Kućne Instalacije 3/9 (Ima 1/4 I 2/4 Krivo Napisane)

Instalacije Dio 1.
- Vodovod
Predavanje br. 3 Izvoenje vodovoda, Proracun vodovoda
Instalacije Dio 1. - Vodovod

Str. 2
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
Tema dvosata
Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Vodovod
(hladna i topla
voda)
3
4
5
6
Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Kanalizacija
8
9
Zajedniki dio
11
13
14
15
Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor

Sustavi i sheme, izvoenje i zatita kanalizacije
Proraun kune kanalizacije, Specijalna postrojenja
10
12
Specijalna postrojenja (poarni vodovod, bazeni, fontane,

voda za klimatizaciju)
Topla voda, Grijai tople vode
Vodovod i
Kanalizacija
Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda
HVAC
Elektro
instalacije
Sanitarne prostorije, Projektiranje ViK

Kvarovi i njihovo otklanjanje, Pregled trita

Str. 3
IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO

Kako je ve naglaeno, cijevi u kunom vodovodu se uvijek
postavljaju pravocrtno, a granaju i savijaju pod pravim kutom. Na
mjestima prolaza kroz zidove, cijev mora biti uvijek okomita na zid
i ne smije se nastavljati.
Vodovi se postavljaju ili horizontalno ili vertikalno. Pod
horizontalnim se uvijek podrazumijeva blagi nagib (2-5 %). Ovaj se
nagib izvodi da bi se sprijeilo skupljanje zraka u cijevima i da bi
se omoguilo pranjenje mree.
Vodovodne cijevi se ne smiju postavljati u dimovodne instalacije
(dimnjake) i ventilacijske kanale. Vodovi kune vodovodne mree u
dvoritu i prikljuni vod polau se u rovovima iskopanim u zemlji,
kao i ulini.
Razvodni vodovi u zgradi se mogu postavljati po zidovima i stropu
podruma, a izuzetno ispod podrumskog poda. Vertikale mogu biti
vidljive (na zidu/stropu) ili u instalacijskom kanalu, rijetko

Str. 4
VODOVI U ZEMLJI
Dvorini i prikljuni vodovi postavljaju se uvijek u prethodno
iskopane iskope, na dubini ispod zone smrzavanja, ime su
zatieni od promjene temperature i mehanikog oteenja.
Iskopi su obino irine 0.7-0.8 m, a dubine 1.2-1.5 m. Ovisno o kategoriji
zemljita rov je potrebno razupirati. Cijevi se polae na dnu iskopa, obino
na posteljicu od pijeska ili sitnog tucanika. Zatrpavanje treba izvesti
paljivo da ne doe do oteenja cijevi.
Pocinane i eline
cijevi koje se
polau u zemlju
treba prije
polaganja zatititi
od korozije
(bitumen, plastini
zavoj i sl.).

Str. 5
OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO

Pravilo je da pristup vodovodnom mjerilu mora biti omoguen u
bilo kojem trenutku. Stoga se vodomjerna mjerila najee
postavljaju u oknima u dvoritu pred zgradom. U posljednje
vrijeme prisutno je i postavljanje na samoj zgradi u zatienom
ormariu
(slino
Vodomjerno
okno kao mjerila za struju).
se moe izraditi iz
betona ili kupiti kao
gotov proizvod
(beton, elik,
PEHD).

br.
vodovoda
, Proracun vodovoda
Predavanje
3
Izvoenje
Str.
6
VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE
uzgradama
mogu
se
Vodovi
postavljati otvoreno: po zidovima ili
stropovima
i
zatvoreno:
u
ljebovima
kanalima.
Oba
naina
imaju
dobra
i
loa svojstva.
na
postavljanju
zidove/stropove
Pri
postavljanje
je
jeftinije,
laka
je
kontrola, ali su cijevi manje zatiene i
nije estetski.
Najbolje
je
kombinirati
(prema
oba naina
namjeni
prostorije)
ili cijevi postavljati u lako dohvatne
ljebove/kanale.

Str. 7
VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI

Grane i ogranci se takoer mogu postavljati otvoreno: po
zidovima ili stropovima i zatvoreno: u ljebovima i kanalima ili
podbukno.
Otvoreno postavljanje se koristi kod zgrada gdje estetika nije
primarna vanost, a znatno je vanija kontrola instalacija. U
stambenim i javnim zgradama obino se koristi zatvoreno
postavljanje. I ovdje je uputnije cijevi sprovoditi kroz ljebove i
kanale, a ne ih vrsto uzidati.

