NACRT HRVATSKE NORME

ICS: 91.010.30; 93.020

nHRN EN 1997-1:2012/NA

Prvo izdanje,
travanj 2012.

Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 1. dio: Opa pravila

Nacionalni dodatak Nacionalni dodatak
Eurocode 7: Geotechnical design Part 1: General rules National Annex

Obavijest o prihvaanju objavljena je u HZN Glasilu BROJ/GODINA od GGGG-MM-DD.

Referencijski broj: nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012 hr

Zabranjeno je umnoavanje hrvatskih norma ili njihovih dijelova

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Napomena o autorskom pravu

HZN 2012.
Sva prava pridrava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/2003). Ako drugaije nije utvreno, ni
jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnoavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nain,
elektroniki ili strojno, ukljuujui fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a ija je adresa nie
navedena.
Hrvatski zavod za norme (HZN)
Adresa: Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb, CROATIA
Tel. ++ 385 1 610 60 95
Faks: ++ 385 1 610 93 21
e-pota: hzn@hzn.hr
Web: www.hzn.hr

Izjava o odbijanju odgovornosti za PDF

PDF zapis moe sadravati ugraene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj se
zapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije ureivati osim ako na raunalu, na kojem se obavlja ureivanje, postoje licencirani i instalirani oblici ugraenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvaaju
odgovornost nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaa nikakvu odgovornost u tome podruju.
Adobe je robni ig tvrtke Adobe Systems Incorporated.
Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se nai u opim
informacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri stvaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduzete su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluaju otkrivanja problema povezanog s
njim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresi.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Sadraj
Predgovor ...........................................................................................................................................................4
1

Podruje primjene........................................................................................................................................5

Nacionalno odreeni parametri ...................................................................................................................5

Dodatak A (obavijesni) Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granina stanja nosivosti i

preporuene vrijednosti ....................................................................................................................................10
Dodatak B (obavijesni neopreni dopunski podaci) Povijest parcijalnih koeficijenata za proraunske
pristupe 1,2 i 3 ..................................................................................................................................................15
Dodatak C (obavijesni neopreni dopunski podaci) Ogledni postupci za odreivanje graninih
vrijednosti tlakova tla na vertikalne zidove .......................................................................................................16
Dodatak D (obavijesni neopreni dopunski podaci) Ogledna analitika metoda za proraun nosivosti .......17
Dodatak H (obavijesni neopreni dopunski podaci) Granine vrijednosti deformiranja konstrukcije i
pomaka temelja ................................................................................................................................................18
Dodatak K (obavijesni neopreni dopunski podaci) Projektiranje propisanim mjerama ...............................22
Dodatak L (obavijesni neopreni dopunski podaci) Osno optereeni piloti...................................................24
Dodatak M (obavijesni neopreni dopunski podaci) Vrste tla i stijena na teritoriju Republike Hrvatske
koje zbog svojih nepovoljnih geotehnikih svojstava zahtijevaju posebnu pozornost .....................................26
Dodatak N (obavijesni) Toke u normi HRN EN 1997-1:2012 u kojima su doputeni
nacionalno odreeni parametri .........................................................................................................................27

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Predgovor
Ovaj je dokument (HRN EN 1997-1:2012/NA:2012) izdao Hrvatski zavod za norme na temelju lanka 9. Zakona o normizaciji (Narodne novine, br. 163/2003) i u skladu s Unutranjim pravilima za normizaciju UPN 3,
toka 4.1. Pripremio ga je tehniki odbor HZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodovi.
Ovaj dokument omoguuje primjenu norme HRN EN 1997-1:2012 u Republici Hrvatskoj.
Norma HRN EN 1997-1:2012 istovjetna je s europskom normom EN 1997-1:2004+AC:2009.
U normi HRN EN 1997-1:2012 doputeno je donijeti odluke o vrijednostima odreenih parametara ili odreenim
postupcima prorauna na nacionalnoj razini. Tako odreene vrijednosti ili postupci nazivaju se "nacionalno
odreeni parametri" (en: Nationally determined parameters NDP). Te vrijednosti i postupci primjenjuju se za
projektiranje graevina koje se izvode u Republici Hrvatskoj.
Brojane oznake tablica i formula u Dodacima A do M odgovaraju brojanim oznakama tablica i formula u
izvornoj normi, iza kojih se dodaje oznaka (HR).
Dodaci A do M sadre neoprene dopunske podatke.
U Dodatku N ovoga nacionalnog dodatka, navedene su toke iz norme HRN EN 1997-1:2012 za koje je doputeno donijeti odluke na nacionalnoj razini. U toki 2 ovog dokumenta navedene su te odluke.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Podruje primjene

Ovaj dokument odreuje vrijednosti nacionalnih parametara ili odreenih postupaka prorauna uz normu
HRN EN 1997-1:2012 i primjenjuje se zajedno s tom normom.

2
2.1
2.1.1

Nacionalno odreeni parametri

Osnove geotehnikog projektiranja
Najmanji zahtjevi za opseg i sadraj geotehnikih istraivanja, toka 2.1(8)P

Lagane i jednostavne konstrukcije te manje zemljane graevine za koje je mogue osigurati zadovoljavanje
najmanjih zahtjeva s pomou iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivanja uz zanemariv rizik definirane su
kako slijedi:
Lagane i jednostavne konstrukcije manje su graevine, relativno jednostavne konstrukcije (jednostavnog
statikog sustava). Takvima se prvenstveno smatraju jednokatne stambene zgrade, bez podruma, na priblino
horizontalnom terenu; kontaktno naprezanje treba biti manje od 250 kN/m2 za pojedinane temelje (temelje
samce), te do 100 kN/m' za temeljne trakove. Za te graevine nema posebnih ogranienja u pogledu slijeganja.
Svojstva temeljnog tla trebaju biti poznata na temelju usporedivog iskustva i takva da su, za projektiranje i
izvoenje temelja, dovoljne uobiajene (rutinske) metode. Usporedivo iskustvo i rutinske metode ukljuuju:
pregled terena, iskop sondane jame najmanje 1,0 m dubine ispod najnie razine temelja) te pregled postojee
dokumentacije za tu lokaciju (geoloke karte, geotehniki elaborati i geotehniki projekti s oblinjih lokacija).
Lagane i jednostavne konstrukcije jesu i graevine kod kojih se ne oekuju veliki pomaci.
Manje zemljane graevine manji su nasipi od homogenog materijala s kontroliranom ugradnjom, s izuzetkom
hidrotehnikih graevina.

