Professional Documents
Culture Documents
BELA KNIGA
(De)institucionalizacija - na{a realnost
Edicija “Ciceron”
Skopje, 2010
Naslov:
Bela Kniga; (De)Institucionalizacija - na{a realnost
Izdava~:
Polio Plus - dvi`ewe protiv hendikep
Za izdava~ot:
Zvonko [avreski
Dizajn i grafi~ka tehni~ka podgotovka :
Oz dizajn
Tira`
500 primeroci
Pe~at:
Jugoreklam - Skopje
This publication has been produced with the support of the European Union and
the Open Society Mental Health Initiative
Voved
Hendikepot kako fenomen pretstavuva potvrdeno mileniumsko
iskustvo na ~ove{tvoto i e argumentirano doka`ano vo sovreme-
nata nauka. Po~nuvaj}i od tradicionalnoto, preku medicinskoto,
pa s# do negovoto socijalno gledi{te, ovoj fenomen go prestavuva
hronolo{koto i integrativnoto izdignuvawe na ~ove{tvoto vo od-
nos na ova pra{awe. Ottuka nedvosmisleno se pojavuvaat i razvivaat
razli~ni doktrini vo odnos na toa dali edinkata so hendikep ja ima za-
fateno samo biolo{kata, psiholo{kata, medicinskata, pedago{kata,
socijalnata ili, so eden zbor, op{testvenata komponenta na `ivotot,
ili toa e nekakva simbioza od site tie aspekti.
Tokmu edna od takvite doktrinarni disciplini koja pravi avtenti~na
diferencijacija na site komponenti e defektolo{kata nauka ili de-
fektologijata. Zatoa {to, so nejzinoto konstituirawe kako nauka,
po~nuvaat da se instrumentaliziraat i specijalizirani ustanovi
{to ne se ni medicinski, ni pedago{ki, ni socijalni, tuku avtenti~no
diferencijalni. Vpro~em, naglasuvaj}i ja potrebata vo toj moment,
problemot kaj edinkata so hendikep, da se sanira so parcijalni, izo-
lirani interventni i socijalni merki pretstavuva su{tinski ~ekor
kon osmisluvawe nov sistem na obrazovanie, rehabilitacija i ospo-
sobuvawe na edinkata so hendikep.
Takov sistem i praktika na za{tita, obrazovanie, osposobuvawe i re-
habilitacija zapo~na da se sozdava od 1949 godina koj se instituira{e
vrz principite na sovremenata rehabilitacija. Toa nepobitno go
doka`uva faktot deka podocna, vo 1955 godina, site specijalni
pedago{ki ustanovi, prerasnuvaat vo ustanovi za rehabilitacija, a
novite {to se otvaraa se instituiraa kako takvi. No, toa ne zna~e{e
i objektivizirawe na sovremeniot koncept do kraj, pred s#, poradi
nedovolniot broj na visoko-stru~en kadar i mnogu naglaseniot otpor
na opredeleni kadri od oblasta na zdravstvoto, obrazovanieto...
Malku podocna, so donesuvaweto na Statutot na Svetskata zdravst-
vena organizacija (1974), rehabilitacijata stanuva ne samo kompo-
nenta na sistemot na zdravstvenata za{tita, tuku i normativno pravo
na bolnata, hendikepiranata i invalidiziranata edinka i obvrska na
op{testvoto.
1
Osven toa, konstituiraweto i instituiraweto na rehabilitacijata
nametna neminoven proces na radikalno menuvawe i osovremenuvawe
vo za{titnata, edukativnata, le~ebnata (medicinska) i remedijal-
nata (defektolo{ka) komponenta na ova podra~je od op{testvena
praktika. Ovaa sostojba ima{e odraz vrz sevkupnata aktivnost na ova
podra~je i nejzinite posledici mnogu se o~evidni i denes.
Sogledano e deka vo izminatiot period bila sozdadena mre`a od
raznovidni institucionalni formi na profesionalizirani dejnosti
vo socijalno-za{titnata, vospitno-obrazovnata i zdravstvenata (re-
medijalna) komponenta na praktikata. Pri toa, bilo evidentirano
deka postojnata praktika e optovarena so mnogu nedostatoci bez ~ie
otstranuvawe ne samo {to ne mo`e da se obezbedi natamo{en razvoj
i osovremenuvawe, tuku i lesno mo`e da dojde do zgasnuvawe duri i na
ovie komponenti {to vo izminatiot period ja ostvarile afirmaci-
jata i pretstavuvale srcevina na sevkupnata praktika. Toa bi zna~elo
otpo~nuvawe proces na mnogu brzo deinstitucionalizirawe, odnosno
likvidirawe na defektolo{kata teorija i praktika vo Makedonija.
