poviπenim

æivjeti s krvnim tlakom

Autori:
mr.sc. Mirjana Jembrek-GostoviÊ, dr. med.,
specijalist internist-kardiolog
Darko PoËaniÊ, dr. med.,
specijalist internist-kardiolog

PLIVA d.d.
Sonja KrstiÊ, dr. med.
mr. sc. Doris Novak, dr. med.
Ljubica VukπiÊ, dr. med.

Lektorica:
Drijenka PandæiÊ Kuliπ, prof.

Idejno i grafiËko oblikovanje:

Ideo dizajn d.o.o.

POLIKLINIKA ZA PREVENCIJU
KARDIOVASKULARNIH BOLESTI I
REHABILITACIJU, ZAGREB
mr. sc. Mirjana Jembrek-GostoviÊ, dr. med.

sijeËanj, 2003.

http://www.plivazdravlje.hr
e-mail: info@plivazdravlje.hr

Besplatni telefon:
PLIVA kontakt centar “Æivjeti s...” 0800-0222

æivjeti s poviπenim krvnim tlakom

 Sadræaj
sadræaj

Uvod 02

Predgovor 03

I. O bolesti 04

II. LijeËenje 21

III. NajËeπÊa pitanja bolesnika s poviπenim 33

krvnim tlakom

01
 Uvod
uvod
Poπtovani Ëitatelji,

sve smo viπe svjesni porasta pobolijevanja i umiranja od kroniËnih

nezaraznih bolesti, osobito bolesti krvoæilnog sustava, dok se stope
umiranja od zaraznih bolesti intenzivno smanjuju. Bolesti krvoæilnog
sustava predstavljaju najznaËajniji svjetski javnozdravstveni problem
zbog kojeg umire oko 12 milijuna ljudi godiπnje.
Prema ocjenama struËnjaka Svjetske zdravstvene organizacije,
polovicu ovih smrti moguÊe je sprijeËiti. Najjednostavniji, najjeftiniji
i najpraktiËniji naËin spreËavanja bolesti je promjena naËina æivota.

Pred Vama je nova PLIVINA knjiæica koja Vam moæe posluæiti kao
prvi korak u promjeni Vaπega dosadaπnjeg naËina æivota i rada.
UËenjem o riziËnim Ëimbenicima, promjenom prehrane, redovitom
kontrolom krvnoga tlaka, izbjegavanjem stresnih situacija te redovitim
boravkom u prirodi i vjeæbanjem (koliko vam to dozvoljavaju godine
i zdravstveno stanje), poboljπat Êete svoje zdravstveno stanje.

Ukoliko ste dugogodiπnji hipertoniËar (osoba koja boluje od visokog

krvnog tlaka), uz sve navedene savjete redovito uzimajte propisane
lijekove. Naime, visoki krvni tlak ne prestaje nakon tjedan ili mjesec
dana i to imajte na umu svaki dan. Tek tada, promjenom loπih navika
i uz lijekove koje Vam propiπe lijeËnik, moæete zaustaviti progresiju
bolesti.

SrdaËan pozdrav,

PLIVA d.d.
Direktor Træiπta Hrvatska

Matko BolanËa, dr. med.

02
æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
 Predgovor

Svaki drugi Ëovjek u Hrvatskoj umire od bolesti srca i krvnih æila. U

ove bolesti ubrajaju se MOÆDANI I SR»ANI UDAR, ANGINA
PECTORIS, ZATAJENJE SRCA i POVI©ENI KRVNI TLAK. Osnovni
proces nastanka ovih bolesti je ateroskleroza krvnih æila. Ateroskleroza
je bioloπki proces u stijenci arterija koji se odvija godinama i starenjem
organizma postaje sve izraæeniji. Dovodi do suæenja odnosno
zaËepljenja arterije. Ovisno o lokalizaciji i stupnju suæenja ili zaËepljenja
razvija se bolest srca ili mozga, ali i perifernih krvnih æila. VeÊina
bolesti srca, suprotno uvrijeæenom miπljenju, nastupa postupno i
moæe se na vrijeme otkriti te pravodobnim lijeËenjem sprijeËiti
posljedice.

Autorica:
mr. sc. Mirjana Jembrek-GostoviÊ, dr. med.

Normalna Masna Fibrozni Okluzivni PuknuÊe plaka/

arterija pruga plak aterosklerotski Fisure i Nestabilna
plak Tromboza angina

Infarkt
srca

Koronarna
smrt

Moædani udar
A B C
KritiËna ishemija
ekstremiteta
Bez simptoma Angina u naporu
Bolovi u nogama
Starenje

03
 I. O bolesti

1. Koji su Ëimbenici rizika za

razvoj ateroskleroze?
»imbenici koji utjeËu na razvoj ateroskleroze viπestruki su, a
najznaËajniji su POVI©ENI KRVNI TLAK, poviπene vrijednosti
kolesterola u krvi, πeÊerna bolest, prekomjerna tjelesna teæina,
puπenje, fiziËka neaktivnost, starenje i nasljedna predispozicija.

2. ©to je krvni tlak?

Krvni tlak je pritisak krvi na stijeke krvnih æila (arterija) u svakom dijelu
tijela. Krv teËe kroz krvne æile upravo zato πto se nalazi pod odreenim
tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom
izbacivanju krvi iz srca (sistola), tlak se povisuje, a kod
ulijevanja krvi u srce (dijastola), tlak se snizuje. Stoga se mjere
dvije vrijednosti krvnoga tlaka, gornja vrijednost (sistoliËki) i
donja vrijednost (dijastoliËki) krvni tlak.
Krvni tlak je promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noÊi i podloæan
je mnogim vanjskim i unutarnjim Ëimbenicima. Te promjene su
posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji
odræati odgovarajuÊi protok ovisno o promjeni æivotnih uvjeta.

04 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom

 3. ©to je normalan krvni tlak?

Normalna vrijednost krvnoga tlaka, koja omoguÊuje æivot,

a ne oπteÊuje sustav krvnih æila jest prosjeËno 120/80
milimetara stupca æive (mmHg). Neke osobe imaju normalno
neπto niæe vrijednosti tlaka πto je posljedica grae njihovoga
tijela, fizioloπko je stanje i samo po sebi ne znaËi bolest. S
godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju
neπto viπe. No ne viπe od 140/90 mmHg πto se smatra gornjom
vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.