Str. 8
PRIVRIVANJE VODOVA
Bez obzira da li su na vidnom mjestu ili u kanalu, cijevi se moraju
privrstiti za konstrukciju pomou draa cijevi. Draa ima
raznih, prema podlozi na koju se cijev privruje i vrsti cijevi.
Razmak na koji se drai postavljaju takoer ovisi o vrsti cijevi i
dan je u uputama proizvoaa.

Str. 9
TERMIKI RAD CIJEVI

Ako se cijevi, posebice iz umjetnih materijala (PP i PEHD) postavljaju
nadbukno, potrebno je osigurati mogunost za termiki rad cijevi.
PP cijevi imaju termiki koeficijent oko 0.03 mm/mK, to kod
slobodno poloenih duih cijevi moe dovesti do znaajne promjene
duljine
(rastezanja/stezanja).
Ovaj problem
se rjeava
ugradnjom
kompenzacijskih koljena
(kod promjene smjera
cijevi) ili kompenzacijskim
lukom (lirom) kod voenja Kompenzacijsko koljeno
cijevi u pravcu.
Ugradnja ovih sustava
vri se na duljim cijevima:
dulje horizontale ili
vertikale.
Kompenzacijski luk

Str. 10
ISPITIVANJE VODOVODA
Nakon montae, a svakako prije nego se izvri izoliranje, cjelokupnu
vodovodnu mreu je potrebno ispitati na nepropusnost i ispravno
funkcioniranje. Ispitivanje treba izvriti za to nadlena organizacija u
prisutnosti organa komunalnog poduzea, nadzornog organa i izvoaa
instalacija, te o rezultatima ispitivanja treba sastaviti zapisnik.
Ispitivanje se vri na nain da se prvo cjelokupna mrea napuni vodom. U
tu svrhu potrebno je prikljuiti vodenu pumpu na zaporni ventil iza
vodomjera. Da bi se istisnuo sav zrak iz mree potrebno je ostaviti
otvorene sve slavine, te ih zatvoriti tek kada voda pone u jednolikom
mlazu tei kroz njih. Tlak vode je potrebno podesiti na 1.5 puta vei od
maksimalnog radnog, tj. u iznosu ne manjem od 10 bara. Vrijeme
ispitivanja (vrijeme punog tlanog optereenja cijele vertikale) treba biti
najmanje 30 min. U tom vremenu ne smije doi do opadanja tlakova. Ako
tlakovi opadnu (to se oitava na manometru), potrebno je prekinuti
ispitivanje i popraviti mreu.
Tek nakon to se ustanovi da je mrea nepropusna smije se poeti s
izoliranjem vodova, zatvaranjem ljebova kanala i okana, zatrpavanje

Str. 11
ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA

Cijevi koje se nalaze u zemlji (prikljuni vodovi) potrebno je zatititi od
korozije (eline cijevi), tj od mehanikih udara i sl. (sve cijevi).
Za cijevi u zgradi (ovjeene o strop podruma, u instalacijskoj ahti ili u
zidane u zid) treba paziti da ne dou u dodir s vlanim gipsom, ljakom i
pepelom eline cijevi, tj. u dodir s acetonom, eterom, benzinom
plastine, PEHD i PP cijevi.
Ako je mogue, vodovodnu mreu bi trebalo odijeliti od kanalizacijske.
Ako je mogue, vodovodne cijevi se ne bi smjele postavljati u vanjske i
druge hladne zidove. Vodovodne cijevi koje se nalaze u negrijanim
prostorima treba zatititi od smrzavanja.
Kad vodovodne cijevi s hladnom vodom dolaze u dodir s toplim zrakom
na njima se javlja oroavanje (kondenzacija). Ova pojava sama po sebi
nije tetna, osim kod elinih cijevi koje mogu korodirati, pa ih je
potrebno zatititi.
Prije prvog putanja vodovodne mree u upotrebu cijevi i armature je potrebno
dobro isprati. Takoer treba paziti da se prilikom koritenja vodovodna mrea ne

Str. 12
PRORAUN VODOVODNE MREE

Ispravna vodovodna mrea mora osigurati da se na svakom
izljevnom mjestu, u svakom trenutku ostvari dovoljna koliina i
tlak vode.
Proraun gradske/uline cijevne mree vri se prema povrini naselja,
prema
broju stanovnika,
oekivanom
Dimenzioniranje
kune cijevne
mreeprirastu i sl.
vri se uvijek prema potronim
(izljevnim) mjestima, odnosno
sanitarnim predmetima.
Na dimenzije cijevi utie vie imbenika,
a naroito:
- koliina vode na izljevnom mjestu,
- tlak vode u cijevnoj mrei,
- brzina vode u cijevima.

