VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE OMLADINE U BiH - Aid Smajić

AID SMAJI
VRIJEDNOSTI
I VRIJEDNOSNE
ORIJENTACIJE
MUSLIMANSKE OMLADINE
U BOSNI I HERCEGOVINI
AID SMAJI
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

MUSLIMANSKE OMLADINE U BIH
02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 1
08.04.16. 15:08
Izdava:
Centar za dijalog - Vesatijja
www.cdv.ba
Za izdavaa:
Senad eman
Recenzenti:
Ismet Dizdarevi
Jadranka Kolenovi-apo
Lektor:
Korektor:
Tehniki urednik:
Dizajn korice:
Emina Kamenarevi
Mohamed-Suleyman Tadefi
Aida Mujezin-olo
Tarik Jesenkovi
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
316.752-053.6:28(497.6)
SMAJI, Aid
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije
muslimanske omladine u BiH : istraivaki projekt /
Aid Smaji. - Sarajevo : Centar za dijalog - Vesatijja,
2016. - str. 116 : graf. prikazi ; 20 cm
Bibliografija: str. 95-100.
ISBN 978-9958-065-11-8
COBISS.BH-ID22889478
12.04.16. 13:51
AID SMAJI
VRIJEDNOSTI
I VRIJEDNOSNE
ORIJENTACIJE
MUSLIMANSKE OMLADINE U BIH
Sarajevo, 1437. po H. / 2016. godine
08.04.16. 15:08
Knjiga je autorov znanstveno-istraivaki rad realiziran u periodu od 20. novembra

2014. do 31. maja 2015. godine, uz finansijsku podrku Centra za dijalog - Vesatijja.
Miljenja iznesena u tekstu odraavaju stavove autora i nisu nuno stavovi izdavaa.
Vrijednosne orijentacije final.indd 4
8.4.2016 12:58:17
Sadraj
Uvod............................................................................... 7
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije ......................... 10
Osnovne psiho-socijalne znaajke
mladalake dobi ............................................................ 15
Drutveni kontekst mladih u BiH .............................. 23
Metodologija istraivanja .......................... 31
Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja ..................... 31
Ispitanici ........................................................................ 32
Instrumentarij............................................................... 36
Prikupljanje i obrada podataka................................... 36
Rezultati i analiza............................................. 39
Vrijednosne hijerahije i strukture............................... 39
Religija i moral .............................................................. 45
Brak i porodica.............................................................. 58
Slobodno vrijeme i rad................................................. 66
Drutvo i politika.......................................................... 74
Zakljuna razmatranja................................. 87
Literatura .............................................................. 95
PRILOG Upitnik s postocima ...................... 101
5
8.4.2016 12:58:17
8.4.2016 12:58:17
Uvod
U posljednjih nekoliko decenija svjedoci smo sve izraenijeg drutvenog i naunog interesiranja za vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih, to je trend
povezan s nekoliko komplementarnih razloga. Vrijednosti, prije svega, imaju svoje etiko, identitetsko
i eksplanatorno znaenje i znaaj za ovjekovu egzistenciju i ponaanje. Kao ciljne odnosno treba da injenice, vrijednosti su najvii, neoborivi ideali morala
kojima i pojedinac i kolektiv mogu teiti, dok kao empirijsko-faktike ili jeste injenice one predstavljaju
aktuelna individualna i kolektivna uvjerenja o poeljnom, odnosno relativno stabilne i multifunkcionalne
drutveno-psiholoke datosti iznimno vane za razumijevanje kako linosti pojedinca tako i stanja i stremljenja u iroj drutvenoj zajednici. Na diskrepancu
izmeu etikih ideala i drutvene stvarnosti obino
se gleda(lo) s osudom, smatrajui to uruavanjem tradicionalnih normi, prijetnjom za temeljne drutvene
vrijednosti i (pred)znacima mogueg etikog sunovarata s obzirom na, izmeu ostalog, svojevrsni preobraajni potencijal u drutvu rairenih vrijednosnih
jeste injenica i njihovu sposobnost da se u konanici nametnu kao normativne, krajnje, treba da vrijednosti.
7
8.4.2016 12:58:17
Zbog svojih psiho-socijalnih i sociolokih specifinosti, doba mladosti se smatra ivotnom fazom
izrazito vanom za pravilan razvoj zrele linosti. Uz
karakteristine i nenadomjestive drutvene, psihosocijalne i bioloke resurse mladih, konstantna tendencija vremenskog produivanja mladalake dobi
do mjere da je ono danas gotovo dvostruko due od
djetinjstva, uslonjavanje razvojnih zadataka koji se
vezuju za ovu ivotnu fazu, te sve sloenijih i ubrzanijih drutveno-kulturnih promjena na globalnom i
lokalnom nivou, primorale su teoretiare i istraivae
drutva da posebnu panju posvete adolescentima. U
kontekstu ovog i slinih istraivanja, posebno je vana injenici da su, za razliku od odraslih, mladi, iako
na pragu zrelosti, i dalje znaajno prijemivi za socijalizacijski utjecaj, zbog ega predstavljaju izrazito
senzibiliran segment drutva pomou kojeg se moe
ostvariti vjerodostojan uvid u aktuelne procese i stanja u datom drutvenom okruenju, ali i u trendove
koji anticipiraju vjerovatna budua kretanja.
Upravo u spomenutim viestrukim znaenjima
vrijednosnih stavova i mladalake dobi skriveni su
razlozi istovremene i zabrinutosti i nade dananjeg
ovjeka, onog muslimanskog u Bosni i Hercegovini
(BiH) napose, u pogledu sadanjosti i budunosti mladih narataja, imajui u vidu izazove s kojima se suoavaju i oekivanja koja pred njih postavlja drutveno
okruenje. A ona se, istini za volju, nekad mogu initi
kontradiktornim. S jedne strane, od mladih se oekuje
da usvoje tradicionalne drutvene norme i tako sauvaju u drutvu ukorijenjene etike vrijednosti i nastave zacrtani drutveni razvoj, ali i da, s druge strane,
prihvate promjene neophodne za prilagoavanje sve
8.4.2016 12:58:17
Uvod
dinaminijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.

U odgovornim drutvima, koliko se uspjeno mladi
nose s proturjenostima svojih razvojnih zadataka
predmet je kontinuiranih i pomnih analiza. Na tom
tragu su u svijetu (Ester i sar., ur., 1994), regionu (Baloban, ur., 2005) i kod nas (UNDP, 2009; iga i sar.,
2015) nasta(ja)le mnogobrojne studije o vrijednosnim
stavovima mladih. I predmetno istraivanje o vrijednostima i vrijednosnim orijentacijama muslimanske
omladine u BiH provedeno je u uvjerenju da je omladinska zadaa stvarati povijest, sadanjost i budunost (Younnis i sar., 2001, prema Iliin, 2006, str. 15),
a da je odgovornost drutva pruiti im, prije svega,
saosjeajno razumijevanje (engl. symphatetic understanding Elkind, 1994) njihovih potencijala, potreba,
aspiracija i izazova s kojima se suoavaju u okolnostima ubrzanih dobnih i drutveno-idejnih tranzicija na svom putu odrastanja, a onda, u skladu s tim,
osigurati im dovoljne resurse i odgovarajue temelje
neophodne za izvrenje te zadae.
Sukladno tome, osnovni cilj naeg istraivanja bio
je utvrditi i analizirati vrijednosne stavove muslimanske omladine u BiH u etiri temeljna podruja ivota religija i moral, brak i porodica, slobodno vrijeme i rad, drutvo i politika pri emu smo se zbog
ogranienosti raspoloivih tehnikih resursa morali
ograniiti na najvanije indikatore i parametre ovdje
razmatranih vrijednosnih tendencija. Takoer napominjemo da iako pojedini autori izraz mladost koriste za kasnu adolescenciju, odnosno ranu odraslu dob
(Lackovi-Grgin, 2006), mi emo pojmove mladost,
omladina, mladi, mladenatvo, mladalaka dob i adolescencija ovdje koristiti kao sinonime koji oznaavaju
8.4.2016 12:58:17
10
razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),

naglaavajui pritom da je svaka podjela ipak arbitrarna i da na uzorak u ovom istraivanju ine ispitanici
starosne dobi od 17 do 20 godina. Uvaavajui spomenuta ogranienja ove studije, te komplementarno
s relevantnim spoznajama ranije provedenih slinih
istraivanja, dobijene rezultate i provedene analize bi
trebalo uvaiti kod planiranja odgojnog i socijalizacijskog djelovanja meu mladim naratajima. S tim ciljem, saznanja do kojih smo doli u provedenom istraivanju inimo dostupnim naunoj i iroj drutvenoj
javnosti.
Na kraju, elimo izrazitu nau svesrdnu zahvalnost Centru za dijalog - Vesatijja u Sarajevu to je obezbjedio finansijska sredstva neophodna za realizaciju
ovog istraivakog projekta.
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije

Svako drutvo temelji se na odreenim shvatanjima i
nepisanim pravilima poeljnog, kao to i svaki pojedinac u jezgri svoje linosti ima drutveno i iskustveno posredovan odgovarajui sistem vjerovanja
o poeljnim ciljevima i vodeim naelima u ivotu
(Mladenovi i Knebl, 2000) koji energiziraju i usmjeravaju njegovo ponaanje, a njegovoj egzistenciji daju
smisao. Zbog toga e danas mnogi kazati da je ovjekovu drutvenost u totalitetu njenih manifestacija,
drutvenu odreenost i individualnost nemogue razumjeti i njegovo ponaanje objasniti bez uvida u njegove referentne vrijednosti i vrijednosni sistem (Vuji, 1987). Uz savremene promjene izazvane razliitim
8.4.2016 12:58:17
Uvod
11
vrstama inovacija, pojavom pluralizma, individualizma, relativizma, gubitkom smisla ivota te jaanjem
fundamentalizma, to je ujedno i osnovni razlog zbog
kojeg posljednjih decenija biljeimo ogroman porast
u istraivanjima vrijednosnih pojava do te mjere da
pojedini autori poetak treeg milenija nazivaju stoljeem otkria vrednota (Hoblaj i rpi, 2000:360).
Vrijednosti su pojam koji u svakodnevnom govoru nosi razliita znaenja te drutveno-psiholoka
injenica oko ijeg se odreenja istraivai razliitih
naunih usmjerenja u principu razilaze i raspravljaju,
to je obino izraz razliitosti njihovih polaznih aksioma i fokusa teorijskog interesiranja ali i vanosti ove
pojave za adekvatno funkcioniranje kako pojedinca
tako i kolektiviteta. S obzirom na njeno interesiranje
za vrijednosti kao normativne, ciljne, treba da injenice, za teologiju, naprimjer, one su neoborive, posljednje, najvee veliine ciljeva i odnosa udorednogmoralnog djelovanja (Baloban, 2005:11). Drutvene i
humanistike nauke su, pak, za vrijednosne pojave zainteresirane prije svega kao faktike, operativne, jest
injenice (Vuji, 1987) odnosno opaene empirijske
konstrukte koji izraavaju temeljna i relativno vrsta
ljudska uvjerenja o tome ta je poeljno ili nepoeljno,
dobro ili loe, vano ili nevano (Iliin i Radin, 2002)
te ih takva usmjeravaju prema viim ili niim, vanijim ili manje vanim, poeljnim ili nepoeljnim ciljevima u ivotu. U tom smislu sociolozi ih prvenstveno
smatraju drutvenim propisima, idealima i moralnim
normama koje su karakteristine za odreene drutvene grupe i sisteme (ekrlija, Turjaanin i Puhalo,
2004). Za psihologe one predstavljaju temeljna, relativno stabilna vjerovanja ovjeka o preferabilnom,
8.4.2016 12:58:17
12
nastala kao rezultat socijalizacije, pod utjecajem individualnog iskustva te drutvenih i kulturnih faktora,
koja, na individualnoj razini, znaajno utjeu na stavove i ponaanja (Franc, aki i Ivii, 2002:216) u razliitim segmentima ivota. Vrijednosni stavovi su, prema tome, kolektivne i individualne datosti u kojima se
najjasnije i najintimnije prepliu socijalno i psiholoko,
s obzirom na to da su znaajno povezane i s linim i s
drutvenim funkcijama, iskustvom i identitetom.
Bez obzira na to radi li se o pojedincu, nekoj drutvenoj grupi ili cijeloj zajednici, vrijednosne kategorije
u stvarnom ivotu nikad ne dolaze samostalno, nego
u vrijednosnim sistemima kao odreenom skupu vrijednosti ljudi koje su organizirane na viedimenzionalnom kontinuumu od relativne vanosti i koje meusobno tvore odreen tip iskustvenih, logikih i emocionalnih veza i odnosa (Vuji, 1987:45). Vrijednosti
su odatle organizirane na nain vrijednosnih dimenzija ureenih nadalje po principu relativnih prioriteta
koji su, sukladno specifinim povijesnim, drutvenim
i aktuelnim okolnostima i personolokim dispozicijama pojedinca inkorporirani u totalitet vrijednosnih sistema. U dodiru s egzistencijalnim, faktinim, onim
to jeste i to je oito, jednom rijeju, stvarnim ivotom, vrijednosne dimenzije kao normativni elementi
i propozicije unutar neijeg sistema vrijednosti poprimaju formu vrijednosnih orijentacija kao cjelovite slike
iskustva, ukupnog pogleda i generalizirane koncepcije
ljudi o poeljnim oblicima odnosa prema sebi, svijetu i
svojim stavovima u razliitim segmentima ivota, koje,
u skladu s tim, nazivamo, primjerice, konzervatizam,
patrijarhalizam, autoritarizam, etnocentrizam ili ekonomski liberalizam (Labus, 2005).
8.4.2016 12:58:17
Uvod
13
Znaaj vrijednosnih stavova za drutvo i pojedinca te vanost njihovog sistematskog izuavanja

proizlazi iz naravi i drutveno-psiholokih funkcija
vrijednosnih kategorija. U tom su smislu vrijednosti
dugotrajni i stabilni ali i promjenjivi drutveni fenomeni i individualne dispozicije koje drutvu i ljudskoj
linosti daju kontinuitet. Vrijednosne kategorije, meutim, takoer pruaju mogunost line i kolektivne
promjene i napretka s obzirom na to da su podlone
varijacijama tokom vremena bilo kao posljedica intrapsihike rekonstrukcije pojedinca ili povijesnih
dogaaja u irem okruenju. Vrijednosti nadalje ukazuju na poeljan nain ponaanja i ciljno stanje egzistencije, zbog ega u principu posjeduju motivacijski
potencijal i izraenu sposobnost da aktiviraju djelovanje pojedinca i kolektiva u skladu s vrijednosnim
sadrajima (ekrlija, Turjaanin i Puhalo, 2004; Labus, 2005) i poslue kao kriterij i orijentir u kontekstu
donoenja odluka i snalaenja u okruenju (Vuji,
1987). Na kraju, na nivou zajednice one imaju integrativnu funkciju (Labus, 2005) jer uspostavljaju drutveno poeljne i zajednike ciljeve za svoje lanove, a na
nivou pojedinca one mu daju priliku da njihovim preuzimanjem izgradi ne samo vlastiti socijalni identitet
i osjeaj pripadnosti irem okruenju nego i da izrazi
svoj odnos spram egzistencije u njenim razliitim aspektima a njegovom ivotu daju znaenje i smisao.
Usvajanje vrijednosti i izgradnja stabilnog i koherentnog vrijednosnog sistema osnovni su razvojni
zadaci mladalake dobi na ijim e se temeljima u konanici formirati i svojevrsna ivotna filozofija mlade
jedinke (Berk, 2006; Lackovi-Grgin, 2006). Istovremeno noen tenjom da samostalno donosi odluke,
8.4.2016 12:58:17
14
ukljuujui i one u vezi s vizijom svog ivota, i novosteenim sposobnostima apstraktnog i hipotetikog
razmiljanja o ivotnim i pitanjima morala, adolescent
je spreman da se aktivno ukljui u razvoj line ideologije, to ne bi trebalo da bude jednosmjeran proces u
kojem osoba pasivno preuzima vrijednosne preferencije socijalnog okruenja (ekrlija, Turjaanin i Puhalo, 2004). tavie, traganje za smislenim idejama i idealima vrijednih ivota osnovna je pokretaka snaga
mladalakog vezivanja za profesiju, vjeru, zajednicu,
politike i druge ideale, koja e heteronomnu, socijaliziranu izvana ponuenu moralnost transformirati u
autonomni, poosobljeni, lino odabrani vrijednosnu i
moralnu orijentaciju. Upravo u skladu s tim mjerilom
mladi e pojedinac detektirati i procjenjivati sve drutvene sadraje, ukljuujui i one religijske prirode,
tako da e mu oni u principu biti zanimljivi i privlani
onoliko koliko mu mogu pomoi da odgovori na pitanje egzistencijalnog smisla (Mandari, 2000).
Koliko e se uspjeno, meutim, ovaj proces internalizacije ivotnih vrijednosti okruenja odvijati, na
koje prepreke njeni akteri i nosioci ideoloke socijalizacije mlade osobe mogu naii, ta su to okolnosti koje
mogu olakati ili oteati slijeenje pozitivnih drutvenih ideala, pitanja su snano povezana s razvojnim
specifinostima mladalake dobi i psiho-fizikim promjenama karakteristinim za ovaj period ivota.
8.4.2016 12:58:17
Uvod
15
Osnovne psiho-socijalne znaajke

mladalake dobi
Po mnogima, formiranje identiteta i integracija u
drutvo te s njima povezane promjene u fizikim, kognitivnim i socio-emocionalnim funkcijama mlade
jedinke predstavljaju osnovne psiho-socijalne znaajke mladalake dobi. Kad se radi o tjelesnim i psiholokim promjenama koje se deavaju u adolescenciji,
istraivai i autori, u tom smislu, obino poinju s
onim najoitijim, a to su novonastale varijacije u biolokim funkcijama i fizikom izgledu, koje imaju itekako vane intelektualne, psiholoke i drutvene posljedice za mladu osobu ije razmatranje obino trai
vii nivo socio-psiholoke imaginacije i sistematsku
analizu. Drugim rijeima, tjelesni rast adolescenta ne
odvija se u drutveno-psiholokom vakuumu nego
naprotiv suptilno, ali znaajno, povezan je s njegovim intrapsihikim svijetom i deavanjima na drutveno-kulturnom planu s obzirom na to da su razliiti aspekti linosti po definiciji meusobno povezani
(Hwang i Nilsson, 2000) i da ih teoretiari konceptualno diferenciraju da bi pojednostavili sagledavanje i
analizu ovog fenomena.
Tako je zamah u tjelesnom rastu, primjerice, jedan od prvih znakova ulaska u pubertet ili ranu adolesenciju, pri emu se tijelo pubescenta obino poinje
razvijati u skladu sa, za tu dob karakteristinim, kaudalno-cefalnim i distalno-proksimalnim obrascem
rasta na nain da njegovi ekstremiteti bre rastu u odnosu na ostale dijelove tijela, usljed ega mladi poprimaju nesrazmjeran, neproporcionalan, a neki e kazati ak i nezgrapan izgled (Berk, 2008). Vanije od toga
8.4.2016 12:58:17
16
je svakako to to su ovih anatomskih promjena svjesni

kako oni u njihovom okruenju tako i oni sami, to
moe imati ozbiljne implikacije za njihove drutvene
odnose, samopoimanje i emocionalno stanje.
Za mnoge odrasle u njihovom okruenju to je znak
da donedavni djeak ili djevojica postaje odrasla osoba, zbog ega se tako prema njima treba i odnositi
(Mandari 2000), tj. sputavati djetinjasto ponaanje i
traiti da se ponu prilagoavati svojim novim obavezma i ulogama odrasle osobe. Psiholozi posebno istiu
drutveno-psiholoki znaaj uvremenjosti anatomsko-fiziolokog sazrijevanja i tjelesnog rasta (Vranjeevi i sar., 2003; Lackovi-Grgin, 2006).
Za emocionalni i socijalno-moralni rast mladog
pojedinca i njegove kasnije ponaajne tendencije, vrijeme i nain ovog ubrzanog fizikog odrastanja mogu
biti od presudne vanosti. S tim u vezi, kao primjer,
strunjaci napominju da rano sazrele djevojice zbog
svog drukijeg izgleda veoma esto bivaju stigmatizirane i odbaene od svojih vrnjakinja, tako da su
primorane prijateljstva uspostavljati s odraslijim grupama koje ih dovode u situacije s kojima se intelektualno i psihiki ne mogu nositi jer su jednostavno jo
mlade te takve nedorasle za prijevremena iskuenja.
Drugim rijeima, bioloka dob odnosno nivo tjelesne
i spolne zrelosti pojedinca u ovakvim sluajevima ne
mora se neminovno podudarati s nivoom njegovog
intelektualnog funkcioniranja (kognitivna dob), koliinom ivotnog iskustva (hronoloka dob) i stepenom
kolovanja, tj. onoga to je adolescent uspio tokom
kolovanja nauiti (Lackovi-Grgin, 2006) zbog ega
se mlada osoba moe nai u ozbiljnim problemima,
8.4.2016 12:58:17
Uvod
17
ukljuujui razliite oblike rizinog ponaanja (Berk,

