Vilsonovo etalite 9, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel. +387 33 656 562, Fax.

+ 387 33 653 055

ODSJEK ZA ENERGETSKO PROCESNO I OKOLINSKO INENJERSTVO

PREDMET: ENERGETSKOPROCESNA i OKOLINSKA MJERENJA I

PRAKTIKUM
za laboratorijske vjebe

Nijaz Delali

Sarajevo, januar 2010. godine

PREDMET: ENERGETSKOPROCESNA i OKOLINSKA MJERENJA I

Praktikum za laboratorijske vjebe

Kratko uputstvo za rad

Ovaj praktikum je namijenjen studentima tree godine, kao usmjerena mjerenja
na problemima u energetici, procesnoj tehnici i okolinskom inenjerstvu.
Za svaku vjebu je dat kratak opis tehnike mjerenja, tako da bi bilo dobro da se
svaki studenti koji pohadja ovaj kurs pripremi prije svake vjebe.
Vjebe se izvode tako to voditelj vjebe objasni problem, svrhu mjerenja,
mjernu aparaturu, nain provedbe mjerenja, ta treba zapisati od mjerenih
vrijednosti, a zatim prepusti svakom studentu da to uini sam i zapie izmjerene
vrijednosti.
Na bazi izmjerenih vrijednosti i uputa voditelja vjebe, student je duan izvriti
obradu mjerenih podatak i rezultate prikazati tabelarno i/ili dijagramski.
Nain izvodjenja vjebe, procedure mjerenja, nain dobijanja i predstavljanja
rezulata, student treba objasniti prilikom predaje vjebe u roku od 7 dana nakon
obavljene vjebe.

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

PREDMET: ENERGETSKOPROCESNA i OKOLINSKA MJERENJA I

SADRAJ:
VJEBA br. 1
MJERENJE VELIKIH PRITISAKA I BADARENJE MANOMETARA
VJEBA br. 2
MJERENJE MALIH PRITISAKA
VJEBA br. 3
ODREDJIVANJE KRIVE ZAVISNOSTI JAINE STRUJE OD RAZLIKE PRITISAKA ZA
KAPACITIVNI MJERA PRITISKA
VJEBA br. 4
PODEAVANJE PRESOSTATA SA ELEKTRINOM SKLOPKOM
VJEBA br. 5
KALIBRACIJA VENTILA SIGURNOSTI
VJEBA br. 6
MJERENJE VOLUMNOG PROTOKA VAZDUHA POMOU MJERENJA BRZINE PITOTPRANDTLOVOM CIJEVI U PRESJEJNOJ RAVNI KANALA
VJEBA br. 7
MJERENJE PROTOKA MJERILOM SA KONSTANTNIM PADOM PRITISKA
VJEBA br. 8
MJERENJE PROTOKA POMOU MAGNETNOINDUKCIONOG MJERILA
VJEBA br. 9 i 10
MJERENJE TEMPERATURE
IZRADA I BADARENJE TERMOPARA

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

LABORATORIJSKA VJEBA br. 1

MJERENJE VELIKIH PRITISAKA I BADARENJE MANOMETARA
Uvod
Badarenje je postupak kojim se ustanovljava tanost mjernog instrumenta vri se
odredjivanje sistemske greke. Badarenje se vri pomou etalona ili pomou badarnih
instrumenata preciznih instrumenata visoke klase tanosti.
Postupak badarenja:
Mjerni i badarni instrument istovremeno mjere veliinu yo, koja se pomou
odgovarajueg uredjaja skokovito mijenja od 0 do maksimalnog otklona skale
instrumenta koji se badari, a zatim u istim skokovima od maksimalnog otklona do nule.
Pri tome se oitanja na badarnom instrumentu smatraju tanim, i oznaavaju sa yio , a
oitanja na ispitivanom instrumentu yi.
Apsolutna greka i-tog mjerenja iznosi:

yi = yi yio
Iznos yi je odstupanje. Rezultati mjerenja i izraunata odstupanja unesu se u rubrike i
zatim se izradi badarni dijagram odstupanja (dijagram popravki).
Izrada badarnog dijagrama:
Na apscisu se nanose oitanja na ispitivanom instrumentu yi , a na ordinatu stvarna
vrijednost mjerne veliine yio (oitanja sa badarnog instrumenta), i to u istom mjerilu.
Ucrtane take poveu se linijom i ucrta pravac y = yo
Izrada dijagrama odstupanja (dijagram popravki)
Na apscisu se nanose oitanja na ispitivanom instrumentu y , a na ordinatu odstupanja
y u poveanom mjerilu.
Klasu tanosti instrumenta definisati na sljedei nain:

G=

y max
y max

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

Opis mjernog uredjaja

Kao uredjaj za badarenje za manometre koji mjere visoke pritiske koristi se klipni
manometar ili klipna vaga (engleski naziv: Deadweight Testers), prikazana na slici 1.

mT
I.M.

K
L

B.M.

Slika 1.

V
PK

Dijelovi klipne vage su:

C
K
BM
IM
V
PK
a
b

fino obradjeni cilindar

klip
badarni manometar
ispitivani manometar
ventili
potisni klip
spojne cijevi
fluid koji ispunjava unutranjost (ulje, voda, vazduh i sl.)

Princip rada:
Na klip K se postavljaju specijalni tegovi poznate mase (ravnotea se rauna u
referentnom nivou x-x, a to je ustvari nivo prikljuka ispitivanog manometra). Treba
paziti da je klip potopljen u fluid do dubine L poto je prenik klipa uvijek manji od
prenika cilindra a prostor izmedju klipa i cilindra ispunjen fluidom.

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

Vrijednost efektivne sile na dno klipa je:

Fe = g (mT + mK ) S K L f g VT + K v g
gdje je:
mT,
mK,
SK,
L,
f ,

kg
kg
m2
m
kg/m3

v ,

kg/m3 gustina vazduha

VT+K`, m3

masa tega
masa klipa K
povrina klipa
dubina do koje je klip uronjen u cilindar
gustina fluida

zapremina tega i klipa van cilindra

Pritisak na dno klipa je:

pK =

Fe
Se

gdje je:
Se,

m2

efektivna povrina klipa

Pritisak na nivou prikljuka manometra x-x:

p x = p K f gH
Da bi se eliminirao uticaj trenja klipa o cilindar, klip se za vrijeme mjerenja obre rukom.
Potisnim klipom PK glavni klip se dovodi u pravilan poloaj tj. na dubinu uranjanja L.
Podeavanjem odgovarajuih tegova na klipu, mogu se u ovom uredjaju formirati eljeni
pritisci i tako badariti manometar prikljuen na mjestu P, odnosno nivou x-x.

