vaţan za ishranu dece, sportista, trudnica,
rekonvalescenata, onih koji pate od hroniĉnog bronhitisa, kašlja i oteţanog disanja.
Jabukovo sirće
Jabukovo sirće je vaţna namirnica u prirodnoj i zdravoj ishrani, jer ima visok sadrţaj
kalijuma, koji je neophodan za rast, razvoj i odrţavanje mekoće i gipkosti telesnih tkiva.
Kalijum se poredi sa kalcijumom, jer je neophodan mekim tkivima na isti naĉin na koji je
kalcijum potreban tvrdim tkivima.
Nedostatak kalijuma moţe izazvati mnogobrojne tegobe, meĊu kojima je najteţe oboljenje
zglobova. Da vašem organizmu nedostaje kalijum moţete
primetiti, pre svega, po tome što gubite ţivotni elan i imate
osećanje duboke obeshrabrenosti. Postajete letargiĉni i lenji, jer
osećate duhovni i fiziĉki umor i veoma se lako zamarate zbog
slabosti koju osećate u mišićima. Ujutru jako teško ustajete i
osećate se iscrpljeni. Zatim, osetljiviji ste na hladnoću, posebno
ruke i tabani i podloţni ste ĉestim nazebima; skloni ste zatvoru;
gubite apetit i osećate gaĊenje i povraćanje; kvare vam se zubi;
koţa vas ĉesto svrbi, a dolazi i do pojave bubuljica; opada vam
kosa; nokti se cepaju; posekotine vam teško zarastaju; noću vam se
grĉe mišići na nogama; tabani vam otvrdnjavaju i podloţni su
ţuljevima; noću nemirno spavate. Svi ovi simptomi se povremeno
javljaju i teško je otkriti da vam nedostaje baš kalijum.
Pored toga što je bogato kalijumom, jabukovo sirce ima mnogobrojnu lekovitu primenu, jer
vezuje kalijum sa drugim mineralnim sastojcima. Bogato je fosforom, kalcijumom,
sumporom, gvoţĊem, natrijumom, hlorom, magnezijumom, odnosno svim mineralima koji se
nalaze u samoj jabuci.
Najbolji rezultati primene jabukovog sirćeta primećeni su kod leĉenja hroniĉnog umora,
visokog krvnog pritiska, migrene, zapaljenja grla, vrtoglavice, trovanja hranom (uništava
štetne bakterije u sistemu za varenje), zapaljenja bubrega, infekcije bešike i smanjenja telesne
teţine. Za leĉenje hroniĉnog umora najbolje je uzimati mešavinu jedne šolje meda sa tri
kašiĉice jabukovog sirćeta. Uveĉe pred spavanje treba uzeti dve kašiĉice ove smese.
Kod zapaljenja grla, kašiĉicu jabukovog sirćeta izmešati sa jednom ĉašom vode i na svakih sat
vremena ispirati grguranjem, a zatim popiti. Ukoliko ţelite da se oslobodite viška kilograma,
preporuĉuje se uzimanje jedne ĉaše vode sa dve kašiĉice jabukovog sirćeta izmeĊu dva
obroka. Jabukovo sirce ubrzava sagorevanje masnog tkiva u organizmu i spreĉava njegovo
nagomilavanje.
Zaĉini
Zaĉini bi se mogli definisati kao aromatiĉno bilje koje koristimo u kulinarstvu u obliku praha,
listića, plodova, bobica, semenki, cvetnih latica, pupoljaka i korenĉića. Dodajemo ih jelima u
sveţem ili sušenom stanju da bismo oplemenili i
poboljšali miris, ukus i estetski izgled hrane.
Najrasprostranjenija i najpraktiĉnija primena zaĉina je u
obliku praha, koji treba ĉuvati u hermetiĉki zatvorenim
posudama, jer lako ishlapljuje i gubi miris i ukus.
Ne postoje stroga pravila i ograniĉenja prilikom korišćenja zaĉina. Oni ĉine vašu trpezu
bogatijom i maštovitijom i od vaše inventivnosti i liĉnih aspiracija u kulinarstvu u mnogome
zavisi kako ćete prilagoditi i spojiti odreĊene ukuse. Ako već posedujete izvesno kulinarsko
iskustvo, lako moţete da u vašu ishranu uvedete nove zaĉine. Za poĉetak, dovoljno je da
uobiĉajenim zaĉinima i naĉinu pripremanja jela dodate neki od egzotiĉnih i da probate da li
vam prija. U poglavlju o receptima ovog priruĉnika pronaći ćete upravo i takve recepte koji
vam omogućavaju da u svoju ishranu bez velikih izmena polako uvedete dodir drugih
kulinarskih kultura.
Aleva paprika: sušena paprika, mlevena paprika, tucana paprika, slatka paprika ili ljuta crvena
paprika, koristi se prilikom pripremanja ĉorbi, sosova, pasulja, sarmi i variva. Bogata je
vitaminom C i karotinom.
Ljuta paprika pojaĉava cirkulaciju i znojenje, proĉišćava creva, uništava gliste i parazite u
crevima, proĉišćava znojne ţlezde, pomaţe rastvaranju krvnih ugrušaka i lakšu apsorpciju
hranjljivih materija. Anis (moraĉ, janez): koristi se list i seme, koje je jaĉeg ukusa i sliĉan je
mentolu.
Anis se koristi u pripremi salata, sosova, jela od povrća i ĉorbi, kao i testa i kolaĉa. Poboljšava
varenje, smanjuje nadimanje, ublaţava kašalj, glavobolju i smiruje zapaljive procese.
Beli luk: koristi se uglavnom u sveţem stanju (iseckan, izgnjeĉen ili isceĊen) ili kao prah.
Njegova upotreba je veoma rasprostranjena jer deluje i kao antiseptik, poseduje i antibiotska
svojstva, sniţava krvni pritisak, poboljšava probavu.
Mirodjija: koriste se igliĉasti listići u sveţem ili sušenom stanju. Veoma je aromatiĉna i
dodaje se ĉorbama, sosovima, varivima (posebno grašku i tikvicama), turšiji. Mirodjija
pojaĉava rad bubrega, ublaţava grĉeve u stomaku (ĉaj), jaĉa otpornost organizma.
Peršun: uglavnom se koristi u sveţem obliku i vrlo je omiljen u ĉitavom svetu, u skoro svim
jelima od povrća, supama, ĉorbama, sosovima, prelivima. Bogat je vitaminima C, A, B1, B2 i
E. Sniţava pritisak, smiruje nerve, izbacuje toksine iz tela, ublaţava bolove. Koristi se i kao
ĉaj.
Celer: upotrebljava se i list i koren, kao dodatak supama, ĉorbama varivima, sarmi i salatama.
Ublaţava reumatiĉne tegobe i sniţava krvni pritisak, pomaţe probavu i apsorpciju,
podmlaĊuje, ublaţava bol u zglobovima.
Lorberov list - lovorov list: potiĉe iz mediteranskih zemalja i veoma je aromatiĉan. Posebno
se koristi u kombinaciji sa razliĉitim zaĉinima za pripremu jela od pasulja, soje, kupusa,
paradajza, peĉurki. Smanjuje nadimanje, uklanja neprijatne mirise.
Bosiljak: koristi se lišće, sveţe ili sušeno, pre svega za salate, ĉorbe, sosove i prelive, a
posebno jela od paradajza. Dodaje se pri samom kraju kuvanja, radi jaĉe arome. Bosiljak ima
umirujuće dejstvo, opušta, ĉak i uspavljuje. Pospešuje varenje i pojaĉava apetit. Koristi se kao
ĉaj.
Nana - menta: ima izrazito osveţavajući miris i ukus, pa se dodaje jakim i teškim jelima.
Koristi se kao dodatak kremovima i sladoledima. Olakšava varenje. Nana kao ĉaj deluje
delotvorno na stomaĉne tegobe. Pomaţe kod odvikavanja od pušenja.
Ţalfija: potiĉe sa Mediterana, prijatnog je mirisa i gorkog ukusa. Koristi se kao dodatak
sosovima, a najviše se upotrebljava u specijalitetima Srednjeg Istoka. Smatra se jednom od
najlekovitijih biljaka - sniţava temperaturu, proĉišćava krv, ublaţava glavobolju i nervnu
napetost, pospešuje varenje, ima antiseptiĉko dejstvo.
Majĉina dušica: ima prijatan miris i pomalo oštar ukus, koristi se za razne ĉorbe, posebno od
paradajza. Deluje kao prirodni konzervans. Umiruje nerve i ublaţava stomaĉne tegobe.
Majĉina dušica se koristi i kao ĉaj za otklanjanje promuklosti i proĉišćavanje disajnih organa i
krvi.
Hren: upotrebljava se koren, uglavnom kao dodatak salatama, sa majonezom ili pavlakom i
varivima. Hren ima oštar, ljut ukus i treba ga obazrivo koristiti. Ima najviše vitamina C od
svih biljaka, kao i antibiotske sastojke. Posebno je delotvoran kod leĉenja glavobolje, obolelih
disajnih organa, zatim jaĉa krvne sudove, ublaţava dijabetis, sniţava krvni pritisak, pojaĉava
intelektualne sposobnosti i opštu vitalnost organizma.
Origano: veoma je aromatiĉan i ima opor i gorkast ukus. Najviše se koristi u italijanskoj,
španskoj i grĉkoj kuhinji u jelima od povrća, pirinĉa i testa. Efikasno leĉi upale disajnih
organa, glavobolje, iznurenost i prehlade, a pomaţe varenju i smiruje ţeludaĉne tegobe.
Kapar: koriste se pupoljci biljke (marinirani), kao i sušeno seme, kao dodatak salatama i
sosovima, najviše u mediteranskom kulinarstvu. Podstiĉe varenje i otvara apetit.
Ruzmarin: ima intenzivan miris i najviše se koristi u italijanskoj kuhinji, uglavnom za supe,
ĉorbe, marinade, sosove. Koristiti ga obazrivo, da miris ne preovlada ĉitavim jelom. Ruzmarin
deluje stimulativno na krvotok i varenje, pomaţe kod malaksalosti.
Melisa: koriste se listići koji imaju miris sliĉan limunu, pa je zovu i limun-trava. Sluţi kao
dodatak supama, sosovima, za marinade, slatko. Ima visok sadrţaj vitamina C, pa jaĉa
otpornost organizma, smiruje nerve i poboljšava san.
Djumbir: potiĉe iz tropskih predela jugoistoĉne Azije. Djumbir se koristi u sveţem i sušenom
stanju ili kao prah. Zastupljen je u Indijskoj kuhinji, za pripremu jela od povrća, ĉorbi, sosova,
pirinĉa, kao i poslastica.
Lekovita svojstva djumbira: smiruje kašalj i prehladu, spreĉava pojavu glavobolja i migrene,
ima antiseptiĉno dejstvo. Obloge od djumbirove vode povećavaju cirkulaciju i šire krvne
sudove, ublaţavaju akutne i hroniĉne bolove kod reumatizma, artritisa, kiĉme, stomaĉnih
grĉeva, kamena u bubregu i ţuĉnoj kesi, zubobolje, asmatiĉnih napada, bronhitisa, zapaljenja
jetre, prostate, ubrzavaju regeneraciju oštećenog tkiva, ublaţavaju napetost mišića.
U pola litra vode staviti opran i iseĉen koren i kuvati oko 20 min. Skloniti sa vatre i ostaviti da
se ohladi na oko 50°C. Dodati zaslaĊivaĉ, a zatim limun. Piti dok je topao i sveţ.
Djumbirova voda se priprema na sledeći naĉin: prokuvati 4,5 L vode i smanjiti temperaturu.
U meĊuvremenu izrendati 100 - 140 grama sveţeg korena djumbira (rendati kruţno) ili uzeti
30 - 40 g. praha i u platnenoj kesici ili višeslojnoj gazi staviti u vodu i ostaviti da krĉka 5 min.
Voditi raĉuna da voda sa djumbirom ponovo ne provri, jer će biti uništeni aktivni sastojci
Ċumbira. Povremeno stisnuti vrećicu sa Ċumbirom uz zid lonca da bi se dobila tamno smeĊa,
mirišljava teĉnost. Obloge treba da budu vrele kada se stavljaju na obolelo mesto. Voditi
raĉuna da koţa ne izgori. Oblogu prekriti suvim peškirom da bi se što duţe zadrţala vrelina.
Kari: osnovni zaĉin u Indijskoj kuhinji, po kome je najpopularnije jelo u Indiji dobilo naziv
"kari". Veoma je pikantan i pravi se kao kombinacija nekoliko zaĉina (cimet, kardamom,
karanfilić, kim, korijander, crni biber) koji se melju u prah.
Kajen: ljut, oštar zaĉin, sliĉan alevoj paprici, poznat je i pod imenom indijski biber ili crveni
biber. Predstavlja mešavinu ĉilija - španski biber i gvinejski biber. Najviše je zastupljen u
meksiĉkoj i indijskoj kuhinji.
Korijander: spada meĊu najstarije zaĉine, a potiĉe iz jugoistoĉne Evrope. U Indiji, Kini i
Egiptu se gaji već hiljadama godina. Veoma je aromatiĉan i koristi se u obliku zrna, praha i u
sveţem obliku. Listovi podsećaju na peršunov list i dodaje se jelima na samom kraju, posebno
indijskim ĉorbama i karijima. Zrno i prah se koriste posebno u indijskoj kuhinji, za pripremu
jela od povrća, ali i poslastica. U našoj kuhinji se koristi u obliku zrna, kao dodatak turšiji.
Lekovita svojstva korijandera: prirodni je diuretik, ĉisti bešiku, pomaţe probavu, olakšava
probleme muĉnine, morske bolesti i povraćanja, ublaţava koţne upale.
Šafran: prah tamno narandţaste boje koji daje jelima lepu ţutu boju. Indijska jela se ne mogu
ni zamisliti bez ovog zaĉina. Šafran se koristi za pripremanje ĉorbi, jela od povrća, karija,
pirinĉa (basmati). Da bi se dobilo pola kilograma praha potrebno je 75 hiljada cvetova, pa je
zbog toga najskuplji zaĉin na svetu.
Kurkuma - tumerik: veoma sliĉan šafranu po boji koju daje jelima, ali je ukus malo oštriji i
oporiji, a boja svetlije i sveţije narandţasta. Primenjuje se kao i šafran, u svim indijskim
jelima naići ćete na boju i ukus kurkume.
Lekovita svojstva kurkume: proĉišćava krv, pomaţe kod oboljenja disajnih organa, kašlja i
astme, ublaţava artritis, ima protivupalna svojstva, odrţava floru creva u ravnoteţi, pomaţe
kod leĉenja dijabetisa jer reguliše nivo šećera u krvi.
Pimet: popularan je u Meksiku, Indiji i Jamajci. Ima sliĉan ukus biberu, ali nema toliku ljutinu
i oštrinu. Pimet je prijatnog mirisa i koristi se za ĉorbe, pikantne umake, turšiju, kolaĉe.
Kim: koristi se seme koje je tamno braon boje, kao dodatak jelima od mahunarki, kupusa,
pecivu i hlebu, krem sirevima. Posebno je omiljen u skandinavskoj i nemaĉkoj kuhinji. Kim
sveţem obliku (list) koristi se kao dodatak salatama, barenom povrću i sosovima. Bogat je
proteinima i olakšava varenje i ublaţava grĉeva u stomaku, posebno se daje novoroĊenim
bebama u obliku blagog ĉaja.
Cimet: aromatiĉna kora tropskog cveta koji se koristi i kao prah. Koristi se kao dodatak
poslasticama, a na Dalekom Istoku i u Indiji i za pripremu slanih jela.
Vanila: aromatiĉan plod tropske biljke, po obliku sliĉan boraniji. Vanila se koristi kao šipka,
prah ili ekstrat vanile za pripremu kolaĉa i ostalih poslastica. Vanila je omiljena u ĉitavom
svetu.
Karanfilić: osušeni cvetni pupoljci jakog, prijatnog mirisa i gorkasto -ljutkastog ukusa. Koristi
se za pripremanje slanih jela, poslastica, toplih napitaka (jogi ĉaj), a za postizanje arome
dovoljno je svega nekoliko klinĉića. Deluje kao antiseptik.
