You are on page 1of 18

Barupe mar J0 tich

Loso Piny man gi kwee gi chung maber :


Tich marwa mar unabii e lendo ma kanyakla
mar 2016

Working together for peaceful and violence free 2016


elections

Pastoral Letter 2015

THORRO
Ka Uganda paro yig 50 ma yudo uhuru, wan jokombe ma dini, wakao
mwandu ni ka wa paro e teko ma wa timo e gedo ping marwa. Wa yudo ni
wasetimo golo madwong kwom mio ji somo, gik ma miyo ngima, gi hawi ka giparo
seche ma masira mayudore gi siasa.
Bendo wangiyo historia marwa marach, ka wan jo Imani wasobedo
ka wa laro kendo wabedo gi lweny maketho kwee. Wa pako
Nyasaye kwom teko mar babawa mokwongo gi viongozi ma saa ni
kwom kelo grupe kaka Uganda Joint Christian Council, Uganda
Muslim Supreme Council gi inter Religious Council ma
Uganda ma osekelo ji duto ma Nyasaye kanyakla e ping ni.
Ka wan jo dini wa ngado ni gi manyalo kelonwa kwe gi teko en
bedo gi chik ma wandiko kaa:

bedo gi timbe makelo winjruok gi kwee momiyo wa wabed gi


wathi mbele gi lwong ma wan go mar unabii, kaka teko mar
wayudo e ndik matakatifu gi konyruok ma wayudo kwom ndik
mar pang marwa.
medo teko gi tiyo pile ka pile, ka watiyo gi dini mekwa mo
pogre pogre, kwom golo gik ma miyowa
keto kar ma jo dini duto nyalo wuoyo gi bedo gi winjruok gi jo
ma IRCU
pingo timbe manyalo ketho winjruok marwa
Som kuom gik ma waseneno e yig mar 2011
mosemiyowa wabed ka watiyo gi teko ka wabedo
kanyakla gi ji duto mondo wakel kwee gi goch kura
maler e yiga mabironi mar 2016

Kaka jo madongo ma dini, wangeyo maler ni ping marwa ma Uganda nyalo


yudo kendo utukufu mare mabiro kuom bedo zawadi ma Afrika kendo Ruoth
osemiyowa gik moko tee ma konyo e tich gi loso ping tee Tiyo gi
hawi e pinyni.
Bendo waseyie ni hawi en gi makelonwa jo duto kanyakla Gi kila
ngato kumaentiye tiyo gi teko.

Wach Marwa, Lwor Marwa

Lendo kelone hawi jo gweng bedo gi paro


kaka gwengnwa nitiye, ka gi gidwaro
chuokruok
Ni mondo yer obed maber, dwaro ni jo gweng gibed gi ngyo
maler kuom gi ma gigombo neon gi gima dwalore mondo gichop
kuma gidwaro. Wan koro walendo nu mondo ubed gi pach mler
ka uparore kaka jo gwengni, mondo uyud kila gimoro duto
mudwaro kaka somo, rito, gi kwee. Koro watiyo gi gik monenore
maber ka ngiyo ber mar manifesto ma jo mabironu mondo uyer
gi. Maye dwalore ni wabed gi ka ma kwee kuma woyo
nyalotimore e gwe ng gi kamoramora. Omiyo koro waluongo jo
madongo duto mar dini mopogore gi los mwandu ka gi yer
maonge chuny marach kata maber gi ngato moramora gi
manyalo miyo jogweng mondo gi yer maber. Jo malendo bendo
un-gi teko madwong kwom kelo paro maler e pach ji duto gi
pach mopogore kwom jo-gewng ka ukelo puonjruok piny moko
Mosebedo gi kwe gi mwandu maber.

Lendo kelone hawi jo gweng mondo gi ti e ofise


moyerore
Jo mawinjo ni gin gi lwong mar tiyo e ofise gi manyo ka gitiyo gi
chik mar chuokruok moro koso gibiro kend-gi. Tiyone gweng
mari en hawi. Omiyo koro walwongo jo duto mamanyo yer e
ofise mopogore, ni kik ukawe ka gimoro ma ngima koso tho, ma
ngiso ni mano kende en gima unyalo timone gweng maru. Kik
ubed gi luongruok makelo lweny, beduru gi roho maler ka ubedo
gi winjruok ma kanyakla gi chukoruok duoto. Loso mar piny
dwarore jo gweng duto mondo gi ti kanyakla kwom loso mwandu
mawatiyogo, madwalore ni jogweng duto gi tim gima ginyalo,
kata gibedo e chokruok koso dini moramora.

Lenndo nyalo kelo lweny e gweng

Wangeyo maber gi mosetimorene osepwa ma Kenya. Hero tiyo


kanyakla e piny mari dwaro ni mondo olony hera mar chokruok
mari. Ka ja gweng mar Uganda, mae en piny marwa kuma wan
duto ochunowa wabed gi kwee. Okwanyalo dwaro jomoko obed
mabor kodwa
nikech giyero ngato moro koso chokruok moro. Omiyo koro wangi dwarore kwom kila ngato ma wan-go mondo wabed gi kwee.
Wasayowu jo Uganda duto, moloyo jo mantiyo kaka polise
mondo gibed gi chuny ma wach mar piny marwa madwalore ni
kila ngaato obed gi nyalo mar timo dwaro moramora mantiye e
chik marwa ka jagweng maber

Mondo lendo okel kwee, dwaroni wa bed jomawacho adiera


Wabedo ka wariyo gi ngeyo ni chandruok ma wayudo kuom
lendo mar 1980 no kelo pogrwok gi jo majeshi ma Luwero,
momiyo elfu ma jo gweng marwa gi tho go jomoko mangeng
noyudo chandruoko bange. Omiyo koro wasayowu gurupe duto
maloso lendo kaka, Elekro komishion, jo sekwiriti, gi pati meg
siasa Gi bed gi adiera gi tich maler