2.1.2

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata F u jednadbi (2.1a), toka 2.4.6.1(4)P

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata F za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A ovog nacionalnog
dodatka: tablice A.1, A.3, A.15 i A.17.

2.1.3

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata M u jednadbi (2.2), toka 2.4.6.2(2)P

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata M definirane su u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.2, A.4,
A.16.

2.1.4

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije, toka 2.4.7.1(2)P

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A ovog nacionalnog
dodatka: tablice A.1, A.3, A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13, A.14, A.15 i A.17.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

2.1.5

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u izvanrednim situacijama, toka 2.4.7.1(3)

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja u izvanrednim situacijama uobiajeno su 1,0.

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za otpornost u izvanrednim situacijama istovjetne su vrijednostima tih
koeficijenata za stalne i prolazne situacije.

2.1.6

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u sluajevima izuzetnog rizika, toka 2.4.7.1(4)

U sluajevima izuzetnog rizika mogu se, u dogovoru s investitorom, odrediti i stroe vrijednosti od onih koje
su preporuene u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.1, A.3, A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13,
A.14, A.15 i A.17.

2.1.7

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za privremene konstrukcije ili prolazne proraunske

situacije, toka 2.4.7.1(5)

Za privremene konstrukcije ili prolazne proraunske situacije mogu se, u dogovoru s investitorom, odrediti i
blae vrijednosti od onih koje su preporuene u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice A.1, A.3, A.5,
A.6, A.7, A.8, A.12, A.13, A.14, A.15 i A.17.

2.1.8

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata F i M u jednadbi (2.4), toka 2.4.7.2(2)P

Pri razmatranju graninoga stanja statike ravnotee, sveukupnih pomaka konstrukcije ili temeljnoga tla
(EQU), vrijednosti parcijalnih koeficijenata F i M za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A
ovog nacionalnog dodatka: tablice A.1 i A.2.

2.1.9

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata F, E i M u jednadbama (2.6a) i (2.6b), toka 2.4.7.3.2(3)P

Pri razmatranju graninoga stanja sloma ili prekomjernog deformiranja konstrukcijskog elementa ili dijela
temeljnoga tla (STR i GEO), vrijednosti parcijalnih koeficijenata F odnosno E definirane su u tablici A.3 u
Dodatku A ovog nacionalnog dodatka, a vrijednosti parcijalnih koeficijenata M definirane su u tablici A.4 u
Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.1.10

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata R u jednadbama (2.7a), (2.7b) i (2.7c), toka 2.4.7.3.3(2)P

Pri razmatranju graninoga stanja sloma ili prekomjernog deformiranja konstrukcijskog elementa ili dijela
temeljnoga tla (STR i GEO), vrijednosti parcijalnih koeficijenata R definirane su u tablicama A.5, A.6, A.7,
A.8, A.12, A.13 i A.14 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.1.11

Proraunski pristupi, toka 2.4.7.4.1(1)P

U Republici Hrvatskoj upotrebljava se proraunski pristup 3. Za proraun osno optereenih pilota i sidara
upotrebljavaju se proraunski pristupi 2 i 3.
NAPOMENA: Objanjenje primjene proraunskih pristupa za osno optereene pilote nalazi se u Dodatku L ovog nacionalnog dodatka.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

2.1.12

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadbi (2.8), toka 2.4.7.4(3)P

Pri provjeri za izdizanje (UPL), vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su
u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka, tablice A.15 i A.16.

2.1.13

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadbama (2.9a) i (2.9b), toka 2.4.7.5(2)P

Pri razmatranju graninoga stanja sloma prouzroenog hidraulikim izdizanjem tla radi protoka vode kroz
temeljno tlo (HYD), vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su u tablici
A.17 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.1.14

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granina stanja uporabljivosti, toka 2.4.8(2)

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granina stanja uporabljivosti uobiajeno su 1,0.

2.1.15

Granine vrijednosti pomaka temelja, toka 2.4.9(1)P

Granine vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja nalaze se u Dodatku H ovog nacionalnog
dodatka.

2.1.16

Projektiranje propisanim mjerama, toka 2.5(1)

Projektiranje propisanim mjerama moe se upotrijebiti za sve sluajeve koji se navode u Dodatku K ovog
nacionalnog dodatka.

2.2
2.2.1

Temeljenje na pilotima
Vrijednosti koeficijenata korelacije za statiko pokusno optereenje pilota, toka 7.6.2.2(8)P

Kod provoenja statikog pokusnog optereenja pilota najvea karakteristina tlana otpornost Rc;k odreuje
se uz zadovoljenje jednadbe (7.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012 pri emu su vrijednosti koeficijenata korelacije definirane u tablici A.9 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.2

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadbama (7.4) i (7.5), toka 7.6.2.2(14)P

Proraunsku otpornost, Rc;d, treba izvesti iz jednadbi (7.4) ili (7.5) iz norme HRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata R za stalne i prolazne situacije definirane su u tablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.3

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadbama (7.6) i (7.7), toka 7.6.2.3(4)P

Proraunsku tlanu otpornost iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, Rc;d, treba izvesti iz jednadbi (7.6) ili (7.7) iz
norme HRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata R za stalne i prolazne situacije definirane su
u tablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

2.2.4

Vrijednosti koeficijenata korelacije za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla,

toka 7.6.2.3(5)P

Karakteristine vrijednosti Rb;k i Rs;k u jednadbi (7.7) norme HRN EN 1997-1:2012 odreuje se uz zadovoljenje
jednadbe (7.8) pri emu su vrijednosti koeficijenata korelacije definirane u tablici A.10 u Dodatku A ovog
nacionalnog dodatka.