4. ©to je poviπeni krvni tlak?

Dijagnoza poviπenoga krvnog tlaka (hipertenzije) ne postavlja se na

temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ukoliko se kod odreene
osobe izmjeri u viπe od tri puta tlak veÊi od 140/90 mmHg, smatra
se da ta osoba ima poviπeni krvni tlak. Odraz je to pojaËanog rada
srca i poveÊanog otpora u stijenci krvnih æila. Posljedica je stalno
optereÊenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oπteÊenje
krvnih æila svih organa u tijelu zbog poveÊanog pritiska na njihove
stijenke.
Poviπeni krvni tlak u skoro svim sluËajevima je bolest poremeÊene
ravnoteæe brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fiziËkog
napora do autonomnog æivËanog sustava endokrinih ælijezda koje
izluËuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni
mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi
preko normale.

5. Koji je uzrok poviπenom

krvnom tlaku?
Ne postoji jedinstven uzrok koji bi doveo do poviπenja tlaka. U osnovi
se moæe raditi o poremeÊaju ravnoteæe na nekoliko naËina.
Najjednostavniji je poveÊano zadræavanje soli u organizmu, πto dovodi
do porasta koliËine cirkulirajuÊe krvi. Ona pojaËano pritiπÊe stijenke
krvnih æila te povisuje tlak. S druge strane, mnogi komplicirani meha-
nizmi putem raznih hormonskih sustava poveÊavaju stisak krvnih æila
i time poveÊavaju otpor protjecanju krvi. Rezultat je isti - POVI©ENI
KRVNI TLAK.

05
 U osnovi je hipertenzija najËeπÊe ESENCIJALNA, πto znaËi da se ne
moæe otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak.
Radi se jednostavno o poremeÊenoj ravnoteæi, u kojoj svi Ëimbenici
kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. PraÊenjem osoba
s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost.
Nerijetko jedan ili Ëak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s
otkrivenom hipertenzijom imaju poviπen krvni tlak. »ak i podatak
kako je neki od roditelja umro od moædanog udara upuÊuje s velikom
sigurnoπÊu na postojanje poviπenoga krvnog tlaka u obitelji, jer je
moædani udar najËeπÊe izazvan upravo poviπenim krvnim tlakom.
Rijetko, u oko 5% sluËajeva, radi se o SEKUNDARNOJ hipertenziji,
kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa,
najËeπÊe bolest bubrega, tumori nadbubreæne ælijezde, ali i koriπtenje
nekih lijekova (oralni kontraceptivi).

6. Kako se otkriva poviπeni

krvni tlak?
Poviπeni krvni tlak je, naæalost, podmukla bolest, koja godinama ne
mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oπteÊenja
na srcu, mozgu, bubrezima ili oËima, zamijetimo i visoke vrijednosti
krvnoga tlaka. Poviπen tlak godinama NE BOLI. No ponekad i vrlo
rano, bolesnici s poviπenim krvnim tlakom osjeÊaju neke od simptoma
hipertenzije:

• Bol i pritisak u glavi posljedica su neprimjereno pojaËanog protoka

u arterijama mozga, koji se ne moæe dovoljno obraniti od visokog
tlaka. BuduÊi da je mozak iznimno osjetljiv na promjene u cirkulaciji,
jer su njegove potrebe za kisikom velike, a nalazi se zatvoren u
lubanjskoj jami bez moguÊnosti proπirenja, ovaj pritisak na povrπinu
mozga izaziva glavobolju. SliËan je mehanizam i muËnine.

• Crvenilo lica posljedica je poveÊanog πirenja krvnih æila koæe i

neposredno pod koæom zbog poveÊanog dotoka krvi.

• Krvarenje iz malih kapilara u nosu zna biti jedan od prvih znakova

poviπenoga krvnog tlaka. Dogaa se zbog osjetljivosti kapilara koje
ne uspijevaju izdræati unutarnji tlak i stoga pucaju. Tako nastaju i
krvarenja u bjelooËnici oka.

• Ponekad bolesnik zamijeti lakπe zamaranje, oteæano obavljanje

svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju. Loπe spavanje i
umor takoer mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifiËni.
06 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
Uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca znaju posredno
upozoriti na poviπeni tlak. Nabrojeni znakovi obiËno mogu biti prisutni
u ranoj fazi bolesti.

Iz navedenog je jasno da se najËeπÊe poviπeni krvni tlak otkriva

SLU»AJNO, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozaËku
dozvolu, pri prijemu u vojsku, zapoπljavanju).
»injenica da se poviπen krvni tlak Ëesto ne osjeÊa, ne boli i ne daje
simptome, ne umanjuje opasnost koju moæe izazvati ako nije lijeËen.
Upravo ODSUTNOST TEGOBA TIJEKOM DULJEG VREMENA Ëini
dodatnu opasnost jer je motivacija za lijeËenje mala.

©to je to fenomen “bijele kute”?

7.

Vrlo Ëesto se poviπen krvni tlak moæe kod nekih osoba izmjeriti prilikom
pregleda u lijeËniËkoj ordinaciji, a da veÊina kasnijih mjerenja kod
kuÊe pokaæe normalan tlak. Taj je fenomen poznat odavno u
medicinskoj praksi i naziva se fenomenom “bijele kute”. Uznemirenost,
nelagoda i odreena koliËina straha su zapravo uzroci stresnog
ponaπanja organizma πto moæe dovesti do pojave poviπenoga tlaka
mjerenog u ordinaciji lijeËnika. Iako se ovdje ne radi o tipiËnoj
hipertenziji, jer je bolest prisutna samo u stresnoj situaciji, praÊenja
velikih skupina osoba s ovim fenomenom u nekim zemljama (u Finskoj,
preko dvadeset godina) dovela su do vaænih otkriÊa. Osobe koje
reagiraju fenomenom “bijele kute” imaju poveÊan rizik razvoja
komplikacija na krvoæilnom sustavu u kasnijim godinama æivota. OËito
je kako ovakva reakcija na bilo koji stresni podraæaj ukazuje na kasnije
komplikacije. Vjerojatno je kod tih osoba poviπeni krvni tlak i pri
uzrujavanju, na poslu, svai, a takvih je situacija u danaπnje vrijeme
u izobilju.

