Pravilnik 23-07

Godina XI
Ponedjeljak, 2. aprila/travnja 2007. godine
Broj/Broj
Godina XI
Ponedjeqak, 2. aprila 2007. godine
23
ISSN 1512-7486 - bosanski jezik

ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
ISSN 1512-7508 - srpski jezik
MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA
I PROMETA BiH
126
Na osnovu ~lana 203. stav 3., a u vezi ~lana 252. Zakona o
osnovama sigurnosti saobra}aja na cestama ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 6/06), ministar komunikacija i prometa, u saradnji sa
entitetskim ministarstvima unutra{njih poslova u Bosni i Hercegovini i Policijom Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi
(3) Ukoliko to nije ovim Pravilnikom druga~ije odre|eno

dimenzije vozila iz stava (1) ovog ~lana odre|uju se u
skladu sa standardom BAS ISO 612 (Road vehicles - Dimensions of motor vehicles and towed vehicles - Terms and
definitions; Cestovna vozila - Dimenzije motornih i
priklju~nih vozila - Pojmovi i definicije), u daljnjem tekstu:
standard BAS ISO 612.
(4) U smislu ovog Pravilnika, pojedini pojmovi koji se koriste
kod vozila sa pogonom na gas imaju sljede}e zna~enje:
a)
gas, kao pogonsko gorivo za vozila, je ukapljeni naftni

gas, smjesa propana i butana, (UN oznake 1965;
me|unarodne oznake LPG = liquefied petroleum gas),
u daljnjem tekstu: LPG, ili komprimirani prirodni gas,
~iji radni pritisak ne prelazi 22 MPa, tj. 220 bara, (UN
oznake 1971, me|unarodne oznake CNG = compressed natural gas), u daljnjem tekstu: CNG;
b)
Vozilo pogonjeno gasom je motorno vozilo koje kao

pogonsko gorivo koristi LPG ili CNG, samostalno ili
kao alternativno gorivo benzinu ili kao gorivo u smjesi
sa dizel gorivom;
c)
Servisna radionica za servisiranje i prepravku vozila

pogonjenih gasom (u daljnjem tekstu: servisna
radionica), je pravna osoba koja ispunjava propisane
uvjete i koja je od ovla{tene institucije dobilo
odobrenje da moè servisirati motorna vozila
pogonjena gasom i na motorna vozila moè vr{iti
ugradnju ure|aja i opreme za pogon gasom;
d)
Serviser za prepravku i servisiranje vozila pogonjenih

gasom (u daljnjem tekstu: serviser), je uposlenik
servisne radionice koji je osposobljen da vr{i ugradnju i
servisiranje ure|aja za pogon motornih vozila gasom;
e)
Certifikat posude pod pritiskom koja sluì kao

rezervoar gasa za pogon motornog vozila (u daljnjem
tekstu: certifikat), je dokument koji propisuje ovla{tena
institucija, a koji ovjerava inspekcija nadle`na za
posude pod pritiskom;
PRAVILNIK
O DIMENZIJAMA, UKUPNOJ MASI I OSOVINSKOM
OPTERE]ENJU VOZILA, O URE\AJIMA I OPREMI
KOJU MORAJU IMATI VOZILA I O OSNOVNIM
UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI URE\AJI I
OPREMA U SAOBRA]AJU NA PUTEVIMA
POGLAVLJE I. OP]E ODREDBE
^lan 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se dimenzije vozila, ukupne
mase vozila, osovinska optere}enja vozila i osnovni uvjeti koje
moraju da ispunjavaju ure|aji i oprema na vozilima u
saobra}aju na cestama i koji na vozilima moraju biti ugra|eni i
izvedeni tako da vozila mogu sigurno u~estvovati u saobra}aju
na cestama, kao i drugi tehni~ki uvjeti kojima moraju
odgovarati pojedini ure|aji na vozilima koji su od zna~aja za
sigurnost saobra}aja.
^lan 2.
(1) Dimenzije vozila, u smislu ovog Pravilnika, su gabaritne
dimenzije vozila i skupa vozila i dimenzije vozila koje su
od posebnog zna~aja za sigurnost saobra}aja na cestama.
(2) Masa vozila, u smislu ovog Pravilnika, je najve}a
dozvoljena i sopstvena masa vozila, nosivost vozila i masa
kojom vozilo pritiska na podlogu (osovinska optere}enja).
Broj 23 - Strana 2778

f)
g)
SLU@BENI GLASNIK BiH
Ponedjeljak, 2. 4. 2007.
Uvjerenje za ure|aj ugra|en u vozilo pogonjeno gasom

(u daljnjem tekstu: uvjerenje), je dokument koji
propisuje i izdaje ovla{tena institucija;
a)
motorna i priklju~na vozila - sa izuzetkom

autobusa i poluprikolica
12,00 m
Karton ovjere tehni~ke ispravnosti ure|aja ugra|enog u

vozilo pogonjeno je obrazac koji propisuje ovla{tena
institucija, a koji ovjerava stanica tehni~kog pregleda
kada utvrdi da je ura|aj za gas tehni~ki ispravan.
b)
dvoosovinski autobusi/trolejbusi - uklju~uju}i i pripadaju}e dijelove koji se mogu

skinuti
13,50 m
autobusi/trolejbusi sa vi{e od dvije osovine

- uklju~uju}i i pripadaju}e dijelove koji se
mogu skinuti
15,00 m
autobusi/trolejbusi koji su konstruktivno

izvedeni kao zglobni (motorna vozila ~ija
je korisna povr{ina podijeljena putem
zgloba, ali kod kojih upravljani dio ne
predstavlja samostalno vozilo)
18,75 m
c)
^lan 3.
Pod ure|ajima na motornim i priklju~nim vozilima u saobra}aju na cestama, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju
se:
a)
ure|aji za upravljanje,
b)
ure|aji za zaustavljanje,
c)
ure|aji za osvjetljavanje puta, ozna~avanje vozila i za

davanje svjetlosnih znakova,
d)
ure|aji koji omogu}avaju normalnu vidljivost,
e)
ure|aji za davanje zvu~nih znakova,
f)
ure|aji za kretanje vozila unatrag,
g)
ure|aji za kontrolu i davanje znakova,
h)
ure|aji za odvo|enje i ispu{tanje izduvnih gasova
i)
ure|aji za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila
j)
ure|aji za pogon vozila na alternativna goriva (gas)
k)
ostali ure|aji od posebnog zna~aja za sigurnost saobra}aja