2008). U slinim iskuenjima mogu se nai i rano sazreli djeaci usljed asinhronog razvoja u spomenutim
dobnim kategorijama, ali i njihovi kasno sazreli vrnjaci s obzirom na to da i oni svojim izgledom ne zadovoljavaju vrnjake standarde.
Osim toga, tjelesni razvoj je usko povezan i sa
specifinim emocionalnim stanjem adolescenata. U
tom smislu, dananji mladi odrastaju pod utjecajem
globalne kulture koja veliku panju pridaje vanjskom,
fizikom izgledu osobe i u tom pogledu predstavlja im
konvencionalne ideale i kriterije ljepote u svjetlu u kojem bi mlai narataji trebali sagledavati i vrednovati
svoje tjelesno ja. U takvom jednom kulturolokom
okruenju, i u momentu oitih anatomskih promjena,
kod mladih se takoer dogaa znaajan i po svom obliku za tu dob karakteristian napredak u sposobnosti
metakognicije i samopoimanja na nain da izmeu
ostalog snano vjeruju da se nalaze u fokusu panje i
interesiranja svih ostalih u njihovoj blizini fenomen
u referentnoj naunoj literaturi poznat kao izmiljena
publika (Berk, 2008; Vranjeevi i sar., 2003). Krajnji
ishod ovakvog fiziko-kognitivnog razvoja adolescenta u okolnostima u kojima njegovo okruenje snano
naglaava vanjsku ljepotu oekivano, logino i tipino jeste mlada osoba koja je anksiozno i pomalo
depresivno zaokupljena svojim tjelesnim izgledom do
mjere da, kako e mnogi roditelji dananjih adolescenata posvjedoiti, sate provodi pred ogledalom kako
bi procijenila koliko njeno realno ili, bolje reeno,
percipirano tjelesno ja odgovara konvencionalnim
idealima skladnog i lijepo razvijenog tijela.
8.4.2016 12:58:17
18
Uz navedene, na polju kognitivnog razvoja u periodu adolescencije takoer se deavaju i druge znaajne kvalitativne promjene koje imaju vane implikacije za intrapersonalni, interpersonalni i moralni
rast mlade osobe. Miljenje mlade jedinke postaje
apstraktnije, fleksibilnije, sistematinije, refleksivnije i djelotvornije, te ukljuuje dimenzije budunosti
i mogueg, tako da mladi mogu razmiljati o alternativama i pojavama koje nisu prisutne i koje nisu
iskustveno doivjeli, postaviti hipoteze i sistematski
ih provjeravati, razmiljati o vlastitom razmiljanju i
izlaziti izvan vaeih i konvencionalnih okvira i granica (Hwang i Nilsson, 2000). Ve smo vidjeli kakve
posljedice razvoj u samopoimanju, naprimjer, moe
imati za emocionalno stanje adolescenta u kontekstu
fizikih promjena. Iz spomenutog se takoer moe
nedvojbeno naslutiti u kakvoj situaciji se mogu nai
unutarobiteljski odnosi kad adolescent noen svojim
mladalakim idealizmom, sposobnou da zamisli
drukije i bolje stanje stvari te eljom za promjenom
s mnogo vie loginosti, sistematinosti i kritinosti,
ali jo nedovoljne realistinosti, pone propitivati ivotne vrijednosti, uvjerenja, stavove i svakodnevna
ponaanja svojih roditelja. U svakom sluaju, hoe li
ovu sklonost mladih da nespretno, kako e neki autori kazati (Berk, 2008), koriste svoje novosteene intelektualne kapacitete starije generacije shvatiti kao
bunt drutveno nepodobnog i nepoeljnog antagonizma koji treba uguiti (Vranjeevi i sar., 2003) ili kao
izvor dinamizma, kreativne snage i poleta koji treba
strpljivo i mudro usmjeravati i za ope dobro iskoristiti (Mandari, 2000; Shaffer i Kipp, 2007) pitanje je o
ijem odgovoru ovisi (ne)uspjeh dananjeg globalnog
8.4.2016 12:58:17
Uvod
19
ali i bosanskohercegovakog drutva da rijei problem

takozvanog meugeneracijskog jaza i nesporazuma koji sputava sveukupni razvoj socijalnog kapitala
u kontekstu transgeneracijske razmjene vrijednosti,
znanja, iskustava i potencijala.
S obzirom na njihovu meusobnu povezanost i
uvjetovanost, referentna nauna literatura o socioemocionalnim promjenama u mladalakoj dobi obino govori kao o dva aspekta istovjetnog procesa. U
tom pogledu, iako se tenja za ostvarenjem istovremeno takozvane psiholoke samostalnosti i bliskosti u
odnosu na svoje blie ili ire okruenje provlai kroz
sve razvojne faze, ovaj motiv u doba adolescencije postaje posebno vaan te poprima specifian oblik i manifestacije. Mladi, dakle, svjesni svoje anatomsko-fizioloke zrelosti, intelektualnih sposobnosti ali i ogranienja u znanju i slabosti svojih roditelja koje vie ne
smatraju sveznajuim i savrenim modelima, u svemu
vide priliku, od veernjih izlazaka do naina odijevanja, da realiziraju svoju autonomiju u svim njenim
segmentima u odnosu prvenstveno na svoje najblie.
Ono to, meutim, moe izmai njihovoj drutvenopsiholokoj imaginaciji, barem privremeno i na momente, jeste injenica da su jednu ovisnost zamijenili
drugom, onom o vrnjacima i agensima sekundarne
socijalizacije koji suptilno i za njih nekad neprimjetno
oblikuju njihovo miljenje i ponaanje, odnosno diktiraju njihovo raspoloenje (Hwang i Nilsson, 2000)
te da im blizina i pomo roditelja u procesu adaptabilnog i racionalnog osvajanja drutveno-psiholoke
samostalnosti i zrelosti moe biti itekako potrebna i
dragocjena. Za adolescenciju je nadalje karakteristino stanje svojevrsne tenzije nastalo na tragu svijesti
8.4.2016 12:58:17
20
o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturolokim

idealima ljepote na drugoj strani, odnosno tenje za
ostvarenjem autonomije i elje roditelja, a nekad i ireg okruenja, za njenim odgaanjem, ili na osnovu
etikih ideala i realnog stanja u drutvu, te vlastitih
elja i nesigurne budunosti. Zbog toga emocionalno iskustvo rane, pubertetske mladalake dobi moe
imati elemente razdraljivosti, zabrinutosti, nezadovoljstva, opeg negativizma i nesigurnosti, odnosno
openito emocionalne labilnosti i slabe emocionalne
samokontrole, pogotovo u okolnostima nepovoljnih
ivotnih dogaaja i u strukturiranim situacijama u
kojima mladi ne mogu biti akteri psiholoke samostalnosti (Berk, 2008; Furlan, 1988). Nakon ovog poetnog perioda bure i stresa kod adolescenta obino dolazi do primjetnog zatija u pogledu osjeanja
usljed upotpunjavanja fizikog rasta, ostvarenja relativne autonomije u ambijentu toplih i podravajuih
porodinih ali i konstruktivnih vrnjakih odnosa, te
formiranja jasne i stabilne slike o sebi.
Iako na prvi pogled sve ove promjene predstavljaju
samo izvor napetosti i problema za mlade i njihovo
okruenje, one su u sutini neophodne za savladavanje razvojnih zadataka mladalake dobi, odnosno
internaliziranje vjetina, znanja, funkcija i stavova
koje osoba mora usvojiti da bi mogla efikasno funkcionirati na nain koji se smatra zrelim (Lackin-Grgin,
2006) u odreenoj kulturi za ovaj period ivota. Kad
se radi o mladima, relevantna i referentna nauna literatura (Mandari, 2000; Shaffer i Kipp, 2007) govori
o izgradnji identiteta i integraciji u drutvo kao openito temeljnim, ali i uzajamno snano povezanim
zadacima adolescencije.
8.4.2016 12:58:17
Uvod
21
Tipino, svaka zdrava jedinka jo u ranom djetinjstvu postaje svjesna sebe, a u odrasloj dobi moe promijeniti svoje, naprimjer, vrijednosne preferencije, to
formiranje identiteta ini cjeloivotnim procesom. Pa
ipak, upravo u mladalakoj dobi pojedinac obino postaje zaokupljen ovom temom. U razvojno-psiholokoj literaturi pod formiranjem identiteta primarno
se misli na individualni proces izgradnje jasne, stabilne i koherentne slike ili eksplicitne teorije o sebi na
nain samosvjesne i dinamine unutarnje jezgre i organizacije sveukupnih vlastitih spoznaja, sposobnosti,
potreba, drutvenih uloga, uvjerenja, vrijednosti, ciljeva, profesionalnih izbora, poimanja sebe u prolosti,
sadanjosti i budunosti (Berk, 2008). Ovo refleksivno
sebstvo saeto je obino u odgovoru na pitanje ko
sam ja, ko i ta elim biti, i takvo predstavlja fizike, psiholoke i socio-demografske karakteristike koje
imaju ne samo lino nego, veoma esto, i vano drutveno znaenje i znaaj (Vignoles, Schwartz i Luyckx,
2011) te izraava ivotni san i viziju svakog pojedinca.
U tom smislu, u ovoj oblasti meritorni autori formiranje identiteta vide kao cjeloivotni, a u mladosti posebno izraen, proces usvajanja i usaglaavanja njegovih osnovnih elemenata. Potpomognuta ostvarenim
rastom na isto mentalnom planu, na putu traganja
za sobom mlada je osoba noena potrebom za izgradnjom sveukupne egzistencijalne vizije koja njenom
ivotu daje vrijednost i smisao na nain da se s postojeim i ponuenim mogunostima, idejama, ulogama
i vrijednostima moe poistovjetiti, prihvatiti ih kao
vlastite izbore i podrediti im ostatak ivota. Koliko je
neka osoba aktivno ukljuena u sagledavanje i istraivanje moguih i ponuenih identitetskih alternativa,
8.4.2016 12:58:17
22
te mjera u kojoj se s njima poistovjetila i na njih obavezala odredit e status njenog identiteta (Lackovi-Grgin, 2006). Pritom se u naunoj literaturi postignuti
identitet obino smatra optimalnim statusnim rjeenjem (Berk, 2008) u smislu da su proistekla pozitivna
i stabilna poistovjeenja adolescenta rezultat njegove
kritike analize identitetskih sadraja do kojih je doao uz kooperativnu i toplu podrku porodice i pod, po
mogunosti, sinhroniziranim mentorstvom svih agensa socijalizacije. Psihosocijalna vanost pravilnog oblikovanje ove intrapsihike strukture za ivot osobe ne
moe se prenaglasiti. Njena signifikantnost ogleda se,
uz ostalo, u njenim organizacijskim, emocionalnim i
izvrnim funkcijama (Aronson, Wilson i Akert, 2005)
jer upravo iz jasne, stabilne i koherentne slike o sebi mi
kao pojedinci crpimo doivljaj kontinuiteta, cjelovitosti, sigurnosti, zadovoljstva, samopotovanja i jasne
ivotne orijentiranosti u kontekstu svakodnevnih situacija i iskuenja ali i sveukupnog ivota i egzistencije.
Formiranje jasne predstave o sebi i svojim ivotnim ciljevima vaan je ali obino tek poetni korak u
pravilnom razvoju mlade individue, koji treba kulminirati ostvarenjem krajnjeg razvojnog zadatka mladalake dobi, odnosno potpunom integracijom u drutvo
na nain preuzimanja drutvenih uloga jedne odrasle
osobe, za ta se pojedinac obino priprema u procesu
socijalizacije. U tom je smislu formacija ili izgradnja
identiteta samo jedan znak da je individua uspjeno
prela prag zrelosti, a zauzimanje mjesta u drutvenoj raspodjeli rada, naputanje roditeljske kue, osnivanje porodice i preuzimanje roditeljske odgovornosti
konana potvrda da je i socijalno zrela (Vranjeevi i sar., 2003) i da je za nju razdoblje samotraenja i
8.4.2016 12:58:17
Uvod
23
urastanja u drutvo odnosno mladalatva, uslovno

kazano, zavreno. Za optimalno ispunjenje razvojnih
zadataka koje pred mlade obino postavlja njihovo
okruenje potrebno je, meutim, osim odreenog minimuma personolokih dispozicija imati i adekvatnu
socijalizacijsku podrku ueg i ireg drutveno-kulturnog okruenja. Moe li se za sredinu u kojoj ivi
dananja omladina openito, a naa u Bosni i Hercegovini posebno, (us)tvrditi da nudi optimalne uvjete
za svestrani razvoj mlade linosti i njenu drutvenu
(samo)realizaciju, pitanje je na koje je teko dati potvrdan odgovor. Izvjesno je, meutim, da u okolnostima konstantnog preobraaja idejnog i privrednog
okruenja i iz toga proisteklih novih zahtjeva za samodefiniranjem, prilagoavanjem i produenim kolovanjem, u uvjetima nesigurne poslovne budunosti
i zakanjelog zasnivanja radnog odnosa, te sve eeg
odgaanja obiteljskog osamostaljenja i roditeljstva,
mladalaka dob za mnoge moe postati prazni prostor izmeu steenih psiho-fizikih i socijalnih sposobnosti i njihove drutvene i institucionalne realizacije (Mandari, 2000).
Drutveni kontekst mladih u BiH

U relevantnoj naunoj literaturi spominju se najmanje tri razloga zbog kojih mladalako doba predstavlja
ne samo anatomsko-fizioloki i psiholoki ve i drutveno-povijesni i kulturoloki fenomen. Kao prvo, o
mladosti kao ivotnom razdoblju svakog pojedinca
raspravljalo se jo od antikih vremena, ali su kao
zasebna, dobno odreena drutvena grupa koja dijeli
8.4.2016 12:58:18
24
specifine socijalne znaajke, odgovarajue drutvene

uloge i obrasce ponaanja mladi direktan rezultat modernizacije, s obzirom na to da se konstituiraju tek u
industrijskom dobu (Iliin i Radin, 2002). U tradicionalnom drutvu mladi kao takvi nisu bili prepoznati i
priznati jer je ukljuivanje u svijet rada, a time i prelazak u svijet odraslih, poinjalo jo u ranom djetinjstvu
(upanov, 2002) kad se od djece oekivalo da obavljaju
poslove odraslih, a prava odraslih bila su istovremeno
i prava djece (Hwang i Nilsson, 2000). S industrijalizacijom ovaj princip naglog preobraaja ovisnog djeteta
u radno sposobnu odraslu osobu prestaje vaiti jer je
tad ostvareni tehnoloki napredak nametnuo drukije
i zahtjevnije uvjete za ulazak mladih narataja u svijet
rada i odraslih, ije ispunjenje namee potrebu za njihovim dodatnim i sve duim kolovanjem i usavravanjem. Na taj nain doi e do odvajanja mladalake
dobi od razvojnog perioda djetinjstva ali i svijeta rada
i odraslih, to e mlade u znaajnoj mjeri izdvojiti u
zasebnu subkulturnu grupu.
Osim toga, s obzirom na uobiajena oekivanja
da mladi putem usvajanja dominantnih vrijednosti i
obrazaca ponaanja u datom drutvu budu garant njegove stabilnosti, a putem koritenja svojih inovativnih
i kreativnih potencijala nositelji nunih drutvenih
promjena (Iliin i sar., 2013), nemogue je zamisliti
prosperitet, napredak i razvoj ire zajednice bez novih narataja. Drugim rijeima, mladi predstavljaju
dragocjen drutveni, politiki i ekonomski kapital ije
ignoriranje, zanemarivanje i (ne)aktiviranje ima direktne i nesagledive posljedice za sadanjost i budunost drutvene zajednice.
8.4.2016 12:58:18
Uvod
25
Na kraju, razvoj mladih pojedinaca u svim njegovim segmentima fizikom, intelektualnom, emocionalnom i socijalnom neminovno se odvija pod
utjecajem njihovog drutvenog okruenja putem mehanizama socijalizacije. Upravo je drutvo to koje
posreduje i potvruje njihove individualne sposobnosti, ivotne izbore, uvjerenja, vrijednosti, jednom
rijeju identitet kao njihovu refleksivnu svijest o sebi,
podravajai ih na taj nain u ostvarenju i konanog
razvojnog zadatka adolescencije, tj. preuzimanju odgovarajuih drutvenih uloga i uspjenoj integraciji
u ire drutvene tokove. Odatle je ostvarenje ova dva
temeljna razvojna zadatka adolescencije ne samo psiholoki ve i relacijski, odnosno socioloki proces (Vignoles, Schwartz i Luyckx, 2011).
Iznimno je vano istai da socijalizacija predstavlja
sveukupnu interakciju izmeu individue i ambijenta u
njegovoj, za svakog pojedinca osebujnoj, raznolikosti,
viedimenzionalnosti i vieslojnosti, a s ciljem primopredaje ostvarenih spoznaja drutva i opeprihvaenih vrijednosti, normi, stavova i ponaanja. Zbog
toga je ona jedinstveno i neponovljivo individualno i
kolektivno iskustvo proisteklo iz jedinstvenosti ukupnog drutveno-kulturnog ambijenta u datom historijskom momentu. Odatle se s pravom moe govoriti i
o razliitim iskustvima mladalake dobi, pluralizmu adolescencija unutar razliitih socio-ekonomskih
uvjeta ili adolescenciji kao jednom velikom arhipelagu (Mandari, 2000) i postavljati pitanje o specifinim drutveno-kulturnim faktorima koji znaajno
i na jedinstven nain oblikuju iskustvo mladalatva,
odrastanja i usvajanja vrijednosti kod muslimanske
omladine u Bosni i Hercegovini.
8.4.2016 12:58:18
26
Muslimanska mlade u BiH danas uveliko odrasta u kulturnom ambijentu nastalom pod viedecenijskim utjecajem (post)modernih procesa i uvjeta ivljenja (iga i Osmi, 2015), ali i tranzicije te svojevrsne
retradicionalizacije (Iliin, 2006), koji prate postkonfliktna drutva u Jugoistonoj i Istonoj Evropi. U
skladu sa modernizacijskim trendovima sekularizacija je u savremenom drutvu uspjela uspostaviti primat
razuma i ovjeka nad drugim, prije svega vjerskim i
tradicionalnim, autoritetima u sferi nauke, politike te
etike i morala (Neimarlija, 2005), oslobaajui tako
miljenje, vjerovanje i udoree umnog bia od stega
naslijeenih kulturolokih obrazaca. Ako tome dodamo proces indivudalizacije koji se odvija(o) u svim
segmentima modernog drutva (Arai i Nikodem,
2000), subjektivizam autonomnog i samodostatnog
mladog pojedinca namee se kao jedna od temeljnih
znaajki dananjeg drutveno-kulturnog ambijenta,
na ijem tragu adolescent sebi uzima za pravo da u
skladu s vlastitim eljama i potrebama vrednuje poruke i vrednote koje mu se nude i odabire svoju ivotnu
filozofiju.
Doivljaj odrastanja i preuzimanja vrednota od
okruenja nadalje je kod naih mladih danas znaajno odreen injenicom da je savremeno drutvo, pa
i ono bosanskohercegovako, prije svega kompleksna i fragmentirana cjelina na nain njegove izdiferenciranosti i raslojenosti po razliitim osnovama,
ukljuujui ideoloki i vrijednosni kriterij. Za razliku
od tradicionalnog, strukturalnim elementima i agensima socijalizacije mlade jedinke unutar savremenog
drutva obino nedostaje ujedinjujui idejni imenitelj
i vrijednosna osnova na kojoj e mladi razvijati svoju
8.4.2016 12:58:18
Uvod
27
ivotnu ideologiju. Metafora sela u kojem postoji zajedniki sistem vrijednosti, obiaja i normi s kojim se
sve generacije mogu poistovjetiti ne vai za savremeno
drutvo, koje bolje opisuje metafora grada s njegovim podsistemima vrijednosti i raznolikou drutvene poruke nastalih na tragu viestoljetnih modernizacijskih trendova. Ovakvo stanje dovodi do multipliciranja vrijednosnih i identitetskih alternativa za mlade, to proces formiranja identiteta ini zahtjevnijim a
mladost kao razvojni period turbulentnijom (Hwang
i Nilsson, 2000).
Osim toga, pod utjecajem globalizacije koja, izmeu ostalog, podrazumijeva i ubrzan razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, savremeno kulturno
okruenje u njegovoj vieslojnosti u stalnom je procesu ubrzane transformacije i mijene. Ako tome dodamo iskustvo ivljenja u tranzicijskom drutvu koje
prelazi iz jednog drutvenog poretka u drugi i injenicu da je adolescencija po definiciji prijelazno razdoblje iz djetinjstva u svijet odraslih (Vranjeevi i sar.,
2003), onda stoji teza da se omladina u BiH suoava ne
samo sa dvostrukom tranzicijom, kako pojedini autori ele ustvrditi (Iliin, 2006; Iliin i sar., 2013), nego
i s mnogostrukom prijelaznou sa svim njenim
prateim izazovima i rizicima. Socijalizacija takvih
mladih odvija se pod poveanim pritiskom za modernizacijom, umnoavanjem faktora rizika, u nestabilnim uvjetima odsustva, slabljenja ili ambivalentnosti
drutvenih institucija, normi i procesa odgovornih za
uspjean prelazak mladih narataja u svijet odraslih,
kreirajui u drutvu i meu mladima ambijent svojevrsne vrijednosne konfuzije (Iliin i Radin, 2002).
Isto vai i za religijsku socijalizaciju mladih gdje je na
8.4.2016 12:58:18
28
globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna

diverzifikacija u tumaenju i izraavanju religije openito, a islama napose (Alibai, 2005), ali i djelovanje misionarskih udruenja i organizacija (Gobelji,
2015).
Takvo jedno pluriformno i dinamino idejno i
kulturno okruenje mladoj, u prolom vremenu nedovoljno ukorijenjenoj mladoj osobi ne nudi idealno
polazite i optimalnu osnovu za izgradnju koherentnog i stabilnog identiteta i integraciju u drutvo. tavie, mnotvo i raznolikost konstantno transformirajuih identitetskih alternativa ini njegovo traganje
za samim sobom i adekvatno urastanje u sredinu
dodatno turbulentnijim i psiholoki zahtjevnijim poduhvatom, zbog ega je Mandari upravu kad sukusirajui trenutno stanje u tom pogledu tvrdi da:
...moderno drutvo ne osigurava dovoljne uvjete
i temelje za izgradnju stabilnog identiteta. Zato
sve ee susreemo mlade iji se identitet temelji na individualizmu, identitet koji je u sebi
fragmentaran, identitet u trajnom razvoju, ambivalentan i kontradiktoran, nikad dovren i apsorbiran u jednoj vrstoj pripadnosti. Dananje
drutvo kontinuirano promovira nove potrebe i
raa nove elje koje mladi nisu u stanju zadovoljiti. Zato raste dezorijentacija i razni oblici frustracije (2000:94).
Upravo na tragu spomenutih (post)modernizacijskih i tranzicijskih procesa u drutvu na planetarnom

i lokalnom nivou nazire se znaajno drukija socijalizacija mladih u kojoj su uloge svih njenih agensa porodica, kola, vrnjaci, mediji, religijske organizacije
8.4.2016 12:58:18
Uvod
29
redefinirane, to sve skupa moe ugroziti naine

meugeneracijske transmisije vrijednosti i ponaajnih
obrazaca uvrijeene u patrijarhalnim zajednicama te
mladima oteati traganje za identitetom i strategijama
uspjene drutvene integracije.
Dezintegrativno i negativno djelovanje spomenutih faktora na drutveno okruenje bosanskohecegovake mladei openito a muslimanske posebno dodatno je intenzivirano ali i zakomplicirano posljednjim
ratnim deavanjima i agresijom na Bosnu i Hercegovinu, ije su direktne posljedice etnika podijeljenost
bh. drutva, njegova ubrzana deagrarizacija odnosno
urbanizacija, razorena ekonomija i, po mnogima, neuspjela privredna reforma, te uruavanje drutvenih
institucija odgovornih za socijalizaciju mladih. U konanici, simultani i kumulativni utjecaj svih naprijed
spomenutih (post)modernizacijskih i tranzicijskih, a
u bosanskohecegovakom postkonfliktnom drutvu
na jedinstven nain uprisutnjenih procesa uveliko je
doprinio kreiranju specifinog drutveno-kulturnog
ambijenta u kojem se odvija sveukupni psihosocijalni
rast i odrastanje mlade osobe. Novonastalo drutveno-idejno okruenje, prema mnogima (iga i Osmi,
2015), naalost pogoduje razvoju retrogradnih mentaliteta, neprihvatljivih sistema vrijednosti i neadaptabilnih obrazaca ponaanja meu omladinom, odnosno dovodi u pitanje uspjeno ostvarenje temeljnih
razvojnih zadataka mladalake dobi.
8.4.2016 12:58:18
8.4.2016 12:58:18
Metodologija istraivanja
Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja

Predmet provedenog istraivanja jesu vrijednosti i
vrijednosne orijentacije te neki oblici ponaanja mladih islamske vjere u Bosni i Hercegovini u kontekstu
drutvenih promjena koje prate tranzicijske procese u
ovoj zemlji. U skladu sa izloenim u teorijskom dijelu
ove studije, vrijednosti se posmatraju kao uvjerenja o
tome to je vano, poeljno ili nepoeljno odnosno
kao relevantni elementi nae realnosti koji diktiraju
ponaanje (Iliin i Radin, 2002:19).
Sukladno tome, postavljena su dva specifina cilja
istraivanja:
1. utvrditi, opisati i interpretirati vrijednosti i
vrijednosne orijentacije muslimanske omladine u BiH u etiri segmenta ivota religija i
moral, brak i porodica, slobodno vrijeme i rad,
drutvo i politika;
2. provjeriti povezanost vrijednosti i vrijednosnih orijentacija muslimanske omladine u pogledu religije i morala, braka i porodice, slobodnog vremena i rada, drutva i politike sa
socio-demografskim obiljejima.
31
8.4.2016 12:58:18
32
U skladu s predmetom i osnovnim ciljevima istraivanja, a na osnovu saznanja ranije provedenih istraivanja o mladima u BiH (Duilovi i sar., 2008; ipa i
Fazli, 2012; Halimi i sar., 2013; UNDP, 2009) i regionu (Iliin i Radin, ur., 2002) postavljene su dvije ope
hipoteze:
1. nedavne i jo aktuelne promjene u bh. drutvu
djeluju na promjene u vrijednostima, vrijednosnim orijentacijama i ponaanju muslimanske
omladine, pri emu izraenost promjena nije
ista za sve ispitivane vrijednosne dimenzije i
oblike ponaanja;
2. razliita socio-demografska obiljeja znaajno
su povezana su ispitivanim vrijednostima i oblicima ponaanja, odnosno na razliite naine
diferenciraju mlade u pogledu njihovih vrijednosnih stavova i ponaanja.
Ispitanici
Kako bismo to lake pratili dobijene rezultate i njihovu interpretaciju u poglavljima koja slijede, struktura uzorka praena i analizirana u ovom istraivanju
zahtijeva nekoliko napomena. Kao prvo, ispitanike u
naem istraivanju ini uzorak 1.151 uenika srednjih
kola i studenata univerziteta na podruju pet kantona
(Sarajevski, Tuzlanski, Zeniko-dobojski, Unsko-sanski i Hercegovako-neretvanski), koji su se u pogledu
vjerske pripadnosti izjasnili kao muslimani.
8.4.2016 12:58:18
33
Tabela 1. Struktura uzorka mladih u istraivanju (%)

Sociodemografska obiljeja
Spol
Muki
42.0
enski
58.0
Dob
1718 godina
48.7
1920 godina
51.3
Vjerska pripadnost roditelja

Iste vjere
97.1
Razliite vjere
2.9
Regija
Sarajevska
21.5
Tuzlanska
21.8
Mostarska
19.6
Bihaka
18.2
Zenika
18.9
Obrazovni status
Uenik
48.7
Student
51.3
Mjesto odrastanja (stanovanja)

Selo
34.0
Manji grad
21.1
Srednji grad
19.6
Vei grad
25.3
Stepen obrazovanja oca

Nema zavrenu osnovnu kolu
2.0
Osnovna kola
19.5
8.4.2016 12:58:18
34
Srednja kola
62.3
Fakultet
12.4
Magisterij ili doktorat
3.7
Mjesena primanja domainstva

Do 800 KM
33.5
Do 1500 KM
31.7
Do 2000 KM
17.8
Do 3000 KM
9.5
Preko 3000 KM
7.5
Religijska samoidentifikacija
Religiozni
77.0
Neodluni
12.7
Nereligiozni
6.5
S obzirom na to da je cilj istraivanja bio utvrditi vrijednosti i vrijednosne orijentacije muslimanske

omladine u BiH, ispitanici koji su se drukije izjasnili
oko pitanja njihove vjere ili koji su iz nekog razloga
propustili odgovoriti na ovu tvrdnju nisu ukljueni u
daljnja razmatranja i analizu, tako da se svi podaci navedeni u poglavljima koja slijede i u prilogu na kraju
studije odnose na ispitanike islamske vjere. U tabeli
1. dati su podaci o njihovim ostalim socio-demografskim karakterstikama u skladu s kojima smo analizirali prikupljene podatke.
Osim toga, u prilogu na kraju studije prikazana je,
izmeu ostalog, struktura uzorka prema svim sociodemografskim karakteristikama koritenim u istraivanju. Meutim, s ciljem preglednosti i izbjegavanja
nepotrebnog ponavljanja, neki standardni sociodemografski pokazatelji izostavljeni su u analizama s obzi-
8.4.2016 12:58:18
35
rom na to da su rezultati ranijih a i ovog istraivanja

potvrdili njihovu pozitivnu povezanost s drugim socio-demografskim obiljejima ovdje koritenim kod
obrade prikupljenih podataka. Obrazovanost majke
ispitanika, naprimjer, u velikoj mjeri odgovara stepenu kolske spreme oca i djeluje u istom smjeru (rs=
.48, p=.000) pa je izostavljena iz analize kao nezavisna
varijabla. Izmeu dobne kohorte i obrazovnog statusa
ispitanika takoer postoji gotovo stopostotna podudarnost pa smo ovo drugo socio-demografsko obiljeje kao nezavisnu varijablu izostavili u analizi vrijednosti i vrijednosnih orijentacija mladih u naem uzorku.
Takoer, meu pojedincima iji oevi nemaju zavrenu osnovnu kolu je samo 12 naih ispitanika (2%), to
je broj nedovoljan za valjanu statistiku obradu prikupljenih podataka i izvoenje validnih zakljuaka o
ovom poduzorku, zbog ega kod provjere meusobnih
razlika s obzirom na ovo socio-demografsko obiljeje
ovi ispitanici nisu bili ukljueni u analizu.
Na kraju, zbog ekonominosti pristupili smo saimanju pojedinih socio-demografskih varijabli pa je
dob ispitanika saeta u dvije dobne podskupine, 17-18
i 19-20 godina, to korespondira s obrazovnim statusom uenika odnosno studenta. Religijsku samoidentifikaciju kao doivljaj sveukupnog odnosa prema vjeri,
sa poetne etiri, sveli smo na tri kategorije (religiozni,
neodluni i nereligiozni) tako to su pojedinci koji se
deklariraju uvjerenim ateistima svrstani pod nereligiozne. Podatke o vjerskoj pripadnosti oca i majke reducirali smo u jednu varijablu vjerske pripadnosti roditelja
kako bismo utvrdili da li iskustvo odrastanja u religijski homogenom, odnosno mjeovitom braku znaajno
utjee na vrijednosni sistem muslimanske omladine.
8.4.2016 12:58:18
36
Instrumentarij
Instrument, odnosno upitnik zatvorenog tipa koriten
u ovom istraivanju, ciljano je konstruiran za potrebe
ove studije, pri emu smo znaajan dio njegovih pitanja preuzeli iz ranijih istraivanja vrijednosnih stavova u svijetu, regionu i kod nas (Baloban, ur., 2005;
Iliin i Radin, ur., 2002; Iliin i sar., 2013; iga i sar.,
2015). Upitnik, koji u cijelosti navodimo u prilogu na
kraju studije, sadri nekoliko grupa varijabli koje su
mogu razvrstati u tri osnovne kategorije:
1. socio-demografske varijable (spol, dob, konfesionalna pripadnost roditelja, regionalna pripadnost, mjesto odrastanja, stepen obrazovanja oca, visina mjesenih primanja domainstva i religijska samoidentifikacija);
2. varijable za ispitivanje vrijednosti (indvidualne, religijske, moralne, porodine, radne,
drutvene, politike);
3. varijable za ispitivanje nekih oblika ponaanja
(religijska praksa, aktivnosti u slobodnom vremenu, politika participacija).
Prikupljanje i obrada podataka

Istraivanje je obavljeno u dvije faze. U okviru prve
provedeno je pilot-istraivanje s ciljem provjere valjanosti i razumljivosti instrumentarija, a ciljno istraivanje provedeno je u maju 2015. godine u svrhu prikupljanja podataka koje donosimo i analiziramo u ovoj
studiji. Primjena upitnika, odnosno prikupljanje podataka obavljeno je grupnom metodom i u prisustvu
8.4.2016 12:58:18
37
naih saradnika u istraivanju u odreenom regionu.

Ispitanicima je u prosjeku trebalo 30 minuta za ispunjavanje upitnika.
Statistika obrada podataka izvrena je uz pomo
Statistikog programa SPSS for Windows 7, a obraeni su podaci za N=1151 ispitanika. Nakon unosa prikupljenih podataka, izvrene su sljedee deskriptivne
i inferencijske analize i postupci:
univarijatna analiza (odreivanje frekvencija i
postotaka);
bivarijatne analize (izraunavanje znaajnosti
razlika upotrebom chi-kvadrata, t-testa, analize varijanse, Man-Whitney i Kruskall-Walliss
testova);
multivarijatni postupci (hijerarhijske faktorske
analize pod komponentnim modelom, u skladu
s parametrima Kaisser-Gutmanovog kriterija i
Scree testa, varimax rotacija).
U skladu s uobiajenom praksom istraivaa (Radin, 2002), analizirali smo i komentirali samo razlike
uoene na nivou znaajnosti p=.010 i manje, dok smo
kod varimax-rotacije, u skladu s preporukama statistiara (Stern, 2010), u izdvojene faktore uvrtavali
pojedinane vrijednosti ija je zasienost faktora odnosno ajtem-faktor korelacija via od r=.40. S obzirom
na to da smo interpretirali iskljuivo razlike uoene
na nivou znaajnosti p=.010, zbog ekonominosti kod
statistikih postupaka bivarijatne analize, u tekstu navodimo samo statistiki znaajne vrijednosti provedenih testova.
8.4.2016 12:58:18
8.4.2016 12:58:18
Rezultati i analiza
Vrijednosne hijerahije i strukture

Vrijednosni sistem podrazumijeva hijerarhijsku organizaciju vrijednosti nastalu na tragu linog iskustva
pojedinca u kontekstu specifinih drutveno-kulturnih uvjeta, ija je dinamika nadalje znaajno povezana
s razliitim promjenama kroz koje intenzivno prolaze
savremena drutva openito, a tranzicijska posebno.
Odatle smo, u skladu s postavljenim ciljevima, pokuali utvrditi hijerarhiju ispitivanih vrijednosti u naem uzorku, njihovu strukturu i meusobne razlike
u odnosu na istraivane sociodemografske varijable.
U tu svrhu od ispitanika se oekivalo da odgovore
na tvrdnje o vanosti koju pridaju ponuenim vrijednostima, pri emu se raspon moguih odgovora kretao od 1) posve nevano do 7) veoma vano. Na osnovu
frekvencijske analize odgovora doli smo do ljestvice
vrijednosti (grafikon 1) s tim da smo za njihovo rangiranje koristili najpozitivnije odgovore (veoma vano)
sukladno miljenju pojedinih autora (Radin, 2002) da
oni najbolje odraavaju definiciju vrijednosti s obzirom na to da pod njima mislimo na neto to ega nam
je jako stalo (str. 51).
39
8.4.2016 12:58:18
40
U samom vrhu vrijednosnih prioriteta kod velike

veine u naem istraivanju nalazi se zdravlje (84.9%)
i porodica (84.6%), a zatim slijedi grupa ciljeva koju
veina naih ispitanika smatra veoma vanim, ukljuujui posao (64.8%), znanje (61.2%), a onda vrijednosti veoma vane za svakog drugog ispitanika, kakve
su moral (55.9%), vjera (52.2%) i prijateljstvo (47.4%).
U donjem dijelu ljestvice nalazi se slobodno vrijeme,
to je jedna treina (31.6%) u naem uzorku procijenila veoma vanim, te sport (21.1%), drutveni status (17.8%), bogatstvo (15.4%) i drutveni angaman
(13%), koje izrazito znaajnim smatraju ispitanici u
rasponu od jedne petine do jedne desetine. Uvjerljivo
poslednje rangirani cilj je bavljenje politikom (5.5%),
to je ivotni cilj koji, prema prosjenoj vrijednosti
rezultata (M=3.37), veina naih ispitanika smatra
nevanim. Ovi rezultati nas navode na zakljuak da
su za mlade uglavnom najvaniji ciljevi koji konstituiraju privatnu sferu ivota (zdravlje, porodica, posao,
obrazovanje), a da najmanje interesiranje pokazuju
spram vrijednosti koje se vezuju za primarno javnu
sferu (drutveni i politiki angaman). Ovakva saznanja ukazuju na tendenciju povlaenja omladine u odnosu na iru drutvenu zajednicu, trend prisutan i u
zemljama regiona i Evrope (Radin, 2002), ali, prema
nekima, i na raireno prisustvo osjeaja bespomonosti, pasivizma (ekrlija, Turjaanin i Puhalo, 2004) i
pomanjkanja inicijative meu omladinom. U sladu s
relevantnim teorijama motivacije (Miljkovi i Rijavec,
2008), uoena sklonost preusmjerevanja adolescenata
na ostvarive ciljeve lahko je razumljiva s obzirom na
to da je u okolnostima drutveno-ekonomske nesigurnosti i krize karakteristine za tranzicijska drutva
8.4.2016 12:58:18
41
Rezultati i analiza
pojedinac sklon panju usmjeravati i podrku svake

vrste traiti u drutvenim strukturama i vrijednostima koje nude vra uporita i do kojih je relativno lake doi (Franc, aki i Ivii, 2002). Meutim,
bez obzira na dobijenu hijerarhiju vrednovanja ovdje
definiranih ciljeva, vrijednosti aritmetikih sredina
(vidi prilog) potvruju da sve ponuene stavke, izuzev politike, mladi u naem istraivanju u prosjeku
smatraju veoma vanim (M6.51, zdravlje, porodica
i posao), vanim (M=5.51-6.49, znanje, moral, prijateljstvo, vjera i slobodno vrijeme) ili uglavnom vanim
(M=4.5-5.49, sport, drutveni status, bogatsvo i drutveni angaman), to sve skupa upuuje na pozitivan
odnos mladih spram spomenutih ivotnih ciljeva, kao
moguem ishoditu pozitivnih aspiracija.
Grafikon 1. Rang-ljestvica vrijednosti
stepen veoma vano (%)
Grafikon 1. Rang-ljestvica vrijednosti stepen veoma vano (%)
Zdravlje
Zdravlje
84,8
84,8
Porodica
Porodica
84,6
84,6
Posao
Posao
64,8
64,8
Znanje
Znanje
61,2
61,2
Moral
Moral
55,9
55,9
Vjera
Vjera
52
52
Prijateljstvo
Prijateljstvo
47,4
47,4
Slobodnovrijeme
Slobodno vrijeme
31,6
31,6
Sport
Sport
21,1
21,1
Drutvenistatus
Drutveni status
17,8
17,8
Bogatstvo
Bogatstvo
15,4
15,4
Drutveniangaman
Drutveni angaman
13
13
Politika
Politika
5,5
5,5
00
10
10
20
20
30
30
40
40
50
50
60
60
70
70
80
80
90
90
8.4.2016 12:58:18
42
Eksplorativna faktorska analiza, provedena u svrhu utvrivanja strukture istraivanih vrijednosnih ciljeva i njihovih latentnih odnosa, otkrila je dva faktora
prvog reda koji pokrivaju 39% ukupne varijanse rezultata (tabela 2). Prvi faktor i latentnu vrijednosnu dimenziju ine ciljevi kakvi su porodica, zdravlje, moral,
znanje, prijateljstvo, vjera i posao, odnosno konvencionalne vrijednosti karakteristine za tradicionalna
drutva pa ovu vrijednosnu orijentaciju moemo zvati
tradicionalizam. Drugi faktor znaajno je zasien vrijednostima kakve su bogatstvo, drutveni status, politika, sport, drutveni angaman i slobodno vrijeme,
odnosno ciljevima koji imaju elemente materijalistikih ciljeva i hedonizma s primjesom drutvene angairanosti i liberalizma, pa smo ga nazvali faktorom
individualizma. Indikativno je da se u okviru prvog
faktora konvencionalne vrijednosti pojavljuju u vezi s
porodicom, zbog ega se ona moe smatrati socijalizacijskim ishoditem konvencionalnih vrijednosnih
ciljeva, ali i drutvenim lokusom poslovne, moralne
i emocionalne podrke. No, interesantno je da se vrijednosti bogatstva i drutvenog statusa vezuju za politiku i drutveni angaman, to ukazuje na to da nai
mladi put do bogaenja vide u politici, a ne, naprimjer, u posjedovanju znanja i moralnih kvaliteta. Sve
u svemu, imajui u vidu vanost koju nai ispitanici
pridaju ciljevima koji ine tradicionalistiku odnosnu
individualistiku vrijednosnu orijentaciju, moemo
zakljuiti da iako su adolescentima u naem uzorku
najvaniji tradicionalni ili konvencionalni ivotni ciljevi, meu njima su zastupljeni i tradicionalizam i individualizam. U tom se smislu nai mladi nalaze na
pola puta izmeu patrijarhalizma i liberalizma, to je
8.4.2016 12:58:18
43
Rezultati i analiza
jedna od osnovnih znaajki (post)modernog shvatanja ivota (Arai i Nikodem, 2000).

Tabela 2. Faktorska struktura vrijednosti
Faktori
1
Porodica
.712
Zdravlje
.677
Moral
.668
Znanje
.605
Prijateljstvo
.604
Vjera/religija
.540
Posao
.529
Bogatstvo
.723
Drutveni status
.721
Politika
.551
Sport
.495
Drutveni angaman
.485
Slobodno vrijeme
.443
Zajedniki korijen
3.30
1.81
% varijanse
25.38
13.92
Svi do sada analizirani rezultati odnosili su se na

istraivani uzorak omladine u cjelini. Mladi u naem
istraivanju, meutim, razlikuju se na osnovu analiziranih socio-demografskih obiljeja, zbog ega se
namee pitanje njihove meusobne diferenciranosti
u ekstrahiranim vrijednosnim orijentacijama s obzirom na njihov socio-demografski profil. U tu svrhu
8.4.2016 12:58:18
44
naknadno provedeni statistiki postupci pokazuju da

je zastupljenost tradicionalne vrijednosne orijentacije
statistiki znaajno diferencirana u odnosu na spol
(t=7.76, p=.000), starosnu dob (t=2.70, p=.007), istovjetnost vjerske pripadnosti roditelja (t=3.82, p=.000),
mjesto odrastanja (F=3.73, p=.010), stepen obrazovanja oca (F=9.40, p=.000) i religijsku identifikaciju
(F=48.04, p=.000) ispitanika u naem uzorku. U tom
smislu, porodica, zdravlje, moral, znanje, prijateljstvo,
vjera i posao predstavljaju vrijednosne ciljeve koji su
posebno vani enskim ispitanicima, starijim u naem uzorku, pojedincima koji dolaze iz manje urbanih
naselja, pojedincima iji oevi imaju manju kolsku
spremu i ija oba roditelja su muslimani, te pojedincima koji sebe doivljavaju religioznim, to je prilino
ustaljen obrazac utjecaja socio-demografskih obiljeja
na rasprostranjenost tradicionalistikih preferencija.
Individualistike vrijednosne preferencije, pak, primjetno su manje izdiferencirane s obzirom na to da
su znaajno uvjetovane samo spolom (t=4.93, p=.000),
regionalnom pripadnosti (F=6.14, p=.000) i veliinom
mjesta odrastanja (F=3.91, p=.009) ispitanika na nain da su za ovu orijentaciju vezani vrijednosni ciljevi
znaajno vaniji mukim ispitanicima, pojedincima iz
tuzlanske regije i veih gradskih sredina.
8.4.2016 12:58:18
Rezultati i analiza
45
Religija i moral
Revitalizacija religije i religioznosti samo je jedno od
obiljeja tranzicijske stvarnosti, pa i one bosanskohercegovake, pri emu panju istraivaa obino posebno privlai stanje religijske svijesti na odreenom
podruju i njen utjecaj na drutvo i pojedinca u razliitim segmentima ivota. U tom smo smislu odnos
ispitanika prema religijskim vrijednostima ili onome
to se u islamu u njegovom uem znaenju kao religiji smatra temeljima vjere i njenim osnovnim obredima ispitivali putem varijabli konfesionalne i religijske
identifikacije, identificiranja s vjerskom zajednicom,
vjerovanja i religijske prakse.
Stavove mladih spram moralnih vrijednosti analizirali smo na osnovu njihovih odgovora u pogledu
(ne)prihvatljivosti odreenih oblika ponaanja u tzv.
sekularnim podrujima ivota na koje se u islamu
kao svjetonazoru i kulturi ivljenja uglavnom gleda
s osudom a prihvatljiva su u modernim drutvima,
zbog ega pomou njih moemo (u)pratiti posljedinu dimenziju religije i koliko religiozni ispitanici uvaavaju upute svoje religije u ivotnoj svakodnevnici.
Pritom jo jednom napominjemo da smo, s obzirom
na cilj istraivanja, ovdje analizirali odgovore samo
onih ispitanika (N=1151) koji su se na pitanje o vjerskoj pripadnosti ili konfesionalnoj identifikaciji kao
temeljnom indikatoru tradicionalne religioznosti izjasnili kao pripadnici islama, zbog ega emo podatak o
konfesionalnoj pripadnosti ovdje izostaviti.
Kad se radi o religijskoj samoidentifikaciji ispitanika u naem uzorku kao sljedeem pokazatelju njihove religioznosti na identifikacijskom nivou (tabela
8.4.2016 12:58:18
46
3), 77% njih sebe smatraju religioznim, 5.6% nereligioznim, 0.9% uvjerenim ateistima, a 12.7% neodluno je u pogledu svog ukupnog odnosa spram religije. Oekivano velika veina (97.2%) u naem uzorku
poistovjeuje se s Islamskom zajednicom u BiH, 1.1%
ni s jednom, a njih 0.3% s nekom drugom vjerskom
zajednicom. Na pitanje o religijskoj samoidentifikaciji
nije odgovorilo 3.9%, a na drugo o poistovjeivanju s
nekom vjerskom zajednicom 1.4% ispitanika.
Ovi rezultati upuuju na oiglednu rasprostranjenost i revitalizaciju religioznosti na identifikacijskom
nivou ali, s obzirom na to da na uzorak ine pojedinci koji su se izjasnili kao muslimani, i na primjetnu
diskrepanciju izmeu izraenosti konfesionalne i religijske identifikacije meu naom omladinom, iz toga
se moe naslutiti prihvatanje islama kao obiljeja ire
kulturne i etnike, a ne ue religijske tradicije.
Tabela 3. Religijska identifikacija i vjerska zajednica (%)
Religijska
identifikacija
Identifikacija
sa vjerskom
zajednicom
Religiozna
osoba
Nereligiozna
osoba
Uvjereni
ateist
Ne znam
77.0
5.6
0.9
12.7
Islamska
zajednica
Neka druga
Niti jednoj
Bez
odgovora
97.2
0.3
1.1
1.4
Sa izuzetkom postojanja due (grafikon 2) kao nematerijalne i nadnaravne sastavnice ovjekovog bia
(37.0%), velika veina naih ispitanika prihvata temeljne istine vjere islama na nain da se uglavnom ili potpuno slae s ponuenim tvrdnjama o postojanju Boga
8.4.2016 12:58:18
47
Rezultati i analiza
(92.6%), inu Boijeg stvaranja svijeta (90.2%), postojanju denneta i dehennema (84.7%), sveprisustvu
Boga u ivotu pojedinca (83.1%), postojanju duhovnih bia (77.2%) i proivljenju poslije smrti (73.4%).
Pritom je primjetna hijerhija slaganja s ponuenim
tvrdnjama na nain da je na njenom vrhu tvrdnja o
postojanju Boga, a na zaelju tvrdnja o duhovnoj sutini ovjekovog bia, te injenica da procent onih
koji prihvataju etiri najvie pozicionirane tvrdnje
znaajno prelazi procent mladih u uzorku (77%) koji
se izjanjavaju religioznim, iz ega se vidi da i meu
neodlunim i nereligioznim u pogledu religijske samoprocjene vjerovatno ima pojedinaca koji prihvataju
temeljna islamska vjerovanja.
Grafikon
2. Prihvatanje
temelja islamske
(%)
Grafikon
2. Prihvatanje
temeljavjere
islamske
vjere (%)
Bogimaipostoji
Bog ima i postoji.
92,6
92,6
OvajsvijetjestvorioBog
Ovaj svijet je stvorio Bog.
90,2
90,2
Dennetidehennempostoje
Dennet i dehennem postoje.
84,7
84,7
Bogpratipostupkesvakogovjeka
Bog prati postupke svakog ovjeka.
83,1
83,1
Duhovnabiapoputmelekapostoje
Duhovna bia poput meleka postoje.
77,2
77,2
Svieljudibitiproivljeniposlijesmrti
Svi e ljudi biti proivljeni poslije smrti.
73,4
73,4
LjudiimajuBogomdatubesmrtnu
Ljudi imaju Bogom duu
datu besmrtnu duu.
37
37
00
50
50
100
100
Zbir odgovora nekad, esto i uvijek na pitanjima

