07/Sv.

HR

Slubeni list Europske unije

251

32009L0149

28.11.2009.

SLUBENI LIST EUROPSKE UNIJE

L 313/65

DIREKTIVA KOMISIJE 2009/149/EZ

od 27. studenoga 2009.
o izmjeni Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijea u vezi sa zajednikim sigurnosnim
pokazateljima i zajednikim metodama izraunavanja trokova nesree
(Tekst znaajan za EGP)

sredstava za aktivnosti javnog poretka. Stoga je potrebno

razvrstati razliite aktivnosti prema prioritetima, kako bi
se odabrale inicijative koje osiguravaju uinkovitu raspo
djelu sredstava.

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajui u obzir Direktivu 2004/49/EZ Europskog parlamenta
i Vijea od 29. travnja 2004. o sigurnosti eljeznica Zajednice i
izmjeni Direktive Vijea 95/18/EZ o izdavanju dozvola za obav
ljanje usluga u eljeznikom prijevozu i Direktive 2001/14/EZ o
dodjeli eljeznikog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju
pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture i dodjeli rjeenja
o sigurnosti (Direktiva o sigurnosti eljeznice) (1), a posebno
njezin lanak 5. stavak 2.,

(4)

lankom 9. Uredbe (EZ) br. 881/2004 Europskog parla

menta i Vijea od 29. travnja 2004. o osnivanju
Europske agencije za eljeznice (Uredba o agenciji) (2),
Agencija se ovlauje za uspostavljanje mree s nacio
nalnim tijelima nadlenim za sigurnost i nacionalnim
tijelima nadlenim za istraivanje, kako bi se utvrdio
sadraj zajednikih sigurnosnih pokazatelja navedenih u
Prilogu I. Direktivi 2004/49/EZ. Kao odgovor na to ovla
tenje, Agencija je 29. rujna 2008. donijela preporuku o
izmjeni Priloga I. Direktivi 2004/49/EZ: zajednike defi
nicije za zajednike sigurnosne pokazatelje i metode za
izraunavanje gospodarskog uinka nesrea (ERA/REC/
SAF/02-2008).

(5)

Stoga je potrebno
2004/49/EZ.

(6)

Mjere predviene ovom Direktivom u skladu su s milje

njem Odbora osnovanog na temelju lanka 21. Direktive
96/48/EZ,

uzimajui u obzir preporuku Europske agencije za eljeznice

(ERA/REC/SAF/02-2008) od 29. rujna 2008.,
budui da:

(1)

(2)

(3)

U lanku 5. stavku 2. Direktive 2004/49/EZ, kako je

ispravljen, predvia se mogunost izmjene Priloga I.
navedenoj Direktivi, kako bi se ukljuile zajednike defi
nicije zajednikih sigurnosnih pokazatelja (CSI) i metode
izraunavanja trokova nesree.
U skladu s lankom 5. stavkom 1. Direktive 2004/49/EZ
potrebno je prikupiti informacije o zajednikim pokaza
teljima sigurnosti kako bi se olakala ocjena postizanja
zajednikih sigurnosnih ciljeva (CST). U skladu s lankom
7. stavkom 3. navedene Direktive, zajednikim sigurno
snim ciljevima mora se priloiti ocjena gospodarskog
uinka u smislu drutvene prihvatljivosti rizika. Glavna
bi svrha zajednikih sigurnosnih pokazatelja bila mjerenje
sigurnosti i olakavanje ocjene gospodarskog uinka
zajednikih sigurnosnih pokazatelja. Stoga je potrebno
odmaknuti se od pokazatelja koji se odnose na trokove
svih nesrea koje snose eljeznice prema pokazateljima
koji se odnose na gospodarski uinak nesrea na drutvo.
Pripisivanje novanih vrijednosti poboljanoj sigurnosti
treba promatrati u kontekstu ogranienih proraunskih

(1) SL L 164, 30.4.2004., str. 44.

izmijeniti

Prilog

I.

Direktivi

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

lanak 1.
Prilog I. Direktivi 2004/49/EZ zamjenjuje se tekstom u Prilogu
ovoj Direktivi.

lanak 2.
1.
Drave lanice donose i objavljuju zakone i druge propise
potrebne za usklaivanje s ovom Direktivom najkasnije do
18. lipnja 2010. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odre
daba i korelacijsku tablicu izmeu tih odredaba i ove Direktive.
(2) SL L 164, 30.4.2004., str. 1.