07
 Koji su stupnjevi poviπenoga
8.
krvnog tlaka -
hipertenzije?
Poviπeni krvni tlak po definiciji znaËi izmjerena vrijednost tlaka iznad
normale. Normalom se smatra vrijednost tlaka do 140/90 mmHg. No,
hipertenzija moæe biti razliËitog stupnja, ovisno o vrijednostima tlaka.
U tablici je vidljivo kako se izmjerene vrijednosti tlaka kategoriziraju.
Kategorija SistoliËki tlak (mmHg) DijastoliËki tlak (mmHg)
Optimalni <120 <80
Normalni <130 <85
Poviπen normalni 130-139 85-89
Hipertenzija Blaga 140-159 90-99
Umjerena 160-179 100-109
Teπka >180 >110
Izolirana sistoliËka >140 <90

9. Koje se pretrage koriste u

dijagnosticiranju i lijeËenju
poviπenoga krvnog tlaka -
hipertenzije?
Osnovne pretrage koje svakako treba uËiniti nakon πto se otkrije
poviπeni krvni tlak su: kompletan kliniËki pregled, EKG
(elektrokardiogram) u mirovanju, a po moguÊnosti i u optereÊenju,
laboratorijske pretrage krvi i mokraÊe, pregled oËne pozadine,
ultrazvuËni pregled bubrega (ako se posumnja na sekundarnu
hipertenziju), te rentgen srca i pluÊa (ako se posumnja na oπteÊenje
srca). U sluËaju kada postoje veÊe dnevne oscilacije krvnog tlaka,
korisno je uËiniti 24-satno promatranje (monitoriranje) krvnog tlaka,
tzv. holter krvnog tlaka.

10. Koje su posljedice

nelijeËenoga poviπenog
krvnog tlaka?
NelijeËeni poviπeni krvni tlak dugo moæe proÊi bez tegoba. No, to
ne znaËi i da nema posljedica. Posebice stradaju neki organi:

1. Srce strada zbog toga πto stalno mora pokretati krv s mnogo viπe
napora i energije. Zato zadeblja srËani miπiÊ pa se razvija hipertrofija
08 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
lijeve srËane klijetke. Hipertrofija (zadebljanje) lijeve klijetke je u prvo
vrijeme koristan hemodinamski adaptacijski mehanizam. Kasnije
dolaze do izraæaja negativni hemodinamski i drugi utjecaji hipertrofije.
Dolazi do postepenog razvoja hipertenzivne bolesti srca. HipertrofiËan
miπiÊ podloæan je pojavi poremeÊaja srËanog ritma (ekstrasistole).
Takoer dolazi do zatajenja rada srca, s nakupljanjem krvi u pluÊima
i nogama. I jedno i drugo stanje dovode do visokog stupnja invaliditeta
i onemoguÊuju normalan æivot. Zadebljali srËani miπiÊ slabije je
prokrvljen, tako da se ËeπÊe javlja i koronarna bolest (angina pectoris),
a bitno ËeπÊe se dogodi infarkt.

2. Mozak strada najdramatiËnije. OπteÊene krvne æile pod poviπenim

tlakom pucaju i dolazi do moædanog udara. On Ëesto za posljedicu
ima invalidnost - nemoguÊnost govora, pokretanja ruku ili nogu
(paralizu). Æivot nakon moædanog udara skoro uvijek gubi na kvaliteti.
Moædani je udar zapravo najËeπÊa komplikacija koja se povezuje s
poviπenim tlakom. Zbog njegove pojave povezane s poviπenim krvnim
tlakom po prvi puta je i spoznata opasnost nelijeËene hipertenzije.

3. Bubrezi stradaju jer imaju veliki protok krvi, buduÊi da je moraju

oËistiti od πtetnih tvari. KoliËina bjelanËevina u mokraÊi jedna je od
dobrih provjera stupnja oπteÊenja svih organa poviπenim tlakom.
Bolesnici s hipertenzijom i oπteÊenim bubrezima Ëesto zavrπavaju
na dijalizi ili Ëekaju presaivanje bubrega.

4. OËi propadaju jer su krvne æile u oËnoj pozadini vrlo osjetljive i

njeæne. Krvarenje dovede do gubitka vida u dijelovima oka. Gubi se

09
 oπtrina vida, ali se i smanjuje vidno polje. BuduÊi da su ove njeæne
æile prve na udaru poviπenoga tlaka, a mogu se vidjeti posebnom
napravom (fundoskopom), njihov je pregled osnovni u nizu pretraga
posljedica poviπenoga krvnog tlaka.

5. Aorta (najveÊa arterija u tijelu) - Ako su stijenke aorte aterosklerotski

promijenjene, pod djelovanjem visokog tlaka moæe doÊi doslovno
do rasprsnuÊa aorte. To stanje zavrπava redovito smrÊu unatoË
pokuπajima brze operacije. I bez ovako dramatiËnog ishoda, aorta
strada u dugotrajnom tlakovnom optereÊenju tako da postaje tvrda,
neelastiËna i sklonija proπirenju (aneurizmi).

6. I drugdje u tijelu stradaju krvne æile, πto se vidi u smanjenoj funkciji

organa kojima dovode krv. OπteÊenja izazvana drugim Ëimbenicima
(puπenje, πeÊerna bolest, visoke masnoÊe u krvi, prekomjerna tjelesna
teæina, fiziËka neaktivnost, stres) ubrzana su zbog poviπenog tlaka.
Æile stare puno bræe, a komplikacije na organima koje opskrbljuju
krvlju javljaju se ranije nego inaËe.

11. Koja je povezanost poviπenoga

krvnog tlaka s drugim
riziËnim Ëimbenicima?