Muskat - morski orašĉić: plod tropske biljke (malajskog drveta) koji se prilikom upotrebe
renda i dodaje slanim i slatkim jelima, ţitu, varivima, kremovima, pudinzima i sosovima.
Prijatnog je mirisa.
Lekovita svojstva muskatnog oraščića: ima blago umirujuće dejstvo i koristi se kod nesanice,
deluje protiv dijareje i muĉnine, olakšava varenje, pojaĉava funkcije srca i mozga. Muskatni
orah se koristi u malim koliĉinama i ne treba ga davati deci.
Ljudski organizam nije prilagoĊen niti po sistemu za preradu (vilica), ni po sistemu za varenje
(ţeludac i creva) konzumiranju mesa. Nakon uzimanja mesa i preraĊevina od mesa u debelom
crevu se stvaraju toksiĉne bakterije koje su strane ljudskom organizmu. Ljudi koji
konzumiraju uglavnom meso i mesne preraĊevine su agresivni, brzo planu, zacrvene se kada
se svaĊaju, netolerantni su i pate od mnogih fizioloških bolesti.
Razlog ovakvog ponašanja jeste i preterana koliĉina adrenalina koja se unosi sa mesom, jer
ţivotinja u momentu klanja doţivi stres i adrenalin koji se tom prilikom stvara usled straha
ostaje u mesu. Savremeno ĉoveĉanstvo, naĉinom ţivota u veĉitoj ţurbi za materijalnim
bogatstvima, već je izloţeno stresnim situacijama, nervozi i strahu za sopstveno odrţanje,
tako da dodatni adrenalin koji se unosi mesom samo pogoršava postojeće stanje. Pored toga,
ĉim se ţivotinja zakolje dolazi do raspadanja
belanĉevina koje izazivaju truljenje mesa i meso
poprima sivkastozelenu boju. Zbog toga se meso boji
veštaĉkim materijama (nitriti i nitrati) i što je starije
to je više hemikalija potrebno da se dobije sveţa,
crvenkasta, "prirodna" boja.
Ukoliko ne moţete bez mesa. onda meso ne treba jesti više od jednom nedeljno i da po
mogućstvu bude organskog porekla. Nikako ne treba uzimati svinjsko meso, za koje je
dokazano da ima potpuno isto tkivo kao ljudsko meso. Najmanje
štetno za ljudski organizam je jagnjeće meso (zbog blage vibracije
koju ima jagnje), konjsko i ćureće meso. Meso obavezno treba
konzumirati sa sveţim crnim lukom, koji veţe otrove i pomaţe da
se organizam previše ne zagadi uzimanjem mesa.
Sledeći korak bio bi prelazak na jednodnevno gladovanje. Stari obiĉaj indijskih jogina je da se
uzima samo voda u vremenu meseĉevih mena (koje moţete naći u pravoslavnom kalendaru).
Kada se organizam navikne na kraća gladovanja, moţe se preći na duţi period, ali se
proseĉnom ĉoveku ne preporuĉuje gladovanje duţe od pet dana.
U savremenom svetu postoje razni recepti za gladovanje, ali vam preporuĉujemo višegodišnje
iskustvo struĉnjaka, koje se primenjuje svakih šest meseci, radi proĉišćavanja organizma i
jaĉanja duhovne, tj. unutrašnje snage volje. Jer, glad je jedna od najjaĉih potreba ĉoveka i onaj
ko pobedi glad stiĉe velike duhovne zasluge. U starom ĉuvenom indijskom epu
"Mahabharati" se kaţe: "Onaj koga muĉi glad brzo izgubi svu svoju ĉvrstoću. Zato onaj ko
pobedi glad, nesumnjivo, pobeĊuje i sama nebesa." Iskustva su fantastiĉna: i na fiziĉkom i na
unutrašnjem nivou se potpuno obnavljate i na površinu izlazi novo biće koje je mnogo
aktivnije, zadovoljnije, duhovno ĉvršće i snaţnije. Zbog toga vam i preporuĉujemo ovaj
recept:
Javorovo drvo je u Kanadi postalo ĉuveno po soku koji u odreĊenom dobu godine moţe da se
prikupi. Za jedan litar sirupa potrebno je 40 litara soka koji iscuri iz stabala. Veoma je
hranljiv, ĉak hranljiviji i od meda: 100 g sirupa u sebi sadrţi 64% ugljenih hidrata, 0,4%
masti, 0,1% belanĉevina, 0,6% minerala, a kalorijska vrednost je 275 kcal. Koristi se upravo
kao zamena za šećer i med. Ima prijatan, sladak ukus, boja mu je tamno braon i srednje je
gustine. Moţe se nabaviti u bolje snabdevenim prodavnicama zdrave hrane.
Postupak: Napraviti limunadu od ½ L vode i jednog limuna i u nju sipati kašiku javorovog
sirupa, malteksa ili meda i na vrh noţa kajena ili paprike. To se uzima uvek kad ste gladni,
kao obrok. Sirup u sebi sadrţi sve hranljive sastojke potrebne organizmu, limun vitamin C, a
ljuta paprika se uzima zbog energije koju daje organizmu. U meĊuvremenu, moţete piti samo
biljne ĉajeve koliko vam je potrebno, nezaslaĊene ili zaslaĊene sirupom. Kada se koristi
malteks ili med primećeno je da je potrebna veća koliĉina, jer se zbog izuzetne hranljivosti
sirupa ne oseća glad i organizmu je lakše da gladuje.
Uveĉe se pije ĉaj za proĉišćavanje, prema uputstvu, a ujutro popiti litar slane vode (na 1 L
vode kašika morske soli). Sa ĉajem i slanom vodom se, u stvari, isperu creva. Nemojte izlaziti
iz kuće dok se ne proĉistite. Poţeljno je blago masirati stomak pre i u toku praţnjenja,
kruţnim pokretima u pravcu kazaljki na satu.
Nakon gladovanja obavezno je pridrţavati se sledećeg postupka: šestog dana moţete piti
iskljuĉivo isceĊen sok od pomorandţe i sirupov obrok koji ste do tada uzimali. Sedmog dana
se jede samo supa od povrća i dobro ispasirano bareno povrće, kao za bebe. Osmog dana se
uzima sirovo povrće, tj. salata, naravno što laganija i bez zaĉina. Ovo zbog toga što je ţeludac
nakon toliko vremena gladovanja osetljiv na hranu i treba ga zaštititi. Treba jesti polako,
manje a ĉešće i dobro saţvakati hranu.
Ĉišćenje organizma
Osnov za ozbiljnije ĉišćenje organizma predstavlja upravo opisano ĉišćenje creva, koje se
takoĊe moţe obaviti i drugim metodama, od kojih je najpoznatiji klistiranje.
Za one koji ţele da naprave korak dalje u ĉišćenju svog organizma, preporuĉujem prirodno
ĉišćenje jetre, ţuĉnih kanala i bubrega.
Ĉišćenje jetre i ţuĉnih kanala obavlja se u prolećnim mesecima, kada je jetra najjaĉa i moţe
da izdrţi postupak ĉišćenja, za koji joj je potrebna maksimalna energija. Jetra je u jesenjim
mesecima najslabija i nikako se ne preporuĉuje ĉišćenje jetre u letnjim i jesenjim mesecima.
Jetru je najbolje ĉistiti od februara do juna, na dane punog meseca i preporuĉuje se da se prvi
put obavi proces ĉišćenja od ĉetri puta (ĉetri meseca za redom), svaki put po jedan kanal jetre.
Za ovaj postupak je potrebno pripremiti organizam, pre svega obaviti ĉišćenje creva i
napraviti pauzu od nedelju dana, da bi se pristupilo samom ĉišćenju. Tokom nekoliko dana
pred ĉišćenje treba izbegavati tešku hranu, posebno ne treba jesti meso i mleĉne proizvode,
masne i teške sireve i mesne preraĊevine. Preporuĉuje se uzimanje lagane, lako svarljive
hrane, posebno barenog povrća, a od ţitarica proso. TakoĊe se preporuĉuje da telo bude
odmorno, jer se moţe desiti da iako se obavi postupak ne doĊe do ĉišćenja organa, već da telo
jednostavno asimilira napitak kojim se obavlja ĉišćenje. Poţeljno je da se postupak ĉišćenja
obavi tokom vikenda, kada je telu moguće posvetiti neophodnu paţnju i omogućiti brz
oporavak.
Postupak ĉišćenja: Na sam dan ĉišćenja jetre (preporuĉuje se da to bude petak) uzimati bareno
povrće i ĉvrstu hranu do 14 ĉasova, a nakon toga je dozvoljeno konzumiranje samo biljnih
ĉajeva i vode. Tokom popodneva se preporuĉuje mirovanje i zagrevanje termoforom desne
strane tela u predelu jetre. U 20 ĉasova treba popiti ĉaj za proĉišćavanje creva ili gorku so, a u
22 ĉasa već pripremljeno maslinovo ulje sa sokom od grejpa i limuna sa malo cimeta (odnos
ulja i soka 1:1) u koliĉini od 3 dcl. Pre nego što popijete ulje obucite se tako da ste spremni za
postelju. Napitak treba popiti stojeći u roku od 5 minuta. Preporuĉuje se da se pije sa dve
široke slamke, kako bi se izbeglo zadrţavanje ulja u ustima i eventualna muĉnina.
Kad je teĉnost popijena odmah treba leći u krevet na desnu stranu tela (pritisak na jetru),
ugasiti svetio i koncentrisati paţnju na jetru. Jetra je tokom dana najjaĉa u 23 sata i zato se
preporuĉuje obavljanje ovog postupka u veĉernjim satima. Tokom noći ulje će u organizmu
delovati agresivno na jetru i pospešiti njen rad i tom prilikom će se iz nje osloboditi ogromna
koliĉina kamenja uljnog porekla i to će se izbaciti kroz stolicu. Zbog toga je veoma vaţno da
se uzme jak ĉaj za proĉišćavanje, da se otrovi koji izlaze iz jetre i ţuĉnih kanala ne bi zadrţali
u crevima, jer moţe doći do ozbiljnog trovanja organizma. Ukoliko imate kamenje u ţuĉi
veće od 0,5 cm treba se posavetovati sa struĉnim licem, koje će vas provesti kroz postupak
ĉišćenja i nadgledati reakcije vaših organa. U principu ne postoji opasnost i rizik od
neţeljenih posledica, jer se ţuĉna kesa moţe prirodno proširiti u preĉniku do 2,5 cm.
Sledećeg jutra oko 6 ĉasova ponovo uzeti ĉaj za proĉišćavanje ili gorku so, kako bi se tokom
dana omogućilo lakše izbacivanje otrova iz creva. Kada je u pitanju hrana, ne treba je
konzumirati, osim biljnih ĉajeva i vode, do 10 sati ujutro: tada se preporuĉuje sveţe isceĊeni
sok od mešavine cvekle, šargarepe, celera, zeleni i jedne jabuke, u koliĉini od 1/2 litra. Sok
konzumirati polako, zadrţavati svaki gutljaj u ustima desetak sekundi, kako bi se pojaĉala
efikasnost soka. Ovako pripremljen i konzumiran sok regeneriše ćelije jetre i daje joj novu
snagu. Oko podneva se moţe popiti miso supa ili neka bistra supa od povrća, a ĉvrstu hranu
konzumirati tek u popodnevnim satima u manjim koliĉinama. Sok piti i tokom popodnevnih
sati, kako bi se spreĉilo gladovanje i iscrpljenje organizma.
Izbacivanje toksiĉnih materija moţe trajati i po nekoliko dana, tako da vas ne iznenadi
izbacivanje kamenja i nakon nekoliko dana.
Nakon ovog postupka veoma je vaţno primeniti pravilnu i zdravu ishranu i uzdrţavati se od
mesa i mleĉnih proizvoda još 10-tak dana. (Detaljnija uputstva moţete pronaći u knjizi
'Ĉišćenje organizma' autora G. P. Malahova, koje sam primenjuje za ĉišćenja jetre, ţuĉnih
kanala i bubrega.)
- Šećerna bolest
- Arteroskleroza
- Srĉani udar
- Moţdani udar
- Karijes
- Alergije
- Anemija
- Degenerativne bolesti
- Kiselost organizma
Pored nepravilne ishrane na pojavu i razvoj ovih bolesti utiĉe i prekomerna i nekontrolisana
hemizacija koja je prisutna u procesu gajenja i prerade namirnica.
Gojaznost se definiše kao povećanje telesne teţine u odnosu na idealnu teţinu za 15%. To
znaĉi, ako je idealna teţina 50 kg, a osoba ima telesnu teţinu 57,5 kg smatra se gojaznom.
Ovde se radi o kliniĉkom pojmu gojaznosti, vezanim za zdravstveni aspekt i potrebu svakog
bića da teţi svojoj idealnoj telesnoj teţini.
Šećerna bolest - dijabetes se javlja usled nedostatka insulina u organizmu, koji se proizvodi u
ţlezdi pankreas. Insulin obezbeĊuje da šećer, kao hranljiva materija, stigne do svake ćelije u
organizmu i da ćelija na taj naĉin dobije potrebnu energiju za funkcionisanje organizma. Kao
osnovni uzroci šećerne bolesti smatraju se stres i gojaznost.
Povišeni krvni pritisak - hipertenzija nastaje kada srce nije u mogućnosti da normalnim
funkcionisanjem sprovede krv i kiseonik u tkiva i organe, zbog prepreka koje nastaju u
arterijama. Otpori koje srce savladava usled suţenosti, krtosti, tvrdoće i smanjenja elastiĉnosti
vena i arterija napreţu rad srca i vremenom dovode do slabljenja i malaksavanja srĉanog
mišića. Hipertenzija je uzroĉnik velikog broja bolesti savremenog ĉoveĉanstva koje skraćuju
ljudski vek, pa je zbog toga povišen krvni pritisak dobio i ime "tihi ubica". Osnovni uzroci
ove bolesti su gojaznost (uslovljena nepravilnom ishranom), pušenje, uzimanje alkohola i
kafe, psihiĉka napetost, odsustvo kretanja i fiziĉkih aktivnosti, profesionalna preopterećenost,
brige, konflikti, nedostatak odmora, kao i nasledni faktor. Najĉešći simptomi su glavobolja u
predelu potiljka, nemir, vrtoglavica, nesvestica, zujanje u ušima, slabljenje vida.
Moţdana kap je, takoĊe, posledica visokog krvnog pritiska, jer dolazi do stvrdnjavanja
moţdanih ţila. Najĉešće se javlja kod muškaraca izmeĊu 46. i 55. godine ţivota. Prvo se
manifestuje tup bol u predelu glave, zatim vrtoglavica, pa i nesanica, opšta malaksalost,
pojava pesimizma i depresije. Od deset hiljada ljudi izmeĊu 45 i 46 godina starosti od
moţdane kapi umire 1000, odnosno 10%.
Rak nastaje kada prestane normalna deoba ćelija, kada se ćelije izmene i nisu sposobne za
normalan ţivot. Veoma je vaţno otkriti bolest u ranom stadijumu nastajanja, dok se ne proširi
na veći deo ili ĉitav organizam. Postoji veoma veliki broj razliĉitih vrsta raka. Neki istraţivaĉi
smatraju da se rak pojavljuje usled prevelike koliĉine proteina u organizmu i da se u okviru
postojećeg stvara novi - bolesni organizam koji se hrani zdravim ćelijama. Pravilna ishrana
ima velikog uticaja na smanjenje pojave ove bolesti.
Karijes nastaje, pre svega, kao posledica preteranog uzimanja šećera, koji u dejstvu sa
ugljenim hidratima, bakterijama i plakovima stvara naslage koje napadaju zubnu gledj i
dovode do kvara zuba. Veoma je vaţno znati da ĉesto uzimanje šećera i ugljenih hidrata
ubrzava nastajanje ove bolesti i zbog toga deci ne treba davati prekomerno i ĉesto
konzumiranje slatkiša i veštaĉkih napitaka. Pranje zuba i odrţavanje higijene usta smanjuje
rizik od nastanka karijesa.
Anemija nastaje usled smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca ili broja molekula hemoglobina.
Najĉešće se javlja usled nedostatka gvozdja ili folne kiseline u organizmu, kao i vitamina B6 i
B12 i bakra, ali redje. Uobiĉajeni simptomi su: zamor i malaksalost, nedostatak energije,
oteţana koncentracija, zimogroţljivost, podloţnost infekcijama i lako oboljevanje usled
neotpornosti organizma. Ĉešće se javlja kod ţena nego kod muškaraca, posebno u prelaznom
dobu.