252

HR

Slubeni list Europske unije

Kad drave lanice donose ove odredbe, one sadravaju uputu

na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Naine tog
upuivanja odreuju drave lanice.
2.
Drave lanice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba
nacionalnog prava koje donesu u podruju na koje se odnosi
ova Direktiva.

07/Sv. 5

lanak 4.
Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. studenoga 2009.

lanak 3.

Za Komisiju

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana nakon objave u

Slubenom listu Europske unije.

Antonio TAJANI

Potpredsjednik

HR

07/Sv. 5

Slubeni list Europske unije

PRILOG
PRILOG I.
ZAJEDNIKI SIGURNOSNI POKAZATELJI
Tijela nadlena za sigurnost svake godine izvjeuju o zajednikim sigurnosnim pokazateljima. Prvo izvjetajno razdoblje
je 2010.
Ako se podnose pokazatelji koji se odnose na aktivnosti iz lanka 22. stavka 2. toaka (a) i (b), njih treba prikazati
odvojeno.
Ako se nakon podnoenja izvjea otkriju nove injenice ili pogreke, tijela nadlena za sigurnost prvom odgovarajuom
prilikom mijenjaju ili ispravljaju pokazatelje za odreenu godinu, a najkasnije u sljedeem godinjem izvjeu.
Za pokazatelje koji se odnose na nesree navedene pod rubrikom 1 primjenjuje se Uredba (EZ) br. 91/2003 Europskog
parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2002. o statistici eljeznikog prijevoza (1) ako su podaci raspoloivi.
1.

Pokazatelji koji se odnose na nesree

1.1. Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) znaajnih nesrea i ralamba na sljedee vrste nesrea:
sudari vlakova, ukljuujui sudare s preprekama unutar slobodnog profila,
iskliznua vlakova,
nesree na eljezniko-cestovnim prijelazima, ukljuujui nesree u kojima sudjeluju pjeaci na eljeznikocestovnim prijelazima,
nesree osoba koje prouzroe eljeznika vozila u pokretu, osim samoubojstava,
poari u eljeznikim vozilima,
ostalo.
O svakoj se znaajnoj nesrei izvjeuje prema vrsti primarne nesree, ak i ako su posljedice sekundarne nesree
ozbiljnije, npr. poar nakon iskliznua vlaka.
1.2. Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) teko ozlijeenih i smrtno stradalih osoba prema vrsti nesree,
razvrstano u sljedee kategorije:
putnici (takoer u odnosu na ukupan broj putnikih kilometara i putnikih vlak-kilometara),
zaposlenici, ukljuujui vanjski ugovoreno osoblje,
korisnici eljezniko-cestovnih prijelaza,
neovlatene osobe na objektima eljeznice,
ostali.
2.

Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) nesrea kod prijevoza opasnih tvari, podijeljeno na sljedee
kategorije:
nesree u kojima sudjeluje najmanje jedno eljezniko vozilo koje prevozi opasne tvari, kako je definirano u
Dodatku,
broj takvih nesrea u kojima je dolo do isputanja opasnih tvari.

(1) SL L 14, 21.1.2003., str. 1.

253

HR

254

3.

Slubeni list Europske unije

Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

Ukupan i relativan broj samoubojstava (prema vlak-kilometrima).

4.

Pokazatelji koji se odnose na pretkazivae nesrea

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima):
slomljenih tranica,
spojnica,
ispad signalizacije u nesigurno stanje,
prolaza pored signala koji zabranjuju daljnju vonju,
slomljenih kotaa i osovina na eljeznikim vozilima u prometu.
Potrebno je izvijestiti o svim pretkazivaima nesrea, kako o onima koji za posljedicu imaju nesreu, tako i o onima
koji ju nemaju. O pretkazivaima koji za posljedicu imaju nesreu izvjeuje se u skladu sa zajednikim sigurnosnim
pokazateljima za pretkazivae; o nesreama koje su se dogodile, ako su znaajne, izvjeuje se u skladu sa zajedni
kim sigurnosnim pokazateljima za nesree iz toke 1.