2.2.5

Vrijednosti koeficijenta modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla, toka 7.6.2.3(8)

Karakteristine vrijednosti Rb;k i Rs;k u jednadbi (7.7) norme HRN EN 1997-1:2012 mogu se odrediti alternativno
pomou izraza (7.9). U tom sluaju vrijednosti parcijalnih koeficijenata b i s treba pomnoiti koeficijentom
modela veim od 1,0. Vrijednosti koeficijenta modela jesu:
1,5 sve pilote, PP2
1,1 za pilote u krupnozrnatom tlu, PP3
1,3 za pilote u sitnozrnatom tlu, PP3.

2.2.6

Vrijednosti koeficijenata korelacije za ispitivanje pilota dinamikim udarom, toka 7.6.2.4(4)P

Kod ispitivanja pilota dinamikim udarom najvea karakteristina tlana otpornost Rc;k odreuje se uz zadovoljenje jednadbe (7.11) iz norme HRN EN 1997-1:2012, pri emu su vrijednosti koeficijenata korelacije
definirane u tablici A.11 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.7

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadbi (7.13), toka 7.6.3.2(2)P

Proraunsku vlana otpornost iz pokusnog optereenja pilota, Rt;d, treba izvesti iz jednadbe (7.13) iz norme
HRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata s;t za stalne i prolazne situacije definirane su u
tablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.8

Vrijednosti koeficijenata korelacije za vlano pokusno optereenje pilota, toka 7.6.3.2(5)P

Kod provoenja vlanog pokusnog optereenja pilota najvea karakteristina tlana otpornost Rt;k odreuje
se uz zadovoljenje jednadbe (7.14) iz norme HRN EN 1997-1:2012 pri emu su vrijednosti koeficijenata
korelacije definirane u tablici A.9 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.9

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u jednadbi (7.15), toka 7.6.3.3(3)P

Proraunska vlana otpornost iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, Rt;d, moe se izvesti prema jednadbi
(7.15) iz norme HRN EN 1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata s;t za stalne i prolazne situacije
definirane su u tablicama A.6, A.7 i A.8 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.2.10

Vrijednosti koeficijenata korelacije za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla,

toka 7.6.3.3(4)P

Karakteristinu vrijednost Rt;k iz jednadbe (7.16) u normi HRN EN 1997-1:2012 treba odrediti uz zadovoljenje
jednadbe (7.17) iz norme HRN EN 1997-1:2012, pri emu su vrijednosti koeficijenata korelacije definirane u
tablici A.10 u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

2.2.11

Vrijednosti koeficijenta modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla, toka 7.6.3.3(6)

Karakteristina vrijednost Rt;k (7.17) iz norme HRN EN 1997-1:2012 moe se odrediti alternativno pomou
izraza (7.18) iz norme HRN EN 1997-1:2012. U tom sluaju vrijednost parcijalnog koeficijenta s;t treba pomnoiti
koeficijentom modela 1,5.

2.3
2.3.1

Sidrenje
Vrijednosti parcijalnog koeficijenta u jednadbi (8.2), toka 8.5.2(2)P

Proraunsku vrijednost otpornosti na upanje, Ra;d, treba izvesti prema jednadbi (8.2) iz norme HRN EN
1997-1:2012. Vrijednosti parcijalnog koeficijenta a za stalne i prolazne situacije definirane su u tablici A.12 u
Dodatku A ovog nacionalnog dodatka.

2.3.2

Vrijednosti koeficijenata korelacije za primjenu rezultata ispitivanja prikladnosti prednapetih

sidara, toka 8.5.2(3)

Karakteristina vrijednost otpornosti na upanje, Ra;k, prema jednadbi (8.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012
treba biti povezana s rezultatima ispitivanja prikladnosti, tako da se dijeli koeficijentom korelacije a. Vrijednosti
su koeficijenta korelacije a1 = 1,2, a2 = 1,1.

2.3.3

Vrijednosti koeficijenta modela za odreivanje sile graninog stanja uporabljivosti, toka 8.6(4)

Silu graninoga stanja uporabljivosti treba mnoiti koeficijentom modela koji je 1,35.

2.3.4

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za proraun stabilnosti kosina, toka 11.5.1(1)P

U proraunu stabilnosti kosina za granina stanja nosivosti (GEO i STR) treba provjeriti cjelokupnu stabilnost
kosina uporabom parcijalnih koeficijenata F odnosno E te parcijalnih koeficijenata M i R. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za stalne i prolazne situacije definirane su u Dodatku A ovog nacionalnog dodatka: tablice
A.3, A.4 i A.14.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak A
(obavijesni)
Parcijalni koeficijenti i koeficijenti korelacije za granina stanja
nosivosti i preporuene vrijednosti

NAPOMENA: Naslovi tablica u nastavku istovjetni su naslovima tablica u normi HRN EN 1997-1:2012.