(karoserija/kabina za voza~a i prostor za putnike, gume,
blatobrani, branici, {titnici od podlijetanja sa zadnje strane
vozila, {titnici od podlijetanja sa bo~nih strana vozila, priklju~ci za sigurnosne pojaseve, priklju~ci za vu~u, ure|aji za
osiguranje vozila od neovla{tene upotrebe, za odmrzavanje
i odmagljivanje, dje~ja sjedala, nasloni za glavu).
d)
(2) Duìna kombinacija vozila (skupova vozila), uklju~uju}i

izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ure|aja koji
se pri vo`nji nalaze na vozilu, vode}i ra~una o stavu (1) ta~ka
a) ovog ~lana, ne smije prekora~iti slijede}e vrijednosti:
a)
b)
^lan 4.
Pod opremom vozila u saobra}aju na cestama, u smislu
ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:
a)
rezervni to~ak;
b)
aparat za ga{enje poàra;
c)
znak za obiljeàvanje vozila zaustavljenog na kolovozu

ceste;
d)
oprema za pruànje prve pomo}i (kutija prve pomo}i);
e)
klinasti podmeta~i;
f)
~eki} za razbijanje stakla;
g)
rezervne sijalice i osigura~i;
h)
prsluk za voza~a sa svjetlosno reflektiraju}im osobinama;
i)
sigurnosni pojasevi;
j)
uè ili poluga za vu~u;
k)
zimska oprema;
l)
znak za ozna~avanje sporih vozila;
m)
znak za ozna~avanje dugih vozila;
POGLAVLJE II. DIMENZIJE I MASE VOZILA

^lan 5.
(1) Duìna motornih i priklju~nih vozila, uklju~uju}i izmjenjive
nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ure|aja koji se pri
vo`nji nalaze na vozilu, ne smije prekora~iti slijede}e
vrijednosti:
c)
d)
teglja~ sa poluprikolicom kao i kombinacija vozila (skupovi vozila) koji po vrsti

odgovaraju ovom opisu, izuzev skupa
vozila pod ta~kom b) ovog stava
15,50 m
teglja~ sa poluprikolicom, pri ~emu

djelimi~ne duìne ne smiju prekora~iti
slijede}e vrijednosti:
1. razmak izme|u vertikalne ose
kraljevog ~epa i zadnjeg dijela vozila
ne ve}a od 12,00 m
2. radijus prednjeg prepusta ne ve}i od
2,04 m (svi dijelovi poluprikolice
ispred kraljevog ~epa treba da budu
obuhva}eni zami{ljenom kru`nicom
opisanom sa datim radijusom sa
centrom kru`nice u vertikalnoj osi
kraljevog ~epa)
16,50 m
skupovi vozila (motorna vozila sa jednom

ili dvije prikolice) izuzev skupova vozila
pod ta~kom 4. ovog stava
18,00 m
skupovi vozila koji se sastoje iz motornog

vozila i jedne prikolice za prijevoz tereta,
pri ~emu djelimi~ne duìne ne smiju
prekora~iti slijede}e vrijednosti:
1. razmak izme|u prednje najisturenije
vanjske ta~ke tovarnog prostora iza
kabine motornog vozila i stra`nje
najisturenije vanjske ta~ke tovarnog
prostora prikolice skupa vozila, uz
oduzimanje razmaka izme|u stra`nje
prostora motornog vozila i prednje
najisturenije vanjske ta~ke prikolice
skupa vozila ne ve}i od 15,65 m
2. razmak izme|u prednje najisturenije
vanjske ta~ke tovarnog prostora iza
kabine motornog vozila i stra`nje
prostora prikolice skupa vozila ne
ve}i od 16,40 m
18,75 m
(3) Kod vozila sa nadgradnjom, te teretnih vozila bez kabine

voza~a, djelimi~ne duìne se odnose na nadgradnju.
(4) Kod skupova vozila koji se sastoje od autobusa i prikolice
najve}a dopu{tena duìna iznosi, uz po{tivanje odredbi
stava (1) ta~ka a), b) i c) ovog ~lana, 18,75 m.
(5) Duìna ili djelimi~na duìna pojedina~nog vozila ili skupa

vozila, sa izuzetkom vozila i skupa vozila navedenih u stavu
(7) ovog ~lana, je duìna u koju se ubrajaju svi elementi
koji se izvla~e, preklapaju, rasklapaju ili na neki drugi na~in
pri~vr{}uju za vozilo, naprijed ili nazad (do maksimalno
mogu}eg poloàja), a koje sluè za pridràvanje tereta, te
oprema i ure|aji koji se za vrijeme vo`nje nalaze na vozilu.
Pri tome se kod skupova vozila njihova duìna mjeri kada
sredi{nje uzdu`ne ose motornog vozila i priklju~nog vozila
zajedno ~ine pravu liniju. Kod skupova vozila koji nemaju
vu~ne elemente koji omogu}avaju samostalnu promjenu
duìne treba da zadovolje i odredbe stava (8) ovog ~lana a
da pri tome nema vr{enja korekcija upravljanja od strane
voza~a ili drugih osoba. Ukoliko se koriste vu~ni elementi
koji imaju mogu}nost samostalne promjene duìne,
konstrukcija mora biti izvedena tako da, nakon prolaza kroz
krivinu, ovi ponovno zauzmu po~etnu duìnu prije ulaska u
krivinu i to bez vremenskog ka{njenja.
(6) Duìne i djelimi~ne duìne pojedina~nih vozila i skupova
vozila odre|uju se prema standardu BAS ISO 612,
definicija 6.1.
a)
b)
(8) Motorna vozila i skupovi vozila, uklju~uju}i izmjenjive

