Instalacije Dio 1.

- Vodovod
Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 2

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat

Generalna
Tema

Ua tema

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovod
(hladna i topla
voda)

2
3
4
5
6

Kanalizacija

Zajedniki dio

10

14

Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor

Sustavi i sheme, izvoenje i zatita kanalizacije
Proraun kune kanalizacije, Specijalna postrojenja

13

Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Vodovod i
Kanalizacija

12

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Poarni vodovod, Priprema tople vode

11

Tema dvosata

HVAC
Elektro
instalacije

Sanitarne prostorije, Projektiranje ViK

Kvarovi i njihovo otklanjanje, Pregled trita

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 3

POARNI VODOVOD
Poarni vodovod slui za spreavanje irenja poara do dolaska
vatrogasnih jedinica.
Kod poarnih vodovoda razlikujemo
- Vanjski poarni vodovod (podzemni i nadzemni)
- Unutranji poarni vodovod (Unutranja hidrantska
mrea)
Vanjska hidrantska mrea obino je
sastavni dio komunalne mree i projektira
se u sklopu komunalnog ureenja zone. U
nekim sluajevima moe biti i dio dvorine
mree (javne zgrade).
Unutranja hidrantska mrea projektira se
zajedno s vodovodnom mreom i sastavni
je dio kune instalacije.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 4

VANJSKA HIDRANTSKA
MREA
Vanjska hidrantska mrea ima vanjske
hidrante na koje se nadovezuje cijev s
mlaznicom. Ovim ureajem rukuju
vatrogasci ili osoblje zgrade (javna
zgrada).
Hidranti mogu biti podzemni ili
nadzemni (crte desno), a ima ih raznih
izvedbi (dole).

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 5

UNUTARNJA HIDRANTSKA MREA

Unutarnja hidrantska mrea je sastavni dio kune instalacije. To je
najrasprostranjeniji sustav za gaenje poara u zgradama, a svrha
mu je ugasiti manji poar, tj. sprijeiti irenje poara dok ne dou
vatrogasci.
Unutarnja hidrantska mrea
moe biti:
- Mokra u hidrantskim cijevima
se uvijek nalazi voda pod
tlakom, ili
- Suha u hidrantskim cijevima
nema vode. U sluaju poara
vatrogasci ovu mreu prikljuuju na
vodovodnu mreu i koriste je za
gaenje poara.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 6

SUHA HIDRANTSKA MREA

Princip rada suhe hidrantske mree prikazan
je na slici. Vatrogasno vozilo je prikljueno na
vanjski hidrant i opskrbljuje kunu hidrantsku
mreu vodom.
Suhe hidrantske mree u pravilu valja
izbjegavati, a postavljaju se samo izuzetno,
kad postoji opasnost od smrzavanja vode, ili
kod previsokih zgrada i sl.
Suhi poarni vodovi se obavezno izvode iz
elinih cijevi (negorive!), a obino imaju
promjer 50 mm.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 7

MOKRA HIDRANTSKA MREA

Mokra hidrantska mrea (najee samo: Hidrantska mrea) sastoji se
od poarne vertikale na koju se prikljuuju zidni hidranti (H) na
mjestima gdje su potrebni.
Poarni vod je obino zasebni vod, na
koji je takoer potrebno postaviti
vodomjer na poetku razvoda.
Kao i kod suhe mree, poarni vodovi se
obavezno izvode iz elinih cijevi
(negorive!), i takoer obino imaju
promjer
50 mm.
Na vrhu vertikale
obino se postavlja
zrani ventil.
Dobro je na vrhu
vertikale
predvidjeti jedno
ili vie stalno

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 8

MOKRA HIDRANTSKA
MREA
Unutranja hidrantska mrea
zavrava ormariem s namotanim
crijevom i mlaznicom. Crijevo je
obino duljine 15 m, izraeno od
gumiranog platna (trevire) i
namotano na kolut (postoje i
drugaiji sustavi).
Zidni hidranti se postavljaju na
nain da se s najmanjim brojem
hidranata omogui gaenje vatre
koja se moe pojaviti na bilo
kojem mjestu u zgradi.
Zidni hidrantski ormari mora biti
postavljen na lako dostupnom i

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 9

PRORAUN HIDRANTSKE MREE

Hidrantska mrea se proraunava na potpuno isti nain kao i
standardna vodovodna mrea.
Koliinu vode i tlakove za unutarnju hidrantsku mreu propisuje MUP u
dogovoru s vatrogascima, ovisno o namjeni zgrade, njenoj povrini,
kubaturi
i sl.
Kod uobiajenih
stambenih i
stambenoposlovnih zgrada
moe se uzeti da
je potrebna
koliina na izljevu
za cijev 50 je 50
IJ, a potreban tlak
na najviem
izljevu min. 2-3
mVS uz

