Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
Predmet: Elektonsko poslovanje
Mentor:
Prof.dr Maja Anelkovi
Student:
Mihrija Jusufovi
Br. indexa: I0301-12
Tutin, 2016.godina
4
1. UVOD
Internet sa svojim servisima, danas predstavlja svakodnevnicu modernog ivota.
Naravno, upotreba Interneta, najzastupljenija je u ekonomsko razvijenijim regionima sveta.
Danas Internet predstavlja najveu najveu svetsku raunarsku mreu koja povezuje mree
razliitih organizacija na brz, pouzdan i jeftin nain.
Internet servisi predstavljaju upotrebnu vrednost Interneta i njihova upotreba u
svakodnevnom ivotu je sve ea. Zbog velikog i brzog napretka raunarske tehnologije,
a sam tim i Interneta, najvei broj internet servisa doivljava preobraaj a jedan broj
odlazi u zaborav. Od mnogobrojnih servisa koji su u upotrebi, dva najvea i najmasovnije
koriena su: elektronska pota (e-mail) i Web (WWW-World Wide Web).
Dva sistema su otvorena jedan prema drugom ako razmenjuju informacije posredstvom odgovarajuih
standarda i ako su oni javno dostupni, onda takve standarde nazivamo otvorenim standardima.
Protocol/Internet
Protocol)
ime
reen
problem
nalaenja
irom Evrope uveo Internet protokol verzije est (IPv6), novu verziju protokola koja
unapreuje adresiranje na Intenetu.
Rutiranje predstavlja usmeravanje paketa kroz mreu i njegova sutina je
dinamiko praenje stanja pojedinih delova mree. Rutiranje pokazuje otpornost na otkaze
i zaguenja u pojedinim segmentima tako to trai alternativne veze linka kako bi
preusmerio pakete. Ureaj koji ovo omoguuje naziva se ruter (router).
Da bi svaki raunar mogao da funkcionie u okviru Internet mree, prvo mora da
dobije svoju numeriku IP adresu. Ona se sastoji od etiri trocifrena broja u rasponu od
001 do 255, meusobno razdvojenih takama (npr. 093.087.210.196-trenutna adresa mog
raunara dok sam radio seminarski). U tom nizu prvi broj predstavlja deo mree (drava,
region) a poslednji predstavlja raunar.
Brojevi nisu praktini u svakodnevnoj manipulaciji adresama, za korisnike mrea
uvedena je simbolika adresa, sastavljena od etiri ili pet skraenica razdvojenih takama.
Na taj nain se numerika adresa transformie u simboliku u obliku, na primer:
rlab.matf.bg.ac.rs
gde je:
- rlab, simbolika oznaka raunara;
- matf, oznaka Matematikog fakulteta;
- bg, oznaka grada Beograda;
- rs, oznaka zemlje.
Web prezentacija Istorijskog arhiva u Jagodini ima sledeu adresu:
simboliku: www.arhivja.autentik.net
numeriku: 67.215.12.109
Uvedena su odreena pravila za simbolike adrese radi lakeg snalaenja.
Pravila za simboliko adresiranje (poelo u SAD, kasnije prihvatile i ostale
zemlje):
.edu obrazovne institucije
.com komercijalne institucije
.org nezavisne organizacije
.gov vladine institucije
.mil vojne institucije
9
10
3. SERVISI INTERNETA
Servisi su ustvari usluge koje se mogu dobiti preko Interneta i oni su najvie uinili
da se izvri popularizaciju ove globalne mree. Svi servisi Interneta rade tako to na mrei
postoje serveri u kojima su smeteni podaci, a na naem raunaru se izvrava klijent,
program koji tim podacima pristupa preko mree.
Veina servisa koji su nastali u periodu od uspostavljanja Interneta do danas, vie
ne postoje, ve je sad integrisan u dva najvea i najmasovnije koriena oblika servisa, a to
su: e-pota i Web.