vo`nji nalaze na vozilu, moraju biti tako konstruirana i
izvedena da prilikom vo`nje u krugu od 360 prebrisana
povr{ina kruga, vanjskog radijusa 12,50 m, ne bude {ira od
7,20 m. Pri tome prednja najisturenija ta~ka motornog
vozila, a kod vozila koji imaju zadnju upravljivu osovinu
zadnja najisturenija ta~ka, mora biti vo|ena po krugu
radijusa 12,5 m. Pri ulasku u prethodno opisani krug u
pravcu tangente na njega ne smije ni jedan dio motornog
vozila ili skupa vozila prekora~iti ovaj pravac vi{e od 0,80
m. Izuzetak od ove odredbe ~ine samohodni kombajni koji
pri ulasku u prethodno opisani krug po tangenti, pravac
tangente smiju prekora~iti do 1,6 m izvan kruga. Kod
autobusa/trolejbusa se pri mirovanju vozila na podlozi
iscrtava linija koja ide du` one vertikalne strane vozila koja
je okrenuta izvan kruga, a koja tangira krug. Kod
autobusa/trolejbusa koji su izvedeni kao zglobna vozila dva
kruta dijela moraju biti postavljena paralelno prema ovoj
povr{ini. Ako vozilo iz pravolinijske vo`nje ulazi u
prethodno opisanu prebrisanu povr{inu, to nijedan dio ne
smije datu vertikalnu ravan prekora~iti za vi{e od 0,60 m.
Pri mjerenju duìna ili djelimi~nih duìna (odstupanja

u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir:
1. Brisa~i i elementi za pranje,
2. Prednje i zadnje registarske tablice,
3. Pri~vr{}enja i za{titni elementi za carinske plombe,
4. Pristroji za osiguravanje cerade i njeni za{titni
elementi,
5. Svjetlosno-tehni~ki elementi,
6. Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje
vidljivosti,
7. Vodovi za usisavanje zraka,
8. Uzdu`ni grani~nici za izmjenjive nadgradnje,
9. Stepenice i ru~ke,
10. Hidrauli~ne podizne rampe ili ure|aji iste namjene
u poloàju za vo`nju,
11. Ure|aji za spajanje priklju~nog vozila kod
motornih vozila,
12. Kod vozila, izuzev teglja~a, sporedni agregati koji
se nalaze ispred tovarnog prostora,
13. Kod elektri~nih vozila elementi u obliku poluga i
sli~no koji sluè za preusmjeravanje elektri~ne
energije prema vozilu,
14. Vanjski za{titnici od sunca.
(9) Odredbe ovog ~lana ne primjenjuju se za vozila oruànih

snaga BiH i policijskih agencija u BiH (MUP, SIPA, DGS,
OSA, i sl.) ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane
namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom
segmentu dru{tva.
Prethodno re~eno vaì samo kada predmetni element

ne produàva tovarni prostor, niti direktno niti
indirektno. Ure|aji ili elementi kod skupova vozila koji
se postavljaju na zadnji dio priklju~nog vozila ili na
prednji dio motornog vozila se, za razliku od
prethodnih slu~ajeva, ura~unavaju u ukupnu duìnu
skupa vozila.
(7) Za skupove vozila namijenjenih za prijevoz vozila s

obzirom na njihovu duìnu vaè odredbe stava (2) ta~ke d)
ovog ~lana, kod kombinacije vozila teglja~ poluprikolica
namijenjenih za prijevoz vozila vaè odredbe stava (4) ta~ka
b) ovog ~lana. Prekora~enja propisanih duìna putem
elemenata za dodatno osiguravanje i stabiliziranje
dopu{tenih prepusta tereta kod ovih skupova vozila i kod
kombinacija teglja~ poluprikolica ne uzimaju se u obzir pri
odre|ivanju duìne, ukoliko prevoèni teret prelazi preko
predmetnih dodatnih elemenata. Pri odre|ivanju djelimi~nih
duìna mostovi u pravcu vo`nje, a koji sluè za prijevoz
vozila izme|u motornog vozila i prikolice ne uzimaju se u
obzir.
^lan 6.
(1) [irina motornih i priklju~nih vozila, uklju~uju}i izmjenjive
vo`nji nalaze na vozilu, izuzimaju}i ure|aje za ~i{}enje
snijega i vozila namijenjenih za zimsko odràvanje cesta,
mogu imati slijede}e maksimalne vrijednosti:
a)
Op}enito
2,55 m
b)
kod vozila namijenjenih za poljoprivredu i

