SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI

Vlado Mihojevi

Hrvoje Vuki Vukadini

Esej

Mentor: dr. sc. Dijana Kora

Mostar, 2014.

1. POLITIKO DJELOVANJE
Svoje politike manire Hrvoje je poeo uiti ve u ranoj mladosti od oca
Vukovca Horvatinia, no razvitak ove sposobnosti moe zahvaliti sposobnim voama
koje je u svoje vrijeme vjerno pratio. Na elu tih velikaa bio je i sam kralj Ludovik I.
Anuvinac kojem je kako isprave govore Hrvoje bio ...knez i vjerni vitez... Nakon
smrti kralja, Hrvoje prelazi na stranu bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromania, koji mu
za svoju vjernost daje naslov velikog vojvode i posjede u Lavi. Hrvoje i brat mu Vukac
vjerno su pratili kralja, za to ih je ovaj bogato nagraivao, tako su Hrvoje i Vukac do
kraja Tvrtkove vladavine imali najvee posjede u dravi pored kalja, zahvaljujui tome
njegova e politika odigrati najvaniju ulogu u srednjovjekovnoj Bosni od smrti kralja
Stjepana Tvrtka I. Kotromania.
Smru dvaju kraljeva za obitelj Horvatini poinju problemi s kojima e se oni u
manjoj ili veoj mjeri dobro nositi dok je na elu te obitelji Hrvoje. Dolaskom Karla III.
na hrvatsko-ugarsko prijestolje Hrvoje e sebi ugrabiti mnoge titule meu kojima je i
titula hercega. Zbog stavljanja sebe na stranu Anuvinaca, Hrvoje e sebe staviti u
nepogodan poloaj kod Sigismunda Luksemburkog, mua kraljice Marije, keri
Ludovika I. Velikog. Ne samo da su problemi nastali u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu,
nego i u bosanskom, naglom smru kralja nije bilo rijeeno nasljedstvo, pa je Tvrtka
naslijedio njegov, najvjerojatnije brat Stjepan Dabia, koji je ve tada bio star, on je
odmah po dolasku postavio Hrvoja za svoga bana i vritelja kraljevskih dunosti u
krajevima koji su pod njegovom vlau. Zahvaljujui Hrvoju pod bosansku krunu pale
su utvrde Ostrvica i Vrana, koje su drali sinovi Ivana od Paline, Ivan i Nikola1.
Nakon Karla III, na to prijestolje sjede Ladislav kojemu se snano suprotstavi
igmund, mu keri kralja Ludovika I., Marije. Na Ladislovu sreu, herceg Hrvoje je
ostao na strani Anuvinaca, a ovaj ga je zbog njegove lojalnosti 5. listopada 1393.
opunemoi Hrvoju za Hrvatsku i Dalmaciju. Prije tih asti Hrvoje je i od Dabie dobio
za vojne zasluge protiv Turaka, etiri sela na podruju Sutjeske i Kaknja. 2
igmund da bi pronaao to vie pristaa, sije strah po dravi, to rezultira
veinu hrvatsko-ugarskih velmoa na njegovoj strani u borbi za prijestolje, no tim
1 BRKOVI MILKO, Srednjovjekovna Bosna i Hum, Identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu,
Mostar, 2010., str. 62.
2 II FERDO, Vojvoda Hrvoje Vuki Horvatini i njegovo vrijeme, Matica hrvatska, Zagreb,
1902., str. 91.

strahom nije mogao odvojiti Hrvoju od Anuvinaca. igmund je znao da na bosanskog

kralja ne smije tako utjecati, jer mu moe pomoi u sluaju Horvatinia, iako je i sam
znao da Dabia nema toliku mo, stoga poetkom 1393.godnie igmund u akovu
sklopi ugovor u kojemu igmund priznaje Dabiu za bosanskog kralja, te mu jo prizna
samouzeti naslov rex Croatie et Dalmatie, a Dabia prizna njemu krunu hrvatskougarske kraljevine, te mu obea da e njegovom smru bosanska kruna prepasti njemu.
Dabiu tada priznae velikai na elu sa vojvodom Hrvojem, koji potvruje akovaki
sporazum svojom potvrdnicom3.
Smru kralja Stjepana Dabie, na prijestolje dolazi izabirem velmoa, njegova
ena Jelena iz roda Nelipia, koja je za svoga kratkog vladanja dobila i pridjev gruba.
No zahvaljujui njenom izabiru iz konteksta bosanskog kralja izaao je igmund, iako
mu je to bilo obeano akovakim ugovorom, no velikai za to nisu htjeli ni uti, osim
Vuka Hrvatinia koji je bio na igmundovoj strani. Za vrijeme spomenute kraljice
velikai su toliko ojaali da su praktiki vladali sami, u toj velikoj moi javljaju se i
veliki sukobi velikaa koji ne znajui da tete sami sebi, ne rijetko u svoje sukobe
ukljuuju i same Turke. No kraljiina vladavina ne bi duga jer je ve nakon tri godine
Hrvoje na prijestolje Bosne doveo mladog i perspektivnog mladia, kraljevske krvi,
odnosno nezakonitog sina kralja Stjepana Tvrtka I., Stjepana Ostoju. Tim inom sam
Hrvoje je htio pokazati igmundu tko ima pravu vlast u Bosni. Na to igmund odgovori
vojskom, provali u Hrvojeve Donje Krajeve no nije napravio znaajnije tete samom
Hrvoji, nego vie sebi poto je Hrvoje odmah po izlasku igmunda iz drave zauzeo
upu Dubicu koja je bila u igmundovoj vlasti, oduze mu je i pridrui je Donjim
Krajevima. Tim inom Hrvoje je pokazao kako se moe nametati igmundu i pokazati
njegovu slabost, nedugo nakon toga Ladislav Napuljski dolazi u Zadar gdje se kruni kao
hrvatsko-ugarski kralj, taj dogaaj je dobro doao velmoama u Bosni, ali e se kasnije
pokazati da je bio potpuni promaaj4.
inom krunjenja Ladislava u Zadru Hrvoje se jo vie obogatio i osamostalio,
jer mu ovaj za sva njegova djela da Dalmaciju i titulu hercega Splita, sa otocima
Braem, Hvarem i Korulom. To je bila moe se rei i mala nagrada za Hrvojeva
3 BRKOVI MILKO, Srednjovjekovna Bosna i Hum, Identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu,
Mostar, 2010., str. 63.
4 BRKOVI MILKO, Srednjovjekovna Bosna i Hum, Identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu, Mostar,
2010., str. 64-65.