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 10

RASPORED
HIDRANATA
Pravilnim
rasporedom
poarnih
hidranata vano
je omoguiti
mogunost
gaenja poara u
bilo kojem dijelu
zgrade.
Duljina crijeva je
obino 15 m, a na
ispustu mlaz ima
min. 2.0 mVS, to
daje ukupni
radijus od 17 m.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 11

SPRINKLER INSTALCIJA
Sprinkler (prinkler, Prskalica) instalacija je automatska instalacija koja slui za
gaenje poara odmah na mjestu njegovog nastanka. Primjenjuju se u prostorijama
u kojima je opasnost od poara naroito velika (skladita, garae, pozornice, robne
kue, itd.) Sprinklerski ureaj ne zamjenjuje hidrant ve ga nadopunjuje i mora biti
potpuno odijeljen od njega.
Sprinklerski ureaj se sastoji od
cijevne vodovodne mree smjetene
pod stropom, na kojoj su na
odreenim razmacima smjetene
prskalice (sprinkleri). Prskalice sadre
lako topivi lem (ili ampulu) koji se pri
poaru rastopi, tako da prskanje starta
automatski.
Ovisno o visini nad podom i
meusobnom razmaku, prskalice
mogu namoiti povrinu od 9 do 12
m2, pri izljevnom tlaku 5 mVS.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 12

SPRINKLER INSTALCIJA
Poeci primjene sprinklera seu u drugu polovinu 19-tog stoljea,
a danas je sprinkler najraireniji sustav za automatsko gaenje.
Susreemo ga u svim veim robnim kuama, u hotelima,
bolnicama, podzemnim garaama, brojnim javnim i poslovnim
objektima, u skladitima, visokoregalnim skladitima, industrijskim
pogonima i na putnikim brodovima.
Dvije su osnovne vrste sprinkler sustava - mokri i suhi. Kod
mokrog sustava je voda pod pritiskom stalno u cjevovodima, to je
primjereno grijanim prostorima. Kod suhog sustava, koji se moe
koristiti i za podruja sa niskim ili sa veoma visokim
temperaturama, u cjevovodima je u pripravnom stanju stlaeni
zrak, a voda dolazi nakon aktiviranja sprinkler mlaznice.
Cijevnu mreu od izvora vode dijeli mokra ili suha sprinkler
ventilska stanica. Ista omoguuje lokalni zvuni alarm putem
alarmnog zvona, te prosljeenje poarnog signala putem tlane

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 13

SPRINKLER INSTALCIJA Princip rada

1)
vode
2)
3)
4)
5)

Sprinklerska cisterna za skladitenje

Pumpa
Tlani spremnik
Komprimirani zrak
Komandni ventil

10

6)
Optiki alarmni
signal
7)
Sprinkler mrea
8)
Tlani prekida
9)
Alarmna naprava
10) Prskalica

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 14

SPRINKLER INSTALCIJA - IZVOENJE

Sprinklerska mrea se moe postaviti u granastom ili optjecajnom
(prstenasta) obliku.
Sprinklerska mrea treba biti podijeljena u sekcije. Broj prskalica u svakoj
sekciji ovisi o stupnju opasnosti, a obino se kree do 800 prskalica.
Svaka sekcija ima posebni komandni ventil i alarmni ureaj.
Za odvodnju poarne vode treba predvidjeti slivnike dostatnog kapaciteta.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 15

SPRINKLER INSTALCIJA DIMENZIONIRANJE

Projektiranje i izvoenje sprinkler sustava je sloen postupak, koji
obuhvaa mnogo parametara za svaki konkretni objekt. Za projektiranje
se najee koriste smjernice Saveza njemakih osiguravajuih drutava VdS, te ameriki propisi NFPAZ. Naelni odabir poloaja i broja
prskalica, kao i promjera cijevi mogu se koristiti dole prikazane tablice.
Prskalice se postavljaju na cijevnu mreu,
paralelno sa stropom, na udaljenosti 10 do 25
cm. Mogu se postaviti s prskalicom okrenutom
gore ili dole.
Najvei broj sprinklera na jednoj grani je 6.
Najmanji promjer grane je 20.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 16