Tablica A.1(HR) Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) (EQU)

Djelovanje
Stalno

Promjenjivo

Simbol

Vrijednost

nepovoljno

G;dst

1,1

povoljno

G;stb

0,9

nepovoljno

Q;dst

1,5

povoljno

Q;stb

Tablica A.2(HR) Parcijalni koeficijenti za parametre tla (M) (EQU)

Parametri tla

Simbol

Vrijednost

Kut unutarnjeg trenja

'

1,25

Efektivna kohezija

c'

1,25

Nedrenirana posmina vrstoa

cu

1,4

Jednoosna tlana vrstoa

qu

1,4

Gustoa teine

1,0

S ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tan

Tablica A.3(HR) Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F)

ili uinke djelovanja (E) (STR i GEO)
Djelovanje

Stalno

Promjenjivo

10

Skupina

Simbol
A1

A2

nepovoljno

G;sup

1,35

1,0

povoljno

G;inf

1,0

1,0

nepovoljno

1,5

1,3

povoljno

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica A.4(HR) Parcijalni koeficijenti za parametre tla (M) (STR i GEO)

Parametri tla

Skupina

Simbol

M1

M2

Kut unutarnjeg trenja

'

1,0

1,25

Efektivna kohezija

c'

1,0

1,25

Nedrenirana posmina vrstoa

cu

1,0

1,4

Jednoosna tlana vrstoa

qu

1,0

1,4

Gustoa teine

1,0

1,0

S ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tan.

Tablica A.5(HR) Parcijalni koeficijenti za otpornost plitkih temelja (R) (STR i GEO)
Otpornost

Skupina

Simbol
R1

R2

R3

Nosivost

R;v

Klizanje

R;h

R1, R2 i R3 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuje izraz 2.7a iz norme
HRN EN 1997-1.

Tablica A.6(HR) Parcijalni koeficijenti za otpornost zabijenih pilota (R) (STR i GEO)
Otpornost

Skupina

Simbol
R1

R2

R3

R4

Osnovica

1,2

1,0

Plat (tlani pilot)

1,2

1,0

Ukupna/kombinirana
(tlani piloti)

1,2

1,0

Plat (vlani piloti)

s;t

1,2

1,0

R1 i R4 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuju proraunski pristupi 2 i 3.

Tablica A.7(HR) Parcijalni koeficijenti za otpornost buenih pilota (R) (STR i GEO)
Otpornost

Skupina

Simbol
R1

R2

R3

R4

1,2

1,0

Osnovica

Plat (tlani piloti)

1,2

1,0

Ukupna/kombinirana
(tlani piloti)

1,2

1,0

Plat (vlani piloti)

s;t

1,2

1,0

R1 i R4 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuju proraunski pristupi 2 i 3.

11

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica A.8(HR) Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost pilota

s kontinuiranim svrdlom CFA (STR i GEO)
Otpornost

Skupina

Simbol
R1

R2

R3

R4

Osnovica

1,2

1,0

Plat (tlani piloti)

1,2

1,0

Ukupna/kombinirana
(tlani piloti)

1,2

1,0

Plat (vlani piloti)

s;t

1,2

1,0

R1 i R4 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuju proraunski pristupi 2 i 3.

Tablica A.9(HR) Koeficijenti korelacije za izvoenje karakteristinih vrijednosti

iz statikih pokusnih optereenja (n broj ispitanih pilota)
za n =

1,40

1,30

1,20

1,10

1,00

1,40

1,20

1,05

1,00

1,00

Tablica A.10(HR) Koeficijenti korelacije za izvoenje karakteristinih vrijednosti

iz rezultata ispitivanja temeljnog tla (n broj ispitanih profila)
za n =

10

1,60

1,60

1,60

1,60

1,60

1,60

1,60

1,50

1,50

1,50

1,50

1,50

1,50

1,50

Tablica A.11(HR) Koeficijenti korelacije za izvoenje karakteristinih vrijednosti

iz rezultata ispitivanja dinamikim udaroma, b, c, d, e (n broj ispitanih pilota)

a
b

12

za n =

10

15

20

1,60

1,50

1,45

1,42

1,40

1,50

1,35

1,30

1,25

1,25

Vrijednosti iz tablice vrijede za ispitivanja dinamikim udarom.

Vrijednosti smiju se mnoiti koeficijentom modela 0,85 ako se upotrebljavaju ispitivanja dinamikim
udarom s podudaranjem signala.
Vrijednosti treba mnoiti koeficijentom modela 1,10 ako se upotrebljavaju formule za zabijanje
pilota s mjerenjem nazovielastinog pomaka glave pilota tijekom udara.
Vrijednosti treba mnoiti koeficijentom modela 1,20 ako se upotrebljavaju formule za zabijanje
pilota bez mjerenja nazovielastinog pomaka glave pilota tijekom udara.
Ako u temelju postoje razliiti piloti, za izbor broja ispitanih pilota n treba odvojeno razmatrati
skupine slinih pilota.

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica A.12(HR) Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost

prednapetih sidara
Otpornost

Skupina

Simbol
R1

R2

R3

R4

Privremena

a;t

1,35

1,0

Stalna

a;p

1,5

1,0

R1 i R4 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuju proraunski pristupi 2 i 3.

Tablica A.13(HR) Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost

potpornih konstrukcija
Otpornost

Skupina

Simbol
R1

R2

R3

Nosivost

R;v

Otpornost na klizanje

R;h

Otpornost tla

R;e

R1, R2 i R3 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuje izraz 2.7a iz norme
HRN EN 1997-1:2012.

Tablica A.14(HR) Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost kosina

i cjelokupnu stabilnost
Otpornost
Otpornost tla
a

Skupina

Simbol
R;e

R1

R2

R3

R1, R2 i R3 nisu primjenjivi u Republici Hrvatskoj jer se primjenjuje izraz 2.7a iz norme HRN EN
1997-1:2012.

Tablica A.15(HR) Parcijalni koeficijenti (F) za djelovanja (UPL)

Djelovanje
Stalno
Promjenjivo

Simbol

Vrijednost

nepovoljno

G;dst

1,1

povoljno

G;st

0,9

nepovoljno

Q;dst

1,5

13

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica A.16(HR) Parcijalni koeficijenti za parametre tla i otpornosti (UPL)

Parametri tla

Simbol

Vrijednost

Kut unutarnjeg trenjaa

'

1,25

Efektivna kohezija

c'

1,25

Nedrenirana posmina vrstoa

cu

1,4

Otpornost tlanih pilota

s;t

1,4

Otpornost sidara

1,4

S ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tan

Tablica A.17(HR) Parcijalni koeficijenti (F) za djelovanja (HYD)

Djelovanje
Stalno
Promjenjivo

14

Simbol

Vrijednost

nepovoljno

G;dst

1,35

povoljno

G;st

0,9

nepovoljno

Q;dst

1,5

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak B
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Povijest parcijalnih koeficijenata za proraunske pristupe 1, 2 i 3

Odredbe sadrane u tokama B.1(2), B.2(5) i B.3(5) iz norme HRN EN 1997-1:2012 odnose se na proraunski
pristup 1 i nisu primjenjive na projektiranje u Republici Hrvatskoj.