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

Student:___________________________
ZADATAK:
Izvriti kalibrisanje-badarenje burdonovog manometra poredjenjem sa manometrom
visoke klase tanosti.
Nacrtati badarne krive date u prilogu.
Izraunati klasu tanosti ispitivanog manometra
Otklon

Badarni
manometar
Yo
bar

% od Ymax

0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100

Ispitivani manometar
Yi - rastue
bar

Yi - opadajui
bar

Odstupanje
DY rastui
bar

DY opadajui
bar

0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
5

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

Badarni dijagram za rastui niz ispitivanja

Badarni dijagram za opadajui niz ispitivanja

5

Oitanje na badarnom manometru, bar

Oitanje na badarnom manometru, bar

4,5

3,5

2,5

1,5

0,5

4,5

3,5

2,5

1,5

0,5

0
0

0,5

1,5

2,5

3,5

4,5

Oitanje na ispitivanom m anom etru, bar

1,5

2,5

3,5

4,5

Dijagram odstupanja za opadajui niz ispitivanja

0,1

0,09

0,09

0,08

0,08

0,07

0,07

Odstupanje, bar

0,1

0,06

0,05

0,04

0,06

0,05

0,04

0,03

0,03

0,02

0,02

0,01

0,01

0
0

0,5

1,5

2,5

3,5

4,5

Klasa tanosti instrumenta rastui niz:

opadajui niz:

ymax
ymax

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

0,5

1,5

2,5

3,5

4,5

Oitanje na badarnom manometru, bar

Oitanje na badarnom m anom etru, bar

G=

Oitanje na ispitivanom m anom etru, bar

Dijagram odstupanja za rastui niz ispitivanja

Odstupanje, bar

0,5

Klasa tanosti instrumenta

G=

ymax
ymax

Strana

LABORATORIJSKA VJEBA br. 2

MJERENJE MALIH PRITISAKA
Uvod
Pod mjerenjem malih pritisaka podrazumijeva se mjerenje pritisaka do cca 250 mmVS..
Pri mjerenju brzina gasova Pitot-Prandtlovom sondom nuno je mjeriti razmjerno male
razlike pritisaka. Prema jednaini (1), za gas gustoe , kg/m3, navest e se usporedo
nekoliko vrijednosti razlike totalnog i statikog pritisaka i njima odgovarajue vrijednosti
brzina (tablica 1.).

Tablica 1. - Brzina plina ( = l kg/m3 ), din. pritisak p , visina stupca H2O u U-manometru

w (m/s)
p (Pa)
h (mmH2O)

1
0,5
0,05

2
2
0,20

3
4,5
0,46

4
8
0,82

5
12,5
1,28

Kako je za U-manometar (sl. 1.):

p = p1 p 2 = ( t ) g h , (za plinove je
t >> )
(1)

6
18
1,84

7
24,5
2,45

p1
d1

8
32
3,26

9
40,5
4,13

10
50
5,10

(p1 > p2 ; d1 = d2)

p2
d2

Gdje je:
t - gustoa tekuine,

- gustina drugog fluida (gasa ili

tekuine) koji se ne mijea niti hemijski

reagira s "prvim",
U tablici l. su navedene i visine stupca
vode ( t = 1000 kg/m3) u U-manometru
za razliku pritiska p . S obzirom na to
da mjerna nesigurnost oitanja Umanometra iznosi oko l mm, vidi se
da njegova upotreba (kao na sl. 1.) za
dani raspon brzina gasa, praktiki, nije
mogua.

t
Sl. 1. - U-manometar

Primjena neke "lake" tekuine ne bi bitno poveala visinu stupca u U-cijevi, npr. za etilni
alkohol t =791 kg/m3 (20 C), stupac se povea samo za 26,4 %. Zbog toga se,
uobiajeno, pri mjerenju brzina plinova s pomou Pitot-Prandtlove cijevi, za mjerenje
dinamikog pritiska koristi mikromanometar s kosom skalom.

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

To je preoblikovani U-manometar.
Ako se, prvo, oitanje U-manometra svede samo na jednu skalu (sl. 2.), ravnotea u
odnosu
p2

d2

p1

d1

I
h1

t
Sl. 2. - U-manometar s jednom skalom
na ravninu I - I glasi:

p1 = p 2 + (h1 + h ) ( t ) g

(2)

i vrijedi jednakost obujama:

2

d1

h1 = d 2

d
h h1 = h 2
4
d1

(3)

tj.

d 2
p1 p 2 = ( t ) g h 2 + 1
d1

(3)

Za odabranu tekuinu bit e

d 2
( t ) g 2 + 1 = k
d1

(4)

konstanta ureaja, pa je

h=

p1 p 2
k

(5)

i za razliku pritiskova ( p1 p 2 ) oitanje se obavlja samo na jednoj linearnoj (1/k)-skali.

Ako se ta skala ukosi, dobit e se mikromanometar s kosom skalom (sl. 3.).

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana

d2

p1

p2

d1

h1
sl. 3. - Mikromanometar s kosom skalom
Opet vrijedi jednadba (2), s time to je sada
2

d1

h1 = d 2

d
l h1 = l 2
4
d1

(6)

tj., konano

d 2

p1 p 2 = ( t ) g l 2 + sin
d1

(7)

i uz

d 2

k = ( t ) g 2 + sin
d1

p p2
.
l= 1
k
Kako za plin vrijedi

(8)
(9)

10 3 te uzevi u obzir da za uobiajene izvedbe mikromanometra

t
2

d
sa kosom skalom 2 < 10 2 , prema jednadbama (8) i (9) slijedi:
d1
p1 p 2
l=
t g sin

(10)

Dakle, s obzirom na jednadbu (1), poveanje je oitavanja (skale):

l
1
=
h sin

(11)

Teorijski bi slijedilo da to poveanje moe biti proizvoljno veliko, no, praktiki, sa

smanjenjem kuta ide se do vrijednosti arcsin (1/25), tj. do poveanja oitanja u
odnosu 25:1. Kako bi se osigurao dovoljno irok opseg (raspon) mjerenja, uobiajeno je
kosa skala podesiva, s omjerima poveanja: l, 2, 5,10 i 25.

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana 10

Student:___________________________
Zadatak:
Izvriti uporedno mjernje pritiska na vertikalnoj U cijevi i na mikromanometru sa
kosom cijevi.
Rezultate upisati u tabelu i izraunati odstupanje izmjerenih pritiska.
1
Visina suba vode U
cijevi, h
Pritisak U cijevi, p

m
Pa

Duina na
mikromanometru sa
kosom cijevi, m
Nagib cijevi, N

Pritisak

Pa

Odstuanje

gh

ghN

Energetskoprocesna i okolinska mjerenja I

Strana 11

LABORATORIJSKA VJEBA br. 3

ODREDJIVANJE KRIVE ZAVISNOSTI JAINE STRUJE OD RAZLIKE PRITISAKA ZA
KAPACITIVNI MJERA PRITISKA
Student:___________________________
Zadatak
Za elektronski kapacitivni mjera diferencijalnog pritiska potrebno je pomou U-cijevi sa
vodom i digitalnog unimjera:
-

Odrediti jainu struje u neoptereenom stanju

Mijenjati pritiske od manjeg prema veem, te prema pokazivanju U-cijevi i
digitalnog unimjera upisivati vrijednosti u tabelu
Nacrtati krivu, koja pokazuje zavisnost jaine struje od razlike pritisaka
Odrediti jednainu koja pokazuje p=f(I)

Osnovni podaci o ispitivanom uredjaju su:

Proizvodja:
Mjerno podruje:
Najvei statiki pritisak:
Izlani signal
elektrina struja
Napajanje uredjaja
Temperaturno podruje

SIEMENS
od 15-150 mbar
100 bar
4-20 mA
24 VDC
0 70 oC

1
Visina stuba
vode, h
Pritisak, p
Jaina struje, I

m
Pa
mA

Pritisak se rauna kao p = gh .

g=9,81 m/s2.