POSEBNE PROTUPOARNE INSTALACIJE

Pjena je efikasno sredstvo za gaenje prvenstveno kemikalija i naftnih derivata,
nastaje mijeanjem vode, pjenila i zraka. Primjena je najea u naftnim
postrojenjima, rezervoarskim prostorima, istakalitima, aerodromima, avionskim
hangarima.
Ugljini dioksid (CO2) je stabilni plin
koji poar gasi efektom guenja, te je
prikladan prvenstveno za totalnu zatitu,
ali i za lokalnu primjenu, i to u veoma
irokom rasponu - industrijska
postrojenja, transformatori u zatvorenom
prostoru, lakirnice.
Plin FM-200 je veoma prikladan za
gaenje prostorija sa skupom opremom.
Koristi se za gaenje elektronske
opreme, u laboratorijima, muzejima i
vrijednim arhivama.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 17

TOPLA VODA
Ureaji za opskrbu toplom vodom omoguavaju dobivanje i
uporabu tople vode za higijenske i tehnike potrebe na svakom
potronom mjestu u zgradi u dovoljnoj koliini, dobroj kvaliteti,
prikladnoj temperaturi i povoljnoj cijeni.
Osobna potronja vode po stanovniku (Hrvatska) kree se od 75
do 225 l/dan, od ega oko 25-40% otpada na hladnu, a 60-75% n
toplu vodu.
Topla voda se upotrebljava za: Osobno pranje (umivanje i
kupanje), Pranje rublja i posua, Pranje prostorija, Pripremu jela i
dr.
Znatno vie nego u kuanstvima, topla voda se koristi u javnim
zgradama: restorani, kavane, hoteli, bolnice, kupalita i sl.
U industriji, topla voda se koristi i za tehnoloke potrebe kao
sastavni dio proizvodnje ili proizvoda (pekare, pivovare). U

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 18

UREAJI ZA PRIPREMU TOPLE VODE

Ureaji za pripremu tople vode sastavni su dijelovi unutranjeg
vodovoda, i njihov poloaj i veliina mora biti obraen projektom
Vodovoda i Kanalizacije.
Razlikuju se i dijele prema:
- Domet djelovanja: lokalni, centralni i daljinski, i
- Vrsta goriva koju koriste: elektrini, plinski, kruta goriva.
Grijai vode mogu biti niskotlani (otvoreni, netlani pod
atmosferskim tlakom) ili visokotlani (zatvoreni, tlani pod
tlakom vodovoda).
Prema nainu proizvodnje tople vode dijele se na:
- Akumulacijski vea koliina vode se zagrije prije poetka
potronje
- Protoni voda se zagrijava prilikom proticanja kroz grija

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 19

AKUMULACIJSKI GRIJAI
(BOJLERI)
U akumulacijskim elektrinim
grijaima vea koliina vode se
unaprijed zagrije i stalno je na
raspolaganju potroau, a pri
potronji i za vrijeme pauza
automatski se dogrijava. Sastoje se
od kotla koji je uvijek pun vode i
dobro toplinski izoliran, elektrinog
grijaa
i automatskog
Iako
bojleri,
u principu,regulatora.
mogu biti nisko i
visokotlani, kuanski
bojleri su u pravilu
visokotlani, s
nazivnim tlakom 6
bara.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 20

AKUMULACIJSKI
GRIJAI (BOJLERI)
Princip rada
Otvaranjem ventila za toplu
vodu hladna voda iz cijevne
mree ulazi u kotao i istiskuje
zagrijanu vodu kroz cijev na
vrhu kotla.
Grijai zapremine preko 10 l
moraju imati odbojni ventil
koji sprjeava da zagrijana
voda prijee u vodovodnu
mreu.
Zagrijavanje vode se obino
kontrolira automatskim
termostatom.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 21

AKUMULACIJSKI GRIJAI
(BOJLERI) Mali kuni
sustavi
Kuni bojleri, za pojedinane
stanove ili manje poslovne
prostore, obino se proizvode u
dimenzijama zapremine: 5 l, 10 l
(za kuhinje), te 30 l, 50 l i 80 l za
kupaonice.
U pravilu su tlani (radni tlak 6
bara), i sa snagom grijaa od
1000-4000 W.
Iako su u principu vrlo sigurni
ureaji, ipak ih je dobro
postavljati ne u neposrednoj
blizini toeih mjesta (npr. ne

Bojleri: 5 i 10 l

Bojleri:
30, 50 i
80 l

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 22

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Vei sustavi

Kod potrebe za veom koliinom tople vode mogu se instalirati
veibojleri
bojleri.se rade
Ovi
standardno u
zapreminama 120, 150
i 200 l, a za vee
potrebe (industrija,
bolnice i sl.) postoje i
vei.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 23