5.

Pokazatelji za izraunavanje gospodarskog uinka nesrea

Ukupno u eurima i relativno (u odnosu na vlak-kilometre):
broj smrtno stradalih osoba i tekih ozljeda pomnoen s vrijednou spreavanja stradavanja (VPC),
trokovi tete po okoli,
trokovi materijalne tete na eljeznikim vozilima ili infrastrukturi,
trokovi kanjenja kao posljedice nesrea.
Tijela nadlena za sigurnost izvjeuju ili o gospodarskom uinku svih nesrea ili samo o gospodarskom uinku
znaajnih nesrea. U godinjem izvjeu iz lanka 18. potrebno je tono naznaiti koja od te dvije mogunosti je
odabrana.
VPC je vrijednost koju drutvo pripisuje spreavanju stradavanja i kao takva nije referentna u sluaju nadoknade tete
izmeu sudionika u nesreama.

6.

Pokazatelji koji se odnose na tehniku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1. Postotak pruga koje imaju u uporabi automatsku zatitu vlaka (ATP), postotak vlak-kilometara uz uporabu ATP
sustava.
6.2. Broj eljezniko-cestovnih prijelaza (ukupan, po kilometru pruge i kolosijenom kilometru) prema sljedeih osam
vrsta:
(a) aktivni (zatieni) eljezniko-cestovni prijelazi s:
i. automatskim upozorenjem korisnika;
ii. automatskom zatitom korisnika;
iii. automatskom zatitom i upozorenjem korisnika;
iv. automatskom zatitom i upozorenjem korisnika, te zatitom pruge;
v. runim upozorenjem korisnika;
vi. runom zatitom korisnika;
vii. runom zatitom i upozorenjem korisnika;

07/Sv. 5

HR

07/Sv. 5

Slubeni list Europske unije

(b) pasivni (nezatieni) eljezniko-cestovni prijelazi.

7.

Pokazatelji koji se odnose na upravljanje sigurnou

Unutarnji nadzor koji provode upravitelji infrastrukture i eljezniki prijevoznici kako je utvreno u dokumentaciji o
sustavu upravljanja sigurnou. Ukupan broj provedenih nadzora i broj kao postotak traenih (i/ili planiranih)
nadzora.

8.

Definicije
Zajednike definicije za CSI-je i metode izraunavanja gospodarskog uinka nesrea navedene su u Dodatku.

255

HR

256

Slubeni list Europske unije

Dodatak
Zajednike definicije za CSI-je i metode izraunavanja gospodarskog uinka nesrea
1.

Pokazatelji koji se odnose na nesree

1.1.

Znaajna nesrea znai svaka nesrea u kojoj je ukljueno najmanje jedno eljezniko vozilo u pokretu, a koja za
posljedicu ima najmanje jednu smrtno stradalu ili teko ozlijeenu osobu, ili veliku tetu na eljeznikim vozilima,
pruzi ili drugim postrojenjima ili okoliu, ili vee smetnje u prometu. Nesree u radionicama, skladitima i
spremitima su iskljuene.

1.2.

Velika teta na eljeznikim vozilima, pruzi, drugim postrojenjima ili okoliu znai teta koja odgovara iznosu od
EUR 150 000 ili veem.

1.3.

Vee smetnje u prometu znai obustavljanje usluga prijevoza vlakom na glavnoj eljeznikoj pruzi u trajanju od
est sati ili dulje.

1.4.

Vlak znai jedno ili vie eljeznikih vozila koje vue jedna ili vie lokomotiva ili jedan ili vie tranikih vozila ili
jedno traniko vozilo koje vozi samo, koji prometuje pod odreenim brojem ili pod posebnom oznakom od
poetne utvrene toke do krajnje utvrene toke. Lokomotiva koja vozi sama, smatra se vlakom.

1.5.

Sudar vlaka, ukljuujui sudare s preprekama unutar slobodnog profila znai sudar vlakova prednjim dijelom,
sudar prednjeg dijela sa stranjim dijelom ili sudar postrance izmeu dijela vlaka i dijela drugog vlaka, ili s:
i. manevarskim sastavom,
ii. objektima koji su privreni ili se privremeno nalaze na pruzi ili u njezinoj blizini (osim na eljeznikocestovnim prijelazima, ako ih je tijekom prelaenja izgubilo vozilo ili korisnik prijelaza).