Poviπeni krvni tlak je, kako je veÊ navedeno, odgovoran za ubrzano

propadanje krvnih æila, srËanog miπiÊa i bubrega. Poviπeni krvni tlak
jedan je od vodeÊih uzroka za nastanak koronarne bolesti koja je
uzrok smrti u preko 50% umrlih. Kombinacijom viπe Ëimbenika rizika,
rizik nastanka bolesti srca se znatno poveÊava. Primjerice, kod osoba
s poviπenim krvnim tlakom dvostruko je veÊi rizik nastanka srËanog
infarkta, u odnosu na osobe s normalnim vrijednostima krvnog tlaka.
U sluËaju poviπenoga krvnog tlaka i poviπene razine kolesterola u
10
æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
krvi, rizik nastanka srËanog infarkta poveÊava se i do 15 puta u Poviπeni krvni tlak
odnosu na osobe s normalnim krvnim tlakom i normalnom razinom (PR>140/90mm Hg)
kolesterola. Ukoliko osoba boluje i od poviπenog πeÊera u krvi, onda
x 2.5
se negativan utjecaj jednog i drugog stanja umnogostruËuju.
No, ne treba podcijeniti loπ uËinak puπenja, nekretanja kao i
x3 x3
prekomjerne tjelesne teæine. I sjedeÊi posao, uzrujavanje te x 11
prekomjerna konzumacija slane i masne hrane povisuje krvni tlak. x3 x3
Najgore je to πto se veÊina ovih riziËnih Ëimbenika nalazi Ëesto u x7
kombinaciji kod iste osobe. Neki od ovih faktora su neovisni o naπim Puπenje Kolesterol
aktivnostima, kao πto su dob, spol, nasljedni Ëimbenici, ali veÊina je (>6.2mmol/L)
ipak pod naπim utjecajem. Tu se ubrajaju prekomjerna teæina, puπenje,
poviπen kolesterol i πeÊer u krvi te poviπeni krvni tlak, a vaæan je i
naËin æivota.

12.Koji su nepromjenjivi Ëimbenici

rizika?
1. Spol
Poznato je da muπki spol ima veÊi rizik za razvoj bolesti srca i krvnih
æila nego æenski, dokle god su æene u generativnoj dobi. Taj uËinak
se pripisuje zaπtitnom uËinku hormona. Nakon menopauze uËestalost
koronarne bolesti kod muπkaraca i æena se postepeno izjednaËuje.
Nakon πezdeset godina starosti omjer je 1:1. Prema statistiËkim
podacima æene obolijevaju rjee, ali ako se razbole ËeπÊe umiru.
2. Dob
Jasno je da ljudski organizam starenjem biva sve viπe izloæen
nepovoljnim utjecajima okoline i posljedica su ËeπÊe komplikacije
na svim organskim sustavima, pa tako i na srcu i krvnim æilama.
RiziËnost za koronarnu bolest je veÊa kod muπkaraca iznad 40
godina starosti i æena iznad 50 godina starosti uz dva ili viπe Ëimbenika
rizika.
3. Naslijee
Za veÊinu bolesti kardiovaskularnog sustava postoje pokazatelji da
se nasljeuje sklonost obolijevanju. Ne radi se o klasiËnom nasljednom
prenoπenju bolesti, ali je jasna povezanost bolesti u roditelja i nastupu
kod djece. Danas smatramo nasljednu sklonost kod osoba Ëiji je
otac obolio ili umro prije 65. godine starosti, a majka prije 55. godine
starosti.

11
 13. Koji su promjenjivi Ëimbenici
rizika?
1. Puπenje je jedan od najutjecajnijih rizika ateroskleroze, odnosno
razvoja komplikacija na srcu i krvnim æilama. Opasnost puπenja
upravo leæi u ubrzanom oπteÊenju krvnih æila. Taj nepovoljni utjecaj
zbraja se s drugim Ëimbenicima. Prestanak puπenja dovodi do
smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oπteÊenja æila. Ako
puπite, pokuπajte prestati. Prestankom puπenja uvelike Êete smanjiti
rizik ne samo od bolesti srca, nego i raka pluÊa.
2. Poviπeni krvni tlak moæe se i mora lijeËiti kako ne bi uzrokovao
sve nabrojene komplikacije na mnogim organskim sustavima. Pravilno
i pravovremeno lijeËenje i praÊenje bolesti mogu ublaæiti ili Ëak i
poniπtiti sve ove potencijalno opasne utjecaje. Jednom ustanovljen
poviπeni krvni tlak mora se kontrolirati i lijeËiti do kraja æivota. Tu se
podrazumijevaju kako lijekovi tako i higijensko-dijetalne mjere. Doza
lijeka i naËin lijeËenja mora se odrediti individualno.
3. Poviπeni kolesterol u krvi: kolesterol se odlaæe u stijenke krvnih
æila i ondje dovodi do njihovog zadebljanja. Osnovni je supstrat za
razvoj ateroskleroze. Poviπene vrijednosti se moraju lijeËiti. Ponajprije
higijensko-dijetalnim mjerama, pravilnom prehranom, ali u sluËaju
da samo te mjere ne djeluju, i lijekovima. Vrijednosti ukupnog
kolesterola ne bi trebale biti viπe od 5 mmol/l.
4. Poviπeni πeÊer u krvi dodatno oπteÊuje krvotok, posebice tankih
arterija koje se nalaze u neposrednom kontaktu s tkivima. Kod osoba
koje boluju od πeÊerne bolesti, najËeπÊe komplikacije su upravo
smetnje cirkulacije u nogama, ali i srcu. Zbog istodobnog gubitka
osjeta boli, tkiva se dodatno oπteÊuju, pa nerijetko bolest zavrπi
amputacijama okrajina.
5. Prekomjerna tjelesna teæina optereÊuje tijelo ne samo u smislu
bræeg propadanja kostiju i zglobova, veÊ i metaboliËki. Masno tkivo
u organizmu optereÊuje cirkulaciju te poveÊava otpor optoku krvi.
Uz to je redovito povezano s tjelesnom neaktivnoπÊu.
6. Tjelesna neaktivnost - Svakodnevni æivot donosi najËeπÊe sjedeÊa
zanimanja, voænju automobilom, dizalom, pokretnim stepenicama.
PraktiËki nestaje svaka zamjetnija tjelesna aktivnost. Kod tjelesno
neaktivne osobe dva puta je veÊi rizik za nastanak bolesti srca i
krvnih æila u odnosu na osobe koje su tjelesno aktivne. Redovita
tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih æila, SNIZUJE
KRVNI TLAK, pridonosi odræavanju poæeljne tjelesne teæine, povoljno
djeluje na psihofiziËko stanje i pomaæe pri prevladavanju stresa.
7. Stres - Na poslu, ali i kod kuÊe Ëesto je prisutan stresni naËin
æivota, u brzom ritmu u kojem se organizam praktiËki ne odmara niti
u snu. Sve to podiæe napetost tijela pa tako i kardiovaskularnog
sustava.
12
æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
 II. LijeËenje

14. Koliko se bolesnika s

poviπenim krvnim tlakom
dobro lijeËi?