15

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak C
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Ogledni postupci za odreivanje graninih vrijednosti tlakova tla
na vertikalne zidove

Izrazi (C.1) i (C.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012 ne ukljuuju utjecaj podzemne vode.
Cjeloviti izrazi za ukupni tlak na zid u aktivnom stanju sloma tla, odnosno u pasivnom stanju sloma tla, mogu
se napisati u obliku:

a ( z ) = K a [ '( z ) + q ( z )] + u ( z ) 2c K a

(C.1) (HR)

p ( z ) = K p [ '( z ) + q( z )] + u ( z ) + 2c K p

(C.2) (HR)

gdje je:
u(z) porni tlak na dubini z.
Dijagrami na slikama C.1.1 do C.1.4 i C.2.1 do C.2.4 iz norme HRN EN 1997-1:2012 vrijede za vertikalnu
stijenu. Ako je ona nagnuta, treba upotrijebiti izraze (C.6) do (C.9) iz norme HRN EN 1997-1:2012.
Spomenuti dijagrami i izrazi iz norme HRN EN 1997-1:2012 dobiveni su upotrebom razliitih teorija (vrijednosti
i distribucija koeficijenata), za 0.

16

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak D
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Ogledna analitika metoda za proraun nosivosti

Izraz (D.2) iz norme HRN EN 1997-1:2012 ne ukljuuje utjecaj dubine temelja i nagiba terena. Zanemarivanje dubine na strani je sigurnosti, za razliku od utjecaja nagiba terena. U Republici Hrvatskoj mogu se upotrijebiti alternativne metode, koje ukljuuju dvije spomenute komponente nosivosti.

17

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak H
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Granine vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja

(1) Komponente pomaka temelja koje treba razmotriti jesu slijeganje, relativno (ili diferencijalno) slijeganje,
zaokret, naginjanje, relativni progib, relativni zaokret, horizontalni pomak i amplituda vibracije. Definicije i
oznake za pomake temelja i deformiranje konstrukcije dane su na slici H.1(HR) i u tablici H.1(HR). Redni
brojevi na slici H.1(HR) odgovaraju rednim brojevima u tablici H.1(HR).
(2) Vrijednosti pomaka temelja i deformiranja konstrukcije trebaju biti manje od vrijednosti danih u tablici
H.1(HR). Projektant treba statikim proraunom, uzimajui u obzir krutost konstrukcije, temelja i tla, dokazati
prihvatljivost deformiranja iz stavka (1) za konstrukciju i temelje u cjelini, kao i za pojedine elemente. Pri tome treba voditi rauna i o vremenskom razvoju slijeganja.
(3) Relativna diferencijalna slijeganja dana u tablici H.1(HR) primjenjuju se za ulegnuti oblik deformiranja
konstrukcije, kao to je prikazano na slici H.1(HR). Za izboeni oblik (rubovi slegnuti vie od dijela izmeu
njih) vrijednosti treba prepoloviti.
(4) Navedene vrijednosti maksimalnih ukupnih slijeganja prihvatljive su za uobiajene, rutinske konstrukcije na
pojedinanim temeljima, temeljnim trakovima ili temeljnim ploama. Ta su slijeganja prihvatljiva uz uvjet da
relativni zaokreti ostanu unutar prihvatljivih granica i da nemaju nepovoljan utjecaj na susjedne graevine, na
instalacije u konstrukciji, da ne uzrokuju nedopustiva naginjanja itd.
(5) Ukupne vrijednosti horizontalnih pomaka vrha stupa ili kata zbog slijeganja i drugih meusobno kompatibilnih uzroka trebaju biti manje od danih u tablici H.2(HR).
(6) Granine vrijednosti iz ovog Dodatka ne primjenjuju se za zgrade ili konstrukcije koje su izvan uobiajenih ili
za koje je intenzitet optereenja izrazito nejednolian.

18

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica H.1(HR) Granine vrijednosti slijeganja

Vrsta graevine

Maksimalno ukupno
konano slijeganje
sm, lim
Vrijednost [mm]
Pijesak,
tvrda glina

Meka glina
1

Zgrade i konstrukcije
kod kojih diferencijalno slijeganje ne
prouzrouje dodatna naprezanja i
probleme s uporabom konstrukcije i
susjednih konstrukcija

2 Konstrukcije
2.1 statiki odreena konstrukcija
2.2 statiki neodreena
armiranobetonska konstrukcija
2.3 statiki neodreena elina
konstrukcija
3 Viekatne okvirne graevine
3.1 armiranobetonski okviri s ispunom od
zidnih elemenata
3.2 elini okviri s ispunom od zidnih
elemenata
Viekatne graevine s nosivim
zidovima
4.1 od omeenog zia
4.2 od predgotovljenih panela velikih
dimenzija ili izraenih od monolitnog
betona

Relativno diferencijalno slijeganje

120

Definicija

Vrijednost

Oznaka
odgovarajueg
kuta

0,003

0,006

0,005

0,001

0,002

0,0015

0,0025

0,0015

0,0015

0,003
0,005
0,002

0,0015
0,0025

100

100

50

60

60

80

80

60

90

70

100

60

s
l

smax
L

5
Armiranobetonske konstrukcije
5.1 krute armiranobetonske konstrukcije
(vodotornjevi, silosi, visoke pei i sl.)
5.2 dimnjaci do 100 m visine
5.3 dimnjaci vii od 100 m
6

Kranske staze

smax
L

80

50

200
200
100
50

s
B
s
l

Legenda:
s slijeganje, s diferencijalno slijeganje, kut zaokreta, naginjanje, kutna deformacija

19

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

1.