Str. 13
PROJEKTIRANJE KUNE
VODOVODNE MREE
Projektiranje kune vodovodne mree
uvijek je jednostavnije nego kune
kanalizacije, jer su cijevi manje i
teenje je pod tlakom.
Osnovni princip je da vodu treba
najkraim putem dovesti do potroaa,
a vodove voditi tako da ih se, u sluaju
njihova puknua, moe lako
popraviti/zamijeniti.
Stoga, grane i ogranci moraju biti to krae.
Vertikale se u pravilu postavljaju skupa s
kanalizacijskim, u istom lijebu, iako bi ih bilo
dobro razdvojiti.
U svakom sluaju, u svakom trenutku i na
svakom mjestu (ispustu) u kunoj mrei
mora postojati dovoljan tlak i dovoljna

Str. 14
PRORAUN VODOVODNE
MREE
Toan proraun vodovoda
moe se izvriti principima
hidraulike: teenje u cijevima
pod tlakom. Ovaj proraun se
rijetko upotrebljava kod
kunih vodovodnih mrea.
Kod njih se obino koriste
pojednostavljeni prorauni.
Jedan jednostavan, a za praksu
dovoljno toan proraun je
proraun preko izljevnih jedinica.

Str. 15
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Koliina vode koja se troi u kui ovisi o broju korisnika te o vrsti i
broju izljevnih mjesta. Ona se utvruje eksperimentalno, prema
svrsi, nainu uporabe i konstrukciji izljeva, a ovisi i o godinjem
dobu, stupnju kulture, navikama, obiajima i drugim imbenicima.
Koliina vode se mijenja i ima tendenciju stalnog porasta, a izraava se na
vie naina:
- Izljevna koliina je ona koliina koja
istie na izljevu upotrebom
ispusnica i drugih armatura u jedinici
vremena, pri odreenom izljevnom
tlaku;
-
Protok (q) je koliina vode u litrama

koja u sekundi (s) protjee kroz cijev
ili armaturu. Izljevna koliina
jednaka je protoku i mjeri se u l/s.

Str. 16
KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Trajanje ukljuenja armatura je u odnosu na pauze vrlo kratko. Kako
se sva izljevna mjesta ne ukljuuju istovremeno, uzima se u obzir
vjerojatnost istovremeno upotrijebljenih izljevnih mjesta. Ovo se radi
uvoenjem faktora istovremenosti . Ovaj faktor se moe
proraunati, ali se obino usvaja na osnovu iskustva i izvrenih
mjerenja. Prema ovom obrascu, raunski protok se dobiva tako da se
stvarni protok pomnoi s faktorom istovremenosti: Q = q.
Izljevne jedinice (IJ) (nazivaju se i jedinice optereenja - JO) uvode se
da bi se pojednostavnio raun. Izljevnom jedinicom ovdje se smatra
koliina vode na potronom mjestu koju daje ispusnica dijametra 10
mm pri punom mlazu, a pri izljevnom tlaku od 5 mVS (metara vodnog
stupca = 0.5 bara). Izljevne jedinice su stvar standarda zemlje, pa
tako imamo:
1 IJ = 0.25 l/s DIN standard (Njemaka) koristi se i u
Hrvatskoj
1 IJ = 0.47 l/s SAD

Str. 17
Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati

izrazom:
q 0.25 IJ
pri emu se faktor istovremenosti nalazi ba u tome to se IJ ne
uzimaju linearno ve kao korijen. Ovo vrijedi za stambene,
administrativne i druge zgrade slinog reima potronje vode.
Izljevne jedinice dane su u literaturi, a ovdje se navode samo
neke.