Velikim epidemioloπkim praÊenjima osoba s poviπenim krvnim tlakom

zapaæeno je da polovica svih oboljelih uopÊe ne zna da ima visoke
vrijednosti tlaka. Od one druge polovice koja zna za bolest, tek pola
ih se lijeËi, no pola od njih lijeËi se dobro i ima æeljene vrijednosti
tlaka. Taj fenomen poznat je u struËnim krugovima kao "pravilo
polovina".
Pacijenti s poviπenim krvnim tlakom

50% su svjesni svoje bolesti

Pravilo polovine
50% primaju terapiju

50% pod terapijom imaju reguliran tlak

Jednostavno je izraËunati da se zapravo dobro lijeËi tek oko Ëetvrtine

(do 30%) svih osoba s poviπenim krvnim tlakom. S druge strane,
ustanovljeno je da je od deset bolesnika sa zatajenjem srca, devet
imalo poviπeni krvni tlak koji nije lijeËen. VeÊina bolesnika s moædanim
udarom boluje od poviπenoga krvnog tlaka, a to je i najËeπÊi uzrok
zatajenja bubrega pacijenata na dijalizi. Samo ovih nekoliko podataka
jasno pokazuje kolika je vaænost lijeËenja hipertenzije, Ëak i onda
kada se to Ëini nevaæno.

Poviπeni krvni tlak je, oËito, vrlo ozbiljna bolest s teπkim posljedicama
ukoliko se ozbiljno ne prati i ne lijeËi.

13
 15. Kako se lijeËi poviπeni
krvni tlak?
Prva mjera u lijeËenju poviπenoga krvnog tlaka su higijensko-dijetalne
mjere i promjena naËina æivota uopÊe.
1. Smanjenje soli u hrani (i nevidljivo soljenje kao na primjer u
kruhu, mesu i juhama, donosi mnogo soli u tijelo). Smanjen unos soli
smanjuje i koliËinu tekuÊine koju tijelo zadræava i tako smanjuje krvni
tlak. Neke osobe koje boluju od poviπenog tlaka posebno su osjetljive
na, za zdrave, inaËe normalne koliËine soli u hrani.
2. Smanjenje tjelesne teæine - Smanjenjem tjelesne teæine smanjuje
se optereÊenje srca i krvnih æila. Normalna tjelesna teæina je i udobnija
za svakodnevne aktivnosti. Redovito kontrolirajte tjelesnu teæinu,
(index tjelesne mase = teæina (kg)/visina2 (m2); ne bi smio biti veÊi
od 25 kg/m2).
3. Kretanje smanjuje optereÊenje srca i krvnih æila. Na taj naËin
pada tlak, a kretanje otvara stisnute krvne æile i omoguÊuje lakπe
kretanje krvi. Tjelesna aktivnost najbolji je prirodni podraæaj za rad
srca i πirenje krvnih æila. No, kretanje mora biti dozirano, po savjetu
i uz kontrolu struËnjaka, kako se ne bi poluËio suprotan, nepovoljni
uËinak na krvni tlak. Svakodnevno vjeæbanje i kretanje prihvatite kao
doprinos Vaπem zdravlju. Vjeæbe moraju biti kontinuirane bar 4-5
puta tjedno po 20-30 minuta.
4. Promjena naËina æivota smanjenjem stresa (stalne jurnjave na
poslu, u automobilu pa i u slobodnom vremenu) smanjuje se
uzrujavanje, time se luËi manje hormona koji ubrzava rad srca i
povisuje tlak (adrenalin). Tako se πtedi srce i krvne æile za dulji
kvalitetan æivot. PU©ENJE dodatno uniπtava krvne æile pa one uz
poviπeni tlak tako ubrzano stradavaju. Nikotin ima, suprotno
uvrijeæenom miπljenju, puno veÊi utjecaj na krvne æile puπaËa sa
smrtonosnim posljedicama za srce i mozak, nego katran cigarete
na nastanak raka bronha. To znaËi da puπaË ima znatno veÊu πansu
umrijeti od bolesti srca i mozga nego dobiti rak pluÊa.
5. Vjeæbajte redovito, hranite se pravilno, odræavajte normalnu
tjelesnu teæinu, prestanite puπiti, opustite se, izbjegavajte stres,
kontrolirajte i lijeËite krvni tlak, lijeËite πeÊernu bolest, kontrolirajte
i lijeËite poviπeni kolesterol.
6. Lijekovi - Poviπeni tlak danas se lijeËi uspjeπno buduÊi da postoje
deseci dobrih i provjerenih lijekova. Oni djeluju na razne naËine, tako
da se skoro uvijek moæe pronaÊi pravi lijek i doza ili kombinacija
lijekova za svakog bolesnika. Pri tome se u poËetku postupno uvodi
lijek i regulira doza dok se ne postigne dobra regulacija krvnog tlaka

14 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom

tijekom cijelog dana i noÊi. Zbog toga je vaæno nekoliko mjerenja
tlaka na dan (u poËetku), a neobiËno su vaæna i samomjerenja
(samokontrole) tlaka koje provodi sam bolesnik. Poæeljno je i zapisivanje
vremena i vrijednosti tlaka kako bi lijeËnik dobio bolji uvid kretanja
tlaka tijekom dana (ali i radnog tjedna). Vaæno je znati da veÊina
bolesnika koji dobro kontroliraju tlak Ëesto uzimaju kombinaciju dvaju
ili viπe lijekova. NIJE DOVOLJNO PITI LIJEK, VE∆ ON MORA I
DJELOVATI. Samo tako se moæe sprijeËiti nabrojeno teπko oπteÊenje
organizma.