AKUMULACIJSKI GRIJAI (BOJLERI) Izbor

Elektrini grijai izabiru se prema potrebnoj koliini vode, njenoj
temperaturi, trajanju zagrijavanja i broju potronih mjesta. Pri tome
je potrebno voditi rauna o ukupnoj snazi elektrinih grijaa, te
veliini i mogunosti smjetaja. U tablici su prikazani neki
uobiajeni
bojleri
s uobiajenim
snagama grijaa.
Veliki
bojleri
se postavljaju
u
kupatilima, sa to kraim
duljinama cijevi da se voda to
manje hladi. Mali bojleri se
obino postavljaju u kuhinjama
ispod sudopera ili u wc-ima
ispod lavandina.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 24

PROTONI BOJLERI
Protoni bojleri zagrijavaju
vodu pri njenom protjecanju.
Njihova veliina je stoga
znatno manja od
akumulacijskih bojlera, ali su
im grijai vrlo velike snage.
Zbog toga im je potrebna
trofazna struja i znatno jai
elektrini vodovi. Uinak im
je dan u tablici:

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 25

CENTRALNI SUSTAVI
Centralna opskrba toplom vodom dolazi u obzir za zgrade kao npr.
hoteli, bolnice, javna kupalita, industrijska postrojenja i sl., ali
takoer i za male zgrade. Takoer, centalni sustavi su i sustavi
Centralna
opskrba
ima niz
centralnog
grijanja.
prednosti: uteda u prostoru
(nema lokalnih aparata), topla
voda je uvijek na raspolaganju,
ugodna upotreba, relativno manji
investicijski i trokovi odravanja.
Nedostaci su: duga cijevna mrea
(vei gubici topline), ovisnost o
reimu loenja, tekoa obrauna
potronje i sl.
Stupanj korisnosti starih
instalacija je oko 20%, a
novih do 60%, to je jo
uvijek relativno malo.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 26

CENTRALNI SUSTAVI
Centralni sustavi se, u pravilu, sastoje od kotlova za zagrijavanje
vode (veliki bojler), skladinih tankova (cisterni) i cjevovodnog
sustava.
Kod centralne pripreme tople vode voda se
najee koristi i za sanitarne potrebe, a i
za potrebe grijanja prostorija.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 27

BOJLERI NA SUNEVU ENERGIJU

U zadnje vrijeme prisutni su sustavi grijanja
vode na sunevu energiju (solarni kolektori).
Ovaj sustav ima vie varijanti, a najee su:
otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati
prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili
zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni
tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz).
Ovaj sustav je vrlo ekonomian i u EU u
stalnom porastu. Plan Europske Unije je
instalirati 100 milijuna m2 sunevih kolektora
do kraja 2010. godine.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 28

DIMENZIONIRANJE
CIJEVNE MREE ZA
TOPLU VODU
Kod lokalne pripreme tople
vode (npr. bojler u
kupaonici) cijevna mrea za
toplu vodu se obino ne
dimenzionira, ve se
dimenzije cijevi odabiru
jednake onima za hladnu
vodu.
Kod centralnih sustava
zagrijavanja vode cijevnu
mreu je potrebno
proraunati po svim
pravilima kao i za hladnu
vodu.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 29

IZOLIRANJE CIJEVNE MREE ZA

TOPLU VODU
Izolacijom cijevi kojima se provodi topla
voda smanjujemo gubitke topline.
Toplinska izolacija cijevi najee se
izvodi: jastucima od staklene ili
mineralne vune, tj.pjenastim
izolatorima.
Debljina izolacijskih slojeva ovisi o vrsti
materijala izolacije i cijevi, temperaturi
vode i sl., a najee se kree od 15 mm
do 50 mm.
Kotlovi, bojleri i sl. oprema se najee
isporuuje s ugraenom izolacijom.
Pri postavljanju izolacije mora se voditi
rauna o prirubnicama i drugim

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 4 Pozarni vodovod, Priprema tople vode
Str. 30

ZATITA OD KOROZIJE I INKRUSTACIJE

Korozija je nagrizanje i razaranje metala, a inkrustacija je izluivanje
kamenca iz vode i stvaranje sloja koji se vee za cijev, a naroito je
izraena kod hrapavih cijevi. Ove pojave su naroito naglaene kod
tople vode (iznad 60 C).
Za izbjegavanje obje ove pojave dobro je temperaturu vode drati
ispod 60 C i koristiti cijevi koje su manje hrapave, tj. nisu podlone koroziji
(PEHD i PP cijevi).