Str. 18
TLAKOVI U CJEVNOJ MREI

Da bi se mogla osigurati potrebna koliina vode svim kuanstvima, a
isto tako i na svim troilima u kui, potrebno je osigurati minimalne
tlakove u cijevnoj mrei. Openito, javno komunalno poduzee je
duno osigurati minimalni tlak od 2.5 bara (25 mVS) na prikljuku za
svaku kuu. Normalni radni tlak je 5 bara (50 mVS), a maksimalni tlak
koji se doputa je 6 bara (60 mVS).
U sluaju nedostatka tlaka mora se ugraditi postrojenje za podizanje tlaka
(hidrofor, pumpa, rezervoar), a u sluaju prevelikog tlaka mora se ugraditi
redukcijski
ventil. poduzee
Javno komunalno
(za podruje Splita to je
Vodovod i Kanalizacija Split)
daje podatak o iznosu tlaka
na prikljuku.
U sluaju da taj podatak ne
postoji, u proraunu se koristi
minimalni tlak.

Str. 19
BRZINA VODE U CIJEVIMA

Velika brzina vode u cijevima uzrokuje velike gubitke (gubici rastu s
kvadratom brzine), te umove i buku (preko 3 m/s). Mala brzina vode
(ispod 0.5 m/s) uzrokuje veliko taloenje netopivih tvari te postupno
suavanje cijevi.
Preporuljiva brzina vode u kunim ograncima je od 1.0 do 2.5 m/s.
Preporuljive brzine vode dane su u tablici:

Str. 20
GUBICI LINIJSKI GUBICI

Gubici tlaka u kunom vodovodu mogu se podijeliti na linijske gubitke
koji nastaju zbog trenja (ht) i na lokalne gubitke koji nastaju na
armaturama, ravama, koljenima i sl. (hl). Oba ova gubitka se
iskazuju kao gubici visine vodnog stupca. Linijski gubici se mogu
iskazati formulom:
l v2
ht
d 2g
pri emu
je:
koeficijent
trenja, prema
Re Reynoldsov broj
d promjer cijevi
m2/s)
Re
v d
kd
2.51
2
.
0
log
Colebrooku:
3.71 Re
kin. viskoznost vode ( = 0.00000131
k hrapavost (vidjeti tablicu)

(g=9.81 m/s2)
v brzina vode
g ubrzanje zemljine sile tee
specifina teina vode (=1.0 t/m3)

Str. 21
Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:

Str. 22
LOKALNI GUBICI
Lokalni gubici, kako je ve reeno, nastaju na mjestima naglih
promjena pravaca, nagiba, promjera, na zapornicama i raznim
armaturama.
v2
Lokalni gubici se obino izraavaju formulom: hl
2g
gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje

se eksperimentalno. Koeficijent , za dan je u tablici:

Str. 23
LOKALNI GUBICI
Za pojedine elemente lokalni gubici ovise o profilu cijevi. U donjoj
tablici navedeni su neki elementi i njihovi lokalni gubici.

Str. 24
GUBICI NA VODOMJERU
Gubici tlaka na vodomjeru mijenja se
prema protoku. Gubitak tlaka na
vodomjeru obino je do 1 mVS, a u
svakom sluaju potrebno je da bude
manji od 2 mVS.
Gubitak na vodomjeru obino daju
proizvoai vodomjera u tablici ili
preko dijagrama.

Str. 25
PRORAUN MREE
Proraun kune vodovodne mree vri se na osnovu izraenih
nacrta vodovodne mree i pretpostavljenih dimenzija vodova.
Za kunu mreu mogu se usvojiti sljedee inicijalne dimenzije
vodova:

Str. 26
OZNAKE U NACRTIMA
U svijetu postoji niz naina oznaavanja pojedinih vodovodnih
armatura (troila). U tablici su navedeni neke najee koritene
oznake.

Str. 27
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Priblino dimenzioniranje cijevi moe se sprovesti preko tablice u
nastavku. Valja napomenuti da je ovakav nain odreivanja
dimenzija cijevi vrlo neprecizan.

Str. 28
PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Jo jedan primjer
tablice za dimez.
PP cijevi.

Str. 29
DIMENZIONIRANJE
VODOVODNE
MREE
Princip projektiranja i prorauna

vodovoda prikazan je na jednom
jednostavnom primjeru.
Promotrimo jedan sanitarni vor u
nekom stanu.

Str. 30
Temeljni razvod je pravocrtan i
duljine je 8.20 m.

Str. 31
Uzmimo da se sanitarni vor nalazi na
4. etai nekog viestambenog objekta,
tj. grane se nalaze na 9.66 m vie od
nivoa vodomjerila.