Uzeti gustinu vode =1000 kg/m3, a gravitacija

Energetskoprocesna mjerenja Laboratorijska vjeba 4

Strana 12

9000
8000

Pritisak, Pa mA

7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
0

12

16

20

Jacina struje, m A

Energetskoprocesna mjerenja Laboratorijska vjeba 4

Strana 13

LABORATORIJSKA VJEBA br. 4

PODEAVANJE PRESOSTATA SA ELEKTRINOM SKLOPKOM
Student:___________________________
Zadatak
Za presostat sa elektrinom sklopkom potrebno je izvriti podeavanje pritiska
iskljuenja na zadatu vrijednost.
Pored toga, u zavisnosti od karakteristike presostata, potrebno je odrediti pritisak
ukljuenja sklopke.
Postupak
Na liniji za podeavanje presostata, prethodno se odvrne resteretni ventil. Nakon toga se
lagano odvrce upusni ventil, a rasteretni ventil zavre i prati se pritisak na manometru.
Istovremeno tokiem se podeava, da pritisak na manometru u trenutku potpune
zatvorenosti rasteretnog ventila bude jednak zadatom pritisku iskljuenja, to se
manifestuje gaenjem signalne sijalice.
Pritisak, koji se oita na manometru u trenutku gaenja sijalice je jednak pritisku
iskljuenja.
Zatim se zatvori upusni ventil i odvre lagano rasteretni ventil. U trenutku kada zasvijetli
signalna sijalica, oita se pritisak na manometru i on predstavlja pritisak ukljuenja.
Postupak treba ponoviti, bar jednom, radi sigurnosti rezultata.
Osnovni
podaci
uredjaju su:
Proizvodja:
Podruje rada:
Najvei statiki
pritisak:
Elektrina struja
Elektrini napon
Temperaturno
podruje

ispitivanom

TOCAK ZA
PODESAVANJE

M
FESTO
od 2-8 bar
SIGNALNA
SIJALICA

10 bar
max 10 A
do 230 V
-20 110 oC

UPUSNI
VENTIL

1
Pritisak
iskljuenja
Pritisak
ukljuenja

RASTERETNI
VENTIL

NEPOVRATNI
VENTIL

bar
bar

Energetskoprocesna mjerenja Laboratorijska vjeba 4

Strana 14

LABORATORIJSKA VJEBA br. 5

KALIBRACIJA VENTILA SIGURNOSTI
Student:___________________________
Uvod
Ventil sigurnosti je dodatni uredjaj na osnovnoj opremi izloenoj djelovanju pritiska, koji
slui za osiguranje osnovne opreme od prekoraenja dozvoljenog pritiska i njenog
razaranja.
Zadatak
Za dati sigurnosni ventil sa oprugom odrediti:
- pritisak prvog otvaranja, (to je pritisak pri kome dolazi do isticanja ispitnog fluida kroz
otvor ventila, nakon duzeg perioda koritenja ventila)
- pritisak otvaranja ventila (to je pritisak pri kome dolazi do isticanja ispitnog fluida kroz
otvor ventila, nakon prvog otvaranja ventila)
Postupak
Linija za kalibraciju sigurnosnih ventila se sastoji od tlane posude sa klipnom pompom,
manometra visoke klase tanosti, rasteretnog ventila, zapornog ventila i veznih
cjevovoda, te prikljuka za sigurnosi ventil.
Prije svega se, vrlo paljivo, postavi sigurnosi ventil na mjesto njegovog prikljuenja na
linji. Zavisno da li je navojni ili prirobniki prikljuak, sigurnosni ventil se postavi na liniju
za kalibraciju.
Zavrne se rasteretni ventil, a odvrne se upunsi ventil, te se nakon toga vri lagano
dizanje pritiska u instalaciji pomou klipne pumpe.
Istovremeno se prati stanje prtiska u instalaciji na manometru i oslukuje otvaranje
ventila i isticanje fluida iz ventila. U trenutku kada se pojavilo curenje fluida na ventilu
treba oitati pritisak na manometru.

15

Osnovni podaci o ispitivanom uredjaju su:

Proizvodja:

_____________

Radni pritisak:

__________ bar

Najvei statiki pritisak: 10 bar

1
Pritisak prvog
otvaranja
Pritisak
otvaranja

bar

2
xxxxxxxxxxxx

Maksimalna
vrijednost

xxxxxxxxxxx

bar

16

LABORATORIJSKA VJEBA br. 6

MJERENJE VOLUMNOG PROTOKA VAZDUHA POMOU MJERENJA BRZINE PITOTPRANDTLOVOM CIJEVI U PRESJEJNOJ RAVNI KANALA

DEFINICIJA PROTOKA

& fluida (gasa ili tenosti) kroz povrinu F ogranienu

Maseni protok m
zatvorenom krivuljom (sl. l.) definiran je izrazom

r r
m& = ( w) n0 dF

(1)

gdje je:
- gustina fluida u takama povrine F,

r
w - vektor brzine fluida u takama povrine F,
r
n0 - jedinini vektor normale u takama povrine F.

r
n0

r
w

r r
dm& = ( w) n0 dF

dF
F

Sl. 1.-Protok fluida kroz povrinu F ogranienu zatvorenom krivuljom

U opem sluaju i gustina i vektor brzine w mogu ovisiti o vremenu, pa prema

&.
tome i maseni protok m
Pretpostavlja se da u razdoblju mjerenja vrijede (priblino) stacionarni uslovi, tj. da
nema promjene tih veliina u vremenu. Tada za jednu zadanu zatvorenu krivulju konturu, izbor je povrine F proizvoljan.
Ako treba mjeriti maseni protok u cijevi, najlake je povrinu F izabrati u ravni
okomitoj na osu cijevi, kao to je to prikazano na sl. 2.

17

 2 F2

w1

1 F
1

w2

I
Sl. 2. - Izbor mjerne ravni u cijevi

II

Lako je, prema definicijskoj jednaini (1), pokazati da maseni protok ne ovisi o izboru
presjeka (npr. I ili II - sl. 2).
Pri uobiajenim se mjerenjima promjena gustine u takama odabrane presjene
povrine zanemaruje. Tada, prema (1), slijedi

r r
m& = (w n0 ) dF = V&

(2)

gdje je V& volumni protok:

r r
r
V& = (w n0 ) dF = w A
F

(3)

gdje je A vrijednost povrine F, w je srednja brzina fluida po povrini F:

w=

r r
1
(w n0 ) dF
A F

(4)

RADNE JEDNAINE ZA ODREIVANJE PROTOKA U PRESJENOJ RAVNI CIJEVI

Uz uslov nepromjenjivosti gustine po odabranom presjeku cijevi, maseni se protok
odreuje prema jednainama (2) i (3), tj. kao umnoak gustine i volumnog protoka.
Prema jednaini stanja, za gustinu gasa vrijedi:

p
R T

(5)

gdje su:
p - statiki (apsolutni) pritisak u presjeku cijevi,
T - termodinamika temperatura u presjeku cijevi,
R - gasna konstanta.
Dakle, mjeri se p i T u mjernom presjeku. Gasnu bi konstantu R valjalo odrediti na osnovi
mjerenja sastava gasa. No, pri raunanju je dovoljno uvrtavati gasnu konstantu za
vazduh.
Volumni protok V& odreuje se na osnovi zbroja protoka kroz pojedine parcijalne povrine
(sl. 3.),

18

Ai
n

A = Ai
i =1

Sl. 3. - Mjerenje volumnog protoka prema postupku parcijalnih povrina

to znai da se integral u jednaini (3) izraava pomou svog integralnog zbroja:
n
r r
V& = (w n0 ) dF = w(M i ) Ai

(6)

i =1

gdje je:

Ai
w(Mi)

- plotina i-te parcijalne povrine,

- komponenta brzine fluida u pravcu okomice na presjenu ravan, u taki Mi, u
kojoj bi to bila srednja vrijednost za i-tu parcijalnu povrinu.