1.6.

Iskliznue vlaka znai svaki sluaj gdje najmanje jedan kota vlaka ispadne s tranice.

1.7.

Nesree na eljezniko-cestovnim prijelazima znai nesree na eljezniko-cestovnim prijelazima u koje su uklju

ene najmanje jedno eljezniko vozilo te jedno ili vie vozila koja prelaze preko prijelaza, drugi korisnici prijelaza,
kao to su pjeaci, ili drugi objekti koji se privremeno nalaze na pruzi ili u njezinoj blizini, a koje su izgubila
vozila/korisnici tijekom prelaenja preko prijelaza.

1.8.

Nesree osoba koje su prouzroila eljeznika vozila u pokretu znai nesree koje doive jedna ili vie osoba kada
ih udari eljezniko vozilo ili predmet koji je privren na vozilo ili se s njega otkaio. Ukljuene su osobe koje su
pale sa eljeznikih vozila, kao i osobe koje su pale ili su ih udarili neprivreni predmeti tijekom putovanja u
vozilima.

1.9.

Poari na eljeznikim vozilima znai poari i eksplozije u eljeznikim vozilima (ukljuujui i njihov teret)
tijekom vonje izmeu odlaznog kolodvora do odredita, ukljuujui i razdoblja stajanja na odlaznom kolodvoru,
odreditu ili meustajalitima, kao i tijekom raniranja.

1.10. Ostale vrste nesrea znai sve nesree osim ve navedenih (sudari vlakova, iskliznua vlakova, na eljeznikocestovnim prijelazima, nesree koje doive osobe, a koje uzrokuju eljeznika vozila u pokretu i poari na
eljeznikim vozilima).
1.11. Putnik znai svaka osoba koja putuje eljeznicom, osim lanova osoblja vlaka. U svrhu statistikih podataka o
nesreama, tu su ukljueni su i putnici koji se pokuavaju ukrcati na vlak ili iskrcati s vlaka koji je u pokretu.
1.12. Zaposlenici (ukljueno je osoblje ugovaratelja te samozaposleni ugovaratelji) znai sve osobe ije je zaposlenje
povezano sa eljeznicom i koje se u trenutku nesree nalaze na radnom mjestu. To ukljuuje osoblje vlaka i osobe
koje rukuju eljeznikim vozilima i postrojenjima infrastrukture.
1.13. Korisnici eljezniko-cestovnih prijelaza znai sve osobe koje koriste prijelaz radi prelaenja eljeznike pruge bilo
kojim prijevoznim sredstvom ili pjeice.
1.14. Neovlatene osobe na objektima eljeznice znai sve osobe koje se nalaze na objektima eljeznice gdje je
nazonost zabranjena, osim korisnika eljezniko-cestovnih prijelaza.

07/Sv. 5

HR

07/Sv. 5

Slubeni list Europske unije

1.15. Ostale (tree osobe) znai sve osobe koje nisu definirane kao putnici, zaposlenici, ukljuujui osoblje ugovarate
lja, korisnici eljezniko-cestovnog prijelaza ili neovlatene osobe na objektima eljeznice.
1.16. Smrtni sluajevi (smrtno stradala osoba) znai svaka osoba koja je od posljedica nesree preminula odmah ili u
roku od 30 dana, osim samoubojstava.
1.17. Ozljede (teko ozlijeena osoba) znai svaka ozlijeena osoba koja je zbog nesree boravila u bolnici dulje od 24
sata, osim zbog pokuaja samoubojstva.

2.

Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

2.1.

Nesrea koja ukljuuje prijevoz opasnih tvari znai svaka nesrea ili poremeaj koju je potrebno prijaviti u skladu s
RID-om (1)/ADR-om, odjeljkom 1.8.5.

2.2.

Opasne tvari znai one tvari i proizvodi iji je prijevoz zabranjen RID-om, ili doputen samo pod uvjetima
propisanim u njemu.

3.

Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

3.1.

Samoubojstvo znai in namjernog ozljeivanja samog sebe koji za posljedicu ima smrt, kako ga je zabiljeilo i
razvrstalo nadleno dravno tijelo.

4.