Str. 32
Vertikala je postavljena u instalacijski
aht, a prikljuak za sanitarni vor je
izveden probojem kroz nosivi zid.
Pretpostavimo inicijalno da je vertikala
25.
Na poetku prikljuka postavljen je
glavni ventil.

Str. 33
Horizontalna grana se
postavlja na 50 cm od kote
gotovog poda (oko 60 cm od
kote vrha betonske ploe) i
vodi kroz zid.

Str. 34
Ogranci se sputaju na
potrebnu visinu za svako
pojedino troilo.

Str. 35
Te se ispusnice (hladna voda)

svakog troila mogu ucrtati na
tlocrtu.

Str. 36
Razvod tople vode polazi od

bojlera do svih potroaa koji
zahtijevaju toplu vodu.
Na kraju je potrebno dodati
inicijalne debljine cijevi, te je
time shema vodovodne mree
u tlocrtu gotova.

Str. 37
Duljine cijevi pojedinih grana

mogu se priblino oitati s
tlocrta.

Str. 38
Za projektiranu granu i
ogranke potrebno je nacrtati
shemu razvoda sa svim
duljinama i predvienim
dimenzijama cijevi.
Zelenom bojom su oznaena
troila, crvenom bojom fitinzi,
a utom bojom karakteristine
toke razvoda.
Za proraun mree moemo
formirati tablicu u kojoj emo
pratiti mreu hladne vode po
karakteristinim tokama.
Krenimo od toke . Iz toke
do toke imamo jedan
ispust (slavinu) i jedno
koljeno, te 0.30 m PP cijevi
nazivnog promjera 20 mm.

Str. 39

Str. 40
U toki imamo ispust za kadu (1.5
IJ), isti profil cijevi 16.2 mm, pa
moemo izraunati brzinu vode:
q 0.25 IJ 0.25 1.5 0.306 l s
d2 1.62 2 3.14
A
2.06 cm2
4
4
q 0.306 10 3
v
1.49 m s
A
2.06 10 4

Str. 41
Hrapavost PP cijevi je 0.020 mm, pa se
prema Colebrooku moe izraunati :
k d
1
2.51
2.0 log
3.71 Re
v d 1.49 0.0162
Re
18370 .0
0.00000131
1. Pretpostavljeno: 1.0
Izraunato: 2.2610-2
2. Pretpostavljeno: 2.2610-2
Izraunato: 2.9610-2
Izraunato: 2.8810-2
Izraunato: 2.8910-2
Linijski gubici (po m cijevi):
l v2
ht

d 2g
2.89 10
0.20 m m'
1.00
1.49 2
1.0
0.0162 2 9.81
Ukupni linijski gubici su:
h t,u lc h t 0.30 0.20 0.06 m

Lokalni gubici su gubici na ispusnici (1.0) i gubici na
koljenu (1.5), ukupno: 2.5.
v2
1.49 2
hl
2 .5
0.28 m
2g
2 9.81

Str. 42
Dionica - je duine 0.80 m, profil
cijevi je: 20 i ima jedno koljeno (iz
toke , 1.5).
Na dionici - nema novih
potroaa, pa broj izljevnih jedinica
ostaje 1.5 (Kada).

Str. 43
Dionica - je ukupne duine 2.70
m, profil cijevi je i dalje: 20. Na ovom
dijelu cjevovoda ima jedno koljeno
(1.5) i etiri Rt rave (1.5), s
prolazom vode, ukupno uk=7.5.
Na dionici su novi potroai: Bide
(IJ=0.25), Umivaonik (IJ=0.5) i Perilica
rublja (IJ=1.5). Ukupno s kadom,
IJ=3.75.
Vidljivo je da je brzina vode u toki
na granici 2.35 < 2.50 m/s.

Str. 44
Na slian nain moe se popuniti i
ostatak tablice.

Str. 45
Varijantno rjeenje je s
cijevima neto veeg profila
(25) na dionicama: - i
-.
U ovom sluaju gubici su
manji (6.03 u odnosu na
9.19), i brzina vode u
cijevima je ujednaenija.
Dakle, varijanta s cijevima
25 je bolje (i neto skuplje)
rjeenje.