No, poto se taan poloaj toke Mi, ne poznaje uobiajeno se rauna s izmjerenom
okomitom komponentom brzine wi u nekom odabranom geometrijskom sreditu i-te
parcijalne povrine, tj. (priblino):
n

V& = wi Ai ,
i =1

a tanost, oigledno je, ovisi o veliini pojedinih parcijalnih povrina, jer je tada manja
razlika izmeu brzine u odabranoj mjernoj taki parcijalne povrine i stvarne srednje
brzine te parcijalne povrine.
Jasno je da sve to je dosad reeno vrijedi za svaki fluidni tok (npr. rijene tokove i
kanale sa slobodnom povrinom). Meutim, uobiajeno su presjeci kanala za vazduh
pravilni geometrijski likovi (krunica, pravougaonik) te se u njih lako moe izabrati
Ai = A = const.
(8)
Tada, prema jednaini (7):

1
V& = w& i Ai = (n A) w& i = A w
n I =1
i =1
n

(9)

i samo tada bezuslovno vrijedi:

w=

1 n
wi ,
n i =1

(10)

a openito je

w=

1 n
wi Ai
A i =1

(11)

19

Dakle, mjerenjem treba odrediti komponentu brzine u pravcu normale na presjenu

ravan cijevi u svih n parcijalnih povrina.
Izbor mjerne ravni (s obzirom na izvore poremeaja fluidnog toka uzvodno i nizvodno:
koljena, rave i sl.), izbor broja parcijalnih povrina (s obzirom na zahtijevanu tanost) i
poloaj mjernih taaka u presjenoj ravnini za pravokutne i krune presjeke odreeni su
normama.
Meunarodna norma ISO 3996 Mesurement of fluid flow in closed conaduits Velocity
area method using Pitot static tubes detaljno propisuje uslove pod kojima je na nivou 95
%-tnog razmaka povjerenja mjerna nesigurnost odreivanja volumnog protoka manja od
2 %. U prilogu 1.dat je postupak za izbor taaka prema uslovu jednakih parcijalnih
povrina za pravougle i krune presjeke cijevi.

MJERENJE BRZINA POMOU PITOT-PRANDTLOVE CIJEVI

Postupak mjerenja brzine fluida pomou Pitot-Prandtlove sonde postavljen je na osnovi
analize fluidnog toka oko nekog krutog tijela potopljenog u fluid, kao to je to, npr.
prikazano na sl. 4.

neporemeeni
tok
Z
w
pst ,
zaustavna toka Z
p z = p t , wz = 0
Sl. 4. - Opticanje krutog tijela fluidom
Ako se promatra nestiljiv, neviskozan (idealni) fluid, du pojedinih strujnica vrijedi
Bernoullijeva jednaina:

w2 p
+ + g z = const.

(12)

Na srednjoj je strujnici u svakoj taki u neporemeenom (slobodnom) toku pritisak pst i

brzina w, a u zaustavnoj toki je brzina jednaka nuli i pritisak je jednak tzv. zaustavnom
(totalnom) prtisku pt , te je prema jednaini (12)

w2
p st +
= pt ,
2

(z = const.)

(13)

tj.

w=

( pt p st ) =

pd =

gdje je, kako se vidi, koriteno razliito oznaavanje:

p = pt p st = p d .

(14)
(15)

20

S obzirom na svoje znaenje p t , p st , p d se nazivaju, redom, totalni, statiki, dinamiki

pritisak. Oigledno je, mjerenje zaustavnog pritiska valja obavljati u taki Z krutog tijela
(sl. 4.). Takav, tome odgovarajui mjerni ureaj je tzv. Pitotova cijev (sonda). Meutim,
tekou predstavlja zadatak nalaenja take (ili taaka) krutog tijela u kojoj se, dovoljno
pouzdano, moe mjeriti statiki pritisak p st . To je rijeeno razvojem Pitot-Prandtlove
cijevi (sl. 5.a).
Prandtl je teorijski odredio raspored pritiska du obrtnog paraboloida (sl. 5.b)
(superpozicija ravnomjernog fluidnog toka i toka s izvorom fluida), ijim je
pojednostavljenjima radi jednostavnije izvedbe (npr., na slici 5.b: valjak s kuglastim
elom), nastala Pito-Prandtlova cijev, tj. njene razliite modifikacije koje se danas koriste
za mjerenje brzine fluida (ISO 3966). Bitno je za svaku takvu izvedbu da je dovoljno
pouzdano odreeno mjesto na sondi u kojem je mjerna nesigurnost odreivanja p st
svedena u eljene granice. I pored toga, mjerenje statikog pritiska p st je izvor najveih
greaka pri mjerenju brzina (nekolinearnost osi sonde s vektorom brzine, uticaj draa
sonde na pritisak, konaan /razliit od nule/ promjer sonde). Uticaj na tanost
odreivanja brzine dalje mogu imati: neravnomjernost (neuniformnost) fluidnog toka,
viskozitet fluida (jer je jednaina (14) izvedena za neviskozni fluid), nestacionarnost
fluidnog toka (turbulentne fluktuacije), blizina zidova kanala itd. Ako se ocijeni da bi neki
od tih utjecaja mogli biti znaajni, potrebno je uvesti odgovarajue korekcije (npr. prema
ISO 3966).
d/2

a)

d/3

3d

pt

pst

b)

w
pst

pt pst
1
w2
2

0
-1

Sl. 5.a) Pitot-Prandtlova sonda, b) obrtni paraboloid u fluidnom toku

Primjena Pitot-Prandtlove cijevi za mjerenje brzina fluida jest i u podruju "stiljivog"
fluidnog toka (npr. Ma > 0,25, prema ISO 3966). No, tada je jednainu analognu
jednaini (14) potrebno izvesti poavi od diferencijalnog oblika energetske jednaine za
fluidni tok bez razmjene topline i mehanikog rada s okolinom:

21

dp

+ w dw = 0 ;

(z = const.)

(16)

i integrirati je za izentropsku promjenu stanja fluida:

p = const.

(17)
Za nadzvune brzine (Ma > 1) analiza bi se morala jo proiriti, s obzirom na udarni talas
koji se stvara ispred usta sonde.
Primjene za Ma > 0,25 su razmjerno rijetke, a za Ma > l se preteito sreu u
vazduhoplovnoj tehnici. Jer, npr., za idealni gas i = 1,3, R = 287 J/(kgK), T = 300 K,
brzina zvuka je :
c = R T = 335 m/s
pa, za 0,25 Ma, gornja granica nestiljivosti iznosi w = 84 m/s.