16. Koji se lijekovi koriste u

lijeËenju poviπenoga
krvnog tlaka?
Postoji nekoliko skupina lijekova koji se koriste u lijeËenju hipertenzije.
Dijele se po naËinu kako djeluju:
1. Diuretici su lijekovi koji potiËu bubrege na izluËivanje soli, a samim
time i tekuÊine iz organizma. Na taj naËin se smanjuje koliËina
cirkulirajuÊe krvi i tlak se dovodi u normalu. U lijeËenju poviπenog
tlaka krvi obiËno se koriste blagi diuretici koji nemaju nepoæeljnih
uËinaka na organizam. Diuretici su takoer najËeπÊi dodatak drugim
skupinama lijekova kao kombinacija, jer brojnima pojaËavaju uËinak.
Oni su bili i prva terapija koja je primijenjena u hipertenziji.
2. Beta adrenergiËki blokatori imaju utjecaj na cjelokupni krvoæilni
sustav tijela kao i na srËani miπiÊ. Oni blokiraju prekomjerni utjecaj
adrenalina na ovaj sustav i tako dovode do πirenja æila te usporenja
rada srca. KonaËni uËinak je sniæenje krvnog tlaka, ali i zaπtita srËanog
miπiÊa od nepovoljnih, stresnih utjecaja svakodnevnog æivota. Zato
su to i lijekovi koji se skoro obavezno propisuju kod bolesnika s
anginom pectoris i poslije infarkta miokarda.
3. Alfa adrenergiËki blokatori djeluju poput beta blokatora, ali
uglavnom se njihov uËinak ispoljava samo na krvnim æilama, gdje se
nalaze i mjesta djelovanja adrenalina i noradrenalina. Nemaju veÊi
uËinak na rad srca, ali zato imaju povoljne uËinke kod muπkaraca s
poveÊanom prostatom. Zato se i koriste u bolesnika s obje bolesti
kao prvi terapijski izbor.
4. Blokatori kalcijskih kanaliÊa u stanicama srËanog miπiÊa i
miπiÊima krvnih æila smanjuju napetost i time otvaraju krvne æile. Neki
imaju i povoljne uËinke na aritmije (preskakanja i nepravilan rad srca).
BuduÊi da su aritmije vrlo Ëesto pratilac poviπenog tlaka, primjena
lijekova ove skupine se nameÊe kao prvi lijek izbora ili poæeljan lijek
u kombinaciji s drugim. Neki iz ove skupine lijekova su i najpotentniji

15
 vazodilatatori (supstance koje πire krvne æile). Stoga se njima koriste
lijeËnici u bolnicama za brzo i energiËno sniæenje tlaka u hitnim
stanjima. Tada se primijenjuju na naËin da se saævaËu.
5. Inhibitori enzima angiotenzin-konvertaze razmjerno su noviji
lijekovi, a djeluju blokiranjem sustava renin-angiotenzin. Taj je
hormonski sustav odgovoran za snaæno podizanje krvnog tlaka i
normalno se aktivira samo u sluËajevima kada doe do po æivot
opasnog pada tlaka. U hipertenziji je Ëesto poremeÊena funkcija
ove sprege hormona i njihova blokada je izrazito uËinkovita. Uz to
ima povoljne uËinke na smanjenje zadebljanja srËanog miπiÊa.
6. Antagonisti angiotenzinskih receptora potpuno su nova skupina
lijekova koja se u razmjerno kratkom vremenu dokazala u terapiji.
Prednost im je da skoro nemaju nikakvih neæeljenih uËinaka, a
uËinkoviti su poput onih iz skupine inhibitora enzima Angiotenzin-
konvertaze. Takoer dijele i njihove povoljne uËinke na stijenke æila
i srËani miπiÊ.
7. Ostali lijekovi pripadaju raznorodnim skupinama, a djeluju na
centre za regulaciju krvnog tlaka u mozgu ili na krvne æile direktno.
Manje se koriste, ali Ëesto se kombiniraju s drugim lijekovima radi
postizanja dobrog uËinka, a bez neæeljenih djelovanja.
8. Kombinacije lijekova se sve viπe primjenjuju zbog toga πto,
djelujuÊi na razliËitim mjestima u organizmu, postiæu viπe nego
dvostruki uËinak. Pri tome se mogu primijeniti pojedinaËno bitno
manje doze lijekova. NajËeπÊe su kombinacije inhibitora konvertaze
angiotenzina s diureticima, kao i antagonista angiotenzinskih receptora
s diureticima.

17. Koja su osnovna pravila lijeËenja

poviπenoga krvnog tlaka
(hipertenzije)?
U lijeËenju poviπenoga krvnog tlaka primjenom lijekova vaæno je
pridræavanje nekih dokazanih principa. Najvaænije je u poËetku
lijeËenja biti strpljiv i uporan u pronalaæenju pravog lijeka (ili
kombinacije) kao i prave doze. Nije uvijek lako iz prvog pokuπaja
ustanoviti koji lijek kojem pacijentu najbolje odgovara i djeluje.
Mora se svakako znati da je lijeËenje tlaka u naËelu doæivotno
i da samo uËinkovita terapija ima smisla. Niti jedna
komplikacija poviπenoga krvnog tlaka neÊe biti sprijeËena
niti Êe doÊi do oporavka kardiovaskularnog sustava ukoliko
se ne postigne zadovoljavajuÊa razina tlaka. Nakon brojnih
diskusija i pomno sprovedenih ispitivanja doπlo se do zakljuËka
da je kod veÊine bolesnika vaæno spustiti terapijom tlak na optimum
16 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
od 130/85 mmHg. No, kod posebno ugroæenih skupina bolesnika,
kod kojih postoji viπe od dva Ëimbenika rizika, vrijednosti tlaka su u
terapiji i niæe. Primjerice, osobe s razvijenom πeÊernom bolesti imaju
veÊ samim time oπteÊenije krvne æile i osjetljivije su na porast krvnog
tlaka. Zato se smatra da je potrebno sniziti tlak kod ovih pacijenata
na najniæu moguÊu vrijednost, koju osoba dobro tolerira. Optimum
terapije je svakako ispod 120/80 mmHg. Potrebno je skoro uvijek
inzistirati na pravoj terapiji koja djeluje, a ne samo na uzimanju
nedovoljne koliËine ili krive vrste lijekova. Suradnja bolesnika s
pacijentom je osnova terapije. Svaki lijeËnik koji sprovodi terapiju
hipertenzije odabrat Êe najpovoljniji lijek ili kombinaciju za pojedinog
pacijenta. Treba zapamtiti da su regulacijski mehanizmi u poviπenom
tlaku vrlo polaganog djelovanja. To je bolest koja ne nastupa naglo,
pa se ne moæe niti oËekivati nagli uËinak lijekova. DapaËe, naglo
sniæenje tlaka moæe biti suprotnog efekta, vrlo nepovoljno na
cirkulacijski sustav koji je veÊ od ranije bio naviknut na visok tlak.
Zato treba uvijek u poËetku lijeËenja biti strpljiv, jer nekim lijekovima
treba odreeno vrijeme da se
suprotstave bolesti i postupno
dovedu do normalizacije tlaka.
Uvijek je razboritije uvoditi lijek
u postupnim dozama u poËetku
terapije, upravo zbog
moguÊnosti naglog pada tlaka
uz lijekove.