Pokazatelji koji se odnose na pretkazivae nesrea

4.1.

Slomljena tranica znai svaka tranica koje je podijeljene na dva ili vie dijelova ili svaka tranica s kojih se
odvojio dio metala, a to je prouzroilo slobodan prostor na voznoj povrini vei od 50 mm po duljini i vei od
10 mm po dubini.

4.2.

Izbacivanje kolosijeka znai oteenja koja se odnose na neprekinutost i geometriju kolosijeka, zbog kojih je
potrebno kolosijek zatvoriti ili odmah smanjiti dozvoljenu brzinu kako bi se sauvala sigurnost.

4.3.

Ispad signalizacije u nesigurno stanje znai svaki ispad signalno-sigurnosnog sustava (na infrastrukturi ili eljezni
kim vozilima), koje za posljedicu imaju pokazivanje manje ograniavajuih signalnih informacija od zahtijevanih.

4.4.

Prolazak pored signala koji zabranjuje daljnju vonju (SPAD) znai svaka situacija kada bilo koji dio vlaka nastavi
vonju izvan doputenog kretanja.
Nedoputeno kretanje znai prolazak:
pored svjetlosnog signala u boji ili likovnog signala uz prugu koji upozoravaju na opasnost, pokazuju naredbu
STOJ, tamo gdje sustav automatske kontrole vlakova (ATCS) ili sustav ATP nisu u pogonu,
kraja doputenog sigurnog kretanja, koje je utvreno u sustavu ATCS ili ATP,
pored toke koja je priopena pismenim ili usmenim odobrenjem utvrenim u propisima,
pored ploe sa znakom obaveznog zaustavljanja (ublaivai udarca nisu ukljueni) ili runih signala.
Sluajevi gdje vozila bez prikljuene vune jedinice ili nezaposjednuti vlak prou pored signala koji zabranjuje
daljnju vonju nisu ukljueni. Nisu ukljueni ni sluajevi gdje signal iz bilo kojeg razloga pravovremeno ne ukae
na zabranu daljnje vonje i time omogui strojovoi da zaustavi vlak prije signala.
Nacionalna tijela nadlena za sigurnost mogu odvojeno izvjeivati o navedena etiri sluaja nedoputenog kretanja,
a moraju izvijestiti najmanje o zbirnom pokazatelju koji sadri podatke o sve etiri stavke.

4.5.

Slomljeni kotai i slomljene osovine znai svi lomovi koji utjeu na glavne dijelove kotaa ili osovine i stvaraju
rizik od nesree (iskliznue ili sudar).

(1) RID, Odredbe koje se odnose na meunarodni prijevoz opasnih tvari eljeznicom, kako su donesene Direktivom 2008/68/EZ Europ
skog parlamenta i Vijea od 24. rujna 2008. o prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodama (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.)

257

HR

258

Slubeni list Europske unije

5.

Zajednike metodologije za izraunavanje gospodarskog uinka nesrea

5.1.

Vrijednost spreavanja stradavanja (VPC) sastoji se od:

1. Vrijednosti sigurnosti per se: vrijednosti spremnosti na plaanje (WTP) na temelju studija navedenih preferencija,
koje su provedene u dravama lanicama na koje se primjenjuju.
2. Izravni i neizravni gospodarski trokovi: vrijednosti trokova procijenjenih u dravi lanici, koji se sastoje od:
trokova lijeenja i oporavka,
sudskih trokova, trokova policije, privatnih istraga o sudaru i trokova slube za hitne sluajeve te admini
strativnih trokova osiguranja,
gubitaka u proizvodnji: vrijednost robe i usluga za drutvo, koje je osoba mogla proizvesti ili pruiti da se
nesrea nije dogodila.

5.2.

Zajednika naela za ocjenu vrijednosti sigurnosti per se i izravni/neizravni gospodarski trokovi:

Za vrijednost sigurnosti per se, ocjena jesu li raspoloive procjene odgovarajue ili ne, temelji se na sljedeim
razmatranjima:
procjene se odnose na sustav za vrednovanje smanjivanja rizika od smrtnosti u sektoru prometa i slijede pristup
WTP-a u skladu s metodama navedenih preferencija,
koriteni uzorak ispitanika glede vrijednosti reprezentativan je za dotinu populaciju. Uzorak naroito mora
odraavati raspodjelu prema dobi/dohotku zajedno s ostalim mjerodavnim drutveno gospodarskim/demograf
skim znaajkama populacije,
metode za dobivanje vrijednosi WTP-a: anketa mora biti sastavljena tako da su pitanja ispitanicima jasna/
razumljiva.
Izravni i neizravni gospodarski trokovi procjenjuju se na temelju stvarnih trokova koje snosi drutvo.