MJERENJE RAZLIKE PRITISAKA POMOU MIKROMANOMETRA S KOSOM SKALOM

Pri mjerenju brzina gasova Pitot-Prandtlovom sondom nuno je mjeriti razmjerno male
razlike pritisaka. Prema jednaini (14), za gas gustine l kg/m3, navest e se uporedo
nekoliko vrijednosti razlike totalnog i statikog pritiska i njima odgovarajue vrijednosti
brzina (tabela 1.). Kako je za U-manometar:
Tabela 1. - Brzina gasa ( = l kg/m3 ), din. pritisak p , visina stupca H2O u Umanometru

w (m/s)
p (Pa)
h (mmH2O)

1
0,5
0,05

2
2
0,20

3
4,5
0,46

4
8
0,82

5
12,5
1,28

6
18
1,84

7
24,5
2,45

8
32
3,26

9
40,5
4,13

p = p1 p 2 = ( t ) g h , (za gasove je t >> )

10
50
5,10
(18)

gdje je:
t - gustina tenosti,

gustina drugog fluida (gasa ili tenosti) koji se ne mijea niti hemijski
reagira s "prvim",

U tablici l. su navedene i visine stupca vode ( t = 1000 kg/m3) u U-manometru za razliku

pritisaka p . S obzirom na to da mjerna nesigurnost oitanja U-manometra iznosi oko l
mm, vidi se da njegova upotreba za dati raspon brzina gasa, praktiki, nije mogua.
Uobiajeno se, pri mjerenju brzina gasova pomou Pitot-Prandtlove cijevi, za mjerenje
dinamikog pritiska koristi mikromanometar s kosom skalom.

22

Prilog l.

Poloaj mjernih taaka za odreivanje volumnog protoka fluida u cijevima krunog

presjeka
ISO 3996:
Nuno je mjeriti u takama najmanje dva meusobno okomita pravca i to u najmanje tri
take po svakom polumjeru. Mjerenje u sreditu cijevi nije obvezno.
Za promjere vee od 2,00 m ukupan broj mjernih taaka je 16, tj. 17, ukljuujui i
sredinju taku (4*4+1=17). Prema slici (sl. Pl. l.) bit e mjerne take od zidova cijevi
udaljene za li, gdje je li = k i D .
Za ukupno 17 toaka bit e (sl. P. l. l.) vrijednost ki :
i
1
2
3
4
5
6
ki
0,030 0,098 0,178 0,290 k5=k1 k6=k2

17
0,500

1
li

2
3
4

10

11

12

17

5
D

16
15
14
13

Sl. P.l.l. - Poloaj mjernih taaka u krunom kanalu, 17 mjernih taaka (osjenani dijelovi
imaju jednaku povrinu)
Znai isti je postupak za svaki od 4 otvora i na kraju se, samo jednom, izmjeri brzina u
sreditu za l17 = 0,5 D .
Dakle:

w=

1 17
wi
17 i =1

V& = A w

23

Prilog 2.
1. Mjernu sondu treba dovoljno dugim elastinim cijevima spojiti s manometrima,
prema emi na slici P.2.1. Prethodno, puhanjem, provjeri se koji od prikljuaka
Pitot-Prandtlove sonde odgovara pritisaku pt, a koji pst.

pst
wi

Sl. P.2.1. - Mjerna shema

2. Mikromanometar postaviti u vodoravni poloaj (s pomou vijaka) i podesiti nulu.
Najbolje je zapoeti sa skalom 1:2 i kasnije, po potrebi, koristiti i vea uveanja
(manji odnosi 1/5,1/10,1/25).
3. Prema tablici u Prilogu l. unaprijed oznaiti poloaj taaka na drau sonde
(pomou vodootpornog flomastera ili izolir-trake).
4. Usta sonde trebaju biti usmjerena kao na priloenoj emi (sl. P.2. l.) i u pravcu ose
cijevi.
5. Pri koritenju svakog od 4 otvora (s po 4 mjerne take) jednom oitati pritisak pa i
temperaturu pomou temperaturne sonde. Mjerne rezultate upisivati u mjerni list i
u prekidima mjerenja raunati "prethodni" priblini podatak o protoku gasa.

24

LABORATORIJSKA VJEBA br. 6

MJERENJE VOLUMNOG PROTOKA VAZDUHA POMOU MJERENJA BRZINE PITOTPRANDTLOVOM CIJEVI U PRESJEJNOJ RAVNI KANALA
Student______________________________
Cijev na kojoj se vri mjerenje brzine, a prema emi u prilogu 2 ima prenik 150 mm i
debljinu stijenke 4 mm.
Proticajni presjek je podijeljen na dvije parcijane povrine, plus centralna povrina.
Za ukupno 9 taaka bit e vrijednost ki :
i
1
2
3
4
5
ki
0,06699 0,0,2500 0,93301 0,7500 k5=k1

6
k6=k2

7
k7=k3

8
k8=k4

9
0,500

li = k i D

Udaljenosti mjernih taaka od zida cijevi se raunaju prema:

Na sondi treba oznaiti flowmasterom ove udaljenosti, vodei rauna o debljini stijenke
cijevi, koju treba dodati ovim udaljenostima.
Prema tome je:

li = k i D + c

Mjerna lista

Oznaka mjerenja:
poetak:
kraj:
mikromanometar:

barometarski pritisak: pb =
temperatura okoline: t =
sonda:

Izvrilac:
datum:
U-man:

1
mjerna
taka

4
konst.
ureaja

7
8
pst/ t/

2
3
Oitanje razmjer
skale
mm alco

5
(2) (3) (4)

alc g
1000

Pa

Pa

kg/m3

10

w=

2(5)
(9)
m/s

1
2
3
4
5
6
7
8
9
SREDNJA
VRIJEDNOST

25

LABORATORIJSKA VJEBA br. 7

Student:___________________________

MJERENJE PROTOKA MJERILOM SA KONSTANTNIM PADOM PRITISKA

Najpoznatiji tip instrumenta za mjerenje protoka koji prouzrokuje pad pritiska nezavisan
od protoka je tzv. rotametar. Princip rada moe se objasniti pomou slike:
F
K

U
D

do
v G

Glavni dio ureaja je vertikalna staklena cijev u kojoj se nalazi rotaciono simetrino tijelo
specijalne forme, priblino kao na slici. Na dijelu tog tzv. plovka urezani su kosi kanali K,
koji omoguuju obrtanje plovka prilikom strujanja fluida oko njega. Tim obrtanjem se
plovak centrira u cijevi. Fluid dotie sa donje, ue strane cijevi. Na cijevi je ugravirana
skala, a gornja ivica plovka slui kao kazaljka. Kada fluid protie kroz rotametar, na
plovak djeluju tri sile: teina G, uzgon U i sila F koja nastaje usljed hidrodinamikog
otpora plovka. Kada su te sile u ravnotei, plovak zauzima neki poloaj H, koji je mjera
za protok fluida kroz instrument. Taj poloaj se moe izraunati na slijedei nain:

G = p gV p

U = f gV p
F = G U

(1)

26

gdje je:
VP volumen plovka
p gustina plovka
f gustina fluida
Sila F se moe priblino izraunati po poznatom obrascu iz mehanike fluida :

F = Cv S p

f w2

(2)

gdje je:
Sp povrina poprenog presjeka plovka
CV koeficijent eonog otpora
Uvrtavanjem ( 2 ) u ( 1 ) dobije se

Cv S p

f w2

= V p g ( p f

(3)