Najĉešći simptomi kiselosti organizma su: akne, bolovi u mišićima, malaksalost, bolovi u
zglobovima, nervoze i depresije, zatvor, jak miris urina, beo jezik, teškoće da se ujutro
probudi i ustane iz kreveta. Jaĉe izraţeni simptomi su: depresija, gubitak memorije, gubitak
koncentacije, znojenje, bakterijske infekcije (stafilo i streptokoke), sinusitis, gljiviĉne
infekcije (kandida, atletsko stopalo), cistitis, jaĉe opadanje kose, diarea, alergije, bolovi
kiĉmenog stuba, izraţena potreba za slatkišima, nemogućnost da se izgubi višak kilograma.
Namirnice koje utiĉu na povećanje kiselosti organizma: sve vrste mesa i ribe, sve vrste hleba i
brašna, sve vrste špageta i makarona, mleĉni proizvodi
(puter, jogurti, sirevi), sve vrste ţitarica osim prosa, sve
vrste soĉiva, suvi grašak, sve vrste semenki osim badema
i golice, sve vrste šećera, ĉokolade, keksa, med, jaja,
kvasac, šljiva, bundeva, maslionovo ulje, sve vrste
pirinĉa, sve vrste gaziranih i alkoholnih pića, sve vrste
ĉipseva i grickalica.
DOBRO ZDRAVLJE
Za normalno funkcionisanje
organizma i dobro zdravlje
potrebno je uneti više od 60
hranljivih materija: ugljeni
hidrati, proteini, masti,
vitamini i minerali, voda.
Osnovne grupe namirnica u
kojima se one nalaze su voće i
povrće, hleb i ţitarice, mleko i
mleĉni proizvodi, masnoće,
mahunarke.
U potpuno nekorisne, pa ĉak i štetne namirnice spadaju sva slatka gazirana pića, posebno
koka kola, zatim ĉips, svi veštaĉki slatkiši i sliĉno.
Masti i masnoće obezbedjuju masne kiseline neophodne za rast i kalorije koje daju energiju
našem organizmu. MeĊutim, preterano uzimanje stvara višak kalorija koji se u organizmu
taloţi u vidu masti - salo i izazivaju gojaznost, kardiovaskularne probleme, moţdani udar i
rak.
- u ustima 30 sekundi,
- u stomaku 30 minuta,
- u arterijama 30 godina.
Hrana koja sadrţi visok procenat masti: puter, sir, majonez, pomfrit, ulje, pića, punomasno
mleko, prelivi za salate, ĉokolada, sladoled, orasi, slatkiši.
Pored izbora namirnica vaţno je i kako se hrana priprema: umesto da se prţi i peĉe na masti i
ulju bolje je bariti, kuvati i dinstati na gi -u ili hladno ceĊenom ulju, sa malo vode. Jelo će biti
zdravije i ukusnije, samo su u pitanju naše navike, svest i odnos prema hrani i sopstvenom
organizmu.
Šećeri najbrţe proizvode energiju i masnoće, ali ne daju ništa osim toga. To su prosti ugljeni
hidrati, koji u organizmu trenutno sagorevaju i ne zadrţavaju se dugo, tako da energija kratko
traje i ponovo se oseća potreba za hranom i to uglavnom šećerima. Preterane koliĉine utiĉu na
pojavu gojaznosti (jer se višak šećera u organizmu pretvara u mast), zatim, karijesa zuba,
visokog krvnog pritiska, dovodi do uništavanja kalcijuma (invalidnost i deformiteti) i ostalih
bolesti.
Posebno je vaţno osvestiti i izbegavati hranu koja u sebi sadrţi "skriveni šećer", a to su, pre
svega, gazirana slatka pića sa koka kolom na prvom mestu, zatim, ĉokoladno mleko, kremovi,
bonbone, razna peciva, pite i sliĉno.
Preterano uzimanje šećera dovodi do neravnoteţe u organizmu, tromosti, bezvoljnosti i stalne
potrebe da se šećer uzme u što većoj koliĉini. So reguliše koliĉinu teĉnosti u organizmu,
taĉnije, u i oko ćelija.
Preterane koliĉine soli izazivaju povišen krvni pritisak, šlog, srĉane probleme, bolesti bubrega
i oticanje ĉitavog organizma, jer so vezuje vodu.
Sva prirodna hrana u sebi sadrţi odreĊenu koliĉinu soli i ako se priprema na pravilan naĉin
zadrţava i so i minerale i vitamine. Zbog toga jelima nije potrebno dodavati veće koliĉine
soli. Pored toga, so se u skrivenom obliku nalazi u mnogim preraĊevinama, tako da treba
voditi raĉuna da se i na taj naĉin uzima odreĊena koliĉina soli. Skriveni izvori soli su: supa u
kocki, zaĉini, gotovi prelivi za jela, kiseli krastavci i ostala turšija, masline, slana peciva,
puter od kikirikija, soda bikarbona, prašak za pecivo, lekovi.
Da bi se izbeglo preterano uzimanje soli potrebno je navići organizam na manje koliĉine, tako
da sam reguliše potrebe, a ĉovek će nauĉiti da uţiva u manje slanoj hrani. Smanjiti dodavanje
soli prilikom pripremanja hrane, na minimum smanjiti upotrebu gotovih i polugotovih jela i
hrane, smanjiti koliĉine zaĉina, sira, koristiti sirove namirnice ili zamrznuto povrće, koje u
sebi već sadrţi soli i minerale.
IDEALNA TEŢINA
ŢENE
Godine starosti Kalorije dnevno
11 - 14 2.400
15 - 22 2.100
23 - 50 2.000
51 i više 1.800
MUŠKARCI
Godine starosti Kalorije dnevno
11 - 14 2.800
15 - 22 3.000
23 - 50 2.700
51 i više 2.400
Optimalna teţina - idealna teţina odrţava se, pre svega, pravilnom ishranom - sa manje
kalorija, a više hranljivih materija; zatim aktivnim fiziĉkim veţbanjem - sport i rekreacija:
gimnastika, brza šetnja, plivanje, trĉanje, voţnja bicikla, planinarenje; uzimanjem hrane
svesno, u vreme obroka, kad je organizam gladan (treba jesti polako i svaki zalogaj saţvakati
30 puta); uzimanjem umerenih koliĉina hrane, onoliko koliko je telu dovoljno (bez dodatnog
sipanja); uzimanjem dovoljne koliĉine vode, ĉajeva, prirodnih sokova, da bi organizam uvek
imao potrebnu koliĉinu teĉnosti u ćelijama; opštim pozitivnim stavom o sebi i okruţenju -
mislite o sebi pozitivno, gledajte u budućnost sa optimizmom, jer mi smo ti koji kreiramo svoj
ţivot, svojim svesnim izborom, svojim mislima, osećanjima, recima i delima.
Dijete koje sadrţe manje od 800 kalorija dnevno mogu imati ozbiljne posledice na zdravlje:
hormonski poremećaji, neplodnost, gubitak kose, promene na koţi, kamen u bubregu i drugo.
TakoĊe, nedostatak hrane tokom sprovodenja dijete utiĉe na nervni sistem i moţdane ćelije,
što moţe dovesti i do ozbiljnijih psiholoških poremećaja, posebno kod mladih.
OTROVI U ISHRANI
Nikome još nije u potpunosti jasno zbog ĉega je nastao ovaj fenomen. Kao glavni krivci
navode se popustljivost, zlostavljanje u porodici, kapitalizam, droga i televizija. Sve veći broj
nauĉnika je, medjutim, ubedjen da razlog ovog problema ne treba traţiti samo u društvu ili
moralu, već i u pogrešnoj ishrani modernog ĉoveka. Naime, mladi ljudi se hrane uglavnom
samo hranom zvanom “smeće” (junk food): hamburgerima, prţenim krompirićima,
konzervama i industrijskim slatkišima, što sve obilno zalivaju Koka Kolom i ostalim sliĉnim
gaziranim bezalkoholnim bućkurišima.
Kalifornijski kriminolog, Stiven Shentaler, obavio je u roku od 10 godina više od osam stotina
istraţivana po ameriĉkim zatvorima i popravnim domovima. On je drastiĉno menjao ishranu
zatvorenika i domaca: Umesto gaziranih, sintetiĉkih pića uveo je voćne sokove, smanjio je
procenat šećera, povećao procenat vitamina B i minerala, kao što su magnezijum, aluminijum
i merkurijum. Rezultati njegovog eksperimenta su bili do te mere ubedljivi da su jednom ubici
na sudu u San Francisku priznali smanjenu uraĉunljivost zbog preteranog uţivanja “Junk
Food” ishrane.
Ovu hipotezu zagovaraju i mnogi drugi ugledni nauĉnici: Charls Patrik Eving, sa drţavnog
univerziteta u Njujorku, jedan od najeminentnijih ameriĉkih psihologa, govorio je na tu temu
u svom izveštaju, na nedavno odrţanom kongresu Ameriĉkog psihološkog udruţenja: “Ne
moţe se osporiti da su za nasilje medju mladima krivi i faktori nasilje u porodici, droga i
siromaštvo. Medjutim, ishrana je verovatno najvaţniji uzrok”.
Po mišljenju Petera Manshfielda, veštaĉka hrana koja se zasniva na šećeru, hemijskim bojama
i aditivima utiĉe na minimum deset odsto mladog britanskog stanovništva.
Na drugoj strani Pacifika, japanski nauĉnik Nisamara Šinija, došao je, kroz višegodišnja
istraţivanja, do još poraznijih saznanja. Svoje nalaze objavio je u bestseleru pod nazivom “41
godina ţivota”. Toliki, proseĉni vek, po Šiniju, garantuje potošnja hrane zvana “smeće” i
odgovarajuĉih hemijsko-sintetiĉkih napitaka. Samo dvadeset odsto potrošaĉa instant hrane
ima šansu da preţivi kritiĉnu granicu proseka i poţivi još desetak godina. Napuštanje
tradicionalne japanske ishrane – ribe, školjke, rakovi, sveţe povrće i dosta pirinĉa – izazvalo
je drastiĉan porast rane smrtnosti od srĉanih i kanceroznih oboljenja.
Takodje drastiĉno raste stopa obolelih od dijabetesa. Svedoĉi takodje Šimao iz “Anti-
Tuberkuloznog Udruţenja”: Po prvi put poĉinjemo da utvrdjujemo dijabetes kod velikog
broja maloletnika, prouzrokovan velikom potrošnjom šećera. Danas ĉak nailazimo na decu sa
proteinskom anemijom.
Proizvodi za genocid !
Bez svake sumnje ovoj poslednjoj kategoriji pripada 80 % proizvoda za ishranu. A kada su u
pitanju medikamenti koje izvoze Severna Amerika i zemlje zapadne Evrope u zemlje istoĉne
Evrope, zemlje u razvoju, kao i mnoge zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike taj procenat
je – 90%.
1. Izazivaĉi zloćudnih tumora: E 105, E 121, E 123, E 125, E 126, E 130, E 142, E 152, E
210, E 213-217, E 240, E 330, E 477.
Izbor recepata iz razliĉitih svetskih kuhinja je sakupljen sa raznih putovanja po Evropi, Africi,
Aziji i Americi.
EVROPSKA KUHINJA
SOKOVI OD VOĆA
Najvaţnije pravilo kod sokova je da se nikad ne meša voće sa povrćem, što znaĉi da
pripremate ili voćne ili sokove od povrća. Sokovima od povrća se moţe dodavati jedino
limun, a sokovima od voća paradajz ili krastavac, naravno ako vam se neka od takvih
kombinacija dopada. Koliĉine su prilagoĊene za 2 osobe. Ukoliko nemate u kući blender,
voće rendajte ili iseckajte oštrim noţem i umutite mikserom.
Bombaj
* 2 banane
* 2 pomorandţe
* 6 urmi
* ½ ananasa
* 1 limun
Oprati i oĉistiti voće i u blender staviti banane, urme i ananas i dodati sok od limuna i
pomorandţi. Sve dobro izmiksati. Sluţiti sa kockicama leda.
Proleće
* ½ kg jagoda (malina)
* 2 pomorandţe
Oprati i oĉistiti voće i staviti u blender jagode (maline) i sok od pomorandţe. Izmiksati i
dodati zaslaĊivaĉ. Ponovo izmiksati.
Sunce
* 4 veće breskve
* 1 banana
* 2 jabuke
* 1 pomorandţa
* 1 kruška
Oprati i oĉistiti voće i u blenderu izmiksati. Kod pomorandţe se koristi samo sok.
Ţega
* 4 limuna
* 2 grejpfruta
* ¼ kašikice cimeta
Limun oprati i iscediti sok. Grejp oprati i dobro oguliti. Iscepkati na reţnjeve i izvaditi
koštice. Izmiksati u blenderu sa ostalim sastojcima. Sluţiti sa dosta leda.
Povetarac
* 4 veće breskve
* sok od ½ limuna
* 2 jabuke
* malo cimeta
Ada
* 1 kg lubenice
* 2 veće breskve
* 1 jabuka
Radost
* 1 kg dinje
* 4 kajsije
ŠEJK NAPICI
Za ove napitke moţete koristiti soja mleko ili pirinĉano mleko, mleko ili jogurt. Jaje ili
belance se dodaju po ţelji, zavisno od ukusa i kombinacije sa odreĊenim voćem. Ali, moram
skrenuti paţnju da se ovi napici ne uklapaju u principe o pravilnom kombinovanju hrane, pa
se preporuĉuje konzumiranje ovih napitaka kao izuzetak; u veoma retkim prilikama,
iskljuĉivo na prazan ţeludac, da ne bi dolazili u dodir sa ostalom hranom. Napitak se priprema
u blenderu ili mikseru.
Jagoda
Jabuka
* 1 jabuka
Banana
* 1 banana
Ananas
Po istom principu moţete pripremiti napitak od breskve, kajsije, kruške, maline, kupine,
borovnice ili bilo kog drugog voća.
SOKOVI OD POVRĆA
Koktel
* 3 veće šargarepe
* ½ veze peršunovog lista
* 1 cvekla
* 1 celer
* zaslaĊivaĉ - po ţelji
Povrće dobro oprati i oĉistiti, iseći na manje komade i iscediti kroz sokovnik. Dodati limun i
zaslaĊivaĉ. Dobro razmutiti da se med potpuno rastopi. Piti polako, gutljaj po gutljaj u toku
20 min.
Rajĉica
* 3 veća paradajza
* 1 keleraba
* 1 veći krastavac
* malo bibera
* 1 mala cvekla
Ukras
* 4 velike šargarepe
* 2 cvekle
* 4 - 5 cvetova karfiola
* 1 celer - po ţelji
Povrće dobro oprati i oĉistiti, ne treba guliti, samo iseći krajeve. Iscediti kroz sokovnik i
zaĉiniti limunom. Ovu kombinaciju moţete pripremati i sa dodatkom celera - 1 celer na
postojeći recept.
SALATE
Salata od sveţeg spanaća
* 1 mala gl karfiola
* ½ limuna
Oprati i oĉistiti povrće. Spanać i zelenu salatu iscepkati prstima. Peĉurke iseći oštrim noţem
na tanke uzduţne komadiće, a karfiol isitniti na cvetiće. Izmešati i posoliti, dodati ulje i na
kraju limun.
Salata od cvekle
* ½ limuna
Oprati i tanko oguliti cveklu. Izrendati je na veći okrugli otvor. Sitno iseckati luk i pomešati
sa cveklom. Posoliti, pouljiti i dodati limun. Dobro promešati.
* 2 hrena
Salata od celera
* 2 veća celera
* 30 g oraha
Oĉistiti celer i sitno ga izrendati. Pomešati sa soja kiselim mlekom ili pavlakom i dodati
seckane orahe.
Oprati i oljuštiti krastavce, iseći ih na kockice veliĉine oko 1 cm. Popariti badem u vreloj
vodi, skloniti sa vatre i ostaviti 5-10 min da se koţica odvoji. Procediti, oljuštiti badem,
osušiti ga salvetom i iseckati. Dodati ga krastavcu i zaĉiniti salatu.
Salata od praziluka
* 2 veća praziluka
* ¼ limuna
Oprati i oĉistiti praziluk, iseći ga na tanke kolutiće, posoliti, pouljiti i na kraju dodati limun.