5.3.

Troak tete po okoli znai trokovi koje moraju pokriti eljezniki prijevoznici/upravitelji infrastrukture i koji se
procjenjuju na temelju njihovog iskustva, kako bi se oteeno podruje ponovno vratilo u stanje prije eljeznike
nesree.

5.4.

Troak materijalne tete na eljeznikim vozilima ili infrastrukturi znai troak osiguravanja novih eljeznikih
vozila ili infrastrukture s jednakom funkcionalnou i tehnikim parametrima koje su imala ona koja se vie ne
mogu popraviti te troak ponovne uspostave stanja eljeznikih vozila ili infrastrukture koji se mogu popraviti u
stanje prije nesree. I jedno i drugo ocjenjuju eljezniki prijevoznici/upravitelji infrastrukture na temelju svog
iskustva. Takoer su ukljueni i trokovi zakupa eljeznikih vozila zbog neraspoloivosti vozila nastale zbog
njihovog oteenja.

5.5.

Troak kanjenja kao posljedice nesrea znai novana vrijednost kanjenja koju su pretrpjeli korisnici eljeznikog
prijevoza (putnici i korisnici prijevoza tereta) kao posljedicu nesrea, a izraunava se prema sljedeem modelu:
VT = novana vrijednost utede vremena putovanja
Vrijednost vremena za putnike u vlaku (po satu)
VTP = [VT poslovnih putnika]*[Prosjeni postotak poslovnih putnika godinje] + [VT putnika koji ne putuju
poslom]*[Prosjeni postotak putnika koji ne putuju poslom godinje]
VT se mjeri u eurima po putniku po satu
Vrijednost vremena za teretni vlak (po satu)
VTF = [VT teretnih vlakova]*[(tonski kilometar)/(vlak-kilometar)]
VT se mjeri u eurima po toni tereta po satu
Prosjeni broj tona tereta prevezenog vlakom u jednoj godini = (tonski kilometar)/(vlak-kilometar)
CM= troak jedne minute kanjenja vlaka
Putniki vlak
CMP = K1*(VTP/60)*(putniki kilometar)/(kilometar vlaka)

07/Sv. 5

HR

07/Sv. 5

Slubeni list Europske unije

Prosjean broj putnika po vlaku u jednoj godini = (putniki kilometar)/(vlak-kilometar)

Teretni vlak
CMF = K2*(VTF/60)
Faktori K1 i K2 su izmeu vrijednosti vremena i vrijednosti kanjenja, kako je procijenjeno u studijama
navedenih preferencija, kako bi se u obzir uzelo da se izgubljeno vrijeme kao posljedica kanjenja smatra
znatno negativnijim od uobiajenog vremena putovanja.
Trokovi kanjenja zbog nesree = CMP* (minute kanjenja putnikih vlakova) + CMF* (minute kanjenja teretnih
vlakova)
Podruje primjene modela
Trokovi kanjenja izraunavaju se za sve nesree, kako one znaajne, tako i ostale.
Kanjenja se izraunavaju na sljedei nain:
stvarna kanjenja na eljeznikim prugama na kojima su se dogodile nesree,
stvarna kanjenja ili, ako to nije mogue, procijenjena kanjenja na ostalim pogoenim prugama.
6.

Pokazatelji koji se odnose na tehniku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1.

Automatska zatita vlaka (ATP) znai sustav kojim se provodi potivanje signala i ogranienja brzine putem
nadzora brzine, ukljuujui automatsko zaustavljanje kod signala.

6.2.

eljezniko-cestovni prijelaz znai svako krianje u razini izmeu eljeznike pruge i prolaza, kako ga priznaje
upravitelj infrastrukture i koji je otvoren za javne ili privatne korisnike. Prolazi izmeu perona na kolodvorima su
iskljueni, kao i prolazi preko kolosijeka koji su namijenjeni iskljuivo zaposlenicima.