U ovom izrazu su konstantni svi faktori osim w i Cv. Cv=f (Re,H) i odreuje se empirijski.
Protok se definie kao proizvod brzine i povrine A izmeu plovka i zidova cijevi. Ta
povrina je neka funkcija poloaja plovka H. Za ravnu konusnu cijev povrina je:

A=

(D
4

d o2

D = d + kH
w=

(4)

2 gV p ( p f

(5)

Cv S p f

Volumni protok je:

Q = wA =

2 gV p ( p f

Cv S p f

[(d + kH )

d o2

(6)

Sreivanjem izraza i izvjesnim zanemarivanjem dobije se jedinstven obrazac:

Q=H
Iz (2) je vidljivo da pad pritiska

(7)

f w2
2

ima konstantnu vrijednost, poto taj dinamiki

pritisak dri u lebdenju plovak na visini H. Promjenom protoka mjenja se proporcionalno

27

sa H; a pad pritiska se praktino ne mijenja, poto on dri ravnoteu konstantnoj sili GU.
Kod realnih izvedbi pad pritiska na rotametru je ipak zavisan od protoka, poto osim
komponente

w 2
2

postoji

i gubitak pritiska u prikljunim armaturama i metalnim

nastavcima konusne staklene cijevi. Pad pritiska iznosi, ve prema izvedbi i mjernom
opsegu, izmeu 5 i 200 mmVS kod rotametara na gasove, a 50-800 mmVS za
tenosti. Preciznost serijskih proizvoda je oko 2% od opsega, a mogu se dobiti i klase
0,5 ako su badareni odreenom tenou. Prag osjetljivosti im je visok, izmeu 510% od mjernog opsega, to je i razumljivo iz izraza ( 1 ) i ( 2 ), poto G i U imaju
konanu vrijednost, pa se plovak poinje kretati tek kada sila F dostigne potrebnu
vrijednost.
Izvedbe pojedinih firmi su razliite. Plovak moe da ima raznovrsan oblik. Kod nekih
varijanti ne obre se, ve se kree po ipkastoj voici koja ga centrira u cijevi. Postoji
izvedba i sa dva plovka, od kojih je gornji vei, pa fluid pri odreenom protoku najprije
zadovolji izraz (3 ), a kad taj plovak postigne vrijednost H=Hmax poinje da se pokree
manji plovak, koji ima manju vrijednost Cv Sp . Poto obino za drugi plovak vai
drugaija skala razliito su obojeni, kao i podjele pojedinih skala.
Ukoliko kroz instrument protie fluid sa f1, razliitom od f , onu za koju je badaren
potrebno je izvriti korekciju na slijedei nain:

Q=

f ( p f 1 )
f 1 ( p f )

(8)

Podruije mjerenja protoka je od oko 3 l/h do 800 m3/h za gasove, i od oko 0,04 l/h do
100 m3/h za tenosti, duina cijevi od 50 do 600 mm. Za visoke pritiske koriste se
metalne konusne cijevi. Rotametar se mora ugraditi strogo vertikalno, inae mjerenje
postaje netano. Koljena, ventili, nagle promjene presjeka cjevovoda, ogranci i slino
iako se nalaze neposredno ispred mjeraa uopte ne utiu na tanost mjerenja. Fluid
moe da bude i hemijski agresivan, poto je mogue odabrati odgovarajue materijale
plovka i cijevi. Skoro jedini zahtjev (osim poznavanja f) koji se postavlja na fluid je
istoa, poto zrnca prljavtine mogu da se uglave izmeu plovka i cijevi, ili da se
nataloe, pa tako izmjene Cv i Sp.

28

ZADATAK:
Na eksperimentalnoj liniji za dvofazni tok ugradjena su dva rotametra u seriju. Rotametri
su izvedeni sa magnetnim prenosom poloaja plovka na skalu.
Izmjereni protok na skali oba rotametra svesti na protok izraen u:
a) standardnim metrima kubnim na sat
b) normalnim metrima kubnim na sat
c) kilogramima na sat
Uporediti svedene protoke na oba rotametra i komentarisati ih.

No

Pritisak
okoline

Radni
pritisak

bar

bar

pok

Radna
temperatura
o

Oitani
protok na
skali
rotametra

Protok sveden
na standarne
uslove1)

m 3/h

ms 3/h

p + pok 288,15
Qs = Q
1,013 273,15 + t

Protok
sveden na
normalne
uslove2)
mn 3/h
273,15
Qn = Qs
288,15

Maseni
protok
kg/h

m = sQs

R1
R2
Odstupanje

1) Standardni uslovi su (ISO 2533):

2) Normalni uslovi su:

s=1,204 kg/m3

p=1,013 bar t=15oC

p=1,013 bar t=0oC

- gustina vazduha pri standardnim uslovima

29

LABORATORIJSKA VJEBA br. 8

MJERENJE PROTOKA POMOU MAGNETNOINDUKCIONOG MJERILA

Student:___________________________
Magnetno-indukciono mjerilo protoka
Za mjerenje protoka tekuina moe se koristiti magnetno indukciono mjerilo protoka.
Princip mjerenja protoka se zasniva na zakonu indukcije pri emu tekuina iji se protok
mjeri mora biti elektrino vodljiva. Oko cijevi poznatog prenika d kroz koju protie
elektrino vodljiva tekuina postavlja se namotaj solenoid kroz koji protie izmjenina
struja stvarajui na taj nain elektrino polje (slika 1.). Kreui se kroz elektrino polje
namotaja, u elektrino vodljivoj tekuini e se prema Faradejevom zakonu indukovati
elektrina struja iji je pravac i smijer okomit na pravac kretanja vodia tekuine kao i
na pravac linija magnetnog polja pri emu je indukovani napon proporcionalan srednjoj
brzini strujanja tenosti. Poto je poznat prenik cijevi lako je odrediti zapreminski
protok.Za indukovani napon vrijedi:
_

U = k B w d
gdje je: k konstanta ureaja
B jaina magnetnog polja
_

w - srednja brzina strujanja

d prenik strujanja.
Da bi se izbjegao kratki spoj izmeu namotaja i cijevi, cijev kroz koju prolazi fluid ne
smije biti elektrovodljiva ili se postavlja izolacioni materijal sa untarnje strane cijevi.
Indukovani napon se mjeri pomou dvije elektrode izmeu kojih struji fluid, a koje su
usaene u stijenku cijevi i izolirane od iste. Poto se radi o veoma malim indukovanim
naponima, npr. za w = 1 m/s napon je oko 1mV, napon se prvo pojaava, te provodi do
odgovarajueg ureaja za mjerenje na ijem izlazu e se javiti jedinini signal konstantne
struje koja odgovara protoku kroz mjera.
Na slici (2) je prikazan magnetno indukcioni mjera protoka (proizvoa KROHNE, tip IF
M 080).
.
Osnovne karakteristike mjeraa protoka su:

Frekvencija magnetnog polja 1,6 Hz

Mjerni opseg ureaja 0 4 m3/h
Veliina izlaznog signala Output 4 20 mA
Mjerna greka 0,1 0,2% od trenutnog oitanja
Fluid iji se protok mjeri mora biti tean i u podruju temperatura 60C +140C

30

Sl. 1 Princip rada magnetno indukcionog

mjeraa protoka

Sl. 2 Magnetno-indukcioni mjera protoka

ZADATAK:
Na eksperimentalnoj liniji za sagorijevanje u
magnetnoindukcioni mjera protoka rashladne vode.

poroznoj

sredini

ugradjen

je

Podesiti konstatan protok na digitalnom pokazivau mjeraa protoka vode.