religijske prakse (grafikon 3) pokazuje da velika veina u naem uzorku prakticira islamske obrede individualnog namaza u kui (83.6%), zajednikog namaza
8.4.2016 12:58:19
48
u damiji (88.4%) i posta (89.3%), s tim da je meu

njima s izuzetkom posta najvie prigodnih i povremenih praktikanata, tj. onih koji ove obrede obavljaju nekad odnosno esto. Redovnih praktikanata je
najvie meu postaima (39.3%), dok svaki esti ispitanik (16.5%) redovno klanja kod kue, a neto manje
od jedne desetine (7.8%) ide u damiju. Oko jedne desetine naih ispitanika uope ne prakticira islamske
vjerske obrede, odnosno ne klanja (14.2%), ne ide u
damiju (10.3%) i ne posti (9.4%), to priblino odgovara ukupnom procentu u naem uzorku (10.4%) koji
se izjasnio nereligioznim (5.6%), uvjerenim ateistima
(0.9%) ili nije odgovorio (3.9%) na pitanje religijske
identifikacije, to upuuje na sklonost ponaajno zasnovane religijske samoprocjene meu mladima, odnosno mogunost da mladi svoju religioznost uglavnom procjenjuju na osnovu prakticiranja religijskih
obreda a ne vjerovanja. Osim toga, oigledna je diskrepancija izmeu procenta religioznih (77%) i onih
koji redovno prakticiraju vjerske obrede, ali ovaj put
na nain da je redovnih praktikanata u sve tri obredne
obaveze znaajno manje.
Tvrdnje u ispitivanim aspektima religioznosti smo
organizirali u kompozitne skale religijskog vjerovanja
(= .68) i religijske prakse (= .83) pri emu njihovi
alpha koeficijenti unutarnje konzistencije posjeduju
zadovoljavajuu vrijednost.
S ciljem provjere homogenosti rezultata dobijenih
na ovim religijskim varijablama, provedeni su t-testovi i analize varijansi, koji potvruju da je vjerovanje u
osnovne temelje islamske vjere znaajno izraenije kod
enskih ispitanika (t= -5.04, p=.000), djece iz religijski
8.4.2016 12:58:19
49
Rezultati i analiza
Grafikon 3. Prakticiranje religijskih obreda (%)
Grafikon 3. Prakticiranje religijskih obreda (%)
39,3
39,3
23,5
23,5
26,5
26,5
Postim Klanjam
propisani
kodpost
kue
9,4
9,4
7,8
7,8
Uvijek
Uvijek
27,7
27,7
Idemu udamiju
damiju
Idem
esto
esto
52,9
52,9
Nekad
Nekad
10,3
10,3
Nikad
Nikad
16,5
16,5
27,3
27,3
Postim propisani
post
Klanjam
kod kue
39,8
39,8
14,2
14,2
00
10
10
20
20
30
30
40
40
50
50
60
60
homogenih brakova (t=3.50, p=.000), ispitanika iz zenike, sarajevske i bihake regije (F=12.55, p=.000), te
seoskih i manjih gradskih naselja (F=8.38, p=.000),
djece oeva s manjim stepenom obrazovanja (F=3.86)
i ispitanika koji sebe smatraju religioznim pojedincima (F=77.03, p=.000), to je prilino postojan obrazac
utjecaja socio-demografskog profila na izraenost religijskog vjerovanja. Pritom, primjetan je znaajniji utjecaj socijalizacijskih faktora u odnosu na ambijentalne
okolnosti odrastanja.
Identian obrazac uvjetovanosti nalazimo i u pogledu religijske prakse, s tim da enski ispitanici znaajno vie poste (t=2.83, p=.005) i obavljaju namaz u
kui (t=2.74, p=.006) ali oekivano manje posjeuju
damiju (t=-3.66, p=.000), te je prakticiranje vjerskih
dunosti znaajno izraenije kod ispitanika iz domainstava s niim mjesenim primanjima (F=9.38,
p=.000). Ranije smo ustvrdili da 77% naih ispitanika
3
sebe smatraju religioznim pojedincima, 7% nereligioznim, dok njih 12.7% je neodluno u pogledu procjene
8.4.2016 12:58:19
50
vlastite religioznosti (vidi tabelu 1). Iako s religijskom

identifikacijom linearno raste i stepen vjerovanja i
prakse, indikativno je, meutim, da ukrtanje rezultata na religijskom vjerovanju i praksi s religijskom
identifikacijom (tabele 4 i 5 kao ilustracija) pokazuje da meu spomenutih 77% religioznih ima pojedinaca koji ne vjeruju u temelje islamske vjere i nikad
ne prakticiraju obrede, isto kao to meu utvrenih
12.7% nereligioznih ima onih koji vjeruju te prigodno
i povremeno prakticiraju kolektivni i individualni namaz odnosno post.
Tabela 4. Religijska samoidentifikacija
i slaganje s temeljnim islamskim vjerovanjima (%)
Vjerovanja
Ukupno
Religiozan Neodluan Nereligiozan
83.2
60.4
48.7
77.9
7.7
29.2
36.5
12.5
9.1
10.4
15.9
9.6
Duhovna bia
poput meleka
postoje.
S
NE
NS
Dennet i
dehennem
postoje.
S
NE
NS
91.3
4.3
4.4
71.5
20.1
8.4
52.7
36.5
10.9
86.1
8.5
5.4
Bog ima i
postoji.
S
NE
NS
95.9
1.7
2.4
86.8
9.7
3.5
71.2
23.3
5.4
93.1
4.2
2.7
S=slaem se, NE=nesiguran, NS=ne slaem se
Do slinih saznanja dovodila su i ranija istraivanja religioznosti (Jerolimov, 2002) koja ovakve tendencije objanjavaju disolucijom dogmatskog sistema i
8.4.2016 12:58:19
51
Rezultati i analiza
Tabela 5. Religijska samoidentifikacija

i prakticiranje islamskih obreda (%)
Obredi
Klanjam
kod kue.
NE
NI
Postim
propisani
post.
NE
NI
Ukupno
19.1
5.7
2.7
16.3
33.1
7.1
4.1
27.8
39.0
54.3
32.4
40.5
7.6
29.3
59.5
13.9
46.1
24.1
24.2
4.8
18.9
27.3
32.9
18.2
5.4
9.5
39.2
45.9
39.8
23.5
26.3
9.3
U=uvijek, =esto, NE=nekada, NI=nikada
privatizacijom religije kad se radi o selektivnom vjerovanju i obredoslovlju religioznih, odnosno potrebom
za viom silom i prakticiranjem vjere kao obiljeja
obiteljske i ire kulturne tradicije u sluaju vjerovanja
i prakticiranja obreda kod nereligioznih pojedinaca.
Meu istraivaima je takoer prisutna nedoumica o
tome koliko mladi uope poznaju uenje svoje vjere, a
spram koje se deklariraju kao (ne)religiozni pojedinci
(Marinovi-Bobinac, 2000, prema Jerolimov, 2002).
Modaliteti religijskog prisustva u dravi, drutvu i
ivotu pojedinca predmet su razliitih analiza, a veoma esto i unih rasprava. Kad se radi o odnosu naih
ispitanika spram prisustva vjere u privatnom i drutvenom ivotu (grafikon 4), velika veina meu njima
prihvata znaajnu ulogu vjere kao utjehe u privatnom
ivotu (78.8%), ali manje od pola njih podrava mogunost da medicinski radnik iz vjerskih razloga odbije
8.4.2016 12:58:19
52
asistirati u izvrenju zakonom dozvoljenog abortusa

(44.1%), tvrdnju da je boljitak za bosanskohercegovaku administraciju u angamanu politiara vrsto
uvjerenih vjernika (39.6%) i da pojedinci koji ne vjeruju u Boga nisu prikladni za javnu slubu (42.5%).
Mladi u naem istraivanju najmanje podravaju direktno mijeanje vjerskih velikodostojnika u politiku
(15.0%) i izborni proces (10.2%). Iz ovih rezultata razumljivo je da nai mladi na drutvenu ulogu religije
i referentne religijske zajednice ne gledaju jednostrano nego ovisno o kojem se segmentu ivota radi, pri
emu znaajno otvorenije govore o prisustvu religije i
njenoj kompenzacijskoj funkciji u njihovim privatnim
ivotima, s izraenom zadrkom u pogledu mijeanja
religije u javni sektor, pogotovo na nain eksplicitne
religizacije politike putem direktnog mijeanja vjerskih velikodostojnika u politika deavanja.
Grafikon
4. Drutveno
prisustvo religije
(%)
Grafikon
4. Drutveno
prisustvo
religije (%)
vjeri nalazim
utjehuiiohrabrenje
ohrabrenje.
U vjeriUnalazim
utjehu
7,6
7,6
78,8
78,8
22,5
22,5
Iz religijskih
se odbiti u
Iz religijskih razloga
smije serazloga
odbitismije
asistiranje
asistiranje
u izvrenju abortusa.
izvrenju
abortusa
44,1
44,1
18,8
18,8
Pojedinci
s vrstim
vjerskimuvjerenjima
uvjerenjima
Pojedinci
s vrstim
vjerskim
trebaju obavljati
javnejavne
poslove
trebaju obavljati
poslove.
42,5
42,5
24,7
24,7
Politiari
koji nesu
vjeruju
u Boga
Politiari koji ne vjeruju
u Boga
neprikladni
neprikladni
su za javne slube.
za javne
slube
39,6
39,6
53,8
53,8
voena
bi trebale
Vjerske voe bi trebaleVjerske
utjecati
odluke
vlasti
utjecati na odluke vlasti.
15
15
Vjerske voe
bi trebale
na toe
Vjerske voe bi trebale
utjecati
nautjecati
to kako
kakona
e ljudi
glasati na izborima.
ljudi glasati
izborima
10,2
10,2
69,4
69,4
Neslaese
Ne slae se
Slaese
Slae
se
8.4.2016 12:58:19
53
Rezultati i analiza
Faktorska analiza stavova naih ispitanika glede drutvene uloge religije dala je dva latentna faktora prvog reda, koji objanjavaju 68.38% varijanse
ukupnih rezultata (tabela 6), a koja smo, sukladnonjihovim pripadajuim varijablama, nazvali dimenzijama drutvene uloge vjere odnosno politike uloge
vjerskih velikodostojnika. Ovi rezultati potvruju da
nai ispitanici prave jasnu distinkciju izmeu prisustva religije u javnoj sferi na nain implicitne religioznosti vjernika, s jedne strane, i uplitanja vjerskih
velikodostojnika u politika deavanja, s druge, pri
emu prvu mogunost znaajno odobravaju, a drugu dvotreinskom odnosno natpolovinom veinom
odbacuju.
Tabela 6. Faktorska analiza drutvene uloge religije
Faktori
1
Za BiH bi bilo bolje da pojedinci s vrstim
vjerskim uvjerenjima obavljaju javne poslove.
.814
Politiari koji ne vjeruju u Boga

neprikladni su za javne slube.
.761
Medicinska sestra smije iz religijskih razloga odbiti

asistiranje u izvrenju zakonski doputenog pobaaja.
.602
U vjeri nalazim utjehu i ohrabrenje.
.585
Vjerske voe bi trebale utjecati na to

kako e ljudi glasati na izborima.
.851
Vjerske voe bi trebale utjecati na odluke vlasti.
.876
Zajedniki korijen
2.05
1.45
% varijanse
34.16
24.22
8.4.2016 12:58:19
54
Naknadne statistike analize dobijenih rezultata

na ekstrahiranim faktorima pokazuju da u odnosu
na druge regije znaajnije manji drutveni angaman
religije prieljkuju ispitanici iz tuzlanskog podruja (F=3.76, p=.005), manjih i veih gradskih naselja
(F=4.54, p=.004), djeca roditelja koji imaju vii stepen strune spreme (F=3.71, p=.010) te pojedinci
koji se izjanjavaju kao nereligiozne osobe (F=35.07,
p=.000).
U pogledu mjesta vjerskih velikodostojnika u
politici nai su ispitanici znaajno homogeniji pa
uplitanje vjerskih velikodostojnika u politiku gotovo
jednako osuuju svi bez obzira na njihov sociodemografski profil, s tim da su prema toj mogunosti
znaajno vie kritini stariji (t=2.88, p=.004) te ispitanici iz sarajevske, zenike i mostarske regije (F=4.64,
p=.001).
Na skali od 1 (potpuno neprihvatljivo) do 5 (potpuno prihvatljivo) ispitanici u naem istraivanju su se
izjanjavali o prihvatljivosti razliitih oblika (ne)moralnog ponaanja.
Velika veina mladih u naem uzorku (grafikon
5) neprihvatljivim smatraju prostituciju (82.2%), stupanje u intimni odnos s sobom koja je ve u braku
(73.3%), abortus (72.6%), homoseksualnu orijentaciju
(70.9%), raanje djece izvan braka (69.6%), smjetanje roditelja u staraki dom (68.7%), a za dvije treine
njih neprihvatljivo je ivjeti u izvanbranoj zajednici
(60.3%). Neto manje od polovine mladih u uzorku to
misli za predbrane seksualne odnose (43.2%), a njih
29.6% za razvod braka.
8.4.2016 12:58:19
55
Rezultati i analiza
Grafikon 5. Prihvatljivost razliitih oblika

(ne)moralnog ponaanja (%)
Grafikon 5. Prihvatljivost razliitih oblika (ne)moralnog ponaanja (%)
Prostitucija
Prostitucija
82,2
82,2
9,8
9,8
Ljubavni odnos sa osobom

Ljubavni odnos s osobom koja je ve
koja jeuvebraku
u braku
73,3
73,3
16,3
16,3
Abortus
Abortus
72,6
72,6
12,7
12,7
Homoseksualna
orijentacija
Homoseksualna
orijentacija
70,9
70,9
15,4
15,4
Raanjeizvan
djece izvan
braka
Raanje djece
braka
69,6
69,6
16
16
Smjetaj u
roditelja
u staraki
dom
Smjetaj roditelja
staraki
dom
68,7
68,7
14
14
ivot u izvanbranoj
zajednici
ivot u izvanbranoj
zajednici
60,3
60,3
21,3
21,3
43,2
43,2
41,9
41,9
Seksualni odnosi
braka
Seksualni odnosi
prijeprije
braka
29,6
29,6
Razvod
Razvod
00
20
20
Neprihvatljivo
Neprihvatljivo
40
40
49,2
49,2
60
60
80
80
100
100
Prihvatljivo
Prihvatljivo
Statistiki postupak faktorske analize razliitih

oblika (ne)moralnog ponaanja (tabela 7) dao je dva
latentna faktora koji zajedno objanjavaju 57.72% varijanse, a koja smo, sukladno njihovim faktorskim zasienjima, nazvali brano-porodinom moralnom orijentacijom odnosno seksualnom moralnom orijentacijom. Provedeni t-testovi i analize varijanse potvruju
identian obrazac uvjetovanosti obje latentne dimenzije s obzirom na religijsku pripadnost roditelja naih
ispitanika (t=2.65, p=.000; t=4.06, p=.000), njihovo
religijsko samoodreenje (F=17.00, p=.000; F=43.44,
p=.000), stepen obrazovanja njihovih oeva (F=12.49,
p=.000; F=16.32; p=.000) i visinu primanja njihovog
domainstva (F=7.55, p=.000; F=15.73, p=.000), odno-
8.4.2016 12:58:19
56
sno, spram ponuenih ponaajnih obrazaca posebno

su kritini pojedinci koji sebe smatraju religioznim
osobama, djeca manje obrazovanih oeva ija oba roditelji su muslimani te ispitanici iz slabije situiranih
porodica. Za enske (t=10.09, p=.000) i starije ispitanike (t=3.00, p=.003), nadalje, posebno su neprihvatljiva ispitivana ponaanja u pogledu seksualnosti, dok
ispitanici iz tuzlanske regije (F=4.76, p=.001; F=4.85,
p=.001) i veih gradskih naselja (F=12.87, p=.000;
F=13.41, p=.000) sa znaajno manje izraenim neodobravanjem gledaju na ovdje istraivana ponaanja u
pogledu seksualnosti te branih i porodinih odnosa.
Tabela 7. Faktorska analiza prihvatljivosti
razliitih oblika ponaanja
Faktori
1
Ljubavni odnos s osobom koja je ve u braku
.865
Prostitucija
.783
Seksualni odnosi prije braka
.630
ivot u izvanbranoj zajednici
.733
Razvod
.697
Raanje djece izvan braka
.674
Homoseksualna orijentacija
.673
Smjetaj roditelja u staraki dom
.654
Pobaaj
.644
Zajedniki korijen
4.02
1.17
% varijanse
44.67
13.05
8.4.2016 12:58:19
57
Rezultati i analiza
Uoeni obrazac utjecaja socio-demografskih obiljeja na rasprostranjenost ispitivanih moralnih vrijednosti je uglavnom oekivan i upuuje na znaajnu
diferenciranost naih ispitanika u tom pogledu i to
prema onim socio-kulturalnim karakteristikama za
koje se tradicionalno vezuje drutveno raslojavanje u
kontekstu odnosa spram konzervativnih odnosno liberalnih vrijednosnih stavova.
Odnos religioznih pojedinaca u tom pogledu identian je onom spram vjerovanja i religijske prakse: iako
Tabela 8. Religijska samoidentifikacija i
prihvatljivost (ne)moralnih ponaajnih obrazaca (%)
Ponueno (ne)moralno
Ukupno
ponaanje
P
18.2
24.2
47.3
20.9
NS
17.4
24.1
16.2
18.2
NP
64.3
51.7
46.5
60.8
13.7
18.7
33.8
15.6
NS
12.4
26.7
12.2
14.3
NP
73.9
54.8
54.1
70.0
Ljubavni
odnos s
osobom koja
je ve u braku
14.5
17.3
29.7
15.9
NS
8.9
17.9
12.2
10.3
NP
76.6
64.8
58.1
73.8
Seksualni
odnosi prije
braka
36.7
54.8
79.7
42.0
NS
14.5
18.5
6.8
14.5
NP
48.8
26.8
13.5
43.5
ivot u
izvanbranoj
zajednici
Raanje djece
izvan braka
P=prihvatljivo, NS=nisam siguran, NP=neprihvatljivo
8.4.2016 12:58:19
58
s religijskom identifikacijom linearno raste i stepen

odbijanja ponuenih ponaanja, ukrtanje varijabli ekstrahiranih faktora s religijskom identifikacijom (tabela 8 kao ilustracija) pokazuje da je meu religioznima
znaajan procent onih koji prihvataju ponuene ponaajne obrasce, jednako kao to je meu nereligioznima
znaajan broj onih koji ih smatraju neprihvatljivim.
Ova saznanja upuuju na zakljuak da usljed
utjecaja sekularnih ideja i postojee drutvene prakse
deklarirani vjernici znaajno u svojim stavovima odstupaju od islamske koncepcije seksualnog, branog i
porodinog morala, ali i da nereligiozni pojedinci razmatrane ponaajne obrasce odbacuju ne iz vjerskog
uvjerenja koliko u ime, vjerovatno, patrijarhalnih vrijednosti koje su jo prisutne u bh. drutvu.
Brak i porodica
Tradicionalno shvatanje braka i porodice kao osnovne
elije drutva danas je suoeno s izazovima (post)moderne dinamike i kulture ivljenja do te mjere da se sve
ee govori o krizi porodice (Arai i Nikodem, 2000)
ali i braka kao intimnog i ekonomskog zajednitva
mukarca i ene, to direktno ugroava njihovu reproduktivnu, socijalizacijsku, ekonomsku, politiku i druge funkcije u drutvu. Propitivanje njihove patrijarhalne koncepcije karakteristine za Bosnu i Hercegovinu
nije zaobilo ni mlade u ovoj zemlji, ije smo brane
i porodine vrijednosne stavove ispitivali pomou pitanja o njihovom odnosu naspram braka, percepcji
budueg branog statusa, predstavama o najboljim godinama za ulazak u brak mukarca i ene te eljenom
8.4.2016 12:58:19
Rezultati i analiza
59
broju djece u sluaju braka. Takoer nas je zanimalo

njihovo miljenje o preduvjetima uspjenog braka.
U dijelu o hijerarhiji vrijednosti kod mladih u naem uzorku (vidi str. 21-22 ove studije) vidjeli smo da je
za 98.6% naih ispitanika porodica vaan ivotni cilj i
da je takva visoko pozicionirana u njihovom vrijednosnom sistemu s obzirom na to da toliku vanost jedino
jo pridaju zdravlju. U skladu s tim (vidi prilog), velika
veina naih ispitanika slae se s tvrdnjama da brak jo
nije zastarjela institucija (79.8%) i da djeca trebaju oba
roditelja da bi sretno odrastali (84%). Sukladno tome,
86% mladih u naem istraivanju svoju budunost zamiljaju u braku i s vlastitom porodicom, to sve skupa potvruje da naa omladina i dalje visoko vrednuje
ove temeljne drutvene institucije, kako su to pokazala
i neka ranija istraivanja na vie ogranienim lokalitetima (iga, 2015). Meutim, znaajno se razilaze u
pogledu najboljih godina za ulazak u brak mukarca
odnosno ene i koliko djece planirati. Najvei dio naih ispitanika (vidi prilog), njih dvije treine vjeruje
da je najbolje vrijeme za ulazak u brak za mukarca
izmeu 26. i 29. godine (58.8%), odnosno izmeu 21.
i 25. godine za enu (56%). I dok tek svaki deseti ispitanik (10.9%) smatra da mukarac treba brak sklopiti
poslije 29. godine, svaki trei (37.9%) vjeruje da to ena
treba uraditi poslije 25. godine, iz ega se moe ipak
razumjeti da je meu mladima poeljno da ene ranije ulaze u brak u odnosu na mukarce. Neto vie od
polovine u naem uzorku (55.2%), nadalje, eli imati
dvoje djece, gotovo svaki deseti (8.9%) ispitanik samo
jedno, a svaki etvrti (27.1%) troje odnosno etvero,
tako da u prosjeku mladi u naem uzorku ele imati
2.25 djece. S obzirom na spomenute stavove mladih,
8.4.2016 12:58:19
60
oekivati je da e se u budunosti mladi sve kasnije odluivati za zasnivanje brane zajednice meu kojima e
uglavnom dominarati one sa dvoje djece, odnosno etverolane porodice, to su tendencije dekonstrukcije patrijarhalnog tipa porodice i porodinih promjena
tipinih za savremena drutva (iga, 2015), a koje se
obino povezuju sa eljama mladih narataja za viim
stepenom obrazovanja i uspjenijom karijerom (Iliin
i sar., 2013).
Rezultati naknadnih statistikih provjera s obzirom na socio-demografski profil naih ispitanika
pokazuju da su mladi u naem uzorku prilino jedinstveni glede svog budueg branog statusa, s obzirom
na to da se u tom pogledu razlikuju samo prema uzrastu (2=13.21, p=.004) i religijskoj samodentifikaciji
(2=45.57, p=.000) tako da studenti i oni meu njima
koji se smatraju religioznima u veoj mjeri svoju budunost vide u branoj zajednici u poreenju s uenicima, odnosno nereligioznim i neodlunim u pogledu
religijske samoprocjene. Vie diferenciranosti nalazimo u prihvatanju tvrdnje da brak nije zastarjela institucija, koju znaajno manje podravaju muki ispitanici (z= -2.56, p=.010), oni meu njima koji dolaze iz
tuzlanske regije (2=13.85, p=.008) i manje religiozni
(2=12.07, p=.002). Stav da dijete treba i oca i majku
da bi sretno odrastalo znaajno vie podrke nalazi
meu mlaim ispitanicima (z= -3.17, p=.002), onima
koji dolaze iz manjih sredina (2=17.15, p=.001) i djeci
oeva s relativno niskim odnosno izuzetno visokim
stepenom obrazovanja (2=11.47, p=.009).
Glede najprikladnijih godina za ulazak u brak jednog mukarca odnosno ene, nai ispitanici se konzi-
8.4.2016 12:58:19
Rezultati i analiza
61
stentno razlikuju s obzirom na uzrast (z= 5.95, p=.000