6.3.

Prolaz znai svaka javna ili privatna cesta, ulica ili auto-cesta, ukljuujui pjeake i biciklistike staze ili druge rute
namijenjene prolasku ljudi, ivotinja, vozila ili strojeva.

6.4.

Aktivan eljezniko-cestovni prijelaz znai eljezniko-cestovni prijelaz na kojemu su korisnici prijelaza zatieni
od ili upozoreni na nailazei vlak putem aktiviranja naprava, kada prijelaz preko raskrija nije siguran za korisnika.
Zatita s uporabom fizikih naprava:
branici ili polubranici,
zatitne ograde.
Upozorenje uporabom ugraene opreme na eljezniko-cestovnim prijelazima:
vidljive naprave: svjetla,
zvune naprave: zvona, sirene, trube, itd.,
fizike naprave, npr. vibracija zbog uspornika.
Aktivni eljezniko-cestovni prijelazi razvrstani su kako slijedi:
1. eljezniko-cestovni prijelaz s automatskom zatitom i/ili upozorenjem korisnika znai eljezniko-cestovni
prijelaz, kod kojih zatitu i/ili upozorenje pri prelasku aktivira nadolazei vlak.
Ti su eljezniko-cestovni prijelazi razvrstani kao:
i. automatsko upozorenje korisnika;
ii. automatska zatita korisnika;
iii. automatska zatita i upozorenje korisnika;
iv. automatska zatita i upozorenje korisnika i zatita pruge.
Zatita pruge znai signal ili drugi sustav zatite vlaka kojim se doputa prolazak vlaka samo ako je
eljezniko-cestovni prijelaz zatien za korisnika i prohodan; potonji je onemoguen nadzorom i/ili otkri
vanjem prepreke.

259

HR

260

Slubeni list Europske unije

2. eljezniko-cestovni prijelaz s runom zatitom i/ili upozorenjem znai eljezniko-cestovni prijelaz na kojem
se zatita i/ili upozorenje aktivira runo i gdje ne postoji meusobno ovisan eljezniki signal koji vlaku
pokazuje da je nastavak vonje mogu samo pri aktiviranju zatite i/ili upozorenja na eljezniko-cestovnom
prijelazu.
Ti su eljezniko-cestovni prijelazi razvrstani kao:
v. runo upozorenje korisnika;
vi. runa zatita korisnika;
vii. runa zatita i upozorenje korisnika.
6.5.

Pasivni eljezniko-cestovni prijelazi znai eljezniko-cestovni prijelazi bez ikakvog sustava upozorenja/zatite koji
se aktivira kada prijelaz preko njega nije siguran za korisnike.

7.

Pokazatelji koji se odnose na upravljanje sigurnou

7.1.

Nadzor znai sustavan, nezavisan i dokumentiran postupak dobivanja dokaza o nadzoru te njihova objektivna
ocjena, kako bi se utvrdilo u kojem opsegu su ispunjeni kriteriji nadzora.

8.

Definicije mjernih jedinica

8.1.

Vlak-kilometar znai mjerna jedinica koja predstavlja kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost
koja se koristi je stvarno prijeena udaljenost, ako je raspoloivo; inae se koristi standardna udaljenost mree
izmeu mjesta polaska i odredita. U obzir se uzima samo udaljenost na dravnom podruju drave izvjestiteljice.

8.2.

Putniki kilometar znai mjerna jedinica koja predstavlja prijevoz jednog putnika eljeznicom na udaljenosti od
jednog kilometra. U obzir se uzima samo udaljenost na dravnom podruju drave izvjestiteljice.

8.3.

Kilometar pruge znai u kilometrima izmjerena duljina eljeznike mree u dravama lanicama, ije je podruje
primjene utvreno u lanku 2. Kod eljeznikih pruga s vie kolosijeka rauna se samo udaljenost izmeu mjesta
polaska i odredita.

8.4.

Kolosijeni kilometar znai u kilometrima izmjerena duljina eljeznike mree u dravama lanicama, ije je
podruje primjene utvreno u lanku 2. Rauna se svaki kolosijek eljeznike pruge s vie kolosijeka.

07/Sv. 5