Lendo nyalo kelo lokruok mahawi e piny

Ekaka Uganda podi oko oyudo lokruok mahawi ma siasa, e


piny moko, lendo en kaka yor mar lok mar serikal biro. Lendo
en koro kaka gik ma wadwaro nywol. Onyalo bedo maber ka jo
siasa duto mantiye e serikali, kata maonge, gibed ka gi paro
kaka lendo nyalo bedo. Mana kaka telo, kaotimoro maler, ni
en kaka bedo jatich, omiyo jo madwaro telo, ochuno gibed ka
giweyo ngiyo ping ne gima onego gi tim. Onego

gi we

jogweng mondo gi yer jo magidwaro mondo oti- negi. Jo ma


manyo ofise moyer, dwaro ni gi bed ka gi ngeyo ni ginyalo loyo
koso kato okigloo gi hawi. Siasa maber dwarore ni ofise
madongo gibed gi timbe maler gi hera mar piny mar-gi. Kik
oyudore ni gik mok wach jo gweng kaka nyocha otimorene e
piny mar osepwa Mokelo siasa marach

Pastoral Letter 2015

Working together for peaceful and violence free 2016


elections

Mana kaka lendo ni gi timore, en mana mar


chieng achiel kende
Jo gweng dwarore ni gibed ka gi ngeyo kila gimoro matimoro
chieng lendo kaka yero, ngiyo maber jo madwaro yudo ofise
mopogore gi thi mbele go yero. Seche mangeng tembe mar
lendo nyalo miyo jo gweng obedo ka okig herore. Maye chando
kwee kendo gi gi kelo lweny seche moko e familia. Wadwaro ni
mondo wa sayo-wu jo siasa ubed ka ungeyo ni gi maketo jo ma
gweng kanyakla en chik ma umo gi.
Gi ngiyone owoda-gi kwom yudo kwony. Dwaro ni koro jo siasa
mondo gi wee pidho gik makelo chuny marach chieng ma manyo
yer. Dwarore ni gi we kelo lweny e gweng ka gitiyo gi gurupe
marach

Working together for peaceful and violence free 2016


elections

Pastoral Letter 2015

Lendo gin gi maana ka ji yero maonge golo gimoro


matiny
Kwom pwonjruok, gurupe mangiyo ber mar jo-gweng chuno ni
nyaka gi ngis ji ka gi pwonjo mondo gi mi gi nyalo mar ngeyo ni
kaka gi tiyo gi nyal mar gin-go kwom yero nyalo miyo gi bed
maber e yigni abich mabiro. Dwalore ni jo dini obed ka gi pwonjo
jo ma dhi yero mondo gi yig loko yer magin-go kwom yudo kony
mabutho, mo oken zawadi marumo piyo kaka sabuni, sukari, . Jo
siasa ma dwaro ngeyo yer dwaro ni uriemb-gi gibokelo ne ji
masira bang miyo gi zawadi ma elufu moko matin ma uneno
kaka mukate ma owok ahera. Jo siasa ma hero chiemo kuma jo
kombe ketho hawi mar jo gweng dwaro ni uwit-gi. Ji duto dwaro
konyruok mar ngeyo tich matek gi lendo jo-kombe man-gi timbe
makonyo gi e tich gi makelonegi mwandu moloyo jo siasa mabiro
timo gibed jo kwayo kwayo.

Ruoth Ongeyo chuny mar ji nikech lendo en


yero jo madhingiyonwa

En ber ahinya ka jo gwng nyalo ngeyo ni dhano nyalo wuondo.


Mano omiyo jo Imani ochun-gi gi bed ka kwayo mondo Ruth
otelonegi kwom ngeyo jodwong mantiye gi telo maber. Jotelo
marach kelo masira e piny kendo gimiyo jo Nyasaye bedo gi
taabu, to jotelo mabeyo kelo mwandu maber e piny.
Omiyo wasayo u jo telo duto ma dini, mondo ulem ne Piny ni gi
winjo gi ma Ruoth nyalo wacho kaka gik timore.

Bedo gi lendo ma hawi dwaro ni obed gima kila


dhano dwaro
Jo gwengwa wa kwayo u uti-ne lendo man gi kwe. Kwe gi
luokrwok mar wagombo e piny okobo biro nono, obo chunowa
watii mondo wayude. Kendo bedo lendo man gi kwee, en gi
manyalo miyo wabed gi piny machung ka wadhi mbele tiyone gi
ma wagombo.

Barupe mar Jolendo 2015

Tiyo Kanyakla kelo kwe e lendo mar jo duto mar 2016

Sahihi
kar
Inter-Religious
Council mar Uganda

Apostle Dr.
Joseph
Serwadda
President, Born Again
Faith in Uganda

His Eminence
Metropolitan
Jonah Lwanga
General Overseer, National
Alliance of Pentecostal
and Evangelical
Churches in Uganda

His Eminence Sheikh


Shaban
Mufti, Uganda
Muslim Supreme
Council

His Grace Dr.


Cyprian Kizito
Lwanga
Archbishop
Kampala
Archdiocese

His Eminence
Metropolitan
Jonah Lwanga
Archbishop,
Uganda Orthodox
Church

His Grace the Most


Rev. Stanley Ntagali
Archbishop, Province of
the Church of Uganda

Pr. Daniel Matte


President, Seventhday Adventist Uganda
Union

Inter-Religious Council of Uganda


P.O.Box 7502 Kampala Uganda
Plot 884, Centenary Road, Namirembe
Hill ircu@ircu.or.ug
+256 414 342877
+256 312 265670

You might also like