Srpska salata
* 4 veća paradajza
* 1 gl crnog luka
* 2 krastavca
* ½ kašikice morske soli
* 1 paprika
Oprati i oĉistiti povrće. Paradajz iseći na manje trouglove, krastavac na kockice, luk sitno
iseći, papriku na tanke reţnjeve, a peršun sitno iscepkati. Posoliti, pouljiti i dodati limun ili
jabukovo sirće.
* 4 veća paradajza
Paradajz oprati i oĉistiti, iseći na kolutove debljine ½ cm. Posoliti i pouljiti. Sitno iseckati luk,
peršunov list krupno, dodati jabukovo sirće i preliti preko paradajza. Ukrasiti celim listićima
peršunovog lista i tankim reţnjevima luka.
Grĉka salata
* 4 veća paradajza
* 2 krastavca
* 1 paprika
Oprati i oĉistiti povrće. Paradajz iseći na veće trouglove, krastavac na kolutove, a papriku i
luk na tanke reţnjeve. Dodati polovinu maslinki i krupno iscepkan prešunov list. Zaĉiniti i
izmešati salatu. Na vrh izrendati tofu ili feta sir i ukrasiti preostalim maslinkama.
Oprati i oĉistiti povrće. Kupus iseći na pola. Oštrim noţem izrezati ga na tanke rezance.
Šargarepu i koren peršuna iseći na što manje kockice ili sitno izrendati. Peršunov list krupno
iscepkati prstima. Pomešati povrće, klice suncokreta, bosiljak i origano, zatim salatu prvo
posoliti i pobiberiti, pa dodati maslinovo ulje i limun. Ukrasiti celim peršunovim listićima.
Klice suncokreta se pripremaju od oljuštenog sirovog suncokreta. Semenke se operu i ostave
u vodi da ogreznu, u plastiĉnoj posudi prekrivenoj pamuĉnom krpom, tri dana, dok klice ne
izbiju oko 0,5 cm. Svakog dana obavezno oprati semenke i promeniti vodu, da se klice ne bi
pokvarile.
Izrezati kupus na komadiće, cveklu oprati i tanko oguliti i izrendati na manji okrugli otvor
rendeta; oprati i oguliti hren i sitno ga izrendati. Dodati ulje i dobro izmešati.
Salata od boranije
* 1 kg mlade boranije
* 1 gl belog luka
* ½ limuna
Oprati i oĉistiti boraniju, obariti je u slanoj vodi da omekša, ali da se ne prekuva. Dodati joj
sitno iseckan beli luk i peršunov list. Posoliti i zaĉiniti uljem i limunom. Soja kiselo mleko
moţe se umešati u salatu, ali se preporuĉuje da se sluţi odvojeno.
Ima iste sastojke i priprema se na isti naĉin kao i salata od boranije, samo što se umesto
boranije stavlja karfiol. Sluţi se ili topla ili hladna.
Salata od peĉuraka
* ½ kg šampinjona
* ¼ kašikice bibera
* ½ limuna
Peĉurke dobro oprati i obariti u kljuĉaloj vodi, svega nekoliko minuta da se ne bi prekuvale.
Ocediti ih i dodati im iseckanu mirodiju, so, biber, ulje i na kraju limunov sok. Sluţi se uz
soja kiselo mleko ili domaću pavlaku.
Povrće dobro oprati i tanko oguliti. Skuvati u što manjoj koliĉini vode, tek toliko da ne zagori
dok se kuva. Procediti i ostaviti da se ohladi. Vodu iskoristiti za supu ili ĉorbu. Iseći povrće i
krastavĉiće na kockice. Promešati i dodati soja majonez. Dobro izmešati. Salata ne treba da
bude ni suviše suva, a ni retka, što se moţe regulisati koliĉinom majoneza. Salatu zaobliti i
ukrasiti krastavĉićima i celim peršunovim listićima.
Soja majonez
5 kašika soja brašna razmutiti u 8 kašika vode i kuvati nekoliko minuta. Prohladiti i mikserom
mutiti uz postepeno dodavanje 1 dcl hladno ceĊenog ulja, soka od 1 limuna i kašiĉice senfa.
Posoliti po ukusu morskom ili himalajskom soli.
Koriste se isti sastojci i postupak, ali se dodaje V2 veze krupno iseckanog peršunovog lista, a
umesto majoneza koristi se soja kiselo mleko ili pavlaka.
Krompir salata
* 5 većih krompira
* ¼ kašikice bibera
* 2 Ka maslinovog ulja
Salata od pasulja
* 100 g azuki pasulja * 1 veza sveţeg peršunovog lista
* sezonsko povrće (šargarepa, celer, peršun) * 1 gl crnog ili veza mladog luka
Skuvati pasulj da ostane ceo (prvu vodu baciti). Obariti povrće da ne bude previše mekano i
prekuvano. Sitno iseckati beli i crni luk, peršunov list i mirodiju krupno i sjediniti sa
zaĉinima, uljem i limunovim sokom. Sjediniti povrće i pasulj dok su još topli sa prelivom i
lagano promešati i ostaviti 30 min da se ohladi i da povrće upije zaĉine.
* 1 gl belog luka
Oprati i ispeći paprike na ringli ili u rerni. Ostaviti u poklopljenoj posudi oko 20 min da se
popare. Oguliti i oĉistiti iznutra. U posudu za salatu redati sloj paprike i sloj preliva, završiti
prelivom i ukrasiti celim listićima peršunovog i lista celera. Preliv: sitno iseckati beli luk,
krupno peršunov i celerov list, dodati so, ulje, limun ili jabukovo sirce. Dobro izmešati.
PRELIVI ZA SALATE
Tofu
* 3 limuna
* 1 ka bibera
* ½ kg tofu sira
* 10 ĉešnjeva belog luka
* 1 dcl vode
Oprati i oguliti limun, iseći ga na manje komade i odstraniti koštice. Sve sastojke staviti u
blender i dobro izmiksati. Ako je previše gusto, dodati vode da bude srednje retko.
Djumbir
* 1 manji celer
* 1 Kašika malteksa
* 50 g preprţenog susama
Tahini
* ½ kašikice bibera
* 2 veće šargarepe
* 1 kašikica origana
Oĉistiti povrće i iseći ga na komadiće. Pomešati sve sastojke i dobro izmiksati u blenderu.
Italijanski preliv
* 1 dcl maslinovog ulja
* ½ kašikice bosiljka
* sok od 1 limuna
* ¼ kašikice bibera
* ½ kašikica origana
Pomešati sastojke i ulupati viljuškom kao belanca. Dodati bosiljak i origano i sitno iseckan
peršunov list i promešati.
NAMAZI
Pašteta od kvasca
* 2 gl crnog luka
* 3 Kašike prezli
* ½ kašikice bibera
* 1 jaje po ţelji
Zagrejati ulje na blagoj vatri i dodati sitno iseckan luk i dinstati dok ne omekša. Dodati kvasac
i pustiti da se rastopi. Kad poĉne da se zgušnjava, dodati prezle i zatim zaĉine. Polako
dodavati vruću vodu da bi se dobila srednje gusta masa. Skinuti sa vatre, umutiti jaja i dodati
sitno iseckan peršunov list.
Humus
* sok od 1 limuna
* ½ kašikice bibera
Ostaviti naut u vodi preko noći da nabubri. Skuvati ga da omekša, ali da se ne raspadne.
Skidati belu penu dok se kuva. Ocediti vodu i dobro ga oprati - hladnom vodom. Pomešati sve
sastojke. Staviti u blender i dobro izmiksati.
Pire od pasulja
* ½ kg šarenog pasulja
* 2 lista lovora
* 2 gl crnog luka
* 1 gl belog luka
* 50 g preprţenog susama
Skuvati pasulj (prvu vodu kad prokljuĉa ocediti) zajedno sa iseckanim lukom i zaĉinima, osim
susama i ljute paprike. Napraviti pire u blenderu i dodati susam i papriku. Dobro izmešati ili
ponovo izmiksati.
Kiparski namaz
* 1 veza peršuna
* ½ kašikice bibera
Sve sastojke dobro izmešati i namaz sluţiti uz raţani integralni hleb i bareno povrće. Ovaj
namaz se ne uklapa u princip pravilnog kombinovanja namirnica.
SENDVIĈI
Pored namaza koje moţete koristiti za pravljenje sendviĉa, posebno sa hlebom od integralnog
brašna, raţi, jeĉma, kukuruza, evo i nekoliko recepata za obiĉne sendviĉe. Ako idete na duţi
put, veoma je vaţno da u toku dana u organizam unesete vitamine i enzime i da umor koji je
neizbeţan donekle umanjite.
Sendviĉ Egzotik
* raţani hleb
* preprţeni susam
* suvo groţĊe
Namazati hleb, posuti preprţenim susamom i sloţiti tanko iseĉenu turšiju. Na blagoj vatri na
suvo preprţiti kokosovo brašno i suvo groţĊe da porumeni i posuti preko turšije. Na kraju
staviti nekoliko listića sveţeg peršuna.
* integralni hleb
* gi, puter ili pavlaka
* orasi
* peršunov list
Premazati hleb i sloţiti celer i krastavce. Posuti sitno iseckanim orasima i dodati nekoliko
listića sveţeg peršuna.
Sendviĉ Zdravlje
* preprţeni susam
* šargarepa
* koren peršuna
* peršunov list
Namazati hleb, posuti susamom. Sloţiti cveklu, šargarepu i koren peršuna. Staviti hrena po
ţelji i ukrasiti peršunovim listićima. Ako volite slanije sendviĉe, povrće pospite soja sosom ili
sitnom morskom solju.
SOSOVI
Mirodjija
Zagrejati ulje na blagoj vatri, dodati brašno i sve vreme mešati da ne pregori. Brašno treba da
ostane svetlo. Postepeno dodavati mleko i dalje mešati. Skinuti sa vatre i dodati sitno iseckanu
mirodjiju i luk, zaĉiniti.
Sos od peĉuraka
* 200 g peĉuraka
* 1 gl crnog luka
* ¼ kašikice bibera
Zagrejati ulje i dodati sitno iseckan luk. Dinstati na blagoj vatri dok ne omekša, dodati
peĉurke uzduţno iseĉene. Prodinstati oko 7 min i dodati zaĉine. Brašno sipati odjednom i brzo
izmešati da se ne zgrudva, polako dodavati vodu i mešati. Kuvati nekoliko minuta i dodati
soja sos, a na kraju sitno iseckanu nanu ili bosiljak.
Sos od senfa
* 2 Kašike senfa
* ¼ kašikice bibera
* sok od ½ limuna
Mutiti ţumanca i senf i postepeno (kap po kap) dodavati vodu, zatim ponoviti postupak sa
uljem. Dodati zaĉine, peršunov list i limunov sok.
Majonez sos
* ¼ kašikice bibera
U blender staviti krastavĉiće i izmiksati, iscediti sok. Dodati iseĉena jaja, majonez, peršunov
list i biber. Ponovo dobro izmiksati. Ukrasiti kolutovima jaja, krastavĉića i peršunovim
listićima.
Recept za majonez: Napraviti majonez: prstima izmrviti ţumanca i postepeno dodavati kap
po kap ulja i mikserom mutiti dok se ne utroši ulje. Zatim postepeno dodavati limunov sok i
senf i na kraju so.
ĈORBE
Boršĉ
* 1 gl crnog luka
Povrće dobro oprati i iseći na kocke veliĉine 2 cm; luk sitno iseckati i dodati povrću. Naliti
vodom, sipati prvo zaĉine, a zatim ulje i kuvati na tihoj vatri. Kad je povrće gotovo, dodati
krupno iseĉen peršunov list. Povrće treba da ostane ĉvrsto, da se ne prekuva. Po ţelji zaĉiniti
soja kiselim mlekom ili pavlakom.
Ĉorba od kupusa
Blago zagrejati ulje, dodati vodu i sitno iseckan luk, a kad omekša, šargarepu iseĉenu na
kolutove, a celer, zelen i paškanat na kockice i dinstati. Kad je polugotovo dodati zaĉine i
ostaviti još 5 min. Iseći kupus na manje trouglove i sjediniti, naliti vodom i dodati krompir
iseĉen na kockice. Kuvati na blagoj vatri oko 15 minuta. Skinuti sa vatre i dodati krupno
iseĉen peršunov list.
Dobro oprati i oĉistiti povrće i iseći na veće kocke, kelj na ĉetvrtine lista. Sve zajedno kuvati i
dok je vruće izmiksati u blenderu. Po ţelji se moţe dodati sok od ½
limuna.
Paradajz ĉorba
* 1 gl crnog luka
* ½ l vode
* ½ kašikice bibera
* 2 lista lovora
Ulje blago zagrejati, pa dodati sitno iseckan luk i malo vode. Dinstati dok ne omekša, pa sipati
zaĉine i lovorov list. Nekoliko minuta mešati na vatri i dodati paradajz i vodu. Kuvati na
blagoj vatri 10 min, pa postepeno sipati griz i mešati da se ne zgrudva. Kuvati još oko 5
minuta.
Oprati i oĉistiti karfiol i razdvojiti na cvetove. Zelene listove iseći na sitnije komade. Krompir
oprati, ostrugati i iseći na kocke. Na ulju i vodi dinstati sitno iseckan luk; kad omekša dodati
zaĉine, karfiol i krompir i naliti vodom. Kuvati dok krompir ne omekša. Prohladiti i izmiksati
u blenderu. Dodati limunov sok i krupno iseĉen peršunov list. Od istih sastojaka moţete
napraviti i ĉorbu od kelerabe (3-4 komada srednje veliĉine) ili praziluka (3 štapa, koristi se i
lišće - iz recepta se briše crni luk, a umesto njega se dinsta praziluk).
* 1 kg krompira
* 2 lista lovora
* sok od ½ limuna
* 1 gl belog luka
* ½ kašikice bibera
Blago zagrejati ulje i dinstati sitno iseĉen luk. Dodati zaĉine i još malo prodinstati. Naliti
vodom i sipati krompir iseĉen na kocke i soja sos. Kuvati dok krompir ne bude gotov, a zatim
prohladiti i izmiksati u blenderu. Zaĉiniti limunovim sokom.
Dinstati luk na ulju i vodi dok ne omekša. Dobro oprati peĉurke i iseći ih na kolutove i
dinstati sa lukom. Dodati zaĉine i pirjaniti oko 5 min. Naglo sipati brašno i brzo mešati da se
ne zgrudva. Kuvati nekoliko minuta i postepeno dodavati vruću vodu, sve vreme mešati.
Pojaĉati temperaturu i kad prokuva skloniti sa vatre. Dodati sitno iseckan peršunov list.
Zaĉiniti limunom. Ako koristite pavlaku ili soja kiselo mleko prvo umutiti viljuškom, a zatim
postepeno sipati dve kutlaĉe ĉorbe i sjediniti sa ostalim delom.
Supa od prosa
* 100 g prosa
* 1 l vode
* ½ gl crnog luka
Dinstati luk na ulju i vodi. Kad je polugotov dodati povrće i dinstati desetak minuta. Dodati
zaĉine i naliti vodom. Posebno proprţiti dobro oprano i oĉišćeno proso (na suvo) da blago
porumeni i sjediniti ga sa supom. Kada je gotovo skinuti sa vatre i dodati miso i krupno iseĉen
peršunov list. Dosoliti po potrebi, voditi raĉuna da miso sadrţi so.
* 1 koren peršuna
* 1 kašikica kima
* 1 veća šargarepa
Dobro oprati jeĉam i potopiti ga preko noći u ½ l vode. Kuvati u istoj vodi i na tihoj vatri oko
1 sat dok ne omekša. Narendati povrće i dodati jeĉmu. Zaĉiniti i ostaviti da odstoji 10-15 min.
Jesti na prazan stomak i ne mešati sa ostalom hranom najmanje 2 sata.
JELA OD POVRĆA
* 1 kg mladih tikvica
* 1 mala gl karfiola
* ½ kg integralnog pirinĉa
* 2 veće šargarepe
* 2 mlade tikvice
* sok od ½ limuna
* 200 g bundeve
* 1 šolja graška
Oĉistiti povrće. Karfiol razdvojiti na cvetove, šargarepu i tikvice iseći ukoso na kolutove,
bundevu i kupus na trouglove. Obariti na pari u poklopljenoj metalnoj cediljki. Vodu ostaviti
za supu ili ĉorbu. Povrće treba da ostane ĉvrsto, da se ne prekuva. Odvojeno skuvati pirinaĉ,
sa malo ulja i soli, da se ne raspadne. Povrće preliti preko pirinĉa i zaĉiniti rastopljenim gi -
om i limunovim sokom. Ukrasiti peršunom. Sluţi se odmah, najlepše je kad je sveţe i vruće.