{umarstvo, kojima se obavlja odre|eni
specifi~an rad, kao i kod vu~nih vozila ili
specijalnih vozila koja su predvi|ena za
prihvat oru|a za poljoprivredu ili {umarstvo,
kao i vozila koja su opremljena oru|ima i
ure|ajima namijenjenih za odràvanje ceste
3,00 m
c)
prikolice koje vuku motocikli, bicikli s

motorom, i drugi dvoto~ka{i
1,00 m
d)
vozila
sa
stalnim
ili
izmjenjivim
klimatiziranim nadgradnjama, koje su
namijenjene i opremljene za prijevoz roba u
temperiranom okruènju i ~iji su bo~ni
zidovi uklju~uju}i i toplotnu izolaciju
minimalne debljine 45 mm
2,60 m
putni~ka vozila
2,50 m
e)
(2) Najve}a dopu{tena {irina motornih i priklju~nih vozila

odre|uje se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.2.
Mjerenje se provodi sa zatvorenim vratima i prozorima i
to~kovima okrenutim u uzdu`nom pravcu vozila. Pri
mjerenju {irine (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir:
a)
Pri~vr{}enja i za{titni elementi za carinske plombe,
b)
Pristroji za osiguravanje cerade i njeni za{titni

elementi,
c)
Istureni fleksibilni elementi sistema za za{titu od

prskanja (blatobrani) izvedenih u skladu direktive
91/226/EEC od 27.03.1991. god.
d)
Svjetlosno-tehni~ki elementi,
e)
Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje

vidljivosti,
f)
Stube koje se mogu izvla~iti ili preklopiti namje{tene u

poloàj pri vo`nji,
g)
Hidrauli~ne podizne rampe ili ure|aji iste namjene u

poloàju za vo`nju, ukoliko nisu vi{e od 10 mm bo~no
istureni u odnosu na vozilo, te da su prednji odnosno
zadnji }o{kovi ovih ure|aja zaobljeni sa minimalnim
radijusom od 5 mm, a prednji i zadnji rubovi zaobljeni
sa minimalnim radijusom od 2,5 mm,
h)
Pokaziva~i defekta pneumatika,
i)
Pokaziva~i pritiska u pneumaticima,
j)
Deformiranje pneumatika u zoni nalijeganja.

snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila
vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste
ni u jednom drugom segmentu dru{tva.
^lan 7.
(1) Visina motornih i priklju~nih vozila, uklju~uju}i izmjenjive
vo`nji nalaze na vozilu, moè imati maksimalnu vrijednost
4 m.
(2) Visina vozila odre|uje se prema standardu BAS ISO 612,
definicija 6.3. Pri mjerenju visine vozila (odstupanja u
odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir:
a)
Savitljive antene,
b)
Kod elektri~nih vozila elementi u obliku poluga i sli~no

koji sluè za preusmjeravanje elektri~ne energije prema
vozilu, u podignutom poloàju.
(3) Kod vozila koji imaju mogu}nost mijenjanja visine putem

sistema koji se nalazi na osovinama vozila (npr. pneumatski
sistem oslanjanja i sl.) njihov utjecaj na promjenu visine
vozila treba uzeti u obzir.
^lan 8.
Odredbe ~lanova 5., 6. i 7. ovog Pravilnika ne primjenjuju
se na bicikle s motorom, lahke motocikle, lahke tricikle i
~etverocikle, motocikle s bo~nom prikolicom, tricikle i
~etverocikle, a ~ije dimenzije mogu imati slijede}e maksimalne
vrijednosti:
a)
[irina
1.
2.
lahki tricikli i ~etverocikli, motocikli s

bo~nom prikolicom, tricikli i
~etverocikli
2,00 m
bicikli s motorom, lahki motocikli i

motocikli
1,00 m
b)
Visina
2,50 m
c)
Duìna
4,00 m
^lan 9.
Za vrijednosti navedene u ~lanovima 5., 6., 7. i 8. ovog

Pravilnika, nema tolerantnih vrijednosti.
^lan 10.
(1) Prepust na motornim i priklju~nim vozilima moè iznositi

najvi{e 50% razmaka izme|u osovina.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, na
dvoosovinskim motornim vozilima sa kabinom iznad
motora i na autobusima, prepust moè iznositi najvi{e 60%
razmaka izme|u osovina, a na autobusima sa motorom
izme|u prednje i zadnje osovine najvi{e 63% razmaka
izme|u osovina.
(3) Odredbe stavova (1) i (2) ovog ~lana se ne primjenjuju na
vozila sa ugra|enim ure|ajima za obavljanje odre|enih
radnji.
(4) Za poluprikolice, umjesto razmaka izme|u osovina, uzima
se rastojanje izme|u vertikalne ose obrtnog postolja i
simetrale osovina, odnosno zadnje osovine poluprikolice.
^lan 11.
(1) Tehni~ki dopu{teno osovinsko optere}enje je optere}enje
koje se ne smije prekora~iti, uz po{tivanje izdr`ljivosti
materijala i navedenih odredbi u slijede}im ~lanovima ovog
Pravilnika:
a)
gume na vozilima: prema ~lanu 120. ovog Pravilnika;
b)
ure|aji za zaustavljanje vozila: prema ~lanovima 17. do

22. ovog Pravilnika
(2) Tehni~ki dopu{tena ukupna masa vozila je masa koja se ne

smije prekora~iti, uz po{tivanje izdr`ljivosti materijala i
navedenih odredbi u slijede}im ~lanovima ovog Pravilnika:
a)
odnos bruto snaga motora prema ukupnoj masi vozila:

prema ~lanu 15. ovog Pravilnika
b)
ure|aji za zaustavljanje vozila: prema ~lanovima 17. do

22. ovog Pravilnika
(3) Dozvoljeno osovinsko optere}enje je optere}enje koje se, uz

po{tivanje odredbi stavova (1) i (4) ovog ~lana ne smije
prekora~iti. Dopu{tena ukupna masa je masa koja se, uz
po{tivanje odredbi stavova (2), (5) i (6) ovog ~lana ne smije
prekora~iti. Dopu{tena osovinska optere}enja i dopu{tena
ukupna masa se pri upotrebi vozila kao i skupa vozila
moraju ispo{tovati.
(4) Kod motornih i priklju~nih vozila sa gumama u skladu sa
~lanom 73. ovog Pravilnika, izuzev valjaka za popravku
ceste, osovinsko optere}enje moè imati slijede}e
maksimalne vrijednosti:
a)
b)
Optere}enje od jedne osovine:

1. pojedina~ne osovine
10,00 t
2. pojedina~ne osovine (pogonske)
11,50 t
Optere}enje od udvojenih osovina, uz po{tivanje odredbi za optere}enje od jedne

osovine:
1. za
osovine
sa
me|usobnim
rastojanjem manjim od 1 m
11,50 t
2. za osovine na me|usobnom rastojanju

ve}em ili jednakom od 1 m a manjem
od 1,3 m
16,00 t

ve}em ili jednakom 1,3 m a manjem
od 1,8 m
od 1,8 m, i ako je pogonska osovina
opremljena sa udvojenim gumama i
zra~nim ogibljenjem ili nekim
sistemom ogibljenja koji se moè
smatrati ekvivalent prethodnom, a u
skladu sa odredbama ~lana 120. ovog
Pravilnika, ili ako je svaka pogonska
osovina opremljena sa udvojenim
osovinama i pri tome maksimalno
dozvoljeno osovinsko optere}enje po
osovini ne prelazi 9,5 t
c)
d)
c)
18,00 t
19,00 t
d)
Optere}enje od udvojenih osovina za

priklju~na vozila, uz po{tivanje odredbi za
optere}enje jedne osovine;
1. za
osovine
sa
me|usobnim
rastojanjem manjim od 1 m
11,00 t

ve}em ili jednakom od 1 m a manjem
od 1,3 m
16,00 t
18,00 t

ve}em ili jednakom 1,8 m
20,00 t
a)
21,00 t

ve}em od 1.3 m a manjem od 1,4 m
24,00 t
b)
vozila sa vi{e od dvije osovine - izuzev

motorna vozila prema ta~kama c) i d) ovog
stava:
1. motorna vozila
25,00 t
2. motorna
vozila
sa
osovinskim
optere}enjem udvojenih osovina prema
stavu (4) ta~ka b) alineja 4. ovog ~lana
26,00 t
3. prikolice
24,00 t
4. autobusi, koji su konstruktivno

izvedeni kao zglobna vozila
28,00 t
32,00 t
motorna vozila sa vi{e od ~etiri osovine uz

po{tivanje odredbi ta~ke c) ovog stava
32,00 t
Skup vozila sa manje od 4 osovine
3.2) sa motornim vozilom prema stavu

(5), ta~ka b) alineja 2. ovog ~lana
c)
28,00 t
Skup vozila sa 4 osovine i to:
3. Drugi skupovi vozila sa ~etiri osovine i

to:
3.1) sa motornim vozilom prema stavu
(5), ta~ka b) alineja 1. ovog ~lana
vozila sa ne vi{e od dvije osovine:

18,00 t
2. motorna vozila sa dvije upravljive

osovine i sa optere}enjem udvojenih
osovina prema stavu (4), ta~ka b)
alineja 4. ovog ~lana i da njihovo
najve}e dozvoljeno optere}enje ne
prelazi 5 t po svakom metru rastojanja
izme|u sredi{ta osovina koje su
najbliè prednjem kraju odnosno
zadnjem kraju vozila.
2.2) pri rastojanju izme|u osovina kod

poluprikolice ve}em ili jednakom
1,8 m, ukoliko je pogonska osovina
teglja~a osovina opremljena sa
udvojenim gumama i zra~nim
ogibljenjem ili nekim sistemom
ogibljenja koji se moè smatrati
ekvivalent prethodnom a u skladu
sa odredbama ~lana 120. ovog
Pravilnika
(5) Najve}a ukupna masa motornih i priklju~nih vozila

opremljenih sa to~kovima u skladu sa odredbama ~lana 120.
ovog Pravilnika, izuzev poluprikolica i prikolica sa rudom
bez obrtnog postolja (uklju~uju}i i prikolice sa centralno
postavljenom osovinom), te uz po{tivanje odredbi za
dozvoljena osovinska optere}enja, moè imati slijede}e
maksimalne vrijednosti:
Motorna vozila i prikolice po
32,00 t
2) Teglja~
sa
dvije
osovine
i
poluprikolica sa dvije osovine i to:
2.1) pri rastojanju izme|u osovina kod
poluprikolica ve}em ili jednakom
1,3 m
Ukoliko se na osovinama nalaze druga~iji to~kovi nego {to

je to opisano u stavu (1) ovog ~lana, najve}e dozvoljeno
osovinsko optere}enje iznosi 4 t.
a)
1. motorna vozila sa parom udvojenih

osovina, kod kojih je rastojanje izme|u
njihovih sredi{ta najmanje 4 m
1) Motorno vozilo sa dvije osovine i

prikolica sa dvije osovine
Optere}enje od tri osovine, uz po{tivanje

odredbi za optere}enje od udvojenih
osovina:
ne ve}em od 1,3 m
vozila sa vi{e od tri osovine - izuzev

motornih vozila prema ta~ki d) ovog stava:
(6) Kod skupova vozila (uklju~uju}i kombinacije teglja~ sa

poluprikolicom), uz po{tivanje odredbi za dozvoljena
osovinska optere}enja, osovinska optere}enja kod prikolica
i pojedina~nih vozila, najve}a dozvoljena ukupna masa
moè imati slijede}e maksimalne vrijednosti:
b)

od 1,8 m
36,00 t
36,00 t
38,00 t
35,00 t
36,00 t
Skupovi vozila sa vi{e od ~etiri osovine
40,00 t
d) Skup vozila koji sa~injava troosovinski

teglja~ sa dvo ili troosovinskom poluprikolicom koji, u skladu sa direktivom
vije}a 92/106/EU od 07.12.1992. god.,
prevoze 40-stopni ISO kontejner u
svrhu posebnih, kombiniranih prijevoza
izme|u ~lanica EU
44,00 t
(7) Odredbe stava (5) ovog ~lana se ne primjenjuju na

