Mehanike oscilacije.

Proste harmonijske oscilacije

Pojave kao to su obilazak Zemlje oko Sunca, no i dan, kretanje klatna asovnika, plima
i oseka, otkucaji ljudskog srca mogu se nazvati zajednikim imenom - periodine pojave.
Vrijeme nakon kog se pojava ponavlja zove se period.
Periodino kretanje u prirodi je vrlo esto i vrlo vano jer ga sreemo ne samo u mehanici
ve i u astronomoji, akustici, optici, elektricitetu i atomskoj fizici.
Nas e interesovati prosto periodino kretanje, tj. periodino kretanje koje se vri po istoj
putanji. Takvo kretanje nazivamo oscilatorno kretanje. Primjeri takvog kretanja su:
-klaenje objeenog tijela
-oscilovanje tijela objeenog na opruzi
-treperenje ica kod ianih muzikih instrumenata
-oscilovanje ipke privrene na jednom kraju itd..

Svako tijelo koje moe oscilovati naziva se oscilator.

Da bi tijelo koje je izvedeno iz ravnotenog poloaja poelo da osciluje, potrebno je da na
njega djeluje neka sila koja ga ponovo vraa u ravnoteni poloaj. Ona je vea to je tijelo vie
udaljeno od ravnotenog poloaja a promjenljiva po veliini i po pravcu, a orijentisana je ka
ravnotenom poloaju tijela koje osciluje. Ova sila se zove povratna ili restituciona sila.
Uzmimo spiralno navijenu elinu icu (oprugu) o koju je objeen mali teg. Ako se teg,
razvlaei oprugu, izvede iz ravnotenog poloaja pa se zatim
pusti, elastine sile u opruzi vraaju ga ka ravnotenom
poloaju. to je tijelo blie ravnotenom poloaju opruga je
sve manje istegnuta pa je elastina sila sve manja i manja. U
ravnotenom poloaju elastina sila je jednaka nuli ali usljed
steene kinetike energije teg prolazi kroz ravnoteni poloaj,
ide navie, sabija oprugu koja ga zatim odbija jer se pojavljuju
elastine sile opruge. to se tijelo vie udaljava od ravnotenog
poloaja elastina sila e se poveavati sve dok ne zaustavi
tijelo i pone ga vraati nazad. To kretanje e se nastaviti po
istoj putanji a elastina sila opruge igra ulogu restitucione sile.

Za svako oscilatorno kretanje je karakteristino naizmjenino pretvaranje potencijalne

energije u kinetiku i obrnuto.
Kada se tijelo ka ravnotenom poloaju brzina mu
raste i potencijalna energija se pretvara u kinetiku. U
trenutku prolaza kroz ravnoteni poloaj tijelo ima
maksimalnu brzinu i najveu kinetiku energiju, dok je
potencijalna energija tada jednaka nuli. Udaljavajui se od
ravnotenog poloaja tijelo smanjuje brzinu i kinetika
energija se pretvara u potencijalnu. Kada tijelo dostigne
najveu udaljenost od ravnotenog poloaja, brzina mu je
nula, pa prema tome i vrijednost kinetike energije tada je
nula, dok je potencijalna energija tijela dostigla svoju
maksimalnu vrijednost. Ako nebi bilo trenja i otpora
sredine ovaj proces bi se neprekidno ponavljao.
Najvea udaljenja sa obje strane od ravnotenog poloaja, koja su jednaka, zovu se
amplitude A. Ma koje drugo udaljenje uoeno u jednom trenutku naziva se elongacija x.
Vrijeme za koje se izvri jedna puna oscilacija naziva se period T. Dakle, periiod
oscilovanja je vrijeme koje je potrebno da tijelo pree put od poloaja najveeg udaljenja s jedne
strane, do najveeg udaljenja s druge strane i natrag.
Odnos broja oscilacija n i vremena t za koje se izvre , zove se frekvencija f .
Jedinica za frekvenciju u SI je 1 Hz(Herc), tj. jedana oscilacija u sekundi. Dakle, herc je
frekvencija periodine pojave iji period traje jednu sekundu.

Jaina restitucione (povratne) sile, u najprostijem sluaju, se mijenja proporcionalno sa

elongacijom. Konstanta k se zove direkciona sila. U sluaju opruge, k se naziva krutost opruge.
Znak minus u relaciji oznaava da je povratna sila uvijek suprotno usmjerena od elongacije x.
Oscilacije koje nastaju pod dejstvom sile koja je proporcionalna elongaciji tijela nazivaju
se harmonijskim oscilacijama.

Harmonijske oscilacije se mogu predstaviti jednostavnim sinusnim zakonompa se stoga

takve oscilacije esto zovu i sinusne oscilacije.
Elongacija tijela pri harmonijskom oscilovanju u bilo kojem trenutku moe se nai
pomou prikazane formule.

Ako se harmonijsko kretanje prikae grafiki na taj nain da se na apscisu nanese

vrijeme, a na ordinati odgovarajua elongacija, dobit e se sinusna linija ili sinusoida.
Oblik zavisnosti elongacije od vremena moe se ispitati pomou
sledeeg ogleda. Teg okaen o oprugu vri harmonijsko oscilovanje u
vertikalnom pravcu. Stalak sa oprugom i tegom se postavi ispred pokretne
papirne trake, a na teg se privrsti olovka, koja ostavlja trag na traci.
Traena zavisnost ima oblik sinusoide.
1. Sistem opruga-teg osciluje tako da teg u jednoj mijuti napravi 30 oscilacija. Izraunati
period oscilovanja tega.
Rj.: T= 2 s
2. Period oscilovanja nekog tijela je 0,1s. Izraunati frekvenciju kao i broj oscilacija koje
tijelo napravi za pola minute.
Rj.: f = 10 Hz, N = 300
3. Amplituda oscilovanja neke materijalne take iznosi 2 cm, vrijeme jedne oscilacije je 3s.
Napii jednainu tog oscilovanja. Grafiki prikazati ovo oscilovanje.
Rj.:
4. Malo tijelo pone oscilovati iz ravnotenog poloaja frekvencijom 2 Hz. Za koje vrijeme
e elongacija iznositi
?
5. Predstavi grafiki harmonijsko osciliranje tijela u vremenskom intervalu od 1 s, ako je
amplituda oscilovanja 6 cm, a period 0,5s. U kojim trenucima elongacija dostie
maksimalnu vrijednost ?
Rj.:
6. Elongacija harmonijskog osciliranja tijela
data je na slici. Napii jednainu
harmonijskog osciliranja x(t) i odredi
elongaciju nakon 10 s.
Rj.:

x(cm)
4

0,8

1,6

t(s)