Povrće moţete zaĉiniti i nekim od preliva za salatu.
* 1 gl karfiola
* 50 g gi -a ili putera
* ¼ kašikice bibera
* 1 kg krompira
Obariti karfiol u slanoj vodi, tako da ostane ĉvrst i razdvojiti ga na cvetiće., pa u brašno ili
prezlu i pohovati u dobro zagrejanom ulju. Karfiol dobro uvaljati u kukuruzno brašno ili
prezle. Oprati krompir i skuvati ga sa ljuskom u slanoj vodi. Ocediti i oguliti, pa dobro
ispasirati dok je još vreo, da bi se napravio pire bez grudvica. Posoliti i pobiberiti i dodati gi.
Preko pirea rasporediti cvetove karfiola i posuti graškom. Ukrasiti sveţim peršunovim
listićima.
Zapeĉene tikvice
* 50 g proprţenog susama
* 100 g prezli
* 50 g gi-a
* 1 veza mirodije
* ¼ kašikice bibera
Oprati i iseći tikvice uzduţ na pola (ne treba guliti, samo skinuti zadebljale krajeve). Rastopiti
gi i podmazati dublji pleh (najbolje zemljani ili vatrostalni). Poredati tikvice okrenute ravnim
delom na dole i preliti rastopljenim gi -em. Posoliti, pobiberiti, posuti polovinom krupno
iseĉenog peršuna i prezlama. Nastrugati ili izmrviti tofu i peći u zagrejanoj rerni na
temperaturi od 200°C oko 30 min. Izvaditi i posuti susamom i ostatkom peršunovog lista.
Voditi raĉuna da se zemljani ili teflon sud stavlja u hladnu rernu, a period peĉenja produţava
za 15 min.
Dobro oprati (u pet, šest voda) i skuvati proso na vodi (kad prokuva skinuti sa vatre i ostaviti
da nabubri). Oprati i oĉistiti povrće. Krompir i tikvice iseći na kolutove, šargarepu na štapiće
veliĉine 2,5 cm, zelen i celer na kockice, kupus na rezance ili trouglove. U dublji pleh
(najbolje zemljani) podmazan uljem redati: sloj krompira i malo posoliti i pobiberiti, zatim
crni luk i praziluk, pa skuvano proso. Posuti origano i bosiljak, pa redati povrće, zaĉinsko
povrće i beli luk. Na kraju prekriti listovima kelja, kupusa i ukasiti bundevom. Pleh prekriti
aluminijumskom folijom i peći u već zagrejanoj rerni na 220°C oko sat vremena. Sluţiti
vruće. Ako peĉete u zemljanoj ili vatrostalnoj posudi staviti ih u hladnu rernu, a period
peĉenja produţiti za 15 min. Musaka se moţe sluţiti sa soja kiselim mlekom ili pavlakom.
Rizi bizi
* 200 g graška
Sastojke lagano ali dobro izmešati, paziti da se ne izgnjeĉe namirnice koje su kuvane. Moţe
se sluţiti toplo ili hladno.
Pljeskavice od povrća
* 2-3 listića celerovog lista * 1 kašikica morske soli ili tamari soja sosa
Ćufte od krompira
* 1 kg krompira
* 1 gl crnog luka
* ½ kašikice bibera
Oprati i skuvati krompir u ljusci. Prohladiti, oguliti i napraviti pire. Izdinstati luk na ulju i
vodi i zaĉiniti. Sjediniti sa krompirom i dodati krupno iseĉen peršunov list. Formirati
pljeskavice, uvaljati u kukuruzno brašno ili prezle i peći u dobro zagrejanom ulju dok ne
porumeni. Vaditi iz ulja rešetkastom kašikom i staviti na papirnu salvetu da se ocedi.
* 1 gl crnog luka
* 1 gl belog luka
* ¼ kašikice majorana
* 50 g prezli
Testenina sa povrćem
* 1 struk mladog crnog luka ili praziluka * 2 Kašike hladno cedjenog ulja
Obariti testeninu (moţe biti od heljde, soje, koprive, spanaća, pirinĉa, raţi ili pšenice) u slanoj
vodi kojoj je dodata 1 kašika ulja, da se ne raspadne. Obariti šargarepu i tikvicu i iseckati na
kockice. Rotkvice iseći na trouglove i iscepkati peršunov list. Testeninu procediti ĉim se
skuva i preliti je hladnom vodom. Dodati joj ulje da se ne slepi, a zatim zaĉine i povrće.
Ostaviti 30 min da testenina upije zaĉine.
JELA OD SOJE
Sarma
Ovaj nadev se moţe koristiti za pripremanje sarme od kiselog i slatkog kupusa, zelja i
vinovog lista, kao i za punjenje tikvica, paprika i paradajza.
* 1 veća gl kiselog ili slatkog kupusa * 2 dcl paradajz soka
Ako pravite sarmu od kiselog kupusa, prvo operite listove da jelo ne bude previše slano ili
prekiselo. Kod slatkog kupusa prvo zagrejte u većem loncu vodu do kljuĉanja i ubacite
glavicu koju ste prethodno oprali i oĉistili od nezdravih listova. Dovoljno je 7 minuta da
listovi omekšaju i da ih moţete lakše odvojiti i savijati u sarmice.
Nadev: Blago zagrejati ulje i dodati iseckan crni i beli luk i malo vode i izdinstati. Kad je luk
do pola gotov, dodati šargarepu, celer, paškanat i koren peršuna iseĉene na kockice i dinstati
oko 7 minuta, a zatim dodati zaĉine i kuvati još nekoliko minuta. Skinuti sa vatre i dodati na
kockice iseckan krompir, pirinaĉ, sojine ljuspice (prethodno potopljene u vreloj vodi sa
nekoliko lovorovih listova). Vodu procediti i dodati peršunov list, orahe i dve kašike paradajz
soka. Sve dobro izmešati i puniti listove kupusa, zelja ili vinove loze, koje je potrebno
prethodno obariti u vreloj vodi, tek koliko da omekšaju. Sarmice se uvijaju tako što se na
koren lista stavi jedna do jedna i po kašika nadeva za srednje listove, a dve do dve i po kašike
za velike, i uvije dok ima lista. Krajeve lista koji ostanu sa strane ušuškati ka unutra. Poredati
sarmice u šerpu i naliti rastvorom vode i paradajz soka. Kada su skuvane, paţljivo premestiti
u zemljani ili vatrostalni sud i zapeći u rerni oko 20 min.
Punjene paprike, tikvice i paradajz pripremaju se sa istim nadevom, s tim što se povrće
prethodno opere, oĉisti i izdubi iznutra. Paprike i tikvice zatvoriti komadićima sveţeg
paradajza, da se nadev ne bi prilikom kuvanja izlio.
Musaka od tikvica
* 1 kg mladih tikvica
* 2 gl crnog luka
* 2 lista lovora
* ½ kašikice bibera
Blago zagrejati ulje i dinstati sitno iseckan luk. Dodati zaĉine i već pripremljenu soju
(potopljenu u vreloj vodi sa lovorovim listom) i dinstati oko 7 min. Skinuti sa vatre i dodati
peršunov list. U dublji pleh (najbolje zemljani) podmazan uljem redati sloj tikvica duguljasto
iseĉenih, pa red soje. Ponoviti i završiti tikvicama. Prekriti pleh aluminijumskom folijom i
peći u već zagrejanoj rerni na 200°C oko 30 min. Ako peĉete u zemljanoj ili vatrostalnoj
posudi, staviti u hladnu rernu i produţiti period peĉenja za 15 min.
Zagrejati ulje na blagoj vatri i dinstati luk dok ne omekša. Dodati celer i zaĉine i još malo
prodinstati. Celer treba da ostane polusirov. Pomešati sa sojom, orasima i prezlama. Dobro
izmešati i formirati pljeskavice. Sloţiti u pleh i sušiti u rerni na temperaturi od 180°C oko sat
vremena.
Soja šnicle
* ½ kašikice origana
Prokuvati vodu i potopiti oprane soja šnicle kojima je dodat lovorov list, oko 1 sat, da
omekšaju. Dobro ih ocediti, oprati hladnom vodom i ponovo ocediti pa uvaljati u izmešane
zaĉine. Ostaviti da odstoje 15 minuta, uvaljati brašno ili prezle i prţiti na dobro zagrejanom
ulju dok ne porumene. Slagati na papirnatu salvetu da se višak ulja odstrani. Ohladiti ostatak
ulja, procediti i ostaviti za sledeću upotrebu. Šnicle kombinovati sa barenim povrćem i
salatom.
* 50 g praziluka
* 1 lovorov list
* 1 kašikica bosiljka
Oprati i oĉistiti paprike i puniti ih nadevom. Nadev: izgnjeĉiti tofu sir viljuškom i umutiti sa
tamarijem ili šoju sosom. Dodati biber i sitno iseĉen praziluk i krupno iseĉen peršunov list.
Podmazati pleh (najbolje zemljani) uljem i poredati paprike. Zagrejati rernu na 220°C i peći
na 200°C oko 20 min. Povremeno proveriti paprike da se ne prepeku. Treba da ostanu soĉne i
meke. Voditi raĉuna da se zemljane i vatrostalne posude stavljaju u hladnu rernu a period
peĉenja produţava za 15 min.
Punjeni šampinjoni
* 10 većih šampinjona
* 50 g badema
* 1 Kašika origana
* ¼ kašikice bibera
Dobro oprati šampinjone i puniti ih nadevom. Nadev: tofu izmrviti i pomešati sa bademom
koji je poparen i oljušten, zaĉinima i ½ kašike tamarija. Masu izmiksati u blenderu. Peĉurke
prţiti u poklopljenom tiganju u rastvoru ½ kašike tamarija i 1 dcl vode, dok teĉnost ne ispari.
Zapeći malo peĉurke, ali paziti da ne izgore. Sluţiti toplo ili hladno uz integralni pirinaĉ.
Preliti soja mrvice vrelom vodom, kojoj je dodat lovorov list. Ostaviti 15 min. da nabubri.
Izdinstati luk, pa dodati zaĉine i dinstati još 5 min. Skloniti sa vatre i dodati dobro opranu i
proceĊenu soju Izmešati i filovati pitu - moţe se slagati ili uvijati. Kore poprskati kiselom
vodom da ne budu ţilave.
Tofu zeljanica
* 1 gl belog luka
Izmrviti tofu i dodati mu tamari, ulje i zaĉine, zatim luk i dobro oprano i iseĉeno zelje i blitvu.
Filovati: poprskati svaku koru kiselom vodom i na svake tri kore redati tofu. Poslednju koru
pokvasiti i premazati uljem. Peći na 220 °C oko 30 minuta. Kada je peĉeno prekriti mokrom
krpom.
Tofu kockice
* ½ kg tofu sira
* marinada sos
Iseći tofu na kockice i ostaviti ga u marinada sosu 2-3 sata. Kada dobije lepu ujednaĉenu
svetio braon boju, procediti (sos saĉuvati za sledeći put) i ostaviti da se dobro iscedi. Zagrejati
ulje i prţiti dok ne porumeni. Voditi raĉuna da se ne preprţi, treba da ostanu soĉne. Vaditi
rešetkastom kašikom na papirnati salvet da se odstrani višak ulja. Sluţiti uz razna variva, kao
predjelo ili dodatak kuvanim jelima. Najukusniji je dok je još topao.
* 1 kašikica senfa
* 20 g ţutog šećera
* ½ dcl vode
Prţeni tofu
Iseći tofu na komade debljine ½ cm i prţiti u zagrejanoj posudi sa tamari soja sosom
razblaţenim vodom. Prţi se na blagoj vatri da ne izgori, nekoliko minuta, da bi tofu upio
teĉnost. Kada teĉnost nestane zapeći tofu da porumeni. Postupak ponoviti u zavisnosti od
koliĉine tofu-a i veliĉine posude.
Tofu namaz
Iseći tofu na kockice i pomešati sa uljem i zaĉinima. Izmiksati u blenderu 2-3 min. dok se ne
dobije ujednaĉena masa.
Tofu salata
* 1 kašikica senfa
* ½ dcl vode
Iseći tofu na kockice veliĉine 1 cm i malo zagrejati u posudi sa tamarijem, vodom, senfom i
jabukovim sirćetom. Ostaviti tofu da upije sav sok i sluţiti kao preliv za zelenu salatu. Ako se
koristi limunov sok dodati ga kada se tofu malo prohladi.
* sok od ½ limuna
Izmrviti tofu i pomešati ga sa izdancima, tamarijem i limunovim sokom. Sluţiti kao salatu.
Soja majonez
* sok od ½ limuna
* 1 kašikica senfa
* 8 Kašika vode
Brašno razmutiti u vodi i ostaviti da vri nekoliko minuta. Prohladiti i mikserom mutiti uz
postepeno dodavanje hladno ceĊenog ulja, soka od limuna, senfa i soli.
Pašteta od soje
* 2 veze mladog crnog luka (ili 2 glavice) * 1 Kašika tamari soja sosa
Izdinstati luk na ulju i dodati zaĉine, pa nakon nekoliko minuta dodati soja mleko. Brašno
umutiti sa nekoliko kašika vode da se ne zgrudva i postepeno sipati u vrelu masu. Mešati sve
vreme da ne zagori. Po potrebi dodavati vruću vodu dok se masa ne ujednaĉi i postane gusta.
TESTA
Bosina krompiruša
* kisela voda
* 1 gl crnog luka
* 1 kašikica bibera
Oprati i oĉistiti krompir i luk, izrendati. Pleh podmazati uljem i staviti nekoliko kora.
Napraviti fil od krompira, luka, ulja, bibera i soli. Slagati naizmeniĉno dok ima materijala.
Završiti sa nekoliko kora, kore premazati uljem i poprskati kiselom vodom.
Proja sa povrćem
* ¼ kg tofu sira
* 50 g gi -a
* ½ l soja mleka
* 1 struk praziluka
* peršunov list
Brašno naliti hladnim soja mlekom. Dodati tofu, izrendanu šargarepu, sitno iseĉen praziluk,
peršunov list, ulje i dobro izmešati. Peći u dobro zagrejanoj rerni na 220°C. Kada naraste i
porumeni, probati ĉaĉkalicom da li je ispeĉena. Paziti da se ne presuši.
* 50 g ovsenih pahuljica
* 50 g semenki suncokreta
Zamesiti testo sa soli i vodom. Sjediniti ulje i mesiti dok ga testo ne upije. Ostaviti na toplom
da dokisne. Kad je testo gotovo, ponovo ga dobro izmesiti i ostaviti u podmazanom plehu još
1 sat da dokisne. Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 200 °C oko 45 min. Pogaĉa treba da je
lagana kad se izvadi iz pleha.
Palaĉinke od heljde
* ¼ l vrele vode
Popariti brašno vrelom vodom i ostaviti da odstoji 30 min. Dodavati pomešano mleko sa soli i
dalje mešati da se ne zgrudva. Dobro izraditi testo i dodati ulje i peršunov list. Ostaviti 90
minuta da se odmori. U tiganju peći tanke palaĉinke i filovati koru namazom, nastruganim
sirom ili gore navedenim sosovima. Moţe se filovati i pojedinaĉno ili kao torta. Palaĉinke
moţete praviti i kao slatku varijantu, sa manje soli i bez peršunovog lista.
Biljine ptiĉice
* 1 prašak za pecivo
* 5 Ka proprţenog sušama
* 5 Kašika maka
* 100 g gi -a
Pomešati sastojke i umesiti testo. Dobro ga izraditi i ostaviti da odstoji nekoliko sati. Razvući
oklagijom na debljinu od ½ cm. Modlom u obliku ptiĉice vaditi kolaĉiće i sloţiti u pleh. Peći
u zagrejanoj rerni na temperaturi od 200°C oko 10 min. Kad su gotove, blago porumene.
Paziti da se ne presuše.