za mukarca, z=3.91, p=.000 za enu), mjesto odrastanja (2=23.01, p=.000 za mukarca, 2=22.92, p=.22.92
za enu), stepen obrazovanja oca (2=15.68, p=.001
za mukarca, 2=22.46, p=.000 za enu), mjesena
primanja domainstva (2=22.52, p=.000 za mukarca, 2=21.68, p=.000 za enu) i religijsku identifikaciju (2=12.07, p=.002 za mukarca; 2=8.79, p=.010 za
enu). Da u znaajno kasnijim godinama i mukarac i
ena trebaju zasnivati branu zajednicu smatraju studenti, pojedinci iz veih mjesta, djeca vie obrazovanih
roditelja, pojedinci iz prosjeno situiranih porodica te
mladi u naem uzorku koji se smatraju nereligioznim,
to je obrazac utjecaja socio-demografskih obiljeja
uoen i u drugim istraivanjima (Iliin i sar., 2013).
Mladi u naem uzorku u pogledu broja eljene
djeca razlikuju se samo prema regionalnoj pripadnosti (2=15.94, p=.003) i religijskoj samoidentifikaciji
(2=17.08, p=.000), na nain da religiozni meu njima
ele imati znaajno vei broj djece, kao i ispitanici iz
zenike i mostarske regije, to ukazuje na homogenost
stava u pogledu ranije spomenutog podatka da nai ispitanici u prosjeku ele 2.25 djece.
S obzirom na to da velika veina u naem uzorku
svoju budunost vidi u nekoj vrsti brane zajednice,
zanimljivo je vidjeti kako e se za taj ivotni korak pripremiti, odnosno ta smatraju vanim za uspjeh braka
i porodice. U grafikonu 6. prikazana je hijerarhija preduvjeta uspjenog braka prema miljenju nae omladine, pri ijoj smo konstrukciji, tragom preporuke
Radina (2002), koristili samo najpozitivnije odgovore
(veoma vano).
8.4.2016 12:58:19
62
Na vrhu ljestvice najvanijih uvjeta uspjene brane zajednice kod njih nalaze se meusobna vjernost
suprunika (84.9%), djeca (66.5%) i spremnost na razgovor o nastalim problemima (64.4%) zbog ega je
mogue oekivati da ove vrijednosti ipak dominiraju
njihovim vrijednosnim sistemom u pogledu uspjenosti braka. Slaganje u politikim stavovima (7.4%) i istovjetnost socijalnog porijekla (9%) najmanje su birane
kategorije i najmanje vani preduvjeti za harmonian
brak, prema miljenju naih mladih. Nai ispitanici u
prosjeku, izuzev istog socijalnog porijekla (M=2.82) i
slaganja u politikim stavovima (M=2.04), sve ponuene stavke smatraju vanim za uspjeh braka, iz ega
je razumljivo da imaju prilino realna saznanja o tome
koje su to vane odrednice braka i brane vrijednosti
s obzirom na to da njihovi vrijednosni stavovi u tom
pogledu znaajno koincidiraju s nalazima recentnih
istraivanja o najeim uzrocima razvoda (otari,
uti i Vrdoljak, 2015).
Istovremeno zabrinjava injenica da mladi u naem
uzorku relativno manji znaaj pridaju branim okolnostima, koje istraivai smatraju ozbiljnim izvorom
frustracija i nesporazuma izmeu suprunika. Takav
obrazac odgovora upuuje na prisustvo nerealnih oekivanja spram braka kod naih ispitanika i njihovu nedovoljnu pripremljenost za brak. Prosjena vrijednost
(M=3.81) za stavku isto vjersko uvjerenje, naprimjer,
pozicionira je tek na deveto mjesto po vanosti za nau
omladinu iako neke statistike tvrde da do razvoda
mjeovitih brakova u sluaju Bonjaka dolazi gotovo dvostruko ee nego do razvoda etniki odnosno
religijski homogenih branih parova (Begovi, 2008).
8.4.2016 12:58:19
63
Rezultati i analiza
Grafikon 6. Rang-ljestvica najvanijih preduvjeta

uspjenog
brakanajvanijih
stepenpreduvjeta
veomauspjenog
vanobraka
(%) stepen veoma vano (%)
Grafikon
6. Rang-ljestvica
Vjernost
Vjernost
84,9
84,9
Djeca
Djeca
66,5
66,5
Spremnostnaraspravljanjeoproblemimakoji
Spremnost na raspravljanje o problemima
sepojaveizmeusuprunika
koji se pojave izmeu suprunika
64,4
64,4
Dobar seksualni odnos

Dobarseksualniodnos
56,1
56,1
Imativrijemezavlastiteprijateljeiline
Imati vrijeme za vlastite prijatelje
aktivnostii line aktivnosti
42,1
42,1
Dijeliti isto vjersko uvjerenje

Dijelitiistovjerskouvjerenje
40,7
40,7
Uzajamno obavljanje poslova u domainstvu

Uzajamnoobavljanjeposlovaudomainstvu
29
29
Dobri stambeni uvjeti

Dobristambeniuvjeti
27,9
27,9
Dovoljnanovanaprimanja/prihodi
Dovoljna novana primanja/prihodi
26,4
26,4
ivot odvojen od roditelja

ivotodvojenodroditelja
22,7
22,7
Biti istog socijalnog porijekla

Bitiistogsocijalnogporijekla
Slaganje u politici
Slaganjeupolitici
7,4
7,4
0
20
40
40
60
80
100
100
Slino zapaanje prisutno je i kod kategorije djeca

s obzirom na to da ih nai ispitanici doivljavaju kao
faktor stabilnosti braka, iako strunjaci upozoravaju
da dolazak prinove u porodicu zahtijeva znaajno prilagoavanje roditelja, zbog ega se esto povezuje sa
smanjenim branim zadovoljstvom i turbulencijama
(Baloban i rpi, 2005).
Faktorska analiza percipiranih uvjeta uspjenog
braka (tabela 9) dala je tri zasebna faktora prvog reda
koji objanjavaju 44.28% ukupne varijanse rezultata, a
koja smo sukladno strukturi njihovih zasienja nazvali
dimenzijama samodovoljnosti, orijentacije na zajednitvo i sociokulturalne homogenosti. S obzirom na ranije
utvrenu hijerarhiju vrijednosti vanih za uspjean
brak, ini se da u vrhu prioriteta nae omladine kad se
8.4.2016 12:58:19
64
radi o uspjehu brane zajednice dominiraju vrijednosti emocionalnog zajednitva, a da je donji dio ljestvice pripao vrijednostima okupljenim oko dimenzija
samodovoljnosti i socio-kulturne homogenosti. Takav
obrazac odgovora jo jednom ukazuje na tendenciju
svojevrsnog romantiarskog razumijevanja braka kod
nae omladine, to je oekivano s obzirom na njihovu
starosnu dob.
Rezultati provedenih t-testova i ANOVA-e pokazuju da izraenost dimenzije orijentacije na zajednitvo znaajno ovisi o spolu naih ispitanika (t=-7.19,
p=.000), njihovoj regionalnoj pripadnosti (F=4.35,
p=.002) i religijskoj samoidentifikaciji (F=8.37,
p=.000). U tom smislu su vjernost, podjela poslova u
domainstvu, djeca i razgovor o eventualnim branim
nesuglasicama posebno vane za enske ispitanike,
pojedince meu njima iz sarajevske i tuzlanske regije,
te za religiozne pojedince. Vanost samodovoljnosti i
njoj pripadajuih varijabli znaajno je diferencirana s
obzirom na geografska podruja mladih u istraivanju
(F=3.38, p=.009), veliinu naselja u kojem su odrasli
(F=12.33, p=.000) i stepen obrazovanja oca (F=4.59,
p=.003). Dovoljna novana primanja, kvalitet stambenih uvjeta, ivot odvojen od roditelja i vrijeme za sebe
iznimno vanim smatraju ispitanici iz tuzlanske i sarajevske regije, pojedinci iz gradskih sredina bez obzira na njihovu veliinu, te djeca roditelja sa srednjim
ili viim stepenom obrazovanja. Konano, vanost karakteristika vezanih za socio-kulturalnu homogenost
ovisi o istovjetnosti vjeroispovijesti roditelja (t=3.05,
p=.002) naih ispitanika i njihovoj samoprocjeni religioznosti (F=34.58, p=.000). Slaganje u socijalnom porijeklu, vjerskom uvjerenju i politici posebno vanim
8.4.2016 12:58:20
65
Rezultati i analiza
Tabela 9. Faktorska analiza uvjeta uspjenog braka

Faktori
1
Dovoljna novana primanja/prihodi
.689
Dobri stambeni uvjeti
.643
ivot odvojen od roditelja
.549
Dobar seksualni odnos
.540
Imati vrijeme za vlastite prijatelje,

line aktivnosti i hobije
.396
Spremnost na raspravljanje o problemima

koji se pojave izmeu mua i ene
.755
Vjernost
.626
Djeca
.620
Uzajamno obavljanje poslova u domainstvu
.424
Biti istog socijalnog porijekla
.771
Dijeliti isto vjersko uvjerenje
.687
Slaganje u politici
.565
Zajedniki korijen
2.41
1.65
1.25
% varijanse
20.10
13.74
10.44
za uspjeh braka smatraju djeca ija su oba roditelja

muslimani i pojedinci koji sebe smatraju religioznim.
Sveukupno, mladi u naem uzorku relativno su
umjereno diferencirani u pogledu izraenosti ovdje
ekstrahiranih branih orijentacija. Uoeni obrazac
utjecaja socio-demografskih obiljeja na percepciju
vanosti ponuenih stavki za uspjeh braka je uglavnom oekivan i razumljiv, ali i iznimno vaan jer predstavlja svojevrsni kriterij u skladu s kojim je mogue
8.4.2016 12:58:20
66
procjenjivati u kojoj mjeri mladi suprunici odreenog

socio-demografskog profila dijele zajednika oekivanja u pogledu branih i porodinih odnosa, to je, po
mnogima, kamen temeljac uspjenog braka (otari,
uti i Vrdoljak, 2015).
Slobodno vrijeme i rad

Slobodno vrijeme kao zanimanje kojem se pojedinac
moe posvetiti po vlastitom opredjeljenju izvan profesionalnih, drutvenih, porodinih i drugih obaveza
s ciljem odmora, zabave i kultiviranja vlastite linosti
masovna je pojava i zasebna sfera ivotne svakodnevnice dananje omladine u kojoj se moda najbolje zrcale bezbrojne mogunosti ovjekova napretka
i nazatka, samootuenja i razotuenja u beskonanoj
igri njegovih antropolokih karakteristika (ugi,
2000, prema Iliin, 2002b:271). Odatle je od izuzetne vanosti pratiti i analizirati naine na koji mladi u
Bosni i Hercegovini ispunjavaju svoju dokolicu. Rad,
kako smo vidjeli, visoko je pozicioniran ivotni cilj
u vrijednosnom sistemu mladih u naem uzorku. S
obzirom na visok stepen nezaposlenost mladih u bh.
drutvu, koji prema nekim statistikama dostie gotovo 58% (iga i Osmi, 2015) i potekoa na koje mladi
ovjek nailazi u procesu profesionalnog samoostvarenja, vano je pitanje kako ove objektivne datosti bh.
poslovne stvarnosti utjeu na radne vrijednosti mladih u BiH i njihovu strukturu.
Podatke o nainu provoenja slobodnog vremena i radnim vrijednostima mladih u naem uzorku
prikupili smo pomou pitanja o koliini vremena
8.4.2016 12:58:20
67
Rezultati i analiza
provedenog u razliitim drutveno-kulturnim, rekreativnim i zabavnim aktivnostima, na internetu i TVu, njihovim stavovima prema poslu i percepcijama o
najvanijim faktorima prilikom pronalaenja posla u
Bosni i Hercegovini.
Na pitanje koliko esto provode slobodno vrijeme u navedenim aktivnostima dobili smo odgovore
(grafikon 7) iz koji se razaznaje hijerarahija provoenja
slobodnog vremena, prema kojoj nai ispitanici svoju
dokolicu najee provode u izlascima sa prijateljima
(67.1%) i djevojkama odnosno mladiima (49.3%), onda
u sportskim (40.6%) i vjerskim (40.0%) aktivnostima
te itanju (37.8%), a najmanje posjetama izlobi (5.1%)
i pozorinim predstavama (7.4%). Primjetno je pritom
da veina ispitanika svoju dokolicu povremeno ili ponekad troi na sve navedene aktivnosti s izuzetkom (vidi
Grafikon 7. Koliina vremena provedena
Grafikon 7. Koliina
vremena provedena
u odreenim
u odreenim
aktivnostima
(%)aktivnostima (%)
1,3
1,3
Izlasci
s prijateljima
Izlasci
s prijateljima
67,1
67,1
14,3
14,3
Izlazak sIzlazak
djevojkom/dekom
s djevojkom/djekom
Bavljenje
sportom
Bavljenje
sportom
13
13
Vjerske
aktivnosti
Vjerske
aktivnosti
12,5
12,5
40,6
40,6
40
40
14,3
14,3
itanje
knjiga/novina
itanje
knjiga/novina
37,8
37,8
10
10
Odlazci
na zabave
Odlasci
na zabave
29,5
29,5
12,3
12,3
Uee u Uee
dobrovoljnim
aktivnostima
u dobrovoljnim
aktivnostima
Organizirane
vannastavne
aktivnosti
Organizirane
vannastavne
aktivnosti
24,3
24,3
30,3
30,3
16,3
16,3
Odlazak
u pozorite
Odlazak
u pozorite
46,4
46,4
7,4
7,4
Odlazak
nana
izlobe
Odlazak
izlobe
58,8
58,8
5,1
5,1
00
10
Nikad
Nikad
49,3
49,3
20
30
40
50
60
70
80
esto
esto
8.4.2016 12:58:20
68
prilog), kao to smo vidjeli, druenja s prijateljima i

djevojkama, odnosno odlazaka na izlobe i pozorine
predstave. I dok dvije treine njih slobodno vrijeme
esto koristi za druenje s prijateljima, odnosno svaki
drugi za izlazak s djevojkom, dotle gotovo dvije treine (58.8%), odnosno jedna polovina (46.4%), nikad
ne koristi dokolicu za prisustvo kulturnim manifestacijama i dogaajima kakvi su izlobe ili posjete
pozoritu.
Faktorska analiza odgovora mladih u naem istraivanju u pogledu naina upranjavanja slobodnog
vremena otkrila je dva latentna faktora (tabela 10) koji
objanjavaju 43.28% ukupne varijanse rezultata, a koja
Tabela 10. Faktorska analiza aktivnosti
u slobodnom vremenu
Faktori
1
Odlasci na zabave
.809
Izlazci s prijateljima
.671
Izlazak s djevojkom/dekom
.639
Odlazak u pozorite
.743
Odlazak na izlobe
.717
Organizirane vannastavne aktivnosti
.636
itanje knjiga/novina
.565
Uee u dobrovoljnim aktivnostima
.564
Vjerske aktivnosti
.483
Zajedniki korijen
2.57
1.76
% varijanse
25.72
17.56
8.4.2016 12:58:20
Rezultati i analiza
69
smo, sukladno njihovim zasienjama, nazvali zaokupljenost kulturno-drutvenim aktivnostima i zaokupljenost zabavom. S obzirom na to da nijedan faktor
nije bio dovoljno zasien varijablom bavljenje sportom, ona je izostavljena u naknadnim analizama.
Ako uz nalaze faktorske analize imamo u vidu i
navedene rezultate o zastupljenosti odreenih aktivnosti u slobodnom vremenu naih mladih, primijetit
emo da ispitanici u naem uzorku u vremenu dokolice najvie upranjavaju aktivnosti koje su u funkciji
zabave i razonode. Na drugoj strani nalaze se uglavnom recepcijske aktivnosti koji drugi organiziraju za
mlade a koje konstituiraju tzv. elitni kulturni obrazac
(Iliin, 2002b) koji pretpostavlja intelektualni angaman korisnika, zbog ega se, uz izuzetak vjerskih
aktivnosti i sporta, malo moe govoriti o zastupljenosti razvojne funkcije slobodnog vremena meu naom omladinom. ini se da je dokolica za nau omladinu u znaajnoj mjeri postala prostor za oputanje,
razonodu i rekreaciju karakteristinu za tzv. urbani
kulturni obrazac (Iliin, 2002b) provoenja slobodnog
vremena. To potvruju i rezultati t-testova i analize
varijansi s obzirom na to da pokazuju relativno slabu diferenciranost naih ispitanika u pogledu i jedne
i druge vrijednosne orijentacije. Aktivnosti okupljene
oko urbanog kulturnog obrasca provoenja dokolice,
vjerovatno zbog manje ponude i finansijskih mogunosti, manje su karakteristine za pojedince iz seoskih
sredina (F=10.10, p=.000) i domainstava s niim mjesenim primanjima (F=4.35, p=.002), dok su u svoje
slobodno vrijeme drutveno-kulturnim aktivnostima
znaajno vie zaokupljeni enski ispitanici (t=4.80,
8.4.2016 12:58:20
70
p=.000), mladi iz sarajevske, zenike i tuzlanske regije

(F=6.65, p=.000) i, oekivano, meu njima vie religiozni pojedinci (F=23.94, p=.000). I dok se izraenije prisustvo elitnog kulturnog obrasca meu enskim
ispitanicima moe tumaiti kao dokaz patrijarhalne
matrice socijalizacije, njegova vea izraenost kod
mladih iz odreenih regija nagovjetava mogunost
vie ponude ovih recepcijskih aktivnosti u odreenim
sredinama.
Dobijeni rezultati pokazuju da nai ispitanici, nadalje, u prosjeku dnevno provode 2.78 sati na internetu i kompjuteru, odnosno 1.67 sati gledajui TV,
znaajno manje u poreenju sa saznanjima nekih
slinih istraivanja u zemlji (Turilo, 2015) i regionu
(Iliin i sar., 2013) koja ovu vrijednost zaokruuju ak
na 3.8 sati za internet, odnosno 2.3 sata za TV, to je
vjerovatno pouzdaniji podatak s obzirom na to da su
za razliku od naeg ova istraivanja koristila vei
raspon moguih odgovora (od 1-2 sata do vie od 6
sati) i samim tim mogunost odabira viih vrijednosti
i postizanja viih aritmetikih sredina u tom pogledu. Zbog toga nae rezultate da priblino svaki trei ispitanik u istraivanju na internetu i kompjuteru
provede do dva (28.9%), tri (27.8%) ili etiri sata i vie
(31.5%), odnosno do jednog sata (34.1%) pred TV-om,
treba razumijevati u svjetlu rezultata spomenutih
studija o mladima. Indikativno je da ista istraivanja
takoer pokazuju da mladi svoje slobodno vrijeme
ee ispunjavaju koritenjem ovih informacijsko-komunikacijskih tehnologija negoli drugim zabavnorekreativnim i socijalno-interakcijskim aktivnostima
(Turilo, 2015). Zbog toga se stjee dojam da mlade
ovaj medij odvlai od drugih medija ali i od druenja
8.4.2016 12:58:20
Rezultati i analiza
71
sa stvarnim prijateljima (Iliin i sar., 2013) te drugih

aktivnosti koje bi trebalo da budu u funkciji svestranog razvoja linosti adolescenta. Na kraju, zvui paradoksalno da mladi i kad provode slobodno vrijeme na
internetu, ovaj medij koriste prije svega kao tehnoloku podlogu za koritenje drutvenih mrea (Turilo,
2015:104), odnosno kao prostor za druenje i razonodu. Ova spoznaja potvruje najprije tezu da dananja
omladina stvarno prijateljstvo pokuava nadomjestiti
virtuelnim, a zatim i da su zabava i razonoda kod njih,
uzevi u obzir zastupljenost varijabli koje ine na ekstrahirani faktor zaokupljenost zabavom vjerovatno
preovladavajui modalitet ispunjavanja dokolice. A
da su nai ispitanici prilino homogeni u koritenju
ovih medija potvruje i njihova relativno slaba diferenciranost u tom pogledu s obzirom na socio-demografska obiljeja. Tek djeca oeva sa zavrenom
osnovnom kolom znaajno manje vremena (F=4.78,
p=.003) provode na internetu u odnosu na ispitanike vie obrazovanih roditelja, dok osim uz televizijski
ekran slobodno vrijeme znaajno vie (t=3.62, p=.000)
provode mlai ispitanici i pojedinci u naem uzorku
iz tuzlanske i mostarske regije (F=6.37, p=.000).
Rad kao multidimenzionalna i multifunkcionalna drutvena pojava zadovoljava razliite potrebe mladih u kojoj oni, sukladno tome, mogu vidjeti
priliku za ostvarenje razliitih vrijednosnih ciljeva.
Nae saznanje da mladi visoko vrednuju mogunost
ostvarenja razliitih ciljeva putem rada (vidi prilog),
ukljuujui socijalno-interakcijski (87.6% rad je aktivnost putem koje ovjek upoznaje druge ljude), konformistiki (82% rad je dunost, doprinos drutvu),
samoaktuelizacijski (80.1% rad je aktivnost pomou
8.4.2016 12:58:20
72
koje se ovjek samodokazuje), egzistencijalni (77.8%