2. i 6.

3. i 4.

5.

Slika H.1(HR) Definicije pomaka temelja i deformiranja konstrukcije

20

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica H.2(HR) Granine vrijednosti horizontalnih pomaka

Vrsta graevine
Stupovi hale bez kranske staze i / ili meukata
Prizemne zgrade
Viekatne zgrade za svaki kat

Horizontalni pomak
[m]
H/150
H/300
Hi/300

gdje je:
Hi visina stupa ili kata [m ]
H visina zgrade [m]

21

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak K
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Projektiranje propisanim mjerama

K.1

Openito

(1) Projektiranje propisanim mjerama moe se upotrijebiti za sve sluajeve koji se navode u nastavku.

K.2

Odreivanje minimalne dubine temeljenja zbog zamrzavanja tla

(1) Karta najniih temperatura zraka u hladu za povratno razdoblje 50 godina Tmin,50 dana je u normi
HRN EN 1991-1-5:2012/NA:2012.
(2) U tablici K.1(HR) dane su vrijednosti minimalne dubine temeljenja ovisno o Tmin,50 za temeljna tla podlona
nepovoljnim deformacijama zbog zamrzavanja.
Tablica K.1(HR) Promjene minimalne dubine temeljenja ovisno o Tmin,50
Podruje

Tmin,50 [C]

Dubina temeljenja [m]

10

od 0,5 do 0,6

II

15

od 0,6 do 0,7

III

20

od 0,7 do 0,8

IV

25

od 0,8 do 1,0

30

od 1,0 do 1,2

(3) Pri odabiru minimalne dubine temeljenja treba uzimati u obzir i mogue trajanje minimalne temperature
zraka ovisno o lokalnim prilikama.
(4) Kod temeljenja jednostavnih ili privremenih graevina moe se dopustiti dubina temeljenja na stjenovitoj
podlozi i manja od minimalne dubine temeljenja ako se konstrukcijskim mjerama sprijei pristup povrinskih
ili podzemnih voda u podruje zamrzavanja.
(5) Prethodni nain odreivanja minimalne dubine temeljenja ne odnosi se na konstrukcije koje su u neposrednom kontaktu s temeljnim tlom, a kod kojih zbog tehnolokog procesa, zbog izravnog izlaganja vanjskim
utjecajima zraka ili vode, ili na neki drugi nain dolazi do snienja temperature temeljnog tla ispod temperature zamrzavanja vode. U tim sluajevima projektom je nuno razmotriti uinak navedenih djelovanja i prema
potrebi konstrukcijskim mjerama sprijeiti nepovoljno toplinsko djelovanje na temelje, podove i podrumske
zidove graevine, potporne zidove, drenau, hidroizolaciju i toplinsku izolaciju graevine te na geotehnika
sidra i druge vrste ojaanja tla. Primjeri su navedenih sluajeva temeljenje hladnjaa i otvorenih vodosprema
u kojima moe doi do zamrzavanja temeljnog tla.

22

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

K.3

Podruje velikih promjena volumena zbog promjene sadraja vode u tlu

(bujanje i skupljanje)

(1) Minimalna dubina temeljenja u odnosu na dubinu prodiranja djelovanja isuivanja odreuje se ovisno o
klimatskim prilikama, lokalnom iskustvu i osjetljivosti tla na promjene sadraja vode.
(2) Gline i prahovi srednje do visoke plastinosti (granica teenja WL > 35 %) osjetljivi su na promjene sadraja
vode. U ljunkovitom ili pjeskovitom tlu u naelu nema tetnog djelovanja isuivanja.
(3) Opasnost isuivanja treba uzeti u obzir i kod nekih industrijskih graevina zbog tehnolokog procesa i
uinaka unutranje opreme.
(4) Proces isuivanja moe nastati i zbog utjecaja vegetacije pa konstrukcijskim mjerama treba izbjei i takve
nepovoljne utjecaje.
(5) Prilikom sadnje novog drvea uz postojeu graevinu (vrijedi i za izgradnju nove graevine uz postojee
drvee koje jo raste) preporuena je najmanja sigurnosna udaljenost drvea od graevine 0,5 H (za lipu,
jasen, platanu, brijest, glog, javor, bukvu, brezu i empres) i 1,0 H (za hrast, topolu, vrbu, trenju, ljivu i oskoruu)
gdje je H maksimalna oekivana visina drveta [m].
(6) Ako je rije o aktivnim glinama (prema Skemptonovom kriteriju A = Ip : N2 > 1,25) kao temeljnom tlu, moe se oekivati da e doi do znatnih promjena volumena.
(7) U svim naprijed navedenim sluajevima temeljenje treba po mogunosti izvoditi ispod podruja potencijalne
promjene volumena ili treba zamijeniti nepodesno temeljno tlo slojem ljunka, drobljenog kamena ili betonom.
Prekomjerni pomaci temelja mogu se umanjiti ili sprijeiti i poveanim armiranjem temelja.