troosovinske zglobne autobuse, bicikle s motorom sa tri
to~ka, motocikle sa tri to~ka, lahke ~etverocikle i
~etverocikle, a ~ije najve}e ukupne mase mogu imati
slijede}e maksimalne vrijednosti:
a)
Troosovinski zglobni autobusi
28,00 t
vu~nog vozila i prikolice sa nadgradnjom za obavljanje

odre|enog rada, najmanje 2,5 m. Ovo ne vaì za skup vozila
kod kojih najve}a dozvoljena masa vu~nog vozila ne iznosi
vi{e od 7,5 t ili prikolice ne iznosi vi{e od 3,5 t.
b)
Bicikli s motorom sa tri to~ka
0,57 t
c)
Motocikli sa tri to~ka za prijevoz putnika
1,30 t
d)
Motocikli sa tri to~ka za prijevoz tereta
2,50 t
^lan 15.
e)
Lahki ~etverocikli
0,35 t
f)
êtverocikli za prijevoz putnika
0,40 t
(1) Odnos bruto snage motora izraène u kilovatima i najve}e

dopu{tene mase vozila izraène u tonama mora biti:
g)
êtverocikli za prijevoz tereta
0,55 t
h)
Ostala motorna i priklju~na vozila ili

skup vozila koja nisu posebno napomenuta u
ovom ~lanu Pravilnika
4,00 t
c)
(1) Dozvoljena ukupna masa prema ~lanu 11. stav (6) ovog
Pravilnika prora~unava se na slijede}i na~in:
d)
za autobuse, osim autobusa zglobnoga konstruktivnog

sastava najmanje 9 kW/t;
e)
za teretna vozila najmanje 7 kW/t;
f)
za autobuse zglobnoga
najmanje 6 kW/t;
g)
za radna i specijalna vozila namijenjena obavljanju

komunalnih usluga, teretne automobile namijenjene za
obavljanje prijevoza u poljoprivredi, {umarstvu,
gra|evinarstvu i rudarstvu te za skupove motornih i
priklju~nih vozila najmanje 4 kW/t;
h)
za vozila na elektri~ni pogon;

1. s napajanjem iz mreè primjenjuju se odredbe ta~ke
2. do 4. ovog stava,
2. s napajanjem iz vlastitog izvora elektri~ne energije:
- za vozila namijenjena prijevozu osoba
najmanje 3 kW/t, osim za bicikle s elektri~nim
motorom,
- za vozila namijenjena prijevozu tereta najmanje
2 kW/t.
a)
za putni~ke automobile, kombinirane automobile i

motocikle najmanje 15 kW/t;
b)
za lahke tricikle i ~etverocikle najmanje 6 kW/t;
^lan 12.
a)
Kod skupova vozila kao zbir dozvoljenih ukupnih

masa vu~nog vozila i prikolice,
b)
Kod skupova vozila sa prikolicama sa rudom bez

obrtnog postolja (uklju~uju}i i prikolice sa centralno
postavljenom osovinom) kao zbir dozvoljenih ukupnih
masa vu~nog vozila i prikolice sa rudom bez obrtnog
postolja, umanjen za vrijednost koja je od slijede}e
navedenih ve}a:
1. dozvoljeno vertikalno optere}enje na vu~nom
ure|aju vu~nog vozila, ili
2. dozvoljeno vertikalno optere}enje rude prikolice sa
rudom bez obrtnog postolja na mjestu spoja sa
vu~nim vozilom, a za slu~aj da su te vrijednosti
jednake, za tu vrijednost.
c)
Kod skupa vozila koji ~ine teglja~ i poluprikolica kao

zbir dozvoljenih ukupnih masa teglja~a i poluprikolice,
umanjen za vrijednost koja je od slijede}e navedenih
ve}a:
1. dozvoljeno optere}enje sedla teglja~a, ili
2. dozvoljeno optere}enje poluprikolice na mjestu
njenog oslanjanja na teglja~, a za slu~aj da su te
vrijednosti jednake, za tu vrijednost.
(2) Ukoliko se pri prethodno opisanom na~inu prora~unavanja

dobivaju vrijednosti ve}e od:
28,00 t; ~lan 11, stav (6), ta~ka a),
36,00 t; ~lan 11, stav (6), ta~ka b) alineje 1), 2.2) i 3.2)
38,00 t; ~lan 11, stav (6), ta~ka b) alineja 2.2)
35,00 t; ~lan 11, stav (6), ta~ka b) alineja 3.1)
40,00 t; ~lan 11, stav (6), ta~ka c), ili
44,00 t; ~lan 11, stav (6), ta~ka d) ovog Pravilnika,
dozvoljene ukupne mase iznose 28,00 t, 36,00 t, 38,00 t,
35,00 t, 40,00 t, odnosno 44,00 t.
^lan 13.
Na pogonske to~kove teretnih motornih vozila i skupova
vozila, ako je vozilo optere}eno i u mirovanju na horizontalnoj
ravni, mora otpadati najmanje jedna ~etvrtina najve}e
dozvoljene mase vozila odnosno skupa vozila.
^lan 14.
Rastojanje izme|u sredi{ta zadnje osovine motornog vozila
i sredi{ta prve osovine prikolice mora iznositi najmanje 3,0 m,
a kod skupa vozila teglja~ poluprikolica i kod skupa vozila
namijenjenih za poljoprivredu i {umarstvo koji se sastoje iz
za tricikle i ~etverocikle:
1. za prijevoz osoba najmanje 15 kW/t;
2. za prijevoz tereta najmanje 16 kW/t:
konstruktivnog
sastava