rad je nain da se osigura egzistencija), statusni (68.6%
rad je nain da se osigura odreeno mjesto u drutvu),
psihoterapijski (64.8% rad je dobar nain da se pobjegne od raznih ivotnih problema), dokaz je koegzistencije ili paralelne interiorizacije radnih vrijednosti
kod naih ispitanika i multifunkcionalnosti rada. To
potvruje i visok stepen neslaganja (85%) s vrijednosno neutralnim konceptom rada (rad je nuno zlo i u
njemu nema nikakvog zadovoljstva) u skladu s kojim
je on aktivnost liena bilo kakve privlanosti. Pritom
moemo vidjeti (grafikon 8) da prema izraenosti
najpozitivnijeg odgovora (potpuno se slaem) najvei
procent njih (40.5%) istie njegovu socijalno-interakcijsku vrijednost. Ovakav trend mogue je objanjavati u skladu s kompenzancijskim naelom, odnosno
konceptom socijalne iskljuenosti i izoliranosti mladih u BiH (Radin, 2002b) s obzirom na to da virtuelnim druenjem, ini se, ne uspijevaju zadovoljiti potrebu za stvarnim prijateljstvom. Svaki trei ispitanik,
nadalje, najvanijim smatra njegovu konformistiku
(34.4%), samoaktuelizacijsku (32.7%) i materijalnu
(32.4%) funkciju, to sve skupa ukazuje na dominaciju
ekstrinzinih radnih vrijednosti meu naom omladinom. U najmanjoj mjeri nai ispitanici (2.4%) podravaju vrijednosno neutralni koncept rada, prema
kojem radni angaman ne moe biti izvor nikakvog
zadovoljstva.
Prezentirani podaci odatle potvruju izrazito visoka oekivanja i pozitivne aspiracije mladih u naem
uzorku u pogledu radnog angamana, koja interesantno je dijele ispitanici svih socio-demografskih
profila s obzirom na to da naknadni statistiki postupci
8.4.2016 12:58:20
73
Rezultati i analiza
nisu utvrdili njihovu znaajnu diferenciranost u izraenosti etiri najprisutnije vrijednosne orijentacije u
naem uzorku (socijalno-interakcijskoj, konformistikoj, samoaktuaelizacijskoj i materijalnoj) prema ispitivanim sociodemografskim obiljejima.
Grafikon 8. Rang-ljestvica radnih vrijednosti
stepen
potpuno
slaem
(%)potpuno se slaem (%)
Grafikon
8. Rang-ljestvica
radnih se
vrijednosti
stepen
40,5
40,5
Rad
upoznajeljude.
ljude
Radjejeaktivnost
aktivnostputem
putem koje
koje ovjek
ovjek upoznaje
Radjejedunost,
dunost,doprinos
doprinosdrutvu.
drutvu
Rad
34,4
34,4
Rad
samodokazuje
Radjejeaktivnost
aktivnostputem
putemkoje
koje se
se ovjek
ovjek samodokazuje.
32,7
32,7
Rad
seosigura
osiguraegzistencija.
egzistencija
Radjejenain
nain da
da se
32,4
32,4
28,6
8,6
2
Rad
je dobar
odproblema.
problema
Rad
je dobarnain
naindadasesepobjegne
pobjegne od
25,9
25,9
Radjejeizvor
izvorzadovoljstva.
zadovoljstva
Rad
25,3
25,3
Radjejenavika.
navika
Rad
24,2
24,2
Rad
dase
seosigura
osiguramjesto
mjestou udrutvu.
drutvu
Rad jeje nain
nain da
2,4
2,4
Radjejenuno
nunozlo.
zlo
Rad
0
0
10
10
20
20
30
30
40
40
50
50
Odgovor na pitanje jesu li mladi svjesni izazova

i prepreka na koje mogu naii u ostvarivanju svojih
poslovnih oekivanja na bosanskohercegovakom
tritu rada, pokuali smo pronai pomou analize
njihove percepcije najvanijih faktora za dobijanje budueg zaposlenja (grafikon 9). Kao najvaniji faktor
prilikom pronalaenja posla u BiH najvei procent
u uzorku (42.8%) navodi politike veze, gotovo jedna
treina (28.3%) nivo obrazovanja, a onda prema zastupljenosti odgovora slijedi strunost (10.7%), poznantsvo i prijatelji (8.6%) i srea (6.6%).
Mladi u naem uzorku uglavnom se slau u percepciji najvanijeg faktora prilikom pronalaenja posla u BiH s obzirom na to da tek ispitanici iz bihake
8
8.4.2016 12:58:20
74
Grafikon 9. Percepcija najvanijih faktora

za pronalazak posla (%)
Grafikon 9. Percepcija najvanijih faktora za pronalazak posla (%)
42,8
42,8
Politike veze
Politike
veze
Nivoobrazovanja
obrazovanja
Nivo
28,3
28,3
10,7
10,7
Strunost
Strunost
8,6
8,6
Poznanstvo/prijatelji
Poznanstvo/prijatelji
6,6
6,6
Srea
Srea
3,1
3,1
Ostalo
Ostalo
0
10
10
15
15
20
20
25
25
30
35
40
45
regije (2=22.05, p=.000) i djeca vie obrazovanih oeva (2=12.85, p=.005) znaajnije istiu vanost faktora
koji su povezani s vanjskim lokusom kontrole kakvi su
srea, poznanstvo i prijatelji te politike veze. Odatle
postaje jasno da su mladi u naem istraivanju znaajno sloni u pogledu stava da su za ispunjenje njihovih
poslovnih aspiracija i oekivanja najvaniji vanjski
faktori, meu kojima po svojoj vanosti prednjai politika uvezanost. Drugim rijeima, u pogledu ostvarenja prava na zaposlenje za nau omladinu tipian je
vanjski lokus kontrole.
Drutvo i politika
Svaka ozbiljnija analiza vrijednosnog sistema mladih

neminovno iziskuje razmatranje
njihovih drutve9
no-politikih stavova, vrijednosti i ponaanja, s obzirom na to da demokratsko drutvo zahtijeva jedan
stepen politike ukljuenosti svih njenih punoljetnih
8.4.2016 12:58:20
Rezultati i analiza
75
graana i da upravo mladi kao sudionici aktuelnih i

buduih politikih procesa i deavanja nose ogroman
politiki potencijal (Iliin, 2002a). U kontekstu naeg
istraivanja detaljnije razmatranje ove teme dodatno
dobija na znaaju imajui u vidu naprijed prezentirane podatke o niskom vrednovanju drutvenog i politikog angamana, s jedne strane, i izraenosti svijesti
meu mladima u ovoj studiji o uvjetovanosti njihove
poslovne afirmacije socijalnim vezama i politikim
faktorom, s druge strane. Podatke o drutvenim i politikim vrijednostima mladih prikupljali smo pomou pitanja u vezi s percepcijom line i budunosti bh.
drutva, osjeajem nacionalnog ponosa, ueem u
volonterskim aktivnostima, individualnim interesiranjem za politiku, politikom participacijom, izlaskom
na izbore i povjerenjem u drutvene institucije. Tim
redoslijedom prezentirat emo dobijene rezultate.
Kada se radi o procjeni vlastite budunosti (grafikon 10), vie od polovine ispitanika u naem istraivanju (54.2%) smatra da e budunost biti bolja od
sadanjosti, a svaki peti ispitanik (22.1%) da e budunost biti gora od sadanjosti. U pogledu percepcije budunosti bh. drutva dobijeni su dijametralno
suprotni rezultati vie od polovine (54.8%) ispitanika je na strani uvjerenja da e budunost biti gora od
sadanjosti, a tek svaki esti (16.1%) ispitanik vjeruje
da e budunost biti bolja od sadanjosti. Meu naim ispitanicima neto je vie onih (29.2%) koji u buduem stanju bh. drutva ne oekuju znaajnije promjene nego je to sluaj kad se radi o vlastitoj budunosti (23.7%). Iz navedenog jasno se nazire i u mnogim drugim istraivanjima (Iliin i Radin, 2002; Iliin
i sar., 2013) uoena nerealna diskrepancija izmeu
8.4.2016 12:58:20
76
Grafikon 10. Percepcija vlastite
Grafikon
10. Percepcija vlastite
i budunosti
i budunosti
bh. drutva
(%)bh. drutva (%)
54,8
54,8
Budunost bh. drutva
Budunostbh.drutva
29,2
29,2
16,1
16,1
Gora od sadanjosti
Goraodsadanjosti
Istakaoisadanjost
Ista kao i sadanjost
22,1
22,1
Vlastita budunost
Vlastitabudunost
Boljaodsadanjosti
Bolja od sadanjosti
23,7
23,7
54,2
54,2
00
10
10
20
20
30
30
40
40
50
50
60
60
vienja vlastite i kolektivne budunosti kod omladine,

odnosno tendencija da mogunosti uspjeha pojedinca
posmatraju odvojeno od drutveno-ekonomskih kretanja u okruenju, to nedvojbeno ukazuje na njihovo nedovoljno poznavanje kompleksne i neraskidive
dinamike izmeu individue i drutva, ali i na vrsto
uvjerenje da imaju vremena napretek da ostvare svoje
ivotne ciljeve, to je vrsta nada koju ovjek suoen sa
izvjenou biolokog kraja obino gubi tek u periodu
starosti. Naknadne statistike provjere difirenciranosti navedenih rezultata upuuju na izraenu homogenost naih ispitanika s obzirom na to da tek ispitanici
iz sarajevske regije (2=31.36, p=.000), te meu njima
oni iz domainstava s veim mjesenim primanjima
(2=16.13, p=.003) pokazuju znaajno vei stepen optimizma u pogledu vlastite budunosti, dok su muki
ispitanici znaajno vei optimisti (z=2.66, p=.008) kad
se radi o budunosti bh. drutva.
10
8.4.2016 12:58:20
77
Rezultati i analiza
Koliko je rezistentna ali u odnosu na drutvenopolitiki ambijent i ambivalentna naprijed istaknuta

nada mladih u naem istraivanju u bolje sutra i njihov ponos, ukazuje i saznanje da iako velik dio njih
ne vjeruje u svjetliju budunost bh. drutva, ipak dvije
treine ih (65%) se potpuno ili uglavnom slae s tvrdnjom da su ponosni to su graani Bosne i Hercegovine (grafikon 11), dok je svaki esti ispitanik (15.8%)
negativno odgovorio na to pitanje, a jedna petina
njih (19.2%) je bez stava. Nacionalni ponos znaajno je izraeniji kod kod mukih ispitanika (z=-3.46,
p=.001), pojedinaca iz mostarske regije (2=28.58,
p=.000) i onih meu njima koji se deklariraju kao religiozne osobe (2=10.41, p=.005) u naem istraivanju.
Grafikon 11. Ponosan sam to sam graanin
Grafikon
11. Ponosan
sam to sam
graanin Bosne i Hercegovine (%)
Bosne
i Hercegovine
(%)
11
11
4,8
4,8
Uope se ne slaem
Uopeseneslaem
Uglavnomseneslaem
Uglavnom se ne slaem
19,2
19,2
Nisam siguran/na
Nisamsiguran/na
Uglavnom se slaem
Uglavnomseslaem
20,6
20,6
Potpuno se slaem
Potpunoseslaem
44,4
44,4
00
10
10
20
20
30
30
40
40
50
50
Odgovor na pitanje jesu li u posljednjih 12 mjeseci dobrovoljno i bez naknade uestvovali u navedenim
volonterskim aktivnostima indikator je spremno-
8.4.2016 12:58:20
78
sti mladih da se putem civilnog angamana aktivno

ukljue u razvoj socijalnog povjerenja, faktora koji se
niz godina povezuje s ekonomskim i demokratskim
napretkom i stabilnou drutva (Putnam, 2003, prema Iliin i sar., 2013). Dobijeni rezultati (grafikon 12)
pokazuju da je najvei procent mladih u naem uzorku
(79%) odgovorio potvrdno u sluaju pomaganja kolegi/ci u savladavanju nastavnog gradiva, da je polovina
njih (50.7%) pomagala starijim i/ili osobama s posebnim potrebama, a svaki trei uestvovao je u organizaciji vjerskih (34%) i sportskih (31.3%) dogaaja. U organizaciji kulturnih dogaaja i javnim radovima u lokalnoj zajednici uee je uzelo 27.3% odnosno 26.6%
mladih obuhvaenih ovim istraivanjem, a svaki peti
(19.7%) uestvovao je u aktivnostima NVO-sektora.
Grafikon 12. Rang-ljestvica uea mladih
Grafikon 12. Rang-ljestvica

uea aktivnostima
mladih u volonterskim
aktivnostima
u poslednjih
u volonterskim
u poslednjih
12 mjeseci
(%)12 mjeseci (%)
Pomaganje
kolegi u savladavanju
gradiva
Pomaganje kolegi
u savladavanju
gradiva
79
79
osobama
s posebnim
Pomaganje Pomaganje
osobama
s posebnim
potrebama/starijim
osobama
potrebama/starijim
osobama
50,7
50,7
Organizacija
vjerskih
aktivnosti
Organizacija
vjerskih
aktivnosti
34
34
Organizacija
sportskih
dogaaja
Organizacija
sportskih
dogaaja
31,3
31,3
Organizacija
kulturnih
dogaaja
Organizacija
kulturnih
dogaaja
27,3
27,3
Javni
u lokalnoj
zajednici
Javni radovi
u radovi
lokalnoj
zajednici
26,6
26,6
Aktivnosti
NVO
Aktivnosti
NVO
19,7
19,7
00
20
20
40
40
60
60
80
80
100
100
U odnosu na ranija istraivanja (UNDP, 2009;

iga i sar., 2015), naa saznanja ukazuju na znaajno
8.4.2016 12:58:20
Rezultati i analiza
79
vei stepen volontiranja mladih. S obzirom na to da

spomenute studije (UNDP, 2009) pokazuju da broj
osoba koje volontiraju opada srazmjerno starosti ispitanika, a da na uzorak ini ueniki i studentski
dio populacije te pojedinci mlae starosne dobi, nae
rezultate treba uzeti kao pokazatelj izraenosti volontiranja prvenstveno meu uenicima i studenti(ca)
ma starosne dobi od 17 do 20 godina. Sve u svemu,
volontiranje nije posebno raireno u istraivanom
dijelu populacije, a meu pojedincima s takvim iskustvom preovladava neformalni tip dobrovoljnog rada
karakteristian za istraivani dio populacije tipa
pomaganje kolegi/ci u savladavanju gradiva, s jedne strane, i volonterske aktivnosti usmjerene prema
osobama kojima je potrebna neka vrsta pomoi, s
druge strane.
Provedena faktorska analiza dala je dva latentna
faktora prvog reda (tabela 11) koji objanjavaju 43.79%
ukupne varijanse rezultata, a koje smo, sukladno njihovoj konfiguraciji estica, nazvali formalne odnosno
neformalne volonterske aktivnosti. Rezultati faktorske analize potvruju da ispitanici u naem uzorku
sukladno samosvijesti svojstvenoj njihovom uzrastu
prave jasnu distinkciju izmeu volonterskog djelovanja u strukturiranim uvjetima i volonterskim okolnostima u kojima im se prua mogunost samoincijativnog i samostalnog djelovanja.
Naknadni t-testovi utvrdili su znaajno izraenije
uee mukih ispitanika u formalnim oblicima volonterizma (t=4.77, p=.000), a enskih u neformalnim (t=3.32,
p=.001), to se moe objasniti drutvenim ulogama koje
okruenje dodjeljuje razliitim spolovima, odnosno pa-
8.4.2016 12:58:20
80
trijarhalnom matricom socijalizacije u pogledu dobrovoljnog rada i openito drutvenog angamana.

Imajui u vidu tradicionalno ustrajnu tendenciju nezainteresiranosti mladih za politiku i distanciranosti od politikih deavanja, ovdje dobijeni rezultati
u pogledu politikih stavova naih ispitanika bili su
uglavnom oekivani. S obzirom, meutim, na utvrenu rairenost percepcije da njihov visoko vrednovani
poslovni angaman najprije ovisi o politikom faktoru, interesantno je bilo vidjeti kako e mladi u naem uzorku odgovoriti na pitanja o zainteresiranosti
za politiku i mogunost politike participacije putem
njenih direktnih i indirektnih mehanizama.
Kad se radi o interesiranju za politiku (grafikon
13), tek svaki peti ispitanik (19%) za sebe izjavljuje da
Tabela 11. Faktorska analiza volonterskih aktivnosti
Faktori
1
Uee u javnim radovima u lokalnoj zajednici
.648
U aktivnostima nevladine organizacije
.632
U organizaciji kulturnih dogaaja (festivali, koncerti i sl.)
.622
U organizaciji sportskih dogaaja
.589
U organizaciji vjerske aktivnosti
.482
Pomaganje kolegi u savladavanju gradiva
.823
Pomaganje osobama s posebnim potrebama/starijim

osobama
.728
Zajedniki korijen
1.99
28.40
% varijanse
1.08
15.39
8.4.2016 12:58:21
81
Rezultati i analiza
Grafikon 13. Procjena vlastitog interesiranja

za
politiku?
(%)
Grafikon
13. Procjena
vlastitog interesiranja za politiku? (%)
46,1
46,1
Uglavnom nezainteresiran/a
Uglavnom
nezainteresiran/a
34,9
34,9
Niti
Nitizainteresiran/a,
zainteresiran/a, niti
nezainteresiran/a
niti nezainteresiran/a
13,6
13,6
Uglavnom zainteresiran/a
Uglavnom
zainteresiran/a
Veoma zainteresiran/a
Veoma
zainteresiran/a
5,4
5,4
10
20
30
40
50
je uglavnom ili veoma zainteresovan za politika deavanja, tako da velika veina (81%) iskazuje indiferentnost u tom pogledu. Sukladno tome, prema prikupljenim podacima o ueu mladih u naem uzorku
u razliitim javnim aktivnostima (grafikon 14), neto
manje od etvrtine (24.2%) je prisustvovalo javnim
skupovima gdje se raspravljalo o politikim i drutvenim pitanjima, svaki esti ispitanik je potpisao peticiju (17.6%) i uestvovao u javnim protestima (16.2%), a
svaki deseti (12.2%) napisao relevantan lanak u nekom od javnih glasila, dok je najmanji procent meu
njima (7.1%) direktno kontaktirao politiare.
Na kraju, na pitanje da li bi izali na izbore u sluaju njihovog odravanja i pod pretpostavkom da imaju
pravo glasati, 62.3% mladih u uzorku odgovorilo je
13
potvrdno,
to je broj koji priblino
odgovara i procen
tu od 54% mladih koji su na Opim izborima 2012.
godine iskoristili svoje pravo da glasaju (Halimi,
Kotrebi i Neimarlija, 2013), odnosno saznanjima
slinih istraivanja u zemlji (Kapidi, 2015).
8.4.2016 12:58:21
82
Grafikon 14. Stepen koritenja mehanizama
Grafikon 14. Stepen

koritenja
mehanizama
direktne politike
direktne
politike
participacije
(%) participacije (%)
Prisustvovali
javnom
skupu
se raspravljaloo
Prisustvovali javnom
skupu
gdje
segdje
raspravljalo
o politikim ipitanjima
drutvenim pitanjima.
politikim i drutvenim
24,2
24,2
Potpisalipeticiju
peticiju.
Potpisali
17,6
17,6
Uestvovali
u javnim
protestima.
Uestvovali
u javnim
protestima
16,2
16,2
Napisali lanak u kolskim/studentskim

novinama,
Napisali lanak
u kolskim/
internetu
studentskim novinama, internetu.
12,2
12,2
Kontaktirali
politiare
Kontaktirali
politiare
7,1
7,1
00
55
10
10
15
15
20
20
25
25
30
30
Iako je to znaajno vie u poreenju s uoenim stepenom koritenja mehanizama direktne politike participacije, ovi podaci openito razmatrani ukazuju na
nezainteresiranost i svojevrsnu kritiku suzdranost
mladih od politike i politikih deavanja. Istraivai i
teoretiari drutva takve tendencije obino objanjavaju godinama akumuliranim negativnim iskustvom s
politikim establimentom u Bosni i Hercegovini i iz
toga proisteklim osjeajem bespomonosti i bespredmetnosti intenzivnijeg proaktivnog politikog angamana (Iliin, 2002) te naglaenim preusmjeravanjem
svoga interesiranja na privatnu sferu ivota. Dodatne
analize razlika u pogledu istraivanih politikih stavova i vrijednosti utvrdile su da znaajno manje interesiranje za politiku pokazuju enski ispitanici (t=3.94,
p=.000), mlai (t=2.92, p=.004) i u religioznom smislu neodluni pojedinci (F=5.03, p=.007), dok je pak
izraenija diferenciranost uoena u ekstrahiranom
faktoru politike participacije (tabela 12) u vezi s im
14
8.4.2016 12:58:21
83
Rezultati i analiza
znaajno vii stepen koritenja mehanizama direktne politike participacije pokazuju muki ispitanici
(t=3.94, p=.000), stariji pojedinci (t=2.92, p=.004), ispitanici iz zenike i sarajevske regije (F=4.53, p=.001) i
iz vie naseljenih mjesta (F=5.65, p=.001), djeca oeva
sa zavrenom srednjom kolom i fakultetom (F=4.17,
p=.006) te pojedinci koji sebe smatraju nereligioznim
osobama (F=6.34, p=.002).
Tabela 12. Faktorska analiza mehanizama
direktne politike participacije
Faktori
1
Potpisali peticiju
.646
Kontaktirali politiare
.620
Prisustvovali javnom skupu gdje se raspravljalo

o politikim i drutvenim pitanjima
.618
Uestvovali u javnim protestima
.543
Napisali lanak u kolskim/studentskim novinama,

internetu i sl.
.518
Zajedniki korijen
1.75
% varijanse
34.95
Ko bi mogli biti nosioci pozitivnih promjena u

drutvenoj i politikoj kulturi mladih pitanje je koje
godinama zaokuplja teoretiare i istraivae drutva.
Sigurno je, meutim, da to mogu biti samo one instance u zajednici koje uivaju oboje, i drutvenu mo i
drutveno povjerenje (alaj, 2009), zbog ega je od izuzetne vanosti to koliko mladi vjeruju najznaajnijim
8.4.2016 12:58:21
84
drutvenim institucijama. Dobijeni rezultati (grafikon