K.4

Konstrukcijske mjere kod temeljenja graevina

(1) U naelu, graevine u tlu treba temeljiti na istoj razini. Ako to nije mogue zbog tlocrtno izrazito razliitih
svojstava tla ili zbog izvedbe podrumske etae na dijelu graevine, potrebno je razliku u razinama temeljenja
prevladati izvedbom stepenastog dijela temelja. Prosjeni nagib stepenastog dijela temelja ne smije biti strmiji
od 1:1 a pojedina stepenica ne smije biti via od 50 cm.
(2) U naelu, zbog potresa pojedinane odvojene temelje graevina treba meusobno povezati temeljnim
gredama u visini samih temelja ili povezivanjem stupova neposredno iznad temelja. Temelje treba povezati
kako bi se izbjeglo njihovo neovisno pomicanje za vrijeme potresa ako nema temeljne ploe ili ako podna
konstrukcija nema dovoljnu krutost.
(3) Kad se nova zgrada izvodi neposredno uz postojeu zgradu, poeljno je izvoenje temelja na istoj razini
na kojoj su postojei temelji. Pri tome treba, zbog ekscentrinog optereenja, nove temelje povezati temeljnim
gredama sa susjednim redom novih temelja. Ako se temelji ne mogu izvoditi na istoj razin, potrebno je konstrukcijskim mjerama osigurati stabilnost i sigurnost postojeih temelja susjedne zgrade.
(4) Prilikom izbora minimalne, odnosno maksimalne, dubine temeljenja treba voditi rauna o moguoj razini
podzemne vode kako bi se izbjegli problemi odvodnje i zatite graevne jame. Treba predvidjeti da dno iskopa
za temelje po mogunosti bude iznad razine podzemne vode.
(5) Kod temeljenja treba razmotriti i utjecaj raznih defekata temeljnog tla kao to su npr. kaverne, rovovi starih
rudnika, kanalizacije, telefonski i elektrini kabeli, lee slabog materijala ili soli, vapna, nafte i tome slino. Projektom je posebno u podrujima u kojima je mogua pojava kaverni potrebno predvidjeti buenje dovoljnog broja
odgovarajuih prospektorskih buotina od razine dna iskopa za temelje.

23

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak L
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Osno optereeni piloti

L.1

Analitiki izrazi za odreivanje otpornosti pilota u sitnozrnatim i krupnozrnatim tlima

(1) Proraun otpornosti pilota provodi se prema proraunskim pristupima 2 ili 3 (PP2 ili PP3).
(2) Za odreivanje najvee otpornosti iz statikog pokusnog optereenja pilota treba upotrijebiti PP2 izraz 7.2.
iz norme HRN EN 1997-1:2012.
(3) Za odreivanje najvee otpornosti iz ispitivanja dinamikim udarom pilota treba upotrijebiti PP2 izraz 7.11.
iz norme HRN EN 1997-1:2012.
(4) Za odreivanje najvee otpornosti pilota iz ispitivanja temeljnog tla treba upotrijebiti PP2 izraze 7.8 ili
7.9 iz norme HRN EN 1997-1:2012, odnosno PP3 izraz 7.9. iz norme HRN EN 1997-1:2012. Ako se
upotrebljava izraz 7.9. iz norme HRN EN 1997-1:2012, otpornost na dubini osnovice i otpornost na platu
izraunavaju se kako je dalje navedeno u stavcima (5), (6) i (8) ovog dodatka.
(5) Otpornost pilota u sitnozrnatom tlu

qb = Nc cu + v0

(L.1)(HR)

gdje je:
qb otpornost na dubini osnovice pilota
cu nedrenirana vrstoa temeljnog tla
Nc = 9

v0 vertikalno ukupno naprezanje na dubini osnovice pilota

Otpornost na platu pilota qs odreuje se prema eksperimentalno provjerenim i ire prihvaenim preporukama
iz literature.
(6) Otpornost pilota u krupnozrnatom tlu

qb = T BK 'v0 + 'v0
gdje je:
qb efektivna otpornost na dubini osnovice pilota (ukupna otpornost umanjena za porni tlak)

T koeficijent vitkosti prema tablici L.1(HR)

BK = 0,74 e6,58tg

'

' efektivni kut trenja temeljnog tla

'v0 vertikalno efektivno naprezanje u utjecajnom podruju tla ispod osnovice pilota.

24

(L.2)(HR)

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Tablica L.1(HR) Vrijednosti koeficijenta vitkosti T u ovisnosti o omjeru L/d

i o veliini kuta unutarnjeg trenja tla na dubini osnovice pilota
'

L/d

26

30

34o

37o

40o

0,75

0,77

0,81

0,83

0,85

10

0,62

0,67

0,73

0,76

0,79

15

0,55

0,61

0,68

0,73

0,77

20

0,49

0,57

0,65

0,71

0,75

25

0,44

0,53

0,63

0,70

0,74

L duljina pilota
d promjer pilota

Otpornost na platu pilota qs odreuje se prema eksperimentalno provjerenim i ire prihvaenim preporukama
iz literature.
(7) Upotrijebljena metoda prorauna otpornosti pilota treba biti korektno referencirana.

L.2

Analitiki izraz za odreivanje otpornosti pilota u stijenskoj masi

(1) Otpornost pilota u stijenskoj masi

qb = 2 qu tg2(45 + '/2)

(L.3) (HR)

gdje je:
qb otpornost na dubini osnovice pilota
qu jednoosna tlana vrstoa stijenske mase, prema preporukama iz literature, koje su eksperimentalno
provjerene i ire prihvaene

' kut unutarnjeg trenja stijenske mase

Otpornost na platu pilota qs ovisi o indeksu kvalitete jezgre stijenske mase i odreuje se prema tablici L.2(HR).
Tablica L.2 (HR) Vrijednosti otpornosti na platu pilota qs u ovisnosti
o indeksu kvalitete jezgre stijenske mase
Otpornost na platu qs [MPa]

Znaajka stijenske mase

0,1 (qu)0,5

Izrazito meka stijena

RQD << 25 %

0,2 (qu)0,5

Meka stijena
RQD < 25 %

0,45 (qu)0,5

Srednje vrsta stijena

RQD = 25 75 %

0,7 (qu)0,5

Jako vrsta stijena

RQD > 75 %

RQD indeks kvalitete jezgre stijenske mase (en: rock quality designation)

25

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak M
(obavijesni neopreni dopunski podaci)
Vrste tla i stijena na teritoriju Republike Hrvatske koje zbog svojih nepovoljnih
geotehnikih svojstava zahtijevaju posebnu pozornost

NAPOMENA: Navode se vrste tla i stijena za koje se smatra da su, u pogledu geotehnikih svojstava nepovoljne, a karakteristine su za teritorij Republike Hrvatske. Pri navoenju upotrijebjeni su inenjerskogeoloki nazivi.