mnogobrojna djela i nastojanja da Ladislava uini kraljem. Krunjenje Ladislava za

kralja nikako nije ilo u prilog republici svetog Marka, jer bi spajanjem Napuljskog
kraljevstva i Dalmacije put za Mediteran bio potpuno presjeen, Dubrovnik tim
ujedinjenjem bi profitirao najvie, no mudra diplomacija ove republike nije se tako brzo
zalijetala, nego je sasvim neopaeno, poslavi jednog sveenika estitala Ladislavu na
kruni, te mu u istome alila se na kralja Ostoju koji je u par navrata bio pred njihovim
vratima sa vojskom. Hrvojevu mo uoili su mnogi, meu njima bila je i Venecija koja
poinje kititi i slati skupe darove slavnom hercegu, neki izvori navode da su meu tim
darovima nerijetko se nalazile i krinje sa novcem5.
Neosporivo je to da je Hrvoje za vrijeme Ladislava Napuljskog na vrhuncu svoje
moi, to dokazuju mnogi spisu upueni njemu, ali i samome kralju. On i njegov brat
Vuk vode najvanije funkcije u Hrvatskoj kraljevini, a sukobi sa ostalim velmoama
nisu bili veliki jer se nitko nije u to vrijeme zamjeriti neokrunjenom kralju. Moe se rei
da je Hrvoje bio produena linost kralja Stjepana Tvrtka I. jer je vladao onim svime to
je Tvrtko imao pod sobom. U svojoj ljubomori na Hrvoju, Ostoja se okrenu igmundu,
te mu se zakle u vjernost. elio je Ostoja napasti zajedno sa igmundom Hrvoju i otale
pristae kralja Ladislava, no preduhitri ga Hrvoje i svrgnu ga s vlasti i na to mjesto
1409. stavi zakonitog Tvrtkovog sina Stjepana Tvrtka II. Tvrtkovia. igmund je
vojnim operacijama pokuao na vlast vratiti svoga vazala Ostoju, to mu je krenuo za
rukom tek u treoj poznatoj Doborskoj bitci, u kojoj igmund zarobi oko 170 velmoa
koje dade smaknuti, to je oznailo kraj Ladislavove stranke u Hrvatskom kraljevstvu.
Tim inom Hrvoje Uini ono to je najprirodnije bilo, prikloni se igmundu, te
postadoe prijatelji, ak mu je Hrvoje bio i kum, i kralju igmundu je to odgovaralo jer
je znao kolika je Hrvojeva mo. Svojim vojnim djelovanjem igmund je postigao da
povrati svoga vazala na bosansko prijestolje, te on nastavi vladati sve do 1421. Nedugo
nakon tih dogaanja igmund je sam htio preuzeti bosansku krunu pa krenu u novi
pohod na Bosnu, ali rezultat toga pohoda bio je priznanje Ostoje za bosanskog kralja, a
Ostoja igmunda za svog vazala, a u tome svemu Ostoja dade igmundu Usoru i Soli
to znatno smanji dravu. Hrvojevo i igmundovo prijateljstvo poremeti nepromiljeni
Hrvojev napad na Sandalja Hranjskog dok je ovaj ratovao u Srbiji protiv Turaka, na to
igmund 1415. krenu na pohod protiv Hrvoja, u svom meteu Hrvoje u pomo zovnu
Turke koji mu pomogoe potui Kraljevu vojsku u blizini Doboja, na tu Hrvojevu
5 II FERDO, Vojvoda Hrvoje Vuki Horvatini i njegovo vrijeme, Matica hrvatska, Zagreb,
1902., str. 160-167.

reakciju, zvanja Turaka u pomo, mnogi su mu zamjerili, no moramo vidjeti kako je on

bio vrstan politiar i vojvoda kojega igmund nikada nije pobijedio na bojnom polju6.

6 BRKOVI MILKO, Srednjovjekovna Bosna i Hum, Identitet i kontinuitet, Crkva na kamenu,

Mostar, 2010., str. 69-71.