3.1. Podela servisa Interneta
Postoji vie grupa servisa i moemo ih podeliti na:
a) Bazine servise
- elektronska pota (e-mail), razmena poruka elektronskim putem;
- Telnet (telecommunications network), pristup udaljenom raunaru i interaktivni
rad na njemu, kao da je korisnik fiziki prisutan na udaljenoj lokaciji;
- FTP (File Transfer Protocol) , prenos datoteka izmeu dva udaljena raunara.
b) Javne informacione servise
- Anonimni FTP (Anonzmus FTP), javno skladite podataka koje je na
raspolaganju (preko FTP servisa) svim korisnicima Interneta;
- Gofer (Gopher), elektronska oglasna tabla;
- Web (World Wide Web), multimedijalna elektronska oglasna tabla.
c) Diskusione servise
- List elektronske pote (Maling list), liste elektronske pote u okviru osnovnog
servisa e-pote omoguava grupisanje korisnika slinog profila. Poruka poslata grupi se
automatski dostavlja svim lanovima grupe
- Diskusione grupe (Newsgroup), servis javnih interesno povezanih korisnika,
poruke se ne prosleuju automatski ve im se pristupa selektivno i prema potrebi.
11
d) Konferencijske servise
To su tzv. sihroni servisi, jer zahtevaju istovremeno uee svih korisnika.
- Talk, interaktivna razmena tekstualnih poruka sa drugim korisnikom
- IRC (internet relay chat), interaktivna razmena tekstualnih poruka istovremeno sa
veim brojem korisnika
- Telefoniranje preko Interneta (Internet phone), razmena govornih poruka
-Videokonferencija
(Videoconferencing),
multimedijalno
komiuniciranje
sa
drugim korisnikom..
12
Elektronska
pota
omoguava
asinhronu
razmenu
pote
13
attachment).
Elektronska pota nudi i druge mogunosti kao to su:
- jednostavna mogunost slanja iste poruke na vie adresa. To se
zove indigo-kopija
(engl. carbon copy);
- prispela poruka se jednostavno moe proslediti na jednu ili vie
adresa ljudi koje
ona moe interesovati. To se zove prosleivanje poruke (engl.
forwarding);
-
na
prispelu
poruku
se
jednostavno
moe
odgovoriti
ne
ponavljajui adresu
poiljaoca tako da se u odgovor ukljui prispela poruka kao
podsetnik. To se zove
odgovor (engl. reply);
- sve prispele i poslate poruke mogu se uvati i briu se po
sopstvenom izboru.
Danas e-pota postaje besplatna i sve je vie takvih ponuaa
(Gmail, Yahoo, Hotmail i dr). Oni ostvaruju profit tako to su njihovi
pretplatnici obasuti reklamama koje stiu putem e-pote ili banera (engl.
Banner).
b) FTP (File Transfer Protocol)
Ovaj veoma koristan servis slui za prenos datoteka putem
Interneta. Za prenoenje datoteka potrebna su dva uesnika: raunar na
kome se nalazi datoteka i raunar na koji se ta datoteka kopira. Da bi
prenos funkcionisao, raunar na kome se uva raunarska biblioteka
programa mora biti FTP server dok na raunaru koji eli da preuzima ili
alje datoteke u ovakvu biblioteku mora da bude instaliran neki program
za podrku FTP klijenta.
Transfer se moe odvijati dvojako:
14
Pretraivanje
Dok
je
hipertekst
snano
sredstvo
za
da
uradi
dve
stvari:
hipertekstuelni
skok
ili
tekstuelno
16
17
- Web ita korisniki program koji slui za pristup Web serverima i itanje Web
stranica;
- Web protocol (HTTP-Hyper Text Transfer Protokol) skup pravila kojim je
definisana razmena podataka izmeu Web itaa i Web servera;
- Web adresa skup indentifikatora razdvojenim takama koji jednoznano
ukazuju na simboliku adresu Web stranice.
Web danas omoguava interaktivni rad, to podrazumeva komunikaciju u oba
smera. Sve to omoguuju programi za proirenje Web-a kao to JAVA. Ona omoguava da
se preko mree prenose programi koji se izvravaju na naem raunaru. Pomou ovog
programskog jezika moe da se crta, kontroliu ekranske forme, ispisuje tekst i slike i dr.
Sve se to obavlja na lokalnom raunaru, zato je mnogo bre nego kada se radi preko mree.
Integracija i sadejsto sa bazama podataka postala je njihov standardni interfejs. To
znai da se svi podaci na nekoj Web stranici ne nalaze ba na njoj, ve koriste baze
podataka iz okruenja ili sa drugih poznatih lokacija. To je omogueno na taj nain, to se
Web stranice primenom razliitih tehnika programiranja, dinamiki kreiraju za automatsko
generisanje na osnovu korisnikovog zahteva.