Vodu nakon prolaska kroz mjera protoka vode, upustiti u posudu zapremine V=60l
Izmjeriti vrijeme od poetka do kraja punjenja posude.
Izraunati protok na bazi poznate zapremine posude i vremena za koje se posuda
napunila i uporediti ga sa protokom koji je pokazao magnetnoindukcioni mjera
protoka.

Protok izraziti u m3/h.

No

Protok na
MI mjerau
protoka
m 3/h

QMI

Vrijeme
poetka
punjenja
posude
h:min:sec

Vrijeme
zavretka
punjenja
posude
h:min:sec

Razlika
vremena

Izraunati
protok

sec

ms 3/h

Qv = 3600

Odstupanje
%
Q QV
* 100
O = MI
QMI

31

LABORATORIJSKA VJEBA br. 9 i 10

MJERENJE TEMPERATURE
IZRADA I BADARENJE TERMOPARA
1. Termodinamika temperaturna skala
Generalna konferencija za mjere i utege (Conference General des Poids et Mesures)
postavila je nezavisne norme samo za etiri osnovne veliine: duinu, vrijeme, masu i
temperaturu. Sve se ostale veliine (i osnovne) mogu definirati koristei navedene etiri
veliine.
Naelno bi se, s obzirom na zakone statistike mehanike (termodinamike), jedinicu za
temperaturu moglo definirati prema srednjoj kinetikoj energiji molekula fluidne sredine
(dakle, pomou samo jedinica za duinu, vrijeme i masu). No, zasad srednja kinetika
energija molekula fluidne sredine nije mjerljiva veliina.
Posebnost je temperature, u odnosu na duinu, vrijeme i masu, to to se kod nje jedna
vrijednost ne moe dodavati na drugu (npr., spajanjem dva tijela jednake temperature
daje cjelinu koja ima istu tu temperaturu, a spajanjem dva tijela jednake duine dobije
se cjelina s dvostrukom duinom, itd.). Tj., ne postoji mogunost da se postavljena
mjerna jedinica mnoi, ili dijeli proizvoljno, kako bi se izmjerila bilo koja druga vrijednost
te veliine. To znai da postavljanje mjerne jedinice ne znai i konano rjeenje zadatka
mjerenja temperatura, jer dalje ostaje problem odredjivanja x puta veih/manjih
vrijednosti od mjerne jedinice, tj. preostaje zadatak definiranja temperaturne skale za
sve mogue vrijednosti temperature.
Teorijski, najbolje rjeenje prua Kelvinov pristup (1852. godine), zasnovan na
Carnotovom ciklusu: Idealno reverzibilna toplinska maina prenosi toplinu iz spremnika
beskonanog toplinskog kapaciteta na temperaturi T2 u isti takav spremnik na
temperaturi T1. Ako je Q2 temperatura odvedena iz spremnika (2), a Q1 dovedena u
spremnik (1) pri Carnotovom je ciklusu:

T2 Q2
=
T1 Q1

(1)

Dakle, ako je jedna od temperatura T1 ili T2, vrsto/fiksno odredjena (mjerna jedinica),
gornjim je odnosom potpuno definirana temperaturna ljestvica (skala). To je
Termodinamika temperaturna skala. Bitna je njena karakteristika da ona ne zavisi od
termometrijskog sredstva. S obzirom na granice nesigurnosti njena odredjivanja, za
vrstu/fiksnu temperaturu izabrana je (1968. godine) trajna taka H2O (ravnoteno
stanje: para, tekuina, vrsto), te je prema njoj definirana mjerna jedinica:
termodinamike temperature (oznaka: T) kelvin (K).
Kelvin, jedinica termodinamike temperature, 273,16-i, je dio termodinamike
temperature vode u trajnom stanju (slika 1.), tj.:

K=

1
TIII ( H 2O )
273,16

(2)
32

22058000

KRITINA
TAKA

je
101325

611
ija
ac
im
bl
u
s

an
je
isp
ar
av

LED

topljen

Pritisak, Pa

TEKUINA

TROJNA
TAKA

PARA

273,15 273,16

647

Temperatura, K

Slika 1. Fazni dijagram H2O

Apsolutna temperatura (apsolutna temperaturna skala) zastario je naziv za
termodinamiku temperaturu i treba ga izbjegavati. Posebno zato to se takav naziv
(apsolutna temperatura) ne spominje niti u jednom medjunarodnom mjeriteljskom
dokumentu, a niti u Zakonu o mjernim jedinicama.
Termodinamika temperaturna ljestvica/skala, odredjena prema jednaina (1), savrena
je, jer ne zavisi od svojstava nekog sredstva/materije, ali nije fiziki ostvariva jer se
temelji na idealnom Carnotovom ciklusu. No, za idealne plinove vrijedi:

T2 ( pV )2
=
T1 ( pV )1

(3)

i dalje:

T2 p 2
( pri V = const.); T2 = V2 ( pri
=
T1
p1
T1 V1

p = const )

(4)

te je temperaturna ljestvica potpuno definirana pomou stanja idealnih plinova i teorijski,

mogla bi se jednostavno materijalizirati, tzv. plinskim termometrima pri ili V = const.
ili p = const. Medjutim, idealnih plinova nema. Realni plinovi mogu imati samo priblino
idealno ponaanje: tim vie to im je jednostavnija sruktura (npr. helij, vodik) te to je
nii pritisak plina. Takodjer, ponovljivost (repetitivnost/repeatability) plinskih
termometara nije zasad dovoljna. Zbog toga je uvedena (1927. godine) medjunarodna
temperaturna skala, pomou niza vrstih/fiksnih taaka, koje se mogu razmjerno
jednostavno ostvariti u odgovarajuim laboratorijama. Medjunarodna temperaturna skala

33

je od 1927. godine vie puta dopunjavana i ispravljana. Njena esta verzija (1990.
godine) dana je u tablici 1. U njoj su navedene odabrane vrste take kojima je i
praktino definirana temperaturna skala.
Tabelica 1. vste/fiksne take temperaturne skale (The International Temperature Scale
od 1990)

T
K
35
13,8033
17
20,3
24,5561
54,3584
83,8058
234,3156
273,16
302,9146
429,7485
505,078
692,677
933,473
1234,93
1337,33
1357,77

t
C
-270,15 268,15
-259,3467
-256,152
-252,852
-248,5939
-218,7916
-189,3442
-38,8344
0,01
29,7646
156,5985
231,928
419,527
660,323
961,78
1064,18
1084,62

a vrelite/pri pritisku zasiene pare

b trajna toka
c topljenje
d skruivanje

Materija

Stanje

He
e-H21
e-H2
e-H2
Ne
O2
Ar
Hg
H2O
Ga
In
Sn
Zn
Al
Ag
Au
Cu

a
b
a
a
b
b
b
b
b
c
d
d
d
d
d
d
d

1 vodik pri ravnotenoj koncentraciji ortomolekularnih i para-molekularnih formi

2 vrelite pri dva zadana razliita pritiska
zasiene pare

Izmedju vrstih taaka termodinamika temperaturna skala definirana je interpolacijom

etalonskim elektrootpornim platinskim termometrom do temperature skraivanja
srebra (961,78 0C). Za vee temperature skala se definira pomou spektralnog
intenziteta zraenja i Plankova zakona.
Za iru mjeriteljsku upotrebu (uz veu mjernu nesigurnost) normirane su i tzv.
sekundarne vrste take (npr., ledite i vrelite vode itd. koje se s gornje strane
zavravaju krutitem volframa /W/ - oko 3380 0C, ija je taka krutita najvia).
Na dananjoj razini razvoja metrologije, trajna se taka H2O moe ostvariti (proizvesti)
uz nesigurnost (apsolutnu pogreku) od 0,0001 K. To znai da je relativna pogreka
T/T, (T=273,16 K), u intervalu (10-6 10-7).
Za sve ostale vrste take, pa tako i za cjelokupnu temperaturnu skalu, poveava se
nesigurnost definiranih temperaturnih vrijednosti, i u smjeru smanjenja i u smjeru
poveanja temperatura u odnosu na trajnu taku H2O, razmjerno udaljenosti od nje.