15) pokazuju da mladi, mjereno stepenom jako, relativno malo vjeruju navedenim ustanova drutva.
Njih 27.5% jako povjerenje ima u Islamsku zajednicu, svaki etvrti (24.2%) u vojsku, svaki peti (18.3%) u
obrazovni sistem, a 15.4% meu njima u zdravstvo. Na
dnu ljestvice institucija u koje snano povjerenje ima
najmanji dio naeg uzorka uvjerljivo, ve tradicionalno, nalaze se politike stranke (2.5%), mediji (2.9%) i
meunarodne organizacije (3.2%), dok sredinja pozicija u tom smislu pripada policiji (10.5%), sudstvu
(6.7%) i NVO-sektoru (6.3%).
Ukoliko, meutim, kod procjene drutvenog povjerenja mladih koristimo kumulativni rezultat odgovora jako i donekle, to je nain vrednovanja
prisutan u odreenim istraivanjima (Kapidi, 2015),
utoliko uoavamo da mladi u naem uzorku znaajno
vie vjeruju istraivanim drutvenim institucijama
negoli je to utvreno u spomenutim istraivanjima
(Islamska zajednica 62.6%, obrazovanje 59.6%,
vojska 58.7%, zdravstvo 53.1%, policija 45.3%,
nevladine organizacije 36.6%, meunarodne organizacije 35%, sudstvo 31.2%, mediji 22.9%, politike stranke 11.5%), odnosno da odreene ustanove
drutva uivaju veinsko (Islamska zajednica) a neke
natpolovino (vojska, obrazovanje i zdravstvo) povjerenje u ovoj studiji istraivanog segmenta mlaeg
dijela populacije, a to se moe tumaiti kao rezultat
nedovoljne drutvene integriranosti mladih u naem
uzorku u aktuelne drutvene tokove s obzirom na to
da se radi o ispitanicima mlae starosne dobi od 17 do
20 godina u odnosu na referentna istraivanja, s jed-
8.4.2016 12:58:21
85
Rezultati i analiza
Grafikon 15. Rang-ljestvica povjerenja mladih

u drutvene institucije stepen jako (%)
Grafikon 15. Rang-ljestvica povjerenja mladih u drutvene institucije stepen jako (%)
Islamska
zajednica
Islamska
zajednica
27,5
27,5
Vojska
Vojska
24,2
24,2
Obrazovanje
Obrazovanje
18,3
18,3
Zdravstvo
Zdravstvo
15,4
15,4
Policija
Policija
10,5
10,5
6,7
Sudstvo
Sudstvo
NVO
NVO
6,3
Meunarodne
Meunarodne
organizacije
organizacije
3,2
3,2
Mediji
Mediji
2,9
Politikestranke
stranke
Politike
2,5
00
10
10
15
15
20
20
25
30
30
ne strane, ali i oekivanja koja oni imaju spram ovih

ustanova u kontekstu doprinosa u rjeavanju percipiranih problema bh. drutva, s druge strane. Indikativno je meutim da su kod oba naina procjene stepena
drutvenog povjerenja na vrhu ljestvice izbile vjerske,
sigurnosne i obrazovno-zdravstvene ustanove, a na
njenom zaelju su ostale politike stranke i mediji,
to ustvari dobrim dijelom reflektira ne samo nivo
zainteresiranosti mladih u ovom uzorku za politiku i
drutvena deavanja nego i njihovu hijerarhiju ivotnih ciljeva uoenu jo u prvom poglavlju rezultata do
kojih je dola ova studija.
Provjeru povezanosti uoenog nivoa drutvenog
povjerenja naih ispitanika s njihovim socio-demografskim obiljejima ograniili smo na najbolje rangiranu ustanovu vlastitu vjersku zajednicu, odnosno Islamsku zajednicu, s obzirom na to da su uzorak
inili pojedinci koji se izjanjavaju kao muslimani.
15
8.4.2016 12:58:21
86
Imajui u vidu da naknadni statistiki postupci pokazuju da Islamskoj zajednici znaajno vie vjeruju
pojedinci koji sebe smatraju religioznim (2=59.13,
p=.000), moe se zakljuiti da je uoeni stepen povjerenja u Islamsku zajednicu rairen meu svim naim
ispitanicima.
8.4.2016 12:58:21
Zakljuna razmatranja
Imajui u vidu openito prirodu samosvijesti mladih

u razvojnoj fazi kasne adolescencije te drutveno stanje tranzicijskog i postkonfliktnog bh. okruenja u
kojem mladi u naem uzorku sazrijevaju i rastu, rezultati provedenog istraivanja pruaju valjanu empirijsku podlogu na temelju koje je mogue skicirati vrijednosni sistem i orijentacije muslimanske omladine u
Bosni i Hercegovini starosne dobi od 17 do 20 godina.
Dobijena slika pritom je istovremeno zabrinjavajua
i obeavajua, s obzirom na to da se radi o periodu
razvoja kad je teko govoriti o vrsto internaliziranom
i u strukturi linosti utemeljenom vrijednosnom sistemu koliko o vrijednosnom usmjerenju podlonom
transformaciji. Zbog toga, ovdje uoene pozitivne i
negativne trendove treba shvatiti, prije svega, kao
polaznu osnovu za plansko i zajedniko djelovanje
ustanova drutva odgovornih za odgoj i rad s mladim
dijelom populacije.
Iako openito izraavaju pozitivne stavove prema
svim ivotnim ciljevima tretiranim u istraivanju,
izuzimajui politiku, najvie su, to je s jedne strane i
razumljivo, zaokupljeni vie dostupnim konvencionalnim vrijednostima iz kojih u nesigurnoj i turbulentnoj
87
8.4.2016 12:58:21
88
bh. tranzicijskoj stvarnosti mogu crpiti sigurniju i

vru podrku a koje uglavnom konstituiraju privatnu sferu ivota u ijem se sreditu nalazi porodica kao
socijalizacijsko ishodite konvencionalnih vrijednosnih ciljeva, ali i kao drutveni lokus poslovne, moralne i emocionalne podrke. Imajui u vidu, meutim,
upozorenja relevantnih istraivanja (iga, 2015) da
je usljed djelovanja nepovoljnih globalnih i lokalnih
trendova u Bosni i Hercegovini na sceni erozija socijalizirajue-odgojnih, ekonomsko-zatitnih i emotivnoidentifikacijskih funkcija, odnosno kljuno vanih
uloga (str. 76) bh. porodice, veliko je pitanje hoe li
bonjaka porodica u datim okolnostima uz podrku
relevantnih drutvenih institucija moi ispuniti oekivanja njenih najmlaih ili e se oni nai u svojevrsnom odgojnom vakumu koji e preuzeti u svakom
smislu nepodobni odgajatelji. U drugom su planu za
muslimansku omladinu vrijednosni ciljevi povezani
s (post)modernim trendovima individualizma, drutveno-politikog i sportskog angamana u javnom,
inherentno sekularnom i pluralnom okruenju, ijim
sistemom dominira elja za materijalnim bogaenjem
i, na taj nain, postizanjem drutvenog statusa. Spomenuti obrazac povezanosti ovih ivotnih vrijednosti
kod nae omladine upuuje na rairenost uvjerenja da
se do novca i ugleda u drutvu dolazi putem drutveno-politikog angamana i sporta, odnosno na prisustvo ranije uoene tzv. alkaponeovske matrice uspjenosti (iga i Osmi, 2015) sukladno kojoj se do lahke
pare dolazi zahvaljujui snalaljivosti, prosjenosti
te beskarakternoj i konformistikoj lojalnosti, a ne
potenim i ustrajnim zalaganjem u koli trend koji
zasluuje panju svih odgojnih faktora. Sve u svemu,
8.4.2016 12:58:21
89
za vrijednosni sistem nae omladine karakteristino

je 1) prisustvo i tradicionalnih i (post)modernih vrijednosnih ciljeva uz dominaciju tradicionalistike orijentacije, 2) distinkcija izmeu privatne i javne sfere
ivota s izraenom tendencijom povlaenja u odnosu
na iru drutvenu zajednicu te 3) proturjena, ambivalentna i nerealna oekivanja spram ostvarenja eljenih
ivotnih ciljeva, radilo se o onim zacrtanim u kontekstu privatne ili javne sfere ivota. ini se da upravo ove
tri tendencije prate vrijednosne stavove naih mladih
u sva etiri ivotna podruja analizirana u ovom istraivanju.
U tom je smislu, da koristimo rijei dr. Shaikha
Alija, Bog statistiki iv i dobro (2010:2), ali ostaje
upitno koliko je meu muslimanskim adolescentima prisutno ispravno razumijevanje i prakticiranje
temeljnih naela islama kao religije i svjetonazora.
Uoena diskrepancija izmeu stepena konfesionalne i religijske identifikacije dokaz je da je meu jednom petinom nae omladine islam prisutan tek kao
obiljeje porodine te ire kulturne i etnike, a ne ue
religijske tradicije. Osim toga, spremnost, po linoj
samoprocjeni religioznih pojedinaca, da izraze neslaganje s temeljnim istinama islamske vjere i nikad ne
prakticiraju islamske obrede ukazuje na svojevrsnu
disoluciju dogmatskog sistema i privatizaciju religije.
Usto, postojanje nereligioznih pojedinaca koji uvaavaju osnovne postulate islamskog vjerovanja te povremeno, u odreenim prilikama, prakticiraju islamske
obrede upuuje ne samo na obiajno upranjavanje
vjere nego i na univerzalno stanje potrebitosti ovjeka
za viom silom, zbog ega je za veliku veinu mladih
(78.8%) vjera vana jer im nudi utjehu u privatnom
8.4.2016 12:58:21
90
ivotu i tekim momentima. U kontekstu razumijevanja i jednog i drugog trenda ostaje nedoumica koliko mladi uope poznaju uenje svoje vjere u vezi s
kojom se deklariraju kao (ne)religiozni pojedinci. U
skladu s njihovom tendencijom diferenciranja izmeu
privatne i javne sfere ivota, pitanje u kojem kapacitetu i svojstvu e vjera, meutim, biti prisutna u dravi i irem drutvu primjetno je osjetljivija tema za
nae mlade, zbog ega sa znaajno viom zadrkom
gledaju na prisustvo religije u javnom sektoru, pogotovo na nain eksplicitne religizacije politike putem
direktnog mijeanja vjerskih velikodostojnika u politika deavanja, prema emu nai ispitanici izraavaju otvorenu odbojnost. Na kraju, iako svakodnevno
izloeni utjecajima (post)modernog shvatanja ivota,
nai mladi su to zbog vjerskih uvjerenja, to u ime
patrijarhalnih vrijednosti jo prisutnih u bh. drutvu
uglavnom zadrali izraeno konzervativne stavove
u pogledu seksualne i brane moralnosti, s tim da je
utjecaj relevantnih sekularnih ideja i postojee drutvene prakse itekako intenzivan i primjetan, to se
moe zakljuiti i iz injenice da i deklarirani vjernici
znaajno u svojim stavovima odstupaju od islamske
koncepcije seksualnog, branog i porodinog morala.
U skladu sa svim kazanim, za veliku veinu mladih brak ostaje neprevazien oblik intimnog zajednitva u okviru kojeg oni vide svoju budunost. Meutim, na tragu savremenih tendencija dekonstrukcije
patrijarhalnog tipa porodice, te usljed nepovoljne ekonomske situacije u BiH, zahtijeva okruenja za sve dugotrajnijim kolovanjem i vlastite potrebe za uspjenijom afirmacijom na profesionalnom planu, naa e
8.4.2016 12:58:21
91
se omladina na zasnivanje brane zajednice i preuzimanje iz tog ina proisteklih nekih trajnih drutvenih
uloga vjerovatno odluivati sve kasnije, odnosno oko
tridesete godine mukarci, a polovinom dvadesetih
ene. Osim toga, pri stupanju u brak prilino odluno e planirati da imaju u prosjeku dvoje djece, to je
nedovoljno za demografsku obnovu populacije koja u
posljednjih nekoliko godina konstantno biljei negativan ili nizak prirodni prirataj, a poetkom devedesetih prologa stoljea bila je objekt genocida, etnikog ienja i masovnog raseljavanja. Voeni, nadalje,
romantiarskim shvatanjem braka karakteristinim
za adolescentsku populaciju, mladi e suprunici kod
izbora branog partnera prije svega biti voeni faktorima emocionalne pa tek onda sociokulturne bliskosti
odnosno materijalne situiranosti, to je hijerarhija prioriteta koja, u najmanju ruku, baca sumnju na njihovu
pripremljenost za stvarni brak i njegove ovovremene
izazove usljed kojih u posljednje vrijeme sve vie dolazi do razvrgavanja branih zajednica na prostoru BiH.
Izraeno socijabilno interesiranje svojstveno je
adolescentima, koji tokom procesa psihikog osamostavljivanja openito preferiraju neformalne aktivnosti u okviru kojih mogu samostalno i bez nadzora starijih provjeravati svoje drutvene kompetencije, zbog
ega je donekle razumljivo to mladi u istraivanoj
populaciji vrijeme dokolice najee provode s prijateljima. Zabrinjavajue je, meutim, to je tako provedeno vrijeme prije svega u funkciji zabave i razonode, a
ne konstruktivnih aktivnosti koje doprinose svestranom razvoju linosti mladog pojedinca. Ovaj trend
vjerovatno je prisutan meu mladima i kod koritenja
8.4.2016 12:58:21
92
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koje, ako

je suditi po naim i saznanjima ranijih istraivanja,
uzimaju najvii procent njihovog slobodnog vremena
odnosno odvlae ih od drugih svrsishodnijih sadraja i druenja sa stvarnim prijateljima. To potvruje i
podatak ove studije da gotovo dvije treine odnosno
polovina naih mladih nikad ne posjeuje kulturne
manifestacije, da tek 24% odnosno 30% uestvuje u
dobrovoljnim i vannastavnim aktivnostima. Iako oigledno ne ulau dovoljno u svestrani razvoj linosti
i socio-kulturnih kompetencija potrebnih za konkurentnost na tritu rada, mladi u naem istraivanju
imaju pozitivne poslovne aspiracije s obzirom na to
da visoko vrednuju posao koji na svojoj listi prioriteta
stavljaju na tree mjesto po vanosti koji mu pripisuju, odmah nakon zdravlja i porodice. U radu, nadalje,
u skladu sa svojim socijabilnim, a putem virtualnih
prijateljstava ini se nezadovoljenim, potrebama i interesiranjima prije svega vide priliku da se drue, a
onda i daju svoj doprinos u izgradnji drutva, samodokazuju, osiguraju egzistenciju i drutveni status, ali
i pobjegnu od izazova svakodnevnice. Svjesni koliko
je put do prvog zaposlenja u njihovoj domovini trnovit, pronalaenju posla ipak ne ele pristupiti potpuno
nespremni, s tim da e se 39% njih za ovaj sveani
momenat pripremati ulaganjem u svoje obrazovanje
i strunost, a blizu 60% e igrati na kartu vanjskog
faktora, prije svega politikih veza (42.8%), raznovrsnih poznanstava (8.6%) i sree (6.6%), iz ega se jasno
naziru obrisi alkaponeovskog mentaliteta.
Kako naa omladina ovdje istraivane starosne dobi
obino rjeava svoju intrapsihiku ali i iru drutvenu
8.4.2016 12:58:21
93
dilemu proisteklu iz injenice da odbacuju mogunost

drutvenog i politikog angamana, s jedne strane,
i svjesnog uvjerenja da, primjerice, na tritu rada
mogu uspjeti samo uz drutveno-politiko uvezivanje, s druge strane, moglo se naslutiti ve iz njihovih
odgovora na prva pitanja u okviru poglavlja drutvo
i politika, a to bi se moglo saeti u svojevrsno perpetuiranje proturjenih i nerealnih ivotnih stavova i
oekivanja nastalo na tragu ranije spomenute njihove
distinkcije izmeu privatne i javne sfere ivota, rairenog negativnog imida koji prati politiki establiment u bh. drutvu te nedovoljne integriranosti u ire
drutvene tokove. U tom smislu, natpolovina veina
(54.2%) vjeruje da e njihova budunost biti bolja od
njihove sadanjosti, ali isto toliki procent (54.8%) je na
strani uvjerenja da e budunost bh. drutva biti gora
od njenog trenutnog stanja; dvotreinska veina (65%)
tvrdi da je ponosna to su graani Bosne i Hercegovine, ali procent i vii od toga izjavljuje da u proteklih
godinu nisu uzeli uee ni u jednoj od navedenih
volonterskih aktivnosti, s izuzetkom volonterizma
neformalnog tipa gdje je ipak evidentno znaajnije
prisustvo omladine. Svoj politiki angaman, nadalje,
dvotreinska veina mladih (62.3%) zasad eli svesti
na uee u izborima, dok se u pogledu ostalih mogunosti politike participacije u prosjeku dosljedno
dre ranije iskazane hijerahije svojih ivotnih ciljeva,
prema kojoj je politika vana tek za njih 25.8%, pa je i
procent onih koji su zainteresirani za politiku (19%),
odnosno onih koji su u protekloj godini (is)koristili
neki od mehanizama direktne politike participacije
(20%) prilino poraavajui.
8.4.2016 12:58:21
94
Unato na momente obeshrabrujuim podacima o

vrijednosnim stavovima mladih u ovdje razmatranim
podrujima ivota, namee se pitanje ko moe i treba njihove, ipak openito pozitivne aspiracije i odnos
spram razliitih ivotnih ciljeva, ukljuujui vjeru i
moral, brak i porodicu, posao i rad, pa donekle i drutveni angaman, te izraeni individualni optimizam,
nacionalni ponos, distanciranu i nekada proturjenu
ali u principu dobronamjernu kritinost spram drutva i spremnost na minimum politike participacije, preuzeti kao njihov poetni zalog za bolje sutra i
pretvoriti ga u sveopi pokret za pozitivne drutvene
promjene? Istraivai i teoretiari drutva u tom su pitanju konzistentni (alaj, 2009): to mogu biti instance
u okruenju kojima mladi vjeruju, a, po iskazu muslimanske omladine u BiH, to su, osim porodice ija se
bezuvjetna podrka podrazumijeva, prije svega, vjerski i prosvjetni radnici. Za oekivati je da e upravo
oni u meusobnoj i saradnji s drugim ustanovama
drutva znati i smoi snage da prihvate ovu iskreno
pruenu ruku mladih.
8.4.2016 12:58:21
Literatura
Alibai, A. (2005). Globalisation and its impact on

Bosnian Muslims practices. Preuzeto 20. oktobra
2015. sa: http://www.bosanskialim.com/rubrike/
tekstovi/000355R021.PDF.
Arai, P. i Nikodem, K. (2000). Vanost braka i obitelji u hrvatskom drutvu. Bogoslovna smotra, 70,
291-311.
Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. 4. izdanje. Prijevod Franc, R.,
Kamenov, . i aki, M. Zagreb: MATE.
Baloban, J. (2005). Uvod. U J. Baloban (Ur.), U potrazi
za identitetom (str. 11-16). Zagreb: Golden marketing.
Baloban, J. (Ur.) (2005). U potrazi za identitetom:
Komparativna studija vrijednosti Hrvastka i Europa. Zagreb: Golden marketing.
Baloban, J. and rpi, G. (2005). Marriage: the institution that is expected from and which is not invested in! U J. Baloban (Ed.), In Search of Identity: A
Comparative Study of Values Croatia and Europe
(pp. 115-144).
Begovi, N. (2008). Tendencije razvoda braka u Federaciji BiH od 1996. do 2007. godine. Preuze95
8.4.2016 12:58:21
96
to 27. oktobra 2015. sa: http://fin.unsa.ba/index.

php/component/phocadownload/category/1tekstovi?download=37:tendencije-razvoda-brakau-fbih-nedimBerk, L. E. (2006). Psihologija cjeloivotnog razvoja.
Prijevod 3. izdanja Kereste, G., Kuterovac-Jagodi, G. i orkalo-Biruki, D. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
ekrlija, ., Turjaanin, V. i Puhalo, S. (2004). Drutvene orijentacije mladih. Banja Luka: Nacionalni
institut za borbu protiv narkomanije.
Duilovi, D., Sinanovi, N., ipa, D., Basari, H.,
Dervievi, E., Kulenovi, J. Z., Kuruzovi, N. i
Rotim, M. (2008). Mladi trebaju omladinsku politiku: Analiza poloaja mladih i omladinskog sektora u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Vijee ministara BiH i GTZ.
ipa, D. i Fazli, S. (2012). Glasovi mladih: Istraivanje o mladima u BiH Rezultati kvantitativnog
istraivanja. Sarajevo: MDGF.
Elkind, D. (1978). Understanding the young adolescent. Adolescence, 13, 127-134.
Ester, P., Halman, L. and de Moor. (Ur.) (1994). The Individualizing Society: Value Change in Europe and
North America. Tilburg: Tilburg University Press.
Franc, R., aki, V. i Ivii, I. (2002). Vrednote i vrijednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i povezanost sa stavovima i ponaanjima. Drutvena
istraivanja, 58-59, 215-238.
Furlan, I. (1998). ovjekov psihiki razvoj: uvod u razvojnu psihologiju. Zagreb: kolska knjiga.
8.4.2016 12:58:21
Literatura
97
Gobelji, S. (2015). Mapiranje drutvenog angamana

kranskih meureligijskih i mirotvornih organizacija u postratnoj Bosni i Hercegovini (neobjavljena magistarska teza). Sarajevo: Fakultet islamskih
nauka.
Halimi, ., Kotrebi, K. i Neimarlija, N. (2013).
Na putu ka politici prema mladima FBiH. Sarajevo: Institut za razvoj mladih KULT. Preuzeto 26.
oktobra 2015. sa: http://www.mladi.org/index.
php?option=com_phocadownload&view=category&download=382%3Aanalizafbih2013&id=30
%3Aanalize-poloaja-mladih-u-bih-svi-nivoi&Item
id=87&lang=ba.
Hoblaj, A. i rpi, G. (2000). Bitne vrednote u odgoju mladih narataja s posebnim osvrtom na kolski
vjeronauk. Bogoslovna smotra, 79, 359-393.
Hwang. P. i Nilsson, B. (2000). Razvojna psihologija:
od fetusa do odraslog. Prijevod Kaleb, S. Zenica:
Dom tampe.
Lackovi-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Iliin, V. (2002a). Mladi i politika. U V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg milenija, str. 155-202.
Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
_______. (2002b). Interesi i slobodno vrijeme mladih. U V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg
milenija (str. 269-302). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
_______. (2006). Konceptualni okvir istraivanja. U
V. Iliin (Ur.), Mladi izmeu elja i mogunosti (str.
11-26). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
8.4.2016 12:58:21
98
Iliin, V. i Radin, F. (2002). Drutveni kontekst i metodologija istraivanja. U V. Iliin i F. Radin (Ur.),
Mladi uoi treeg milenija (str. 13-26). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
Iliin, V. i Radin, F. (Ur.). (2002). Mladi uoi treeg milenija. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
Iliin, V., Bouillet, D., Gvozdanovi, A. i Potonik, D.
(2013). Mladi u vremenu krize. Zagreb: FES.
Jerolimov, D.M. (2002). Religioznost, nereligioznost i
neke vrijednosti mladih. U V. Iliin i F. Radin (Ur.),
Mladi uoi treeg milenija (str. 79-124). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
Kapidi, D. (2015). Politika, razvoj i demokracija. U
J. iga, L. Turilo, A. Osmi, S. Bai, N. Dananovi-Miraija, D. Kapidi, J. Brki-migoc (str.
114-125). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: FES.
Labus, M. (2005). Vrijednosne orijentacije i religioznost. Sociologija sela, 43, 383-408.
Mandari, V. B. (2000). Religiozni identitet zagrebakih adolescenata. Zagreb: Institut drutvenih znanosti.
Miljkovi, D. i Rijavec, M. (2008). Organizacijska psihologija: odabrana poglavlja. Zagbreb: IEP.
Mladenovi, U. i Knebl, J. (2000). Vrednosne orijentacije i preferencije ivotnih stilova adolescenata.
Psihologija, 3-4, 435-454.
Neimarlija, H. (2005). Uvod: nastanak sociologije. U
H. Neimarlija, Socioloke teme i perspektive: hrestomatija (str. 11-24). Sarajevo: Fakultet islamskih
nauka.
8.4.2016 12:58:21
Literatura
99
Radin, F. (2002). Vrijednosne hijerarhije i strukture. U