POGLAVLJE III. URE\AJI NA MOTORNIM I
PRIKLJU^NIM VOZILIMA
Odjeljak A. Ure|aji za upravljanje vozilom
^lan 16.
(1) Ure|aj za upravljanje vozilom mora biti pouzdan i izveden
tako da voza~ moè lahko, brzo i na siguran na~in mijenjati
smjer kretanja vozila. Po ukazanoj potrebi neophodno je
ure|aj opremiti sa pomo}nim sistemom koji olak{ava
upravljanje vozilom. Pomo}ni sistem mora konstruktivno
biti izveden tako, da njegov eventualni kvar ne utje~e na
upravljivost vozilom.
(2) Ure|aj za upravljanje vozilom iz stava (1) ovog ~lana mora
biti takav da se prednji to~kovi vozila {to se nalaze u
poloàju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj
ravnoj povr{ini, nakon osloba|anja to~ka upravlja~a, sami
vra}aju u poloàj za pravolinijsko kretanje.
(3) Slobodan hod to~ka upravlja~a na vozilu ne smije biti ve}i
od 30.
Odjeljak B. Ure|aji za zaustavljanje vozila
^lan 17.
(1) Ure|aji za zaustavljanje (u daljnjem tekstu: ko~ni sistemi)
na motornim i priklju~nim vozilima moraju biti ugra|eni i
izvedeni tako da voza~ moè vozilo na siguran, brz i

efikasan na~in zaustaviti, bez obzira na stupanj optere}enja
vozila i nagib ceste po kojoj se vozilo kre}e, te osigurati
vozilo u nepokretnom poloàju na cesti s nagibom.
(2) Pod ko~nim sistemom
podrazumijevaju se:
a)
radna ko~nica,
b)
pomo}na ko~nica,
c)
parkirna ko~nica.
iz
stava
(1)
ovog
~lana
(3) Radna ko~nica mora biti takva da omogu}i voza~u da

vozilo zaustavi na siguran, brz i efikasan na~in, bez obzira
na brzinu kretanja vozila, optere}enje vozila i nagib ceste.
Ta ko~nica treba omogu}iti reguliranje intenziteta ko~enja s
voza~kog mjesta, a da pritom voza~ ne ispu{ta upravlja~ iz
ruku, i ona treba da djejstvuje podjednako na to~kove koji
se nalaze na istoj osovini.
(4) Pomo}na ko~nica mora biti takva da omogu}i voza~u da
vozilo ko~i, odnosno zaustavi na odgovaraju}em odstojanju,
ako otkaè radna ko~nica. Pomo}na ko~nica mora biti
postavljena tako da je voza~ moè lahko i brzo upotrijebiti s
voza~kog mjesta, pri ~emu mu jedna ruka mora biti
slobodna radi upravljanja vozilom.
(5) Parkirna ko~nica na motornim i priklju~nim vozilima, osim
na biciklima s motorom i motociklima, mora biti takva da se
pomo}u nje parkirano vozilo moè osigurati u zako~enom
poloàju odgovaraju}im mehani~kim ure|ajem. Parkirna
ko~nica mora biti postavljena u motornom vozilu tako da je
voza~ moè aktivirati sa voza~kog mjesta, a u priklju~nom
vozilu, tako da je moè aktivirati voza~ sa voza~kog mjesta
ili osoba koja je izvan vozila. Parkirna ko~nica na
priklju~nim vozilima za prijevoz osoba mora biti
postavljena tako da se moè aktivirati iz vozila.
^lan 18.
(1) Radna, pomo}na i parkirna ko~nica na motornom i
priklju~nom vozilu, moraju biti ugra|ene i izvedene tako da
na pouzdan i siguran na~in zaustave vozilo.
(2) Radna, pomo}na i parkirna ko~nica motornih vozila iz stava
(1) ovog ~lana, osim na motociklu mogu biti kombinirane
tako:
a)
da postoje najmanje dvije komande neovisne jedna o

drugoj i da komanda radne ko~nice bude neovisna i
odvojena od komande parkirne ko~nice;
b)
da komanda pomo}ne ko~nice bude neovisna o

komande parkirne ko~nice, ako je parkirna ko~nica
takve konstrukcije da se ne moè staviti u djejstvo pri
kretanju vozila.
(3) Radna ko~nica motornih vozila iz stava (1) ovog ~lana mora
djelovati na sve to~kove.
(4) Radna i parkirna ko~nica moraju djelovati na povr{inu koja
je sa to~kovima stalno povezana dovoljno ~vrstim
dijelovima.
(5) Ako otkaè ko~nica na bilo kojoj osovini priklju~nog vozila
spojenog s motornim vozilom iz stava (1) ovog ~lana kao
vu~nim vozilom, mora biti osigurano nesmetano ko~enje
ko~nicama postavljenim u tom vu~nom vozilu. Ova
odredba primjenjuje se za vozila prvi puta registrirana u
Bosni i Hercegovini od 1. januara 1971. godine.
(6) Ure|aji ili programi kod elektronski upravljanih ko~nih