34

2. MJERENJE TEMPERATURE TERMOPAROM

2.1. Fizike osnove mjerenja temperature termoparom
termonapon kao fizika pojava
- 1821. godine Seebeck je otkrio pojavu da, ako se uzmu dvije ice od razliitog
metala, na primjer eljezo i bakar, i ako se spoje njihovi slobodni krajevi, te ako se jedan
spojni kraj zagrijava, kroz ovaj zatvoreni krug tee elektrina struja.

eljezo
T1

T2

bakar
-

Ovaj elektrini krug naziva se termopar. Termopar proizvodi elektrini napon

(termonapon) proporcionalan temperaturnom gradijentu na krajevima provodnika.

2.2 Izvedba termometra sa termoparom

a) Mjerenje termonapona instrumentom umetnutim u jednu granu termonapona

eljezo

eljezo

T1

T2

mjerni
spoj

referentni
spoj
bakar

b) Mjerenje termonapona instrumentom umetnutim u prekinuto spojno mjesto

eljezo
T1

T2

mjerni
spoj

referentni
spoj
bakar

35

c) Mjerenje termonapona instrumentom povezanim bakrenim vodovima umetnutim u

prekinuti referentni spoj

eljezo

bakrena ica
o

T1

T2

mjerni
spoj

referentni
spoj
bakar

2.3 Osnovni tipovi termopara

Tip termopara, sastav materijala i maksimalne temperature za osnovne tipove termopara

Tip

tip J

Naziv

eljezo Constantan

Maksimalna temperatura, oC
Kontinuirano
Povremeno
850
1100

Sastav

Fe-Ni40%,Cu60%

Iron - Constantan (Cooper-Nickel)

tip K

Chromel-Alumel
Chromel (Nickel-Chromium)
Alumel (Nickel-Aluminium)

tip E

Chromel-Constantan
Chromel (Nickel-Chromium)
Constantan (Cooper-Nickel)

tip T

Bakar-Constantan
Cooper
Constantan (Cooper-Nickel)

tip S

Platina, Rodij-platina
Platinum Platinum-10%Rhodium

tip R

Platina, Rodij-platina
Platinum Platinum-13%Rhodium

Ni90%, Cr10% Ni94%, Al2%

1100

1300

Ni40%, Cr10% Ni40%, Cu60%

1100

1300

CuNi40%,Cu60%

400

500

Pt100%Rh10%,Pt90%
Pt100%Rh13%,Pt87%

1400

1600

1400

1700

Vrijednosti napona za referentnu temperaturu 0oC

Metali
termopara
+ vodi

Bakar- konstant
Bakar

eljezo- konstan
eljezo

- vodi

Konstantan

Mjerna
temperatura
o
C
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600

Termonapon
-5.70
-3.40
0
4.25
9.20
14.89
20.99
27.40
34.30

Nikal
krom
Nikal

Konstantan

Odstupanje
+ 0.5
+ 0.3
+ 0.3
+ 0.3
+ 0.4
+ 0.4
+ 0.4
+ 0.6

Termonapon
-8.15
-4.60
0
5.37
10.95
16.55
22.15
27.84
33.66

NiCr -Ni

Odstupanje
+ 0.5
+ 0.4
-

+ 0.4
+ 0.4
+ 0.4
+ 0.4

Termonapon

0
4.04
8.14
12.24
16.38
20.64
24.94

Pt Rh-Pt
Platina

-Rodij

Platina

Odstupanje

+ 0.3
+ 0.3
+ 0.3
+ 0.3

Termonapon

0
0.64
1.44
2.32
3.26
4.22
5.23

Odstupanje

+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05

36

700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600

39.72
46.23
53.15

+ 0.8
+ 0.8
+ 0.8

29.15
33.27
37.32
41.32
45.22
19.02

+ 0.4
+ 0.4
+ 0.4
+ 0.4
+ 0.4
+ 0.6

6.27
7.34
8.45
9.60
10.77
11.97
13.17
14.38
15.58
16.76

+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05
+ 0.05

2.4. Mjerna linija sa termoparom

Sastoji se od:
-

Glava termopara (senzor)

Termoparska ica
nulta taka
referentna taka
impulsna veza
kontakti
pokazni instrument

2.5. Osnovne karakteristike termopara

T-U karakteristika (temperatura - napon),
prenik TP ice
senzor - glava termopara
dinamika karakteristika termopara
elektrina izolacija termopara
zatitni plat termopara
mogunosti izbora i konstruisanja termoparova
2.6. Badarenje termopara
Postoje dva naina badarenja termoparova i to:
Kontrola termopara poredjenjem sa kontrolnim termometrom i
Kontrola termopara na kontrolnim takama Medjunarodne temperaturne
ljestvice
Izmedju vrstih taaka termodinamika temperaturna skala definirana je interpolacijom
etalonskim elektrootpornim platinskim termometrom do temperature skraivanja
srebra (961,78 0C). Za vee temperature skala se definira pomou spektralnog
intenziteta zraenja i Plankova zakona.
Za iru mjeriteljsku upotrebu (uz veu mjernu nesigurnost) normirane su i tzv.
sekundarne vrste take (npr., ledite i vrelite vode itd. koje se s gornje strane
zavravaju krutitem volframa /W/ - oko 3380 0C, ija je taka krutita najvia).

37

LABORATORIJSKA VJEBA br. 10 i 11

MJERENJE TEMPERATURE
IZRADA TERMOPARA
BADARENJE TERMOPARA
student______________________________
Zadatak:

Od dvije ice napravljene od NiCr i Ni, uz pomo uredjaja za zavarivanje napraviti

termopar.
Termopar badariti
poredjenjem sa kontrolnim termometrom i
na sekundarnim kontrolnim takama Medjunarodne temperaturne ljestvice
(ledte vode i vrelite vode)
Izvriti mjerenje temperature pomou termopara i to:

Tip
Oitanje
termopara napona
N
o
mV

oitanjem
termonapanona
pomou
milivoltmetra
i
tablica
termonapona
pomou uredjaja u kome je integrirana analognodigitalna konverzija
i oisa digitalnim oitanjem temperature
spajanjem na racunarski system za akviziciju podataka

Temperatura
Temperatura Stvarno
oitana
iz okoline
izmjerena
tablica
temperatura
termonapona
o

Temperatura
mjerena
referentnim
termometrom
o

Relativno
odstupanje
%

1
2

38