(1) Naslage koje su nepovoljnih znaajki vrstoe, deformabilnosti i postojanosti:

mlai kvartarni sedimenti rijenog i marinskog podrijetla (zbog niskog stupnja konsolidiranosti)
bujajua tla
naslage male postojanosti: npr. maceljski pjeenjaci, ejlovi i kriljavci paleozojske starosti, fli, prapor
(les), itd.
(2) Sloena geoloka graa koja se odraava u naglim vertikalnim i bonim promjenama materijala kao to
su, primjerice: paleoreljef u kru prekriven crvenicom (vrtae), profili s krkim fenomenima tipa kaverni ili pilja, rijene naslage veih rijeka, npr. meandri, heterogene stijene s velikim razlikama u fizikalno-mehanikim
svojstvima materijala (fli), tereni izrazito poremeeni tektonskim procesima, tereni s pojavama paleoklizita i
slino.

26

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Dodatak N
(obavijesni)
Toke u normi HRN EN 1997-1:2012 u kojima su doputeni
nacionalno odreeni parametri

Norma HRN EN 1997-1:2012 doputa nacionalno odreene parametre u nie navedenim tokama.
Toka u normi
HRN EN 1997-1

Toka u ovom
dokumentu

Sadraj

2.1(8)P

2.1.1

Najmanji zahtjevi na opseg i sadraj geotehnikih istraivanja

2.4.6.1(4)P

2.1.2

Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) u jednadbi (2.1a)

2.4.6.2(2)P

2.1.3

Parcijalni koeficijenti za parametre tla (M) u jednadbi (2.2)

2.4.7.1(2)P

2.1.4

Parcijalni koeficijent za stalne i prolazne situacije.

2.4.7.1(3)

2.1.5

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u izvanrednim situacijama)

2.4.7.1(4)

2.1.6

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata u sluajevima izuzetnog rizika

2.4.7.1(5)

2.1.7

Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za privremene konstrukcije ili prolazne

proraunske situacije

2.4.7.2(2)P

2.1.8

Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) i za parametre tla (M) u jednadbi (2.4) za

granino stanje EQU

2.4.7.3.2(3)P

2.1.9

Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) ili uinke (E) i za parametre tla (M) u
jednadbama (2.6a) i (2.6b) za granina stanja STR i GEO

2.4.7.3.3(2)P

2.1.10

Parcijalni koeficijenti za otpornost (R) u jednadbama (2.7a), (2.7b) i (2.7c) za

granina stanja STR i GEO

2.4.7.3.4.1(1)P

2.1.11

Proraunski pristupi za granina stanja STR i GEO

2.4.7.4(3)P

2.1.12

Parcijalni koeficijenti za stalne i prolazne situacije u jednadbi (2.8) za provjeru

izdizanja UPL

2.4.7.5(2)P

2.1.13

Parcijalni koeficijenti za stalne i prolazne situacije u jednadbama (2.9a) i (2.9b)

za granino stanje HYD

2.4.8(2)

2.1.14

Parcijalni koeficijenti za granino stanje uporabljivosti

2.4.9(1)P

2.1.15

Granine vrijednosti pomaka temelja

2.5(1)

2.1.16

Projektiranje propisanim mjerama

7.6.2.2(8)P

2.2.1

Vrijednosti koeficijenata korelacije 1 i 2 kod statikog pokusnog optereenja

pilota

7.6.2.2(14) P

2.2.2

Parcijalni koeficijenti za otpornost (R) za stalne i prolazne situacije u

jednadbama (7.4) i (7.5)

7.6.2.3(4)P

2.2.3

Parcijalni koeficijenti za otpornost (R) za stalne i prolazne situacije u

jednadbama (7.6) i (7.7)

7.6.2.3(5)P

2.2.4

Koeficijenti korelacije 3 i 4 za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

7.6.2.3(8)

2.2.5

Koeficijenti modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

7.6.2.4(4)P

2.2.6

Koeficijenti korelacije 5 i 6 kod ispitivanja pilota dinamikim udarom

7.6.3.2(2)P

2.2.7

Parcijalni koeficijent za vlanu otpornost (s;t) za stalne i prolazne situacije u

jednadbi (7.13)

7.6.3.2(5)P

2.2.8

Koeficijenti korelacije 1 i 2 kod vlanog pokusnog optereenja pilota

7.6.3.3(3)P

2.2.9

Parcijalni koeficijent za vlanu otpornost (s;t) za stalne i prolazne situacije u

jednadbi (7.15)

27

nHRN EN 1997-1:2012/NA:2012

Toka u normi
HRN EN 1997-1

Toka u ovom
dokumentu

Sadraj

7.6.3.3(4)P

2.2.10

Koeficijenti korelacije 3 i 4 za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

7.6.3.3(6)

2.2.11

Koeficijenti modela za primjenu rezultata ispitivanja temeljnoga tla

8.5.2(2)P

2.3.1

Parcijalni koeficijent za otpornost prednapetih sidara (a) za stalne i prolazne

situacije u jednadbi (8.2)

8.5.2(3)

2.3.2

Koeficijent korelacije a za primjenu rezultata ispitivanja prikladnosti prednapetih

sidara

8.6(4)

2.3.3

Koeficijent modela za odreivanje sile graninog stanja uporabljivosti u

prednapetim sidrima

11.5.1(1)P

2.3.4

Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) ili uinke (E), za parametre tla (M) i za
otpornost kosina i cjelokupnu stabilnost (R) u proraunu stabilnosti kosina za
granina stanja STR i GEO

28

(prazna stranica)

(prazna stranica)

(prazna stranica)

Cjenovni razred HG