Slobodne i priguene oscilacije.

Klatno
Svako tijelo izvedeno iz ravnotenog poloaja osciluje frekvencijom koja je karakteristina samo za to
tijelo, ako nije izloeno dejstvu spoljnih sila. Takve frekvencije nazivamo sopstvenim ili vlastitim
frekvencijama. Oscilacije bez uticaja spoljnih sila nazivamo slobodnim oscilacijama i kod njih amplituda
ostaje ista tokom vremena.
U prirodi skoro da ne postoje slobodne oscilacije. Oscilovanje je najee prigueno (amortizirano) otporom
sredine pa se takve oscilacije nazivaju priguene i amplituda im opada sa vremenom.

Svako objeeno tijelo kad se izvede iz ravnotenog poloaja vri oscilatorno kretanje oko tog
ravnotenog poloaja, t.j. njiha se ili klati. Takvo tijelo predstavlja fiziko klatno(njihalo)

Najednostavnije klatno je matematiko klatno. Teorijski to je materijalna taka na koncu bez teine.
Priblino ga moemo ostvariti kada na tankom koncu objesimo olovnu kuglu. U sluaju kada amplitude nisu
velike obrazac za izraunavanje perioda klaenja matematikog klatna glasi:
T 2

l
g

Izraunati ubrzanje Zemljine tee na mjestu gdje se klatno duine 1 m klati s periodom od 2 s.