Zvezdice sa susamom
* lOOg gi-a
* 50 g susama
* 1 kašikica origana
Zamesiti testo. Dodati istopljeni gi, zaĉine i dobro izmesiti. Ostaviti da odmori na sobnoj
temperaturi oko 2 sata. Razviti debljine 1 cm. Formirati zvezdice i posuti susamom. Ostaviti
da odstoje u plehu oko 30 min, a zatim peći na 200°C dok ne porumene.
SLATKIŠI
Puding od prosa
* 50 g suvog groţĊa
* 1 kašikica gi -a
* 1 kašikica cimeta
Dobro oprati i oĉistiti proso i kuvati ga u mleku, kome je dodat ekstrat od vanile, oko 40 min.
Ako se koristi mleko u prahu prvo ga razmutiti u hladnoj vodi i dodati u litar kipuće vode, a
zatim dodati proso. Kada je proso skuvano skinuti sa vatre i dodati zaslaĊivaĉ, oprano suvo
groţdje, gi, koru od limuna. Kada se prohladi posuti cimetom i sluţiti hladno.
* 50 g suvog groţĊa
* ½ kašikice cimeta
* ¼ kašikice kardamoma
* 20 g lešnika
Pirinĉano mleko u prahu razmutiti u vodi i sipati u litar kipuće vode i dodati vanil ekstrat.
Brašno razmutiti u hladnoj vodi da se ne zgrudva i sipati u mleko koje krĉka na laganoj vatri.
Ako koristite obiĉno mleko ili dugotrajno mleko obavezno dodati 1 dcl vode. Mešati da se ne
zgrudva. Kad je gotovo (kuva se oko 10-15 min), skinuti sa vatre i dodati zaĉine i ostale
sastojke. Suvo groţĊe oprati, a lešnike iseckati i malo proprţiti. Ohladiti i sluţiti posuto
cimetom.
Sutlijaš od jeĉma
* 250 g jeĉma
* 2 dcl vode
* 1 Kašika gi -a
* 50 g suvog groţĊa
* 1 Kašika kakao -a
* ½ kašikice cimeta
* 3 karanfilića
Jeĉam dobro oprati i ostaviti preko noći da nabubri. Razmutiti mleko i dodati karanfilić i
jeĉam. Kuva se oko 1 sat. Kad je gotovo zasladiti, dodati gi i podeliti masu na tri dela. U prvi
deo staviti kokos, u drugi kakao, a u treći suvo groţĊe i cimet.
Sutlijaš od raţi
* ½ l soja mleka
* 3 klinĉića karanfilića
Dobro oprati raţ i ostaviti da preko noći nabubri. Kuvati u istoj vodi, kojoj je dodato mleko i
karanfilić oko 50 min. Kada je skuvano dodati suvo voće, zaslaĊivaĉ po potrebi i koru od
pomorandţe.
Makrobiotiĉko ţito
* ½ kg ţita
* ½ kašikice cimeta
Oĉistiti i oprati ţito i naliti vodom tako da bude dva prsta vode iznad ţita. Ostaviti nekoliko
sati da omekša (moţe i celu noć). Dodati karanfilić i kuvati dok sva voda ne ukuva;
kontrolisati da se ne raspadne. Ostaviti da se prohladi. U mlaku masu dodati suvo groţdje,
orahe, zasladjivaĉ, cimet i strugati orašĉić. Ostaviti da se ohladi još 30 minuta pre sluţenja.
Bundevara
* 1 ½ kg rendane bundeve
* vanilin ekstrat
* ¼ kašikica cimeta
Suva pita
* 250 g malteksa
* ekstrat vanile
* 200 g suvog groţĊa
* 1 limun
* strugani orašĉić
Samleti 400 g oraha, a 100 g iseckati i pomešati sa 100 g malteksa i suvim groţdjem.
Podmazati pleh gi -em i redati: prvi sloj 5 kora koje su izmeĊu poprskane toplim gi -em, zatim
sloj fila, pa tri kore i fil, dok ima materijala. Poslednju koru namazati gi -em i poprskati
vodom. Pitu posle svakog sloja kora pritisnuti da se slegne. Iseći je na kocke ili romboide i
peći u zagrejanoj rerni na 200 °C dok ne porumeni. Izvaditi i dok je još vrela ravnomerno je
preliti sirupom. Prekriti mokrom, iscedjenom krpom.
Sirup: skuvati ostatak malteksa sa 10 kašika vode, pa dodati vanilu i limun iseĉen na
kolutove (koji se prethodno dobro opere toplom vodom). Kuvati na tihoj vatri nekoliko
minuta i vrelim sirupom preliti pitu. Ako koristite mak, prvo ga poparite u 0,7 dcl vrućeg
pirinĉanog mleka.
* 100 g malteksa
* 1 prašak za pecivo
* kora od ½ limuna
* 50 g suvog voća
Umutiti malteks, mleko, brašno i ulje, pa na kraju dodati jabuke i suvo voće. Sipati kašiĉicom
u kalup i peći na temperaturi od 220°C oko 20 do 25 minuta. Proveriti ĉaĉkalicom da li je
kolaĉ peĉen.
* 50 g sirovog suncokreta
* 50 g seckanih oraha
* ½ l mlake vode
Izmešati sastojke i zamesiti testo. Dodati ulje i semenke, pa mesiti dok testo ne upije. Ostaviti
da dokisne, najmanje 2 sata. Premesiti i staviti u podmazan pleh. Ostaviti da dokisne i peći na
temperaturi od 200°C oko sat vremena. Štrudla treba da bude lagana i rumena.
* 1 kg integralnog brašna
* 150 g gi -a
* 200 g malteksa
Istopiti gi, skinuti sa vatre, prohladiti i dodati malteks. Zamesiti testo: dodati suve sastojke i
dobro promešati. Sjediniti istopljeni gi i dobro izmesiti. Na podmazan pleh slagati kuglice od
testa i peći u zagrejanoj rerni na 200°C oko 40 min.
* 1 kg rendane bundeve
* ½ kg integralnog pirinĉa
* 100 g prezli
* vanilin ekstrat
* ¼ dcl malteksa
* ½ kašikice cimeta
* dţem od kajsija
Izdinstati bundevu na ulju i vodi i dodati orahe, malteks, vanilu i cimet. Posebno obariti
pirinaĉ u vodi, ulju i soli, da voda potpuno ukuva i da bude suv. Polako promešati dok se ne
dobije jednoliĉna masa. Sipati u podmazan pleh i peĉi u zagrejanoj rerni na 200°C oko 25
min. Kad se ohladi, iseći na kocke. Na sredinu svake kocke staviti malo dţema od kajsija.
* 50 g iseckanih lešnika
* 2 belanca
* vanilin ekstrat
* sok od 1 limuna
Pahuljice i lešnike proprţiti na ulju i ohladiti. Umutiti belanca u ĉvrst sneg i postepeno
dodavati šećer. Dodati pahuljice i lešnike i polako mešati da ne splasnu. Kašiĉicom praviti
puslice i redati na pleh. Peći na temperaturi od 150°C oko 20 min.
Kuglice od jabuka
* 4-5 jabuka
* 1 dcl malteksa
* 20 g prezli
Oprati i tanko oguliti jabuke, izrendati i pomešati sa pahuljicama. Dodati 50 gr kokosa, sok od
limuna i iseckano suvo groţĊe i ostaviti da stoji 30 minuta da bi pahuljice upile sok. Ako je
potrebno dodati prezle, da bi se dobila gusta masa. Pomešati seckani lešnik i zasladiti.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u na suvo preprţeno kokosovo brašno.
* vanilin ekstrat
* 50 g kokosovog brašna
* 150 g urmi
* 50 g gi -a
Samleti smokve i urme i pomešati ih sa istopljenim gi -em i orasima. Dodati vanilu i struganu
pomorandţu i dobro izmešati. Oblikovati kuglice i uvaljati ih u blago prepeĉeno kokosovo
brašno (zagrejati brašno na tihoj vatri dok ne dobije svetio braon boju).
* ½ kg suvih šljiva
Samleti šljive i umešati oljušten i iseckan badem (da bi ga oljuštili treba ga popariti u vreloj
vodi 10 minuta), cimet i zaslaĊivaĉ. Dobro izmešati da se masa ujednaĉi. Formirati kuglice i
uvaljati ih u mlevene orahe.
Ĉokoladni puding
* 1 l soja mleka
* vanilin ekstrat
* 50 g ĉokoladnog pudinga u prahu
* Po ţelji cimet
* 1 Kašika kakaoa
Razmutiti puding, kakao i vanilu u malo hladnog soja mleka. Masu sipati u kipuće soja mleko
i mešati da se ne zgrudva. Smanjiti temperaturu. Dodati ĉokoladu i cimet i mešati dok se ne
rastopi. Skinuti sa vatre i prohladiti, dodati zasladjivaĉ. Ako koristite šećer, razmutite ga sa
pudingom i kakaom.
Sladoled
* 5 jaja
* 3 štangle ĉokolade
* vanilin ekstrat
Umutiti jaja i šećer i postepeno dodati pavlaku i umućeni šlag. Masu podeliti u tri dela: u prvi
dodati istopljenu ĉokoladu, u drugi 100 g sezonskog voća, a u treći lOOg lešnika. Ukoliko
ţelite sladoled od vanile u osnovni recept dodajte 5-7 kapi vanil ekstrata. Zamrznuti u frizu.
Iako se sladoled ne uklapa u principe pravilne i zdrave ishrane on našoj duši i celom biću daje
veliku radost i deĉiju svest i zbog toga je našao mesto i ovde.
Smatra se da indijska kuhinja ima najviši nivo svesti. Još u toku pripreme jela oseća se
posebno zadovoljstvo i radost, a kad je jelo gotovo na trpezi je sama boţanska hrana.
ĈORBE
Dal
* 1 gl crnog luka
* 1 Kašika gi -a
* 1 ½ l vode
* 1 kašikica karija
* 1 kašikica kurkume
* 1 kašikica kumina
* ½ kašikice cimeta
* 1 Kašika morske soli
Zagrejati gi na tihoj vatri i ispopati zaĉine u zrnu (gorĉicu i kumin). Poklopiti sud da zrnca ne
iskaĉu. Kad se umire dodati sitno iseckan luk i djumbir i dinstati na blagoj temperaturi dok ne
omekša. Sipati zaĉine i malo vode da ne zagori. Naliti vodom, dodati paradajz iseckan na
kockice i povećati temperaturu. Dobro oprati soĉivo. Ne sme se ostaviti na suvom jer se brzo
skameni. Ocediti i sipati u prokuvalu vodu i zaĉine. Smanjiti temperaturu i mešati nekoliko
minuta da budete sigurni da se soĉivo nije stvrdnulo. Ĉorba treba da kuva sve vreme na tihoj
vatri. Povremeno promešati. Kad se soĉivo raspadne, skinuti sa vatre i zaĉiniti krupno
iseĉenim korijanderom. Ako koristite korijander u prahu, dodajte ga nekoliko minuta pre
skidanja sa vatre.
Ĉorba od soĉiva
Koristi se braon ili zeleno soĉivo, što je krupnije to je ĉorba ukusnija, a priprema se po
receptu Dal ĉorbe. Ako ţelite moţete kombinovati soĉivo i grašak po istom receptu, u
kombinaciji pola pola.
Ĉorba od paradajza
* 2 lista lovora
Blago zagrejati ulje, sipati zaĉine i malo ih proprţiti. Naliti paradajz sokom i vodom i ostaviti
da prokuva. U kljuĉam ĉorbu polako sipati griz i mešati da se ne zgrudva. Kuvati još 4-5
minuta i skloniti sa vatre. Ako je ĉorba pregusta, doliti ½ dcl vruće vode.
KARI JELA
Kari u originalu znaĉi sos ili umak, ali se reĉ koristi i za zaĉin i za jela koja se prave od
povrća u kojima se koristi kari zaĉin.
Mešano povrće
Blago zagrejati gi i prvo dodati crni luk, beli luk i djumbir. Kad dobije zlatno ţutu boju, sipati
sve zaĉine i malo vode i mešati da se ne uhvati za dno posude, 3-4 min. Dodati šargarepu (7
min), zatim papriku (5 min), na kraju karfiol i paradajz i krĉkati dok ne omekša. Povrće treba
da ostane ĉvrsto i da se ne raspadne. Tokom kuvanja povremeno promešati.
Krompir kari
Blago zagrejati gi i ispopati zaĉine u zrnu. Kad su gotovi, dodati dal zrna i kari listiće i kratko
proprţiti, paziti da ne pregore. Dodati iseckani luk i djumbir i dinstati dok ne omekša. Sipati
zaĉine i malo vode i ostaviti 2-3 min. Promešati da se ne hvata za dno. Krompir dobro oprati i
ostrugati, iseći na kocke do 2,5 cm i sjediniti sa lukom i zaĉinima. Krĉkati na blagoj vatri dok
ne bude gotov. Kad voda ispari, dodati po nekoliko kašika da se krompir ne bi hvatao za dno.
Povremeno, ali ne previše, promešati.
Krompir kari II
Sastav namirnica je isti, s tim što se koristi više gi -a (2-3 Ka) i dodaje sveţ korijander, a i
postupak pripreme krompira je drugaĉiji. Krompir se dobro opere i sa ljuskom skuva u slanoj
vodi. Prehladi se i oguli, a zatim izgnjeĉi, ali ne do kraja kao pire, već kao restovan krompir.
U krompir se sipa pripremljeni luk sa zaĉinima i doda se krupno iseĉen korijanderov list.
Dobro se promeša. Ovaj kari se koristi za filovanje masale, ĉuvene indijske palaĉinke od
pirinĉanog brašna. Uz odreĊene dodatke zaĉina i sastojaka koristi se kao fil za punjenje
samose, poznatog indijskog punjenog peciva.
Kari od bundeve
Potopiti kokosovo brašno u vodi i ostaviti 10 minuta. Dodati zaĉine i izmiksati u blenderu.
Dodati luk i miksati dok ne bude potpuno sitan. Zagrejati gi i na tihoj vatri dinstati luk i
zaĉine dok ne omekša. Dodati kockice bundeve, poklopiti i ostaviti da se dinsta dok ne
omekša. Povremeno promešati i u poĉetku dodati vrlo malo vode da ne zagori (kasnije
bundeva pusti sok) i krĉkati dok ne ukuva. Sluţiti uz basmati pirinaĉ i kokosov ĉatni.
Bengalski kari
Zagrejati gi i ispopati zrnca. Kad se umire, dodati sitno iseckan crni i beli luk i dinstati dok ne
omekša. Dodati zaĉine i 1 dcl vode i dinstati 5-6 min. Sipati paradajz i kuvati na laganoj vatri,
stalno mešati dok ne bude polugotov, a zatim dodati krompir i plavi patlidţan i kuvati 10
min., zatim kupus 5 min. i brokoli 5 min. i na kraju grašak. Kad je sve omekšalo, skinuti sa
vatre i dodati limunov sok.
Nepalski kari
Obariti jam - slatki krompir (ili bundevu) iseĉen na kocke veliĉine 2 cm na pari oko 5 min.,
skinuti sa pare i poprskati limunovim sokom. Obariti boraniju, a zatim šargarepu. Vodu
ostaviti za ĉorbu. Blago zagrejati gi i dodati kumin zrnca, kari i tumerik i dinstati 1-2 min., pa
dodati sitno iseckan luk, djumbir i ljutu papriĉicu. Sipati malo vode i dinstati 5-6 min. Dodati
paradajz i naut. Nakon 10 min. umešati jam, boraniju, šargarepu, spanać i posoliti. Krĉkati 10
min. na blagoj vatri. Povremeno promešati i dodati malo vode da kari ne bude suv.
Blago zagrejati ulje i ispopati zaĉine u zrnu. Dodati dal zrna, a nakon nekoliko minuta sitno
iseckan luk i djumbir i dinstati dok ne omekša. Sipati zaĉine i ½ dcl vruće vode. Krĉkati 2-3
min. i dodati patlidţan i krompir iseĉene na kocke veliĉine 2-3 cm. Pirjaniti na tihoj vatri dok
ne omekša. Povremeno doliti po malo vode da ne zagori i paţljivo promešati. Na isti naĉin
moţe se pripremiti kari od mladih tikvica (4 veće tikvice), ili kombinovati tikvice i patlidţan.
Voditi raĉuna da se tikvice kuvaju kraće i da ih treba staviti kad su krompir i patlidţan skoro
gotovi.