Dvi`ewata i naporite na ~ove{tvoto, vo pogled na re{avaweto na
ovaa slo`ena problematika, se zavisni od golem broj faktori, pred
s# od materijalnata baza na zemjite i narodite vo svetot, stepenot
na razvoj na nacionalnoto zakonodavstvo, sistemot na op{testvenoto
ureduvawe, od tradicionalnite i kulturni vrednosti i sli~no.
Idninata bi trebalo da glasi: nitu edna op{testvena praktika
ne mo`e da se razviva i da fati ~ekor so vremeto ako ne izvr{uva
periodi~ni rekapitulacii na izminatoto i ako ne pravi proekcii za
idniot razvoen period, pri {to se poa|a i od pridobivkite na naukata
voop{to, i od iskustvoto vo prethodniot period.
Edna od takvite ustanovi {to go prika`uva pedesetgodi{noto
iskustvo vo Republika Makedonija na poleto na rehabilitacijata,
odnosno instrumentaliziraweto na ustanova za rehabilitacija na
lica so lesen, te`ok i najte`ok stepen na hendikep e Specijalniot
zavod vo Demir Kapija.
Ovaa kniga }e vi go dolovi vkupniot razvoj vo instrumentaliz-
iraweto na ustanovi za rehabilitacija vo RM, so poseben osvrt na
formiraweto, razvojot i funkcioniraweto na Specijalniot zavod
Demir Kapija.
Polio Plus,
dvi`ewe protiv hendikep
3
Terminite < debilni i lesno imbecilni lica< <lica so mentalna retardacija< se
termini koi i den denes se prisutni i se koristat za licata so hendikep. Ovie ter-
mini se citirani od knigata <Pedeset godini za{tita, rehabilitacija, vospitanie
i obrazovanie na licata so pre~ki vo razvojot vo Republika Makedonija, 1949-1999
godina< avtori: Ajdinski Q., Andreevski V., Skopje, 2001.
4
Izvadok od knigata <Deinstitucionalizacija< Skopje 2001 od avtorite Risto
Petrov, Dragoslav Kopa~ev, Tatjana Taka{manova.
4
Citat od Statutu na Specijalniot Zavod Demir Kapija.
. Imiwata na oddelenijata se citirani od dokumentite na specijalniot zavod Demir
5
6.
Ovoj pregled na strukturata na vrabotenite vo specijalniot zavod Demir Kapija
ja prika`uva sostojbata od maj, 2008, i se bazira na informaciite dobieni od arhi-
vata na zavodot.
7.
Ovoj pregled na strukturata na korisnicite vo specijalniot zavod Demir Kapi-
ja ja prika`uva sostojbata od maj, 2008. Pregledot e napraven vrz osnova na li~nite
dosieja na korisnicite koi se ~uvaat vo S.Z. Demir Kapija i vo sorabotka so Zavodot
za socijalni dejnosti
8
Citat od Izve{taj za sostojbata na specijalniot Zavod Demir Kapija, avgust 2009.
http://www.mhc.org.mk/default-MK.asp?ItemID=0EBF6B41EB83B747B95269A1E7A33D90
9
Izve{taj za napredokot na RM,2007;
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2007/nov/fyrom_progress_reports_en.pdf
10
Izve{taj za napredokot na RM,2009;
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2007/nov/fyrom_progress_reports_en.pdf
11
Slikite se zemeni od izlo`bata <Nie sme eden svet< oddr`ana na 3ti Dekemvri 2001 g.
GLAVA 4: OD OKOTO NA KAMERATA I REALNOSTA 45
46 BELA KNIGA (DE) INSTITUCIONALIZACAJA - NA[A REALNOST
GLAVA 4: OD OKOTO NA KAMERATA I REALNOSTA 47
48 BELA KNIGA (DE) INSTITUCIONALIZACAJA - NA[A REALNOST
GLAVA 4: OD OKOTO NA KAMERATA I REALNOSTA 49
4.3 Predvesnik na po~etokot na nova era - domuvawe vo zaednica
50
[titenicite od S.Z. Demir Kapija so Valdinite pretsavnici vo noviot dom
51
Sodr`ina
VOVED................................................................................................... 1
SODR@INA ........................................................................................ 52