Str. 46
Ukupni broj IJ je 4.0. Na osnovu tog
podatka moe se izraunati ukupan
protok:
q 0.25 IJ 0.25 4.0 0.50 l s
Prema tablici (dole) moe se izabrati

tip vodomjera za nazivni protok i
oitati gubitak na vodomjeru
Qn = 3.0 m3/h = 0.83 l/s

Gubitak tlaka = 0.6 mVS
Qn = 5.0 m3/h = 1.4 l/s
Gubitak tlaka = 0.6 mVS

Str. 47
Dakle, kada se doda i
vodomjer, tablica se moe
konano ispisati:

Str. 48
Pretpostavimo da je na prikljuku
osiguran minimalni tlak (2.5 bara = 25
mVS). Najvie izljevno mjesto je 9.66 m
iznad prikljuka, a gubici su 6.63 mVS,
tada ostaje razlika tlaka:
25.0 - 9.66 - 6.63 = 8.71 mVS
to osigurava da e i u sluaju najvee
potronje na prikljuku biti dostatan tlak
i koliina vode.

Str. 49
DIMENZIONIRANJE GLAVNOG DOVODA

Glavni dovod se dimenzionira prema ukupnoj potrebi za vodom u nekoj
graevini. U prethodno prikazanoj graevini ukupna koliina vode za
prikazani sanitarni vor je 4 IJ. Pretpostavimo da odabrani stan ima jo
potronju za sudoper (0.50 IJ) i perilicu sua (1.50 IJ), dakle ukupnu potronju
od 6.0 IJ. Pretpostavimo takoer da zgrada ima 10 identinih stanova. Dakle
ukupni zahtjev za koliinom vode je:
Qn 10 6 60 IJ
q 0.25 IJ 0.25 60 1.94 l s 0.00194 m3 s
Prema maksimalnoj dozvoljenoj
brzini vode u cijevima moemo
izraunati:
v
2 .0 m s
max
A pot
d2
q
dpot
4
v max
dpot
4q
v max
4q
4 0.00194
v max
2. 0
0.0351 m 35.1 mm

Str. 50
DIMENZIONIRANJE VODA TOPLE VODE

Vod tople vode dimenzionira se na isti nain kao i vod hladne vode. U
sluaju da je topla voda lokalne namjene (bojler i lokalni razvod) najee
se uzima da je vod tople vode isti kao i vod hladne vode.
DIMENZIONIRANJE CIRKULACIJSKOG VODA

Kako je ranije naglaeno, cirkulacijski vod slui za povratak neiskoritene
tople vode u centralni grija. Dijametar cirkulacijskog voda se odabire
prema usvojenom dijametru voda tople vode, prema tablici:

Kućne Instalacije 3/9 (Ima 1/4 I 2/4 Krivo Napisane)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kućne Instalacije 3/9 (Ima 1/4 I 2/4 Krivo Napisane)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Instalacije Dio 1.

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Sanitarni ureaji i predmeti, Cijevi i pribor

Specijalna postrojenja (poarni vodovod, bazeni, fontane,

Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda

Sanitarne prostorije, Projektiranje ViK

Instalacije Dio 1. - Vodovod

IZVOENJE KUNOG VODOVODA - OPENITO

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

OKNA U ZEMLJI VODOMJERNO OKNO

Instalacije Dio 1. - Vodovod

VODOVI U ZGRADI - VERTIKALE

kontrola, ali su cijevi manje zatiene i

Instalacije Dio 1. - Vodovod

VODOVI U ZGRADI GRANE I OGRANCI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

TERMIKI RAD CIJEVI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

ZATITA VODOVODNIH INSTALACIJA

Instalacije Dio 1. - Vodovod

PRORAUN VODOVODNE MREE

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Protok (q) je koliina vode u litrama

Instalacije Dio 1. - Vodovod

KOLIINA VODE NA IZLJEVNOM MJESTU

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Odnos izmeu protoka i izljevnih jedinica moe se prikazati

Instalacije Dio 1. - Vodovod

TLAKOVI U CJEVNOJ MREI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

BRZINA VODE U CIJEVIMA

Instalacije Dio 1. - Vodovod

GUBICI LINIJSKI GUBICI

kin. viskoznost vode ( = 0.00000131

k hrapavost (vidjeti tablicu)

g ubrzanje zemljine sile tee

specifina teina vode (=1.0 t/m3)

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Hrapavost za pojedine vrste cijevi je dana u tablici:

Instalacije Dio 1. - Vodovod

gdje je koeficijent lokalnog otpora i zavisi o vrsti otpora, a odreuje

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod

PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

PRIBLINO DIMENZIONIRANJE CIJEVI

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Princip projektiranja i prorauna

Instalacije Dio 1. - Vodovod

Instalacije Dio 1. - Vodovod