Kari od karfiola
Ugrejati gi i ispopati zrnca. Kad se umire dodati sitno iseckan luk, djumbir i malo vode i
dinstati dok ne omekša. Kad je napola gotovo, sipati krompir iseĉen na kocke veliĉine 2-3 cm
i kari, kurkumu i so. Krĉkati dok ne bude polugotovo, pa dodati karfiol i dobro promešati da
uhvati zaĉine. Poklopiti i ostaviti da se do kraja skuva na blagoj vatri da ne zagori. Karfiol
treba da ostane ĉvrst, da se ne raspadne.
* 2 šargarepe * 2 Kašike gi -a
Ispopati zrnca na zagrejanom gi -u i kad se umire dodati dal zrna i korijander i ostaviti još
nekoliko minuta, a zatim sipati sitno iseckan luk i djumbir. Dinstati dok ne omekša, pa dodati
ostalo povrće iseĉeno na kockice. Kad je polugotovo, dodati zaĉine, a nakon nekoliko minuta
krompir iseĉen na kocke i kupus. Dobro promešati, naliti 2 dcl vode i ostaviti da prokuva.
Smanjiti temperaturu i poklopljeno krĉkati dok ne omekša. Pred sam kraj umešati krupno
iseĉen peršunov list.
ĈATNI
Ĉatni je pikantni indijski sos, koji se konzumira u malim koliĉinama i sluţi za stimulisanje
apetita i osveţavanje i poboljšaje ukusa ostalih jela. Moţe biti ţestoko ljut, kiseo, gorĉast,
blago ljut, kiselo - sladak, ljuto - sladak. Razlikuje se po sastavu i gustini, a moţe se
pripremati od namirnica, koje mogu biti seckane, blendane, rendane i neuobiĉajeno
kombinovane.
* 1 ljuta papriĉica
Ĉatni od kajsija
* 300 g malteksa
* 2 Kašike karanfilića
Oprati i oĉistiti kajsije, ako koristite suve kajsije ostaviti ih 10 min. dobro oprane potopljene u
vodi, dodati malteks i zagrejati na srednjoj temperaturi. Staviti sve sastojke i mešajući da ne
zagori kuvati dok se kajsije potpuno ne raspadnu. Prohladiti i odvojiti cimet i karanfilić i
sipati u tegle, kao za zimnicu.
Staviti sve sastojke osim korijandera u blender i dobro izmiksati. Dodati korijander i još malo
doraditi. Ĉatni treba da bude ujednaĉen i zelen, srednje gust. Voditi raĉuna da kokos upija
vodu i slobodno razrediti ako je potrebno.
* 2 dcl vode
Paradajz ĉatni
Blago zagrejati ulje i ispopati zaĉine u zrnu. Dodati djumbir, beli luk i zaĉine i dinstati na
tihoj vatri. Samleti paradajz ili ga izmiksati u blenderu i sjediniti sa zaĉinima. Krĉkati dok ne
bude gotov. Treba da bude gust.
Staviti sve sastojke u blender i dobro izmiksati. U toku postupka sipati 1-2 dcl vode da se
dobije srednje gusta smesa.
Ĉatni od jabuka
Jabuke oprati, tanko oljuštiti i iseći na kockice Pomešati sve sastojke i kuvati na blagoj
temperaturi dok ne bude gusto.
SALATE
Raita
* ¼ veze korijandera
* ¼ l jogurta
Dobro promešati sastojke i sluţiti hladno, kao salatu ili dodatak uz kari.
OSTALA JELA
Basmati pirinaĉ
* 1 Kašika gi -a
* 1 / vode
Pomešati vodu, so i kurkumu. Dodati Gi i lovor i dobro izmešati. Oĉistiti i oprati pirinaĉ i
umešati ga u pripremljenu teĉnost. Poklopiti i kuvati 10 min. Skloniti sa vatre i ostaviti još 10
min. Pirinaĉ se ne sme mešati, moţe se malo prodrmati sud u kome se kuva. Kad je gotov,
treba da bude suv i da zrna ostanu cela. Sluţi se uz sve vrste karija, samose, baĊiju, dal ĉorbu.
Pilau
* ½ kg basmati ili tajlandskog pirinĉa * 1 gl belog luka
Pilau toping
Pomešati sastojke i proprţiti na tihoj vatri da dobije svetio braon boju, paziti da ne pregori.
Osetiće se prijatan miris.
Badjija
TESTA
Ĉapati
Gi
½ kg putera se zagreva na laganoj vatri. Kad prokuva, paţljivo se skida pena sve dok ne
prestane da se stvara. Gotov je kada mu se skine treća pena. Paziti da temperatura bude
umerena da puter ne bi pregoreo. Gi se moţe dugo odrţati u friţideru. Koristi se umesto ulja i
kao namaz. Ima malo jaĉi, prijatan ukus. Po ţelji se moţe dodati so, još dok je topao.
Samosa
Koliĉina za 20 samosa.
Testo:
* ½ l mlake vode
* 2 kg integralnog brašna
Fil: * ½ kg graška
* 1 ½ kg krompira * 250 g indijskog oraha
Zamesiti testo, napraviti loptu i izraditi je dobro rukama (20 minuta) ili mikserom (oko 10
min). Ostaviti 30 min. da se odmori i razvlaĉiti ga do debljine od 3 mm. Testo seći okruglim
kalupom preĉnika 10 cm; za obeleţavanje moţe posluţiti plastiĉni ili metalni poklopac te
veliĉine, a zatim se oštrim noţem paţljivo iseĉe krug. Testo ne sme biti debelo, pa pre nego
što ga filujete, razvucite ga oklagijom i dobićete nešto veći krug koji je idealna veliĉina za
samose (oko 12 cm). Kolutove posuti brašnom i sloţiti izmeĊu masne hartije jedan na drugi.
Postupak pripreme fila isti kao "Krompir kari II".
Filovanje: Svaki krug po ivici namazati vodom, koja sluţi kao lepak. Na sredinu staviti
kašiku fila formiranog u lopticu (najbolje malom kašikom za sladoled) i spojiti testo u tri
kraka, tako da prednji krak bude duţi od druga dva. Pritisnuti mesto na sredini gde se testo
spaja i proveriti da je sve zalepljeno da fil ne bi iscurio. Filovane samose prţiti u dobro
zagrejanom ulju dok ne porumene. Izvaditi i slagati na papirnate salvete da se odstrani višak
ulja. Samose se sluţe kao predjelo sa ĉatnijem, ili kao glavno jelo kombinovano sa basmati
pirinĉem i ĉatnijem od kajsija.
Masala Dosai
Testo: Dobro se izmeša i ostavi 24 sata na toplom mestu prekriveno krpom. Kada dokisne
(fermentiše), promešati i peći palaĉinke na jakoj vatri, na vrlo malo vrelog ulja. (Kada pravite
testo prvi put, potrebna je fermentacija od 48 sati, jer mu nije dodat zametak.) Veoma je
problematiĉno peći ove palaĉinke - testo sipati od sredine pa u krug do ţeljene veliĉine.
Obiĉno se prve 2-3 palaĉinke zalepe i pokvare. Budite uporni, jako su ukusne i neobiĉne; ukus
podseća na palaĉinke kojima je dodat jogurt.
Filovanje: "Krompir kari II" premazati po celoj površini i presaviti na pola. Sluţi se sa
ĉatnijem od kokosa.
Parota
* ĉapati
Razviti ĉapati i na sredinu staviti 2-3 kašike rendanog kaĉkavalja i odozgo zatvoriti (prstima
stisnuti testo da se ne odlepi). Peći na jakom grilu ili ringli prekrivenoj aluminijumskom
folijom dok ne porumeni sa obe strane. Sluţi se sa ĉatnijem. Parotu takoĊe moţete praviti i sa
nekim od namaza, gustih sosova ili karija.
Papadam
Zamesiti testo i podeliti ga u kuglice veliĉine 2-3 cm. Svaku kuglicu razvući i napraviti krug
tanak do 2 mm. Ostaviti da se osuši. Pred sluţenje se prţi u dubokom ulju svega 1-2 minuta.
Izvaditi i pustiti da se ocedi. Sluţi se uz ĉatni i uz jela umesto hleba i ĉapatija.
SLATKIŠI
Puding od pirinĉa
Djumbir kolaĉići
* ½ kg integralnog brašna
* 50 g pšeniĉnih klica
* 1 prašak za pecivo
* 2 Kašike malteksa
* 2 Kašike gi -a
Pomešati suve sastojke. Dodati malteks i gi. Sjediniti polako mešajući da se ne pretera. Peći u
zagrejanoj rerni na 200°C od 15-20 min. Ne smeju se prepeći, jer će izgubiti vlaţnost i
sveţinu.
Susam kolaĉići
* 100 g gi -a
* 2 Kašike malteksa
* 100 g susama
* ½ limuna
Umutiti gi, dodati malteks, limunov sok i vanilu, zatim susam i brašno. Promešati i sipati na
pleh. Peći u zagrejanoj rerni na 200°C 15-20 min.
Krišna kuglice
Pomešati mleko i šećer i rukama topeći puter umesiti testo. Dodati orahe i oblikovati kuglice.
Testo:
* 1 kg integralnog brašna
* 2 Kašike malteksa
* 2 Kašike gi -a
Pomešati vodu i malteks i tome dodati brašno, mleko i so. Izraditi testo i dodati gi. Premesiti i
ostaviti 60 minuta da odmori. Malo ga obraditi, razvući do debljine 2 cm i filovati.
Fil:
* 100 g istopljenog gi -a
* 2 Kašike malteksa
* 2 Kašike cimeta
Oprati suvo groţĊe, pomešati sastojke i premazati testo. Urolati i seći na kriške debljine 2-3
cm, poloţiti na podmazan pleh i peći u zagrejanoj rerni na 200°C oko 50 minuta, da dobiju
lepu braon boju.
MEKSIĈKA KUHINJA
* 7 dcl vode
* 50 g integralnog brašna
Pomešati sastojke i napraviti ţitko testo. Ostaviti oko 2 sata da bubri. Promešati i na jakoj
vatri, sa malo ulja, peći tanke tortilje kao palaĉinke. Donja površina treba sama da se odvoji
od tiganja i tada treba okrenuti i peći drugu stranu. Tortilje treba da budu zlatno smeĊkaste.
Sluţiti vruće ili koristiti za pripremu burita, enĉalada, sendviĉa.
Burito
* rendana šargarepa
* zelena salata
* 2 Kašike gvakamole
* 1 Kašika salse
Na jedan kraj tortilje ili ĉapatija slagati redom: pasulj, salatu, paradajz, krastavac, šargarepu,
zatim preliti gvakamolom i salsom. Rolati i krajeve uvući sa strane. Gvakamola i salsa se
mogu sluţiti i odvojeno. Recepte moţete pogledati u nastavku.
Naćos
* 3 Kašike pasulja
* 2 Kašike salse
* 30 g kaĉkavalja
* 2 Kašike pavlake
* 2 Kašike gvakamole
U manjem dubljem plehu napraviti kupolu (dve, tri) od ĉipsa i preko nje narendati kaĉkavalj.
Ispeći u zagrejanoj rerni na 220°C, 5-6 min., koliko je siru potrebno da se rastopi i malo
zapeĉe. Izvaditi iz rerne i kupolu premestiti na tanjir. Preko ĉipsa na vrh preliti pasulj, na
jednom kraju pavlaku, a na drugom gvakamolu; salsa obiĉno ostane u posudici jer je retka.
Jede se prstima, tako što se ĉips umaĉe u ţeljeni sos.
Meksiĉki pasulj
* 2 gl crnog luka
* ½ kašikice bibera
* ½ kašikice kajena
* 1 l vode
Naliti pasulj vodom i kad prokuva prvu vodu ocediti. Iseći luk i sjediniti sve sastojke. Naliti
vodom i pustiti da prokuva. Smanjiti temperaturu i ostaviti da krĉka na laganoj vatri dok
pasulj ne omekša. Voda treba da ukuva i da pasulj bude potpuno gust. Paziti da ne zagori,
povremeno promešati. Prohladiti i izmiksati u blenderu da se dobije pire. Moţe se koristiti i
ako se ne izmiksa, za filovanje burita, uz tortilje, naćos i sliĉno.
Gvakamola
* 4 zrela avokada
* sok od 1 limuna
* ½ kašikice bibera
Oprati i oĉistiti avokado i napraviti pire. Dodati sitno seckan paradajz, luk i zaĉine. Promešati
i dodati limunov sok i korijander. Ponovo promešati. Sluţi se kao salata, uz naćos, enĉalade i
burito.
Salsa
* 1 veza korijandera
* ½ kašikice bibera
* 1 gl crnog luka
* 1 kašikica kajena
* 1 gl belog luka
Sitno iseći crni i beli luk i sjediniti dobro sastojke. Sluţiti kao salatu, dodatak uz naćos, burito,
enĉalade, tortilje ili ĉips.
ĈORBE
Ĉorba od bundeve
* 1 kg bundeve
* 1 šipka cimeta
* 1 gl crnog luka
* 2 kašikice malteksa
* 1 gl belog luka
Blago zagrejati ulje i sipati zaĉine da se preprţe nekoliko minuta, pa dodati iseckan luk i
dinstati dok ne omekša. Dodati bundevu iseĉenu na kocke, prodinstati 15 minuta i naliti
vodom. Pojaĉati temperaturu da prokuva, pa ponovo smanjiti i krĉkati dok bundeva ne
omekša. Skinuti sa vatre, dodati malteks i izvaditi cimet. Izmiksati u blenderu da se dobije
krem. Ĉorba treba da bude srednje gustine.
* 1 gl crnog luka
* 1 gl belog luka
* 2 l vode
* ½ kašikice ĉilija
* ½ kašikice bibera
Blago zagrejati ulje i nekoliko minuta proprţiti zaĉine, pa dodati sitno seckan luk. Kad
omekša, sipati dobro opran suvi grašak i pojaĉati temperaturu da prokuva. Smanjiti i pustiti da
se krĉka dok se grašak potpuno ne raspadne.
SOSOVI
Ranĉ
* 1 kg samlevenog paradajza
* 1 veza korijandera
* ½ kg crnog luka
* 1 kašikica origana
* 3 ljute papriĉice
* 1 kašikica bibera
* 3 crvene babure
* 5 zelenih babura
Blago zagrejati ulje i dodati sitno iseckan luk i dinstati dok ne omekša. Dodati zaĉine i kratko
preprţiti (1-2 min.) i sipati paradajz. Ako, se koristi sveţ paradajz, obavezno ga pre mlevenja
oguliti. Kuvati na tihoj vatri, mešati da ne zagori i kad je napola gotov, dodati paprike uzduţ
iseĉene i sitno seckane ljute papriĉice. Krĉkati dok paprika ne omekša, skinuti sa vatre i sipati
iseĉen korijander. Sos se moţe sluţiti uz tortilje, za pripremanje enĉalada, jela od pasulja.
Barbikju
* 1 kg paradajz pirea
* 1 gl belog luka
* 300 g malteksa
* ½ l supe od povrća
* ½ kašikice bibera
* ¼ kg senfa
Pomešati sve sastojke i kuvati na laganoj vatri oko 2 sata. Povremeno promešati da ne zagori.
Koristi se za sendviĉe, posebno sa vegetarijanskim burgerom, proizvodima od soje, za
pripremu enĉalada.
ENĈALADE
Paprika
* 1 kašikica bibera
* 10 jaja
Sipati ulje u dublji pleh i poredati paprike (oĉišćene od semenki) tako da prekriju celo dno.
Umutiti jaja sa brašnom i mlekom, da se dobije srednje gusta masa i dodati zaĉine. Preliti
preko paprika i narendati sloj kaĉkavalja. Ponoviti dok ima materijala (bar tri reda). Završiti
sa kaĉkavaljem. Pleh zatvoriti aluminijumskom folijom i peći u zagrejanoj rerni na 220°C oko
50 min. Izvaditi i prohladiti. Sluţiti uz salsu, gvakamolu, pasulj, meksiĉki sos, po ţelji.
* ranĉ sos
* 350 g pavlake
* ¼ kg kaĉkavalja
* 10 tortilja preĉnika 12 cm
Oprati i oĉistiti spanać, blitvu ili koprivu i iscepkati prstima na rezance i pomešati sa
pavlakom i zaĉinima. Na dno dubljeg pleha redati tortilje, zatim sos, spanać i narendati
kaĉkavalj. Ponoviti dok ima materijala (bar tri reda) i završiti sa tortiljama i kaĉkavaljem.