V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg milenija
(str. 47-78). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
Shaffer, D.R. and Kipp, K. (2007). Developmental
Psychology: Childhood and Adolesence. 7th ed. Belmont, CA: Thomson Wadsworth.
Shaikh Ali, Anas. (2010). Is religion making itself irrelevant? Presentation given at The Future of Faith
in the Age of Globalisation Conference. Bosnia and
Herzegovina: Sarajevo, 19-20 September 2010.
Stern, L.D. (2010). A Visual Approach to SPSS for Windows: A Guide to SPSS 17.0. 2nd edition. New York:
Allyn and Bacon.
alaj, B. (2009). Socijalno povjerenje u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
otari, M., uti, L. i Vrdoljak, A. (2015). Subjektivna percepcija razvoda roditelja kao odrednica
privrenosti roditeljima i stavova prema razvodu. Zagreb: Filozofski fakultet. Preuzeto 25. oktobra 2015. sa: http://www.unizg.hr/rektorova/
upload/%C5%A0o%C5%A1tari%C4%87,%20
%C5%A0uti%C4%87,%20Vrdoljak.pdf.
timac-Radin, H. (2002). Radne vrijednosti mladih. U
V. Iliin i F. Radin (Ur.), Mladi uoi treeg milenija
(str.219-230). Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.
UNDP. (2009). Veze meu nama: drutveni kapital u
Bosni i Hercegovini. Sarajevo. Preuzeto 27. oktobra
2015. sa http://hdr.undp.org/sites/default/files/bosnia_nhdr_2009_bih.pdf.
8.4.2016 12:58:21
100
Turilo, L. (2015). Slobodno vrijeme, nain ivota i rizina ponaanja. U J. iga, L. Turilo, A. Osmi,
S. Bai, N. Dananovi-Miraija, D. Kapidi, J.
Brki-migoc (str. 101-113). Studija o mladima u
Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
Vignoles, V.L., Schwartz, S.J. i Luyckx, K. (2011). Introduction: toward an integrative view of identity.
U S.J. Schwartz, K. Luyckx i V.L. Vignoles (Eds.),
Handbook of Identity Theory and Research (pp.
1-27). New York: Springer.
Vranjeevi, J., Triki, Z., Koruga, D., Vidovi, S. i Dejanovi, V. (2003). Vrnjaka medijacija: prirunik
za voditelje radionica iz oblasti obrazovanja za vetine medijacije. Beograd: Kinderberg i GTZ.
Vuji, V. (1987). Sistem vrijednosti i odgoja: idejni i
vrijednosni aspekta razvoja i odgoja mladih. Zagreb: kolske novine.
iga, J. (2015). Porodica i socijalne mree. U J. iga, L.
Turilo, A. Osmi, S. Bai, N. Dananovi-Miraija, D. Kapidi, J. Brki-migoc (str. 71-84). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
iga, J. i Osmi, A. (2015). Uvod. U J. iga, L. Turilo, A. Osmi, S. Bai, N. Dananovi-Miraija,
D. Kapidi, J. Brki-migoc (str. 11-29). Studija o
mladima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: FES.
iga, J., Turilo, L., Osmi, A., Bai, S., Dananovi-Miraija, N., Kapidi, D. i Brki-migoc, J.
(2015). Studija o mladima u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: FES.
upanov, J. (2002). Predgovor. U V. Iliin i F. Radin
(Ur.), Mladi uoi treeg milenija (str. 9-12). Zagreb:
Institut za drutvena istraivanja.
8.4.2016 12:58:21
PRILOG Upitnik s postocima
Ope upute
Potovani/a,
u saradnji sa Centrom za dijalog iz Sarajeva provodimo istraivanje o vrijednosnim stavovima mladih u
Bosni i Hercegovini. Vae miljenje nam je izuzetno
vano, pa Vas molimo da to iskrenije odgovorite na
postavljena pitanja. Ovdje nema tanih i netanih odgovora, a najbolji odgovor je onaj koji izraava Vae
miljenje i stav.
Ovaj upitnik sastoji se iz nekoliko kraih upitnika,
pa Vas molimo da prije popunjavanja paljivo proitate svako uputstvo, a ako Vam neto nije jasno, dignite
ruku i mi emo doi do Vas.
Uee u istraivanju je potpuno anonimno, a Vai
odgovori ostaju tajni i zatieni, to znai da nigdje u
upitniku neete pisati Vae ime te da niko nee imati
uvid u Va odgovor, a dobijeni podaci e biti koriteni
iskljuivo u naunoistraivake svrhe.
Imate li pitanja? Moemo poeti? Hvala!
101
8.4.2016 12:58:21
102
A.1. Socio-demografska obiljeja (%)

Spol
Muki
42
enski
58
Dob u godinama
17
35.6
18
13.1
19
30.7
20
20.6
Obrazovni status
Uenik
48.7
Student
51.3
Vaa vjeroispovijest
Islamska
100
Vjeroispovijest Vaeg oca

Islamska
97.5
Pravoslavna
1.3
Katolika
0.3
Nijedna
0.8
Neka druga
0.1
Vjeroispovijest Vae majke

Islamska
97.6
Pravoslavna
0.4
Katolika
0.8
Nijedna
0.6
Neka druga
0.1
Vaa etnika pripadnost

Bonjak/inja
98.2
Srbin/Srpkinja
0.1
8.4.2016 12:58:21
103
Prilog upitnik s postocima
Hrvat/ica
0.2
Jevrej/ka
0.2
Ne znam
0.2
Drugo
1.2
Vaa vjerska zajednica

Islamska zajednica
97.2
Neka druga
0.3
Nijedna
1.1
Bez odgovora
1.4
Za sebe biste kazali da ste

Religiozna osoba
80.1
Nereligiozna osoba
5.8
Uvjereni ateist
0.9
Ne znam
13.2
Stepen obrazovanja Vaeg oca

2.0
Zavrena osnovna kola
19.5
Srednja kola
62.3
Fakultet
12.4
3.7
Stepen obrazovanja Vae majke

2.0
Zavrena osnovna kola
19.5
Srednja kola
62.3
Fakultet
12.4
3.7
Mjesena primanja u Vaem domainstvu

Do 800 KM
33.5
Do 1.500 KM
31.7
Do 2.000 KM
17.8
8.4.2016 12:58:22
104
Do 3.000 KM
9.5
Vie od 3.000 KM
7.5
Veliina mjesta u kojem ste odrasli

Selo
34.0
Manji grad (izmeu 5.000 i 10.000 stanovnika)
21.1
Srednji grad (izmeu 10.000 i 50.000 stanovnika)
19.6
Vei grad (vie od 50.000 stanovnika)
25.3
Regija
Sarajevska
21.5
Tuzlanska
21.8
Mostarska
19.6
Bihaka
18.2
Zenika
18.9
8.4.2016 12:58:22
105
A.2. Hijerarhija vrijednosti

Za svaku od sljedeih stavki navedite koliko Vam je vana u
ivotu tako to ete zaokruiti JEDAN od ponuenih brojeva
ija su znaenja pojanjena u zatamnjenim poljima na vrhu
tabele. (%)
Posve
nevano
Nevano
Uglavnom
nevano
Nisam
siguran/a
Uglavnom
vano
Vano
Veoma
vano
1 Posao
0.3
0.3
0.4
.07
7.9
25.5
64.8
6.51
2 Znanje
0.3
0.2
0.4
1.3
9.5
27.1
61.2
6.45
3 Porodica
0.3
0.3
0.2
0.6
2.6
11.4
84.6
6.77
4 Prijateljstvo
0.3
0.2
0.7
3.1
14.8
33.5
47.4
6.22
5 Slobodno
vrijeme
0.4
0.6
1.8
3.2
26.5
35.9
31.6
5.89
6 Politika
20.2
13.4
19.6
21.0
13.4
6.9
5.5
3.37
7 Drutveni
angaman
8 Vjera/
religija
2.6
2.8
5.4
22.0
31.2
23.0
13.0
4.98
2.2
2.3
2.5
4.5
13.8
22.7
52.0
6.02
9 Moral
1.0
0.2
0.9
3.0
11.1
28.1
55.9
6.31
10 Zdravlje
0.4
0.1
0.4
0.4
3.0
10.6
84.9
6.77
11 Sport
3.3
4.0
7.6
12.7
27.6
23.6
21.1
5.13
12 Bogatstvo
2.7
4.7
11.8
17.4
28.3
19.6
15.4
4.84
13 Drutveni
status
2.5
3.2
7.9
13.2
24.7
30.6
17.8
5.17
8.4.2016 12:58:22
106
A.3. Religija i moral

Koliko se slaete ili ne slaete sa sljedeim tvrdnjama? (%)
Uope se
ne slaem
Uglavnom
se ne slaem
Nisam
siguran/a
Uglavnom
se slaem
Potpuno
se slaem
bia poput
1 Duhovna
anela/meleka postoje.
Raj/dennet i pakao/
2 dehennem
postoje.
Svi
e
ljudi
biti
3 poslije smrti. proivljeni
5.0
4.9
13.0
9.4
67.8
4.30
2.6
3.4
9.3
8.9
75.8
4.52
6.0
1.9
18.7
16.7
56.7
4.16
4 Bog ima i postoji.
2.0
0.7
4.6
9.9
82.7
4.71
5 Ovaj svijet je stvorio Bog.
1.8
1.9
6.1
7.6
82.6
4.67
imaju Bogom datu

6 Ljudi
besmrtnu duu.
Bog prati i brine za
7 postupke
svakog ovjeka.
28.9
8.5
25.6
5.1
31.9
3.03
2.7
2.2
12.0
14.0
69.1
4.45
vjeri nalazim utjehu i

1 Uohrabrenje.
2.9
Medicinska sestra smije iz
religioznih razloga
2 odbiti asistiranje u izvrenju 16.1
zakonski doputenog
pobaaja.
Politiari koji ne vjeruju
3 u Boga su neprikladni za
15.2
javne slube.
Za BiH bi bilo bolje da
vrstih vjerskih
4 pojedinci
11.0
uvjerenja obavljaju javne
poslove.
4.7
13.7
31.2
47.6
4.16
6.4
33.4
17.2
26.9
3.32
9.5
35.7
13.0
26.6
3.26
7.8
38.8
18.7
23.8
3.37
Tvrdnje
Vjerovanje
Drutvena uloga religije
8.4.2016 12:58:22
107
voe bi trebale
5 Vjerske
utjecati na odluke vlasti.
Vjerske voe bi trebale
6 utjecati na to kako e ljudi
glasati na izborima.
31.6
22.2
31.2
7.9
7.1
2.37
48.2
21.2
20.4
5.2
5.0
1.98
Koliko esto prakticirate sljedee vjerske obrede i aktivnosti?

(%)
Ne znam
Nikad
Nekad
esto
Uvijek
1 Klanjam kod kue.
2.3
14.2
39.8
27.3
16.5
2.42
2 Idem u damiju.
1.3
10.3
52.9
27.7
7.8
2.30
3 Postim propisani post.
1.2
9.4
26.5
23.5
39.3
2.90
Religijska praksa
Oznaite koliko su, po Vama, navedena ponaanja prihvatljiva ili neprihvatljiva. Za svako zaokruite JEDAN izbor! (%)
Nisam
siguran/a
Potpuno
prihvatljivo
Uglavnom
neprihvatljivo
2
1 Seksualni odnosi prije braka 30.2
13.0
14.9
20.8
21.1
2.90
2 Homoseksualna orijentacija
60.4
10.5
13.7
10.2
5.2
1.89
odnos s osobom
3 Ljubavni
koja je ve u braku
59.3
14.0
10.4
7.8
8.5
1.92
4 Razvod
17.7
11.9
21.2
33.2
16.0
3.18
5 Prostitucija
72.8
9.4
8.0
5.1
4.7
1.59
Prihvatljivo
Potpuno
neprihvatljivo
1
Ne/moralna ponaanja
8.4.2016 12:58:22
108
roditelja u staraki
6 Smjetaj
dom
48.8
19.9
17.3
9.7
4.4
2.01
7 Raanje djece izvan braka
48.5
21.1
14.4
11.4
4.6
2.03
ivot u izvanbranoj
8 zajednici
42.8
17.5
18.3
14.7
6.6
2.25
9 Pobaaj
57.5
15.1
14.7
8.1
4.6
1.87
8.4.2016 12:58:22
109
A.4. Brak i porodica

Navedite koliko se slaete ili ne slaete s ovdje ponuenim
tvrdnjama! (%)
Uopte se
ne slaem
Uglavnom
se ne slaem
Nisam
siguran/a
Uglavnom
se slaem
Potpuno
se slaem
nije zastarjela insti1 Brak

tucija.
2.5
4.8
12.9
18.2
61.6
4.31
2 Brak je nuan za sreu.
11.0
14.3
23.9
21.6
29.2
3.44
treba i oca i majku da

3 Dijete
bi odrastalo sretno.
3.7
4.4
8.0
20.6
63.4
4.36
Tvrdnje
Kako zamiljate svoju budunost? (%)

1
2
3
4
Oenjen/udata s vlastitom porodicom

U izvanbranoj zajednici s partnerom/icom
Bez partnera/ice i bez porodinih obaveza
Ne znam
86.0
2.3
3.1
8.6
Vrijednosti izraene u godinama (%)

17-20 21-25 26-29
Koje su, prema Vaem
za mukarca
1 miljenju,
najbolje godine za ulazak
u brak?
Koje su, prema Vaem
2 miljenju, za enu najbolje
godine za ulazak u brak?
30
Iznad Ne
30 znam
1.4
26.4
58.8
8.5
2.4
2.4
3.3
56.0
32.8
3.7
1.4
2.8
8.4.2016 12:58:22
110
Ako se oenite/udate, koliko biste djece eljeli imati? (%)

Nijedno
Jedno
Dvoje
Troje
1.7
8.9
55.2
18.8
etvero i Ne znam
vie
8.3
7.0
M
2.25
Koliko smatrate da je sljedee vano za uspjean brak? Za

svaku stavku zaokruite po jednu brojku. (%)
Veoma
vano
Vano
Nisam
siguran/a
Uglavnom
nevano
Posve
nevano
1 Vjernost
0.0
0.4
1.3
13.3
84.9
4.83
novana primanja/ 0.7

2 Dovoljna
prihodi
istog socijalnog
3 Biti
18.5
porijekla
Dijeliti isto vjersko
4 uvjerenje
9.1
3.4
8.1
61.4
26.4
4.09
21.6
28.6
22.3
9.0
2.82
10.1
12.2
28.0
40.7
3.81
5 Dobri stambeni uvjeti
1.7
2.4
8.5
59.6
27.9
4.10
6 Slaganje u politici
46.9
24.0
14.5
7.2
7.4
2.04
7 ivot odvojen od roditelja
9.7
13.0
25.5
29.1
22.7
3.42
8 Dobar seksualni odnos
1.6
1.8
8.9
31.7
56.1
4.39
obavljanje
9 Uzajamno
poslova u domainstvu
2.8
5.5
12.2
50.5
29.0
3.97
10 Djeca
1.3
1.8
5.6
24.8
66.5
4.53
0.6
0.8
5.1
29.1
64.4
4.56
0.7
1.0
7.9
48.3
42.1
4.30
Spremnost na raspravljanje
11 o problemima koji se pojave
izmeu mua i ene
Imati vrijeme za vlastite
12 prijatelje, line aktivnosti
i hobije
8.4.2016 12:58:22
111
A.5. Slobodno vrijeme i rad

Koliko esto provodite slobodno vrijeme u svakoj od sljedeih aktivnosti? (%)
Nikada
Ponekad
esto
Ne znam
1 Odlasci na zabave
10.0
58.4
29.5
2.0
2 Izlasci s prijateljima
1.3
30.9
67.1
0.7
3 Izlazak s djevojkom/dekom
14.3
29.3
49.3
7.1
u dobrovoljnim
4 Uee
aktivnostima
vannastavne
5 Organizirane
aktivnosti
12.3
58.5
24.3
4.8
30.2
46.9
16.3
6.6
6 Odlazak u pozorite
46.4
42.6
7.4
3.6
7 Odlazak na izlobe
58.8
32.5
5.1
3.6
8 itanje knjiga/novina
14.3
46.3
37.8
1.6
9 Bavljenje sportom
13.0
45.0
40.6
1.4
10 Vjerske aktivnosti
12.5
44.3
40.0
3.3
Koliko vremena dnevno u prosjeku provodite: (%)

Nikako
Do 1 sat Do 2 sata
3 sata
4 sata i
vie
internetu/
1 Na
kompjuteru
1.0
10.8
28.9
27.8
31.5
2 Gledajui TV
16.1
34.1
26.6
13.1
10.1
8.4.2016 12:58:22
112
Navedite koliko se slaete ili ne slaete s ovdje ponuenim

tvrdnjama! (%)
7
8
9
Potpuno se
slaem
Uglavnom se
slaem
Nisam
siguran/a
1
Rad je nuno zlo i u njemu
nema nikakvog zadovoljstva 66.3
Rad je nain da se osigura
egzistencija. to vie radi,
vie e zaraditi i tako
2.7
zadovoljiti svoje materijalne
potrebe.
Rad je nain da se
osigura odreeno mjesto
u drutvu. Njime se postie
4.3
ugled, presti i drutveni
poloaj.
Rad je izvor zadovoljstva. Ja
volim raditi i sretan/a sam
3.1
kad to inim.
Rad je aktivnost pomou
koje se ovjek samodokazuje 1.7
i samopotvruje.
Rad je dunost, doprinos
drutvu. Putem rada ovjek
ini ono to je korisno i za
1.1
druge ljude i za drutvo u
cjelini.
Rad je aktivnost putem koje
ovjek upoznaje druge ljude, 1.1
drui se s njima i ostvaruje
prijateljstva.
Rad je navika. Svi rade i
ovjek bi bio razliit od
5.7
drugih kad ne bi radio.
Rad je dobar nain da se
pobjegne od raznih ivotnih 5.1
problema i svakodnevnih
briga.
Uglavnom se
ne slaem
Uopte se ne
slaem
TVRDNJE
18.7
9.3
3.4
2.4
1.57
6.8
12.7
45.4
32.4
3.98
7.6
19.5
44.4
24.2
3.77
6.2
23.1
41.7
25.9
3.81
3.8
14.3
47.4
32.7
4.05
3.3
13.5
47.6
34.4
4.11
2.1
9.1
47.1
40.5
4.24
9.6
21.9
37.5
25.3
3.67
6.6
23.5
36.2
28.6
3.77
8.4.2016 12:58:22
113
Prema Vama, ta je najvanije prilikom pronalaenja posla u

BiH? (%)
Poznanstvo/ Strunost
Nivo
obrazovanja
prijatelji
8.6
10.7
28.3
Politike
veze
42.8
Srea
Drugo
6.6
7.0
8.4.2016 12:58:22
114
A.6. Drutvo i politika

Kako gledate na bliu budunost i to svoju i naeg bh. drutva? Za oboje zaokruite odgovarajui broj! (%)
Vaa
Bh. drutva
1 Budunost e biti gora od sadanjosti
22.1
54.81
2 Budunost e biti ista kao sadanjost
23.7
29.2
3 Budunost e biti bolja od sadanjosti
54.2
16.1
Koliko se slaete s ovdje navedenim tvrdnjama? (%)

Uglavnom se
ne slaem
Nisam
siguran/a
Uglavnom se
slaem
Potpuno se
slaem
Ponosan sam to sam

graanin Bosne i
Hercegovine
Uope se ne
slaem
Tvrdnje
11.0
4.8
19.2
20.6
44.4
3.83
Jeste li u posljednjih 12 mjeseci dobrovoljno i bez naknade

radili na ovdje navedenim poslovima? (%)
Da
Ne
Ne znam
u javnim radovima u lokalnoj

1 Uee
zajednici
osobama s posebnim
2 Pomaganje
potrebama / starijim osobama
26.6
68.1
5.3
50.7
44.1
5.1
3 U organizaciji sportskih dogaaja
31.3
64.5
4.2
organizaciji kulturnih dogaaja

4 U(festivali,
koncerti i sl.)
27.3
69.0
3.7
8.4.2016 12:58:22
115
kolegi u savladavanju
5 Pomaganje
gradiva
79.0
17.2
5.5
6 U organizaciji vjerske aktivnosti
34.0
60.5
5.5
7 U aktivnostima nevladine organizacije
19.7
73.8
6.5
Kako procjenjujete svoje interesiranje za politiku? (%)

Uglavnom
Ni zainteresiran,
Uglavnom
nezainteresiran/a ni nezainteresiran zainteresiran/a
46.1
34.9
13.6
Veoma
zainteresiran/a
5.4
Jeste li u proteklih 12 mjeseci uestvovali u navedenim javnim aktivnostima? (%)

Da
Ne
Ne znam
1 Kontaktirali politiare
7.1
90.7
2.7
Prisustvovali javnom skupu na kojem se

2 raspravljalo o politikim i drutvenim
pitanjima
24.2
73.1
2.7
3 Potpisali peticiju
17.6
79.1
3.3
4 Uestvovali u javnim protestima
16.2
82.0
1.8
lanak u kolskim/studentskim
5 Napisali
novinama, internetu i sl.
12.2
85.3
2.5
Pod pretpostavkom da imate pravo glasati, da se danas odravaju opi izbori u BiH, biste li izali na glasanje? (%)
Ne
22.4
Da
62.3
Ne znam
14.4
8.4.2016 12:58:22
116
Koliko imate povjerenja u sljedee institucije? Jako, donekle,

malo ili im uope ne vjerujete? (%)
Uope im
ne vjerujem
Malo
Donekle
Jako
Ne znam
1 Meunarodne organizacije
19.3
34.8
31.8
3.2
10.8
2 Nevladine organizacije
20.3
32.0
30.3
6.3
11.2
3 Mediji
34.6
35.1
20.0
2.9
7.3
4 Politike stranke
60.3
21.3
9.0
2.5
6.9
5 Sudstvo
24.0
35.8
24.5
6.7
9.0
6 Policija
20.0
29.0
34.8
10.5
5.6
7 Vojska
11.3
22.3
34.5
24.2
7.7
Vaa vjerska zajednica (Islamska

8 zajednica / Katolika crkva /
Pravoslavna crkva)
9.8
19.8
35.1
27.5
7.8
9 Obrazovni sistem
10.3
24.6
41.3
18.3
5.5
10 Zdravstveni sistem
13.8
28.2
37.7
15.4
4.9
Institucija
Hvala na saradnji!
8.4.2016 12:58:22

VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE OMLADINE U BiH - Aid Smajić

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE OMLADINE U BiH - Aid Smajić

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AID SMAJI

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 1

CIP - Katalogizacija u publikaciji

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 2

Sarajevo, 1437. po H. / 2016. godine

02 Vesatijja knjige 2016 prve strane copy.indd 3

Knjiga je autorov znanstveno-istraivaki rad realiziran u periodu od 20. novembra

Vrijednosne orijentacije final.indd 4

Vrijednosne orijentacije final.indd 5

Vrijednosne orijentacije final.indd 6

Vrijednosne orijentacije final.indd 7

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

Vrijednosne orijentacije final.indd 8

dinaminijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.

Vrijednosne orijentacije final.indd 9

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),

Vrijednosti i vrijednosne orijentacije

Vrijednosne orijentacije final.indd 10

Vrijednosne orijentacije final.indd 11

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

Vrijednosne orijentacije final.indd 12

Znaaj vrijednosnih stavova za drutvo i pojedinca te vanost njihovog sistematskog izuavanja

Vrijednosne orijentacije final.indd 13

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

Vrijednosne orijentacije final.indd 14

Osnovne psiho-socijalne znaajke

Vrijednosne orijentacije final.indd 15

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

je svakako to to su ovih anatomskih promjena svjesni

Vrijednosne orijentacije final.indd 16

ukljuujui razliite oblike rizinog ponaanja (Berk,

Vrijednosne orijentacije final.indd 17

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

Vrijednosne orijentacije final.indd 18

ali i bosanskohercegovakog drutva da rijei problem

Vrijednosne orijentacije final.indd 19

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturolokim

Vrijednosne orijentacije final.indd 20

Vrijednosne orijentacije final.indd 21

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

Vrijednosne orijentacije final.indd 22

urastanja u drutvo odnosno mladalatva, uslovno

Drutveni kontekst mladih u BiH

Vrijednosne orijentacije final.indd 23

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

specifine socijalne znaajke, odgovarajue drutvene

Vrijednosne orijentacije final.indd 24

Vrijednosne orijentacije final.indd 25

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

Vrijednosne orijentacije final.indd 26

Vrijednosne orijentacije final.indd 27

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE

globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna

Upravo na tragu spomenutih (post)modernizacijskih i tranzicijskih procesa u drutvu na planetarnom

Vrijednosne orijentacije final.indd 28

redefinirane, to sve skupa moe ugroziti naine

Vrijednosne orijentacije final.indd 29

Vrijednosne orijentacije final.indd 30

Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja

Vrijednosne orijentacije final.indd 31