17
 III. NajËeπÊa pitanja

18. Ako se smanji tlak uz lijekove,

do kada ih se mora piti?
Ukoliko su lijekovi smanjili poviπeni krvni tlak, to znaËi da dobro
djeluju. Treba ih piti gotovo doæivotno, jer bi prestankom njihovog
uzimanja doπlo do ponovnog porasta tlaka (ponekad tako naglo da
moæe doÊi do srËanog ili moædanog udara).

19. Koja je normalna vrijednost

tlaka s obzirom na godine?
Bez obzira na dob osobe koja mjeri tlak,
normalan je samo onaj do 140/90
mmHg. Nekada se vjerovalo da su viπe
vrijednosti tlaka normalne za starije
osobe. One se ËeπÊe izmjere kod takvih
osoba, ali ne znaËi da je to dobro i
normalno. Svaka osoba koja ima poviπen
tlak treba ga lijeËiti, bez obzira na dob.

20. Kako Ëesto treba mjeriti tlak?

U poËetku, kada se tek uvodi lijek, treba mjeriti tlak i do tri puta
dnevno. Kasnije, kada se ustali vrsta i koliËina lijeka, dovoljno je
povremeno praÊenje tlaka jednom ili dva puta tjedno. Dobro je
zapisivanje tlaka u knjiæicu koju treba pokazati svome lijeËniku pri
svakom posjetu, zbog kontrole ili nabavljanja recepta za lijekove.

18 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom

 21.Smije li se s poviπenim krvnim
tlakom putovati?
Naravno da dobro lijeËen tlak ne predstavlja
prepreku za normalan æivot. U to se ubraja i
putovanje, naravno bez ekstremnih optereÊenja
koja mogu nadvladati regulaciju tlaka lijekovima.
Meutim, potrebno je uvijek planirati i nositi
zalihu svojih lijekova jer se moæe dogoditi da
se propisani lijekovi ne mogu nabaviti na putu
(naroËito u inozemstvu gdje mogu biti pod
drugim imenom i skuplji).

22. Moæe li se s poviπenim tlakom

voziti automobil?

Ukoliko je tlak reguliran lijekovima i pod stabilnom kontrolom lijeËnika,

a nije doπlo do oπteÊenja drugih vitalnih organa (mozak, srce), nema
zapreke za voænju. Svakako pri tome treba pitati svojeg lijeËnika o
moguÊim djelovanjima lijeka na smanjenje koncentracije i reakcije
u prometu.

19
 23. Kakve su neæeljene pojave
lijekova za lijeËenje tlaka?
Neæeljene pojave (nuspojave) lijekova za sniæenje krvnog tlaka mogu
se javiti kao i kod uzimanja bilo kojeg lijeka. One su, suprotno
povremenim strahovima bolesnika, dosta rijetke i obiËno ne
predstavljaju poseban problem bolesniku. Prilikom uvoenja lijeka,
lijeËnik obiËno upozori pacijenta na moguÊe nuspojave. Ukoliko se
zamijeti neka nuspojava, potrebno je javiti se svojem lijeËniku, ali
isto tako i kod sumnje na nuspojavu koja nije inaËe uobiËajena.

24. Imaju li puπenje i kava veze s

poviπenim krvnim tlakom?
Puπenje samo po sebi izaziva suæavanje krvnih æila. To dovodi do
poveÊanog otpora protjecanju krvi, a u dugotrajnom puπenju oπteÊuje
stijenku krvnih æila. Uz poviπeni tlak, zbrajaju se nepovoljni uËinci i
jednog i drugog, tako da oπteÊenja nastaju ranije. Zato puπaËi u
ranijim godinama dobiju moædani i srËani udar ukoliko imaju i poviπen
krvni tlak.
Kava u normalnim koliËinama samo blago
povisi tlak, ali u veÊim dozama dovodi do
aktivacije mehanizama stresa (adrenalin).
Dugotrajno troπenje jako velikih koliËina kave
zbog kofeina ima sliËan uËinak kao i stresni
naËin æivota (ali se s njime zbraja ako djeluju
usporedno).

25. ©to ako uz lijekove nastupi

niski tlak?
Moæda najËeπÊa bojazan i pitanje osoba koje uzimaju lijekove za
sniæavanje tlaka je upravo ovo. Niæi tlak je posljedica lijeËenja i æelja
svakog lijeËnika. Pri tome treba zapamtiti da je idealan tlak 120/80
mmHg, te mu treba u lijeËenju poviπenoga krvnog tlaka teæiti. Ponekad
je terapija tako uËinkovita da bolesnik izmjeri i niæe vrijednosti tlaka

20 æivjeti s poviπenim krvnim tlakom

(oko 100/70 mmHg). Ukoliko se pri tome osjeÊa dobro, tim bolje!
Niski tlak koji nema posljedica u vidu vrtoglavice, malaksalosti, umora
i zijevanja je zapravo zalog za dug æivot. Prema tome, samo niski
tlak koji je praÊen tegobama treba bolesnika odvesti na prijevremenu
kontrolu lijeËniku.