Danas, u upotrebi personalnih raunara i njihovoj korelaciji sa Web sadrajima, sve
vie prisutna personalizacija. Ona je budunost Interneta. Hiljadama posetilaca Web sajta
treba pruiti oseaj da je ponuda na sajtu upuena lino njima tj. da je prilagoena upravo
njihovim sklonostima i potrebama. Personalizacija se postie upotrebom odreenih
tehnologija koje omoguuju da Web server na osnovu podataka koji su prikupljeni o
korisniku odlui koji su sadraji njemu najprikladniji tj. ta odgovara njegovim potrebama .
Na adresi www.amazon.com nalazi se najpoznatija virtuelna prodavnica na svetu.
Ovde je mogue bez izlaska iz kue i odlaska u prodavnicu, u prijatnom okruenju koje
nudi Web prezentacija, izabrati, naruiti i platiti knjige, igrake, tehniku i dr. Dovoljno je
popuniti jednostavan upitnik, prilikom prve posete ovom sajtu i na taj nain otvoriti
svojevrsnu lansku kartu, poput one u biblioteci. Svako pretraivanje ili naruivanje preko
njihovog Web-a u budunosti e biti zapameno. Na taj nain, prilkom svakog sledeeg
odlaska na sajt, posedovae dovoljno podataka o vama i vaim interesovanjima. U skladu
sa vaom bazom podataka preporuie vam neki novi proizvod ili akcijsku cenu, iz oblasti
koja vas najvie interesuje. Korisnik na poetku dobija i pozdravnu poruku sa svojim
imenom kao i roendansku estitku.
18
19
4. ZAKLJUAK
Internet i servisi Interneta su od svog pojavljivanja do danas prerpeli velike
preobraaje u smislu upravljanja od strane krajnjeg korisnika, ali im je namena ostala ista
bez obzira da li oni funkcionisali kao samostalna celina ili u oviru nekog savremenog
interfejsa.
E-pota je osim u estetskom smislu prtrpela i promene organizacionog tipa. Tako
danas osim obinog pisma koje slui za komunikaciju sa drugim ljudima, pri pomenu
ovog servisa mislimo na itav organizator dnevnih, mesenih i godinjih aktivnosti. Danas
je osim kao samostalan servis, prisutan i kao deo paketa usluga koje besplatno pruaju
pruaju neki od najpoznatijih servera Google iliYahoo.
FTP protocol u sutini nije pretrpeo gotovo nikakve promene, a namena mu je
ostala nepromenjena. Po mnogima to je najkorisniji servis bez koga je nemogua
komunikacija preko Interneta i ima dve najbitnije operacije i to download i upload.
Web (World Wide Web), to servis koji svi poistoveuju sa
Internetom a on predstavlja samo jedan njegov deo. Ovaj servis je
pretrpeo najdrastinije promene kako u estetskom pogledu tako i u
savremenom funkcionisanju. Web danas predstavlja kimu komunikacija
i pruanja informacija jer sa svojim hipervezama, krajnjem korisniku za
vrlo kratko vreme omoguava pristup svim lokacijama bitnim za
dobijanje informacija koje ga interesuju.
U bliskoj budunosti, uticaj internet tehnologija na privatni ivot bie sve vei. To
moemo sagledati kroz mogunost prikljuenja kuanskih elektrinih aparata na Internet.
Moi emo preko Interneta ukljuivati grejanje, zakljuavati vrata, proveravati ta
nedostaje u frideru i naruiti preko softverskog klijenta koji se nalazi na mobilnom
telefonu.
Internet danas sve vie slui za slanje faksa, telefoniranje, to ukazuje da e Internet
u bliskoj budunosti predstavljati infrastrukturu za ostale vidove komunikacija.
20
LITERATURA
1. Braika, N. (2007): Poslovna informatika, Visoka poslovna kola, aak.
2. Stanki, R. (2000): Poslovna informatika, Ekonomski fakultet, Beograd.
3. Underdahl, B. (1999): Internet biblija, Mikroknjiga, Beograd.
4. ivadinovi, J. (2010). Poslovna informatika, Visoka kola za poslovnu
ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd
21