Pokriti pleh aluminijumskom folijom i peći u zagrejanoj rerni na 220°C oko 50 min.
* ranĉ sos
* 20 tortilja
Pripremiti pasulj, ali ga ostaviti u zrnu, da se ne prekuva. U dublji pleh slagati tortilje, sos,
pasulj i završiti tortiljama. Po ţelji, na kraju se moţe dodati rendani kaĉkavalj. Pokriti pleh alu
folijom i peći u rerni na 200°C oko 50 min. Izvaditi i prohladiti. Ukrasiti kriškama avokada.
ITALIJANSKA KUHINJA
POPULARNI RECEPTI
Italijanski sos
* ½ kg peĉurki
* 1 gl crnog luka
* 1 Kašika origana
* 1 gl belog luka
* 1 Kašika ruzmarina
* ½ kašikice bibera
* 1 Kašika malteksa
* 2 Kašike morske soli
* 1 dcl keĉapa
Blago zagrejati ulje i dodati sitno iseckan crni i beli luk i malo vode. Dinstati na slaboj vatri,
više kuvati nego prţiti. Kad luk omekša dodati zaĉine, zatim paradajz i keĉap. Kad je skoro
gotovo, sipati peĉurke i kuvati još 5 minuta. Skloniti sa vatre i dodati malteks i sirće
Špageti
Za 3 osobe koristi se ½ kg tankih špageta od integralnog brašna, heljde, soje ili spanaća.
U 2 l vode sipati 2 Kašike hladno cedjenog ulja ili parĉe putera i kašiku morske soli. Kad
prokuva, dodati špagete i poklopiti sud. Kuvati oko 10 min., paziti da se špagete ne prekuvaju.
Iscediti kroz cedilo i oprati ih hladnom vodom, ali ne previše, potrebno je da ostanu vruće.
Prelivaju se jednim od sosova koji slede, a sluţe se obavezno uz parmezan.
Pesto
* 2 granĉice bosiljka
* 1 gl belog luka
* 100 g parmezana
Pomešati sastojke i tući ih u avanu ili ih izblendati u blenderu da se dobije jednoliĉna masa.
Koristi se kao preliv za špagete ili kao sos uz ostala jela.
* ½ kg peĉurki
* ¼ veze peršuna
* ½ kg crnog luka
* 3 veze mirodije
* 1 gl belog luka
* sok od ½ limuna
* 1 kašikica bibera
Istopiti puter na tihoj vatri, paziti da ne potamni. Dodati luk i dinstati dok ne omekša. Dodati
peĉurke i krĉkati dok ne omekšaju, paziti da se ne prekuvaju. Pet minuta pred kraj dodati
zaĉine.
Paradajz sos
* 2 lovorova lista
* 1 Kašika origana
* 2 gl crnog luka
* ½ kašikice bibera
* 1 gl belog luka
* 1 dcl keĉapa
Zagrejati ulje na blagoj vatri i dodati sitno iseckan luk. Dinstati dok ne omekša, povremeno
dodavati vodu da ne zagori. Dodati zaĉine i keĉap i prodinstati oko 5 min. Popariti soja
ljuspice u vreloj vodi kojoj je dodato malo soli i lovorov list. Ostaviti 15 minuta, oprati i
sjediniti sa lukom i zaĉinima. Dinstati oko 10 min. i naliti paradajz sokom. Kuvati na blagoj
vatri dok ne dobije srednju gustinu. Sluţiti preko špageta uz parmezan.
Milaneze
PASTE
Sa povrćem
Koriste se integralni, soja, heljda ili kopriva makaroni. Pripremaju se kao i špagete, s tim što
ih je potrebno duţe kuvati.
* ½ kg makarona
* 1 Kašika soli
Preliv:
* 1 gl karfiola
* 1 veza peršuna
* 3 šargarepe
* 1 gl crnog luka
* 2 celera
* 1 gl belog luka
* 1 koren peršuna
* ½ l paradajza
* 1 dcl keĉapa
* 50 g parmezana
* 1 kašikica bibera
1 Kašika origana
2 lista lovora
Zagrejati ulje na tihoj vatri i dodati luk. Dinstati dok ne omekša, povremeno dodavati vodu da
ne zagori. Dodati šargarepu, celer, peršun i paškanat i dalje pirjaniti 10-tak minuta. Dodati
karfiol i zaĉine, a nakon 7 minuta naliti paradajz sokom, dodati pire i keĉap. Kuvati dok
karfiol ne omekša, paziti da se ne prekuva. Na samom kraju dodati peršunov list. Preliti preko
pripremljenih makarona i posuti parmezanom. Sluţiti vruće.
Ronzoni
* ½ kg makarona
* ½ kg peĉurki
* 2 gl crnog luka
* 1 gl belog luka
* 1 kašikica bibera
* 10 listića nane
* 50 g parmezana
Preliv:
Dinstati luk na ulju, dodati zaĉine peĉurke i pustiti da omekšaju. Na kraju dodati maslinke
iseĉene na kolutiće. Posuti parmezanom.
Hladna salata
* ½ kg makarona
* ½ kašikice bibera
* 1 Kašika origana
* sok od 1 limuna
* 100 g majoneza
* 2 celera
* 150 g graška
Makarone pripremiti kao u prethodnim receptima i dok su još topli dodati maslinovo ulje i
zaĉine. Dobro izmešati i ostaviti da se ohladi. U meĊuvremenu oprati i oĉistiti celer i iseći ga
na sitne kockice. Obariti grašak da se ne prekuva i iseći maslinke na kolutiće. Sve dobro
izmešati, dodati limun i na kraju majonez. Sjediniti i posuti parmezanom. Ukrasiti sveţim
peršunovim listićima. Sluţiti kao predjelo ili salatu.
PIZZE
Testo - za 4 osobe
* 1 kg integralnog brašna
* 1 prašak za pecivo
Potopiti kvasac u 1 dcl mleka i vode i dodati jednu kašiĉicu šećera. Ostaviti da naraste. U
brašno dodati prašak za pecivo, so i ostatak šećera i izmešati. Zamesiti testo sa kvascem i
ostatkom vode i mleka. Dodati ulje i puter, svaki put mesiti dok se ne sjedini. Doraditi testo
rukom, varjaĉom ili mikserom. Testo je gotovo kad poĉnu da se stvaraju mehurovi. Uobliĉiti
testo u loptu i ostaviti u sudu pokriveno krpom, na toplom da dokisne (oko 1 sat). Ponovo
izmesiti testo - ovog puta rukama - i rasporediti ga u podmazan pleh, da bude debljine 1-2 cm,
zavisno da li volite tanju ili deblju podlogu.
Na pripremljeno testo moţete praviti neke od pizza koje slede, a moţete upotrebiti i sopstvenu
maštu i kombinovati razliĉite namirnice. Koliĉina je prilagoĊena testu od 1 kg brašna.
Ukoliko smanjujete ili povećavate koliĉinu testa, neophodno je srazmerno smanjiti, odnosno
povećati koliĉine i u receptima.
Šanti
* pesto sos
* 300 g peĉurki
* 300 g kaĉkavalja
Preko pripremljenog testa redati sos, peĉurke, kaĉkavalj i masline. Kad se izvadi iz rerne u
sredinu svakog kvadrata staviti kašiku pavlake.
Meridijana
* italijanski sos
* 3 Kašike bosiljka
* 300 g kaĉkavalja
Galaksija
* italijanski sos
* 300 g kaĉkavalja
* 200 g peĉurki
* 2 veze brokolija
* 100 g parmezana
Na pripremljeno testo staviti sloj sosa, tako da formirate kvadrate veliĉine 15-20 cm. Na svaki
kvadrat prvo redajte peĉurke iseĉene na kolutove, zatim zelene masline oĉišćene od koštica i
iseĉene na komadiće, pa brokoli razdvojen na cvetove. Sir izrendati preko povrća. Crne
masline cele zabosti u sir i na kraju posuti parmezanom.
Himalaji
* italijanski sos
* 300 g kaĉkavalja
* 200 g peĉurki
* 10 ljutih papriĉica
Na pripremljeno testo redati sos, luk, paprike, peĉurke, kaĉkavalj, masline i ljute papriĉice.
LAZANJE
Povrće
Fil:
* italijanski sos
* 1 gl karfiola
* 2 veze brokolija
* 1 veza peršuna
* 250 g parmezana
* 1 Kašika origana
* ½ Kašike ruzmarina
Obariti lazanje u prokljuĉaloj vodi, kojoj je prethodno dodato ulje i so. Paziti da se lazanje ne
prekuvaju, treba da ostanu ĉvrste. Oprati i oĉistiti povrće i obariti ga u kljuĉaloj slanoj vodi,
da se ne prekuva. Vodu ostaviti za supu ili ĉorbu. Zaĉiniti povrće i dodati mu iseĉen peršunov
list. Redati sloj lazanje, italijanskog sosa, povrća i parmezana. Sloţiti da bude dva reda fila.
Gornji red lazanje premazati italijanskim sosom, zatim prekriti kaĉkavaljem iseĉenim na
tanke trouglove i posuti parmezanom.
Spanać
* 1 Kašika ruzmarina
* 1 Kašika bibera
* 250 g pavlake
Pripremiti lazanje, kao u prethodnom receptu. Oprati i oĉistiti spanać i blago ga obariti u
kljuĉaloj vodi. Pripremiti fil od pavlake, sira i zaĉina i umešati spanać. Redati sloj lazanje,
zatim sloj fila. Završiti sa tankim slojem fila.
TOPLI SENDVIĈI
Plavi patlidţan
* 2 jaja
* ¼ kašikice bibera
* 1 kašikica origana
Oprati i oguliti patlidţan i iseći na kolutove debljine ½ cm. Potopiti ih u slanu vodu i ostaviti
da stoje nekoliko sati. Iscediti, uvaljati u razmućena jaja, pa u brašno, i pohovati u vrelom ulju
na jakoj temperaturi (paziti da ne izgore). Kad porumene izvaditi i ostaviti nekoliko minuta na
papirnoj salveti da se ulje ocedi i filovati sendviĉ. Kifle iseći po duţini i zagrejati u tosteru ili
na ringli prekrivenoj aluminijumskom folijom. Premazati italijanskim sosom obe strane i
izmeĊu poredati pohovani patlidţan.
Tost
* 2 veća paradajza
* 10 peĉurki
* ¼ kašikice bibera
Namazati tost nekim od namaza i poredati paradajz iseĉen na kolutove i posut biberom, zatim
peĉurke iseĉene na listiće i na kraju kaĉkavalj iseĉen na tanke trouglove. Poklopiti parĉetom
tosta i staviti u toster ili dobro zagrejanu rernu. Peći 7 minuta u tosteru, u rerni 15-20 min.
RECEPT ZA MRŠAVLJENJE
Dr. sc. Ignac Kulier poruĉuje sledeće: „Herbalife spada medju najveće svetske proizvodjače
suplemenata, raspolaže ogromnim iskustvom i stručnim kadrom. Dodaci prehrani pod
brandom Herbalife napravljeni su skladno dobroj proizvodjačkoj praksi u vrlo savremenim
pogonima u SAD na temelju naučno fundiranih činjenica, proverenog su kvaliteta i
sigurni su za konzumiranje“.
Dr.sc. Kulier preporuĉuje korišćenje Herbalife programa za uspešnu i sigurnu kontrolu telesne
teţine, stoga je napravio nedeljni jelovnik koji ĉini kombinacija Herbalife proizvoda i klasiĉne
ishrane:
Herbalife recept po preporuci Dr. sc. Ignac Kuliera:
Napomena: 30 grama nemasnog mesa ima oko 7 grama proteina. Optimalna koliĉina proteina
koja vam je svakodnevno potrebna je 1 do 1,5 grama po 1 kilogramu telesne teţine. Oko 60%
dnevnog unosa energije treba pokrivati kvalitetnim ugljenim hidratima.
Ponedeljak
Energija Proteini Masti Ugljeni
(kcal) (g) (g) hidrati (g)
Doruĉak
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 322 18,8 6,9 48,9
mleka i 1 banana
Medjuobrok
Banana,Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne 105 1,3 0,4 26,9
vode
Ruĉak
100 g narezane dinstane junetine, 2 388 37,9 8,3 41,6
parĉeta raţenog hleba
Medjuobrok
Jabuka, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne 57 0,3 0,2 15,1
vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 217 17,5 6,5 22
mleka
Utorak
Ugljeni
Energija Proteini Masti
hidrati
(kcal) (g) (g)
(g)
Doruĉak
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 274 17,8 6,7 37,1
mleka, 1 sveţa jabuka
Medjuobrok
105 1,3 0,4 26,9
Banana,Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne vode
Ruĉak
150 g peĉenih ćurećih prsa, 1 šoljica kuvanog 511 52,2 13,9 42,6
graška, 1 šoljica salate od paradajza, 2 parĉeta
pšeniĉnog hleba
Medjuobrok
57 0,3 0,2 15,1
Jabuka, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 217 17,5 6,5 22
mleka
Sreda
Ugljeni
Energija Proteini Masti
hidrati
(kcal) (g) (g)
(g)
Doruĉak
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 326 18,9 6,9 50
mleka, 1 kašiĉica instant kafe bez kofeina, 1
banana
Medjuobrok
105 1,3 0,4 26,9
Banana,Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne vode
Ruĉak
280 g dinstanog mešanog povrća, 1 parĉe 436,5 21,6 3,8 90
pšeniĉnog hleba
Medjuobrok
Narandţa, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne 97 1,5 0,2 25
vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 217 17,5 6,5 22
mleka
Ĉetvrtak
Ugljeni
Energija Proteini Masti
hidrati
(kcal) (g) (g)
(g)
Doruĉak
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 274 17,8 6,7 37,1
mleka, 1 kašiĉica instant kafe bez kofeina, 1
banana
Medjuobrok 97 1,5 0,2 25
Narandţa, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne
vode
Ruĉak
150 g dinstane teleće dţigerice na luku, 1 508 48,6 11 44,8
šoljica kuvanog integralnog smedjeg pirinĉa
dugog zrna, 1 šoljica zelene salate
Medjuobrok
57 0,3 0,2 15,1
Jabuka, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 217 17,5 6,5 22
mleka
Petak
Energija Proteini Masti Ugljeni
(kcal) (g) (g) hidrati (g)
Doruĉak
1 Shake Formula 1 sa 250 ml 322 18,8 6,9 48,9
polumasnog mleka i 1 banana
Medjuobrok
Narandţa, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl 97 1,5 0,2 25
obiĉne vode
Ruĉak
150 g pohovanih lignji, 2 parĉeta 255 17,7 23 78,8
raţenog hleba
Medjuobrok
1 banana, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl 105 1,3 0,4 26,9
obiĉne vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml 217 17,5 6,5 22
polumasnog mleka
Subota
Energija Proteini Masti Ugljeni
(kcal) (g) (g) hidrati (g)
Doruĉak
217 17,5 6,5 22
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog
mleka
Medjuobrok
Banana,Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne 105 1,3 0,4 26,9
vode
Ruĉak
130 g kuvanih špageta, 85 g dinstane 619 52,2 12,6 71
usitnjene govedine, 1 šoljica zelene salate
Medjuobrok
Jabuka, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne 57 0,3 0,2 15,1
vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 217 17,5 6,5 22
mleka
Nedelja
Ugljeni
Energija Proteini Masti
hidrati
(kcal) (g) (g)
(g)
Doruĉak
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 326 18,9 6,9 50
mleka, 1 kašiĉica instant kafe bez kofeina, 1
banana
Medjuobrok
57 0,3 0,2 15,1
Jabuka, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne vode
Ruĉak
180 g peĉenih pilećih prsa, 1 šoljica dinstane 496 49,6 16,4 41,7
boranije, 1 šoljica zelene salate, 2 parĉeta
pšeniĉnog hleba, 1 palaĉinka sa dţemom
Medjuobrok
Narandţa, Thermojetics® Ĉaj u 2 dl obiĉne 97 1,5 0,2 25
vode
Veĉera
1 Shake Formula 1 sa 250 ml polumasnog 217 17,5 6,5 22
mleka