26. Je li normalno uzimati dva

ili tri lijeka za
poviπeni tlak?
Ponekad (zapravo u veÊini sluËajeva) samo jedan lijek nije dovoljan
za sniæenje tlaka. Tada se kombiniraju dva ili Ëak tri lijeka koji reguliraju
tlak. Postoje gotove kombinacije dvaju lijekova u jednoj tableti za
koje se zna da dobro djeluju zajedno (nadopunjuju se). Ukoliko
lijeËnik propiπe nakon mjerenja i praÊenja tlaka dva ili tri lijeka, treba
ih uzimati kako je propisano, jer NIJE POTREBNO SAMO PITI
LIJEKOVE, ONI MORAJU I DJELOVATI.

27. Smije li se uz lijeËenje tlaka

zatrudnjeti i roditi?
Na æalost, poviπeni tlak moæe
biti bolest i mlae æenske osobe
koja planira trudnoÊu. U tom
sluËaju potrebno je dogovoriti
se sa svojim lijeËnikom o vrsti
lijeka, jer postoje skupine
lijekova koje ne bi trebale
koristiti trudnice i dojilje.
Nasuprot tome, postoje i lijekovi
koji se mogu bez bojazni
propisivati trudnicama bez
posljedica na njeno ili zdravlje
ploda. Svakako je potrebno u
sluËaju nenadane trudnoÊe odmah, a u sluËaju planirane trudnoÊe
unaprijed se javiti svojem lijeËniku radi odreivanja vrste lijekova.
Potrebna su i ËeπÊa praÊenja same trudnoÊe, ne samo od strane
ginekologa, veÊ i internista.

21
 28. Koliko su pouzdani
automatski aparati za
mjerenje tlaka?
Danas su u primjeni sve viπe automatizirani aparati za mjerenje tlaka.
Oni rade na principu snimanja pulzacija u arteriji ruke, koji se inaËe
normalnim mjerenjem tlaka sluπaju u sluπalicama. Preciznost ovakvih
aparata nije velika i veÊina onih koji se mogu nabaviti za kuÊnu
upotrebu ne smiju se koristiti za ozbiljan kliniËki rad. No, njihova je
prednost u tome πto su iznimno jednostavni za koriπtenje i korisni
osobama koje nisu spretne za samomjerenje tlaka konvencionalnim
mjeraËem. Najbolje je kada sluæe za praÊenje tlaka orijentacijski, jer
je ipak mala moguÊnost drastiËne pogreπke.

29. Koliko Ëesto treba odlaziti

na kontrole lijeËniku?
U poËetku lijeËenja i odreivanja prave doze lijeka, kao i odreivanja
stupnja oπteÊenja na organima poput bubrega, oËiju i srca, potrebno
je obiËno obavljati preglede svakih dva do Ëetiri tjedna. Kada se
terapija ustali, prelazi se na redovite kontrole svakih πest mjeseci.
U meuvremenu se, naravno, prate vrijednosti tlaka u kuÊnim uvjetima
i ranije javlja na pregled ukoliko doe do promjene regulacije tlaka.

22
æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
 30. ©to je to oscilatorni tlak?

Neke osobe boluju od takozvane oscilatorne hipertenzije, πto znaËi

da nisu uvijek vrijednosti tlaka iznad normale. Vrijednosti krvnog tlaka
i inaËe se mijenjaju tijekom dana i noÊi, ovisno o radnom ciklusu. No,
neke osobe imaju sklonost poviπenom krvnom tlaku samo u odreenom
dijelu dana. U tom sluËaju nuæno je terapiju prilagoditi tim trenucima
i to najËeπÊe uz pomoÊ cjelodnevnog mjeraËa tlaka. Na osnovi
njegovog zapisa daje se terapija u odreeno vrijeme.

31. Je li nuæno dobiti poviπen

tlak ako je netko od
roditelja bolovao od njega?

Postoji jasna povezanost nasljednih Ëimbenika i pojave poviπenoga

krvnog tlaka. Ako je netko od roditelja bolovao od hipertenzije, velika
je πansa da i djeca razviju ovu bolest tijekom æivota. Prevencija
(spreËavanje) tu igra kljuËnu ulogu. Dakle, ukoliko veÊ postoji nasljedna
komponenta, najbolje je neutralizirati ostale Ëimbenike rizika koji se
mogu modificirati (teæina, puπenje, stres, kretanje, sol u hrani i hrana
s manje masnoÊa).

23
 32. Pomaæe li uzimanje Andola
u lijeËenju visokog tlaka?
Acetil salicilna kiselina u malim koliËinama (75-300 mg dnevno)
dokazano smanjuje rizik od nastupa bolesti srca i moædanog udara.
Svojim djelovanjem ona smanjuje sposobnost krvnih ploËica
(trombocita) za lijepljenje - meusobno i na stijenke krvnih æila. Tako
je rizik od zaËepljenja æile smanjen. Novija su ispitivanja pokazala
da Ëak ima i povoljan utjecaj na sniæenje krvnog tlaka ukoliko se
redovito uzima uveËer pred spavanje.

33. Smije li se osoba s poviπenim

tlakom sunËati i kupati?
Osobe koje boluju od poviπenoga krvnog tlaka - hipertenzije i redovito
uzimaju lijekove koji uËinkovito reguliraju tlak u naËelu smiju normalno
æivjeti i kupati se. Pretjerano izlaganje suncu u vidu sunËanja nije s
druge strane povoljno jer moæe dovesti do poremeÊene regulacije
tlaka. Krvne æile se na poviπenoj temperaturi πire, pa se uËinak
lijekova moæe pojaËati.

24
æivjeti s poviπenim krvnim tlakom
25
Dragi Ëitatelji,

nadamo se da smo Vam ovom

broπurom pomogli pronaÊi odgovore
na barem neka od Vaπih pitanja.
Kako bismo Vam na odgovarajuÊi
naËin i dalje πto uspjeπnije pruæali
podrπku, pozivamo Vas da nam
pomognete svojim prijedlozima i
komentarima!

• Je li Vam sadræaj ove broπure bio

dovoljno razumljiv?
• Ima li joπ pitanja na koja biste æeljeli
dobiti odgovor? Vaπe komentare i prijedloge moæete
• Na koji naËin æelite ubuduÊe dobivati poslati na sljedeÊu adresu:
sliËne informacije?
• Ostalo... PLIVA d.d.
Ured za razvoj odnosa s korisnikom
Ulica grada Vukovara 49
10000 Zagreb

besplatni info-telefon: 0800-0222

fax. 01/6111 835
e-mail: info@plivazdravlje.hr