sistema kojima se osigurava neprekidno pode{avanje sile
ko~enja srazmjerno promjeni optere}enja na motornim i
priklju~nim vozilima, osim na autobusima za gradski
saobra}aj, kao i na priklju~nim vozilima najve}e dozvoljene
mase do 1,5 t i na priklju~nim vozilima s naletnom
ko~nicom, koja na bilo kojoj stra`njoj osovini imaju
promjenu optere}enja "puno-prazno" ve}u od 40% od
najve}ega osovinskog optere}enja, moraju biti ugra|eni i
izvedeni tako da osiguravaju neprekidno pode{avanje sile
ko~enja srazmjerno promjeni optere}enja. Ova odredba
primjenjuje se na teretna i priklju~na vozila iznad 10 t i na
autobuse iznad 7 t najve}e dozvoljene mase koja su prvi put
registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 01. januara 1973.
godine, te na sva teretna motorna, priklju~na vozila i
autobuse koji su prvi put registrirana nakon 1. januara 1980.
godine.
(7) Na motornim i priklju~nim vozilima koja imaju elasti~no
vje{anje osovina pomo}u opruga ~iji je progib opruga za
stanje optere}enja "puno-prazno" manji od 25 mm, ne
moraju biti ugra|eni ure|aji kojima se osigurava neprekidno
pode{avanje sile ko~enja srazmjerno promjeni optere}enja.
(8) Usporiva~ za dugotrajno usporavanje na motornim vozilima
najve}e dozvoljene mase iznad 5 t, koja su predvi|ena za
vu~u prikolica najve}e dopu{tene mase iznad 7 t, odnosno
poluprikolica sa sedlom kod koje dio najve}e dozvoljene
mase koji otpada na osovine prelazi 7 t, te na motornim
vozilima najve}e dozvoljene mase iznad 9 t, mora biti
ugra|en i izveden tako da osigurava dugotrajno usporavanje
vozila. Odredba se odnosi na motorna vozila prvi put
registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1980.
godine.
(9) Struktura prijenosnog mehanizma radne ko~nice na
motornim vozilima najve}e dozvoljene mase iznad 10 t
mora biti takva da se ko~nice na osovinama aktiviraju
pomo}u najmanje dva me|usobno neovisna izvora energije
tako da, otkaè li ko~enje na jednoj osovini, postoji
mogu}nost nesmetanog ko~enja na drugoj osovini ili
drugim osovinama. Ostatak efikasnosti ko~nog ure|aja za
radno ko~enje moè biti najmanje 30% od normativa
propisanog za radnu ko~nicu iz ovog Pravilnika. Ova
odredba primjenjuje se na teretna i priklju~na vozila iznad
10 t i na autobuse iznad 7 t najve}e dozvoljene mase koji su
prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara
1973. godine, te na sva teretna, priklju~na vozila i autobuse
koja su prvi put registrirana nakon 1. januara 1978. godine.
Sva motorna vozila prvi put registrirana nakon 1. januara
1988. godine moraju imati dvokru`ni ko~ni sistem.
(10) Struktura ko~nog sistema za radno ko~enje motornih vozila
koja moraju ispunjavati uvjete iz stava (9) ovog ~lana, a
predvi|ena su za vu~u priklju~nih vozila, mora biti takav da
osigura mogu}nost rada dvovodne ko~ne instalacije na
priklju~nim vozilima.
(11) Kod motornih i priklju~nih vozila, te kod skupa vozila
djelovanje ko~nica za pojedine osovine mora biti
sinhronizirano.
(12) Sa ko~nim antiblokiraju}im sistemom (ABS), koji je u
skladu s Pravilnikom ECE-R 13, moraju biti opremljena
slijede}a vozila:
a)
autobusi kojima najve}a dozvoljena masa prelazi 12 t,

osim autobusa za gradski saobra}aj (vaì za vozila
proizvedena nakon 1. januara 1994.).
b)
teretna vozila i teglja~i kojima najve}a dozvoljena

masa prelazi 16 t, a koji su predvi|eni za vu~u prikolica
kojima najve}a dozvoljena masa prelazi 10 t ili
poluprikolica kojima osovinsko optere}enje prelazi 10 t

(vaì za vozila proizvedena nakon 1. januara 1998.).
odgovaraju}i broj to~kova da bi se ostvario propisani

koeficijent ko~enja.
c)
prikolice kojima najve}a dozvoljena masa prelazi 10 t i

poluprikolice kojima osovinsko optere}enje prelazi 10 t
(vaì za vozila proizvedena nakon 1. januara 1998.).
d)
vozila namijenjena za prijevoz opasnih materija u

skladu sa Me|unarodnim sporazumom o prijevozu
opasnih materija cestovnom saobra}ajnicom (u
daljnjem tekstu: ADR sporazum) i to: teretna vozila i
teglja~i kojima najve}a dozvoljena masa prelazi 16 t, te
vu~na vozila koja su predvi|ena za vu~u priklju~nih
vozila kod kojih zbir osovinskih optere}enja prelazi 10
t, kao i priklju~na vozila kod kojih zbir svih osovinskih
optere}enja prelazi 10 t (vaì za vozila proizvedena
nakon 1. januara 1994.).
(3) Radna ko~nica priklju~nog vozila mora biti izvedena tako

da je voza~ moè tokom vo`nje upotrijebiti s voza~kog
mjesta pomo}u komande kojom stavlja u djelovanje radnu
ko~nicu vu~nog vozila. Na priklju~nom vozilu ~ija najve}a
dozvoljena masa ne prelazi 3,5 t radna ko~nica moè biti
izvedena s inercionom komandom.
(13) Odredbe stava (7) ovoga ~lana se ne primjenjuju na vozila

opremljena pneumatskim sistemom elasti~nog oslanjanja.
(14) Odredbe ovog ~lana se ne primjenjuju za vozila oruànih
^lan 19.
Ko~ni sistemi na biciklima s motorom, lahkim
motociklima, motociklima s bo~nom prikolicom ili bez nje,
lahkim triciklima i ~etverociklima, triciklima i ~etverociklima
moraju biti izvedeni i ugra|eni kao dva neovisna ko~na sistema
s posebnim ure|ajima za njihovo aktiviranje na prednju i
stra`nju osovinu, odnosno na prednju ili samo na stra`nju
osovinu.
^lan 20.
Ko~ni sistem na motociklima s bo~nom prikolicom mora
biti ugra|en i izveden kao dva neovisna ko~na sistema s
posebnim ure|ajima za njihovo aktiviranje na prednji i stra`nji,
odnosno na prednji ili samo na stra`nji to~ak. Bo~na prikolica
mora biti dodatno ko~ena kao dio radne ko~nice ako bez nje
motocikl ne zadovoljava normativ efikasnosti ko~nog sistema
iz ~lana 159 stav (2) ovog Pravilnika.
^lan 21.
(1) Ko~ni sistem na motornim vozilima s tri to~ka ~iji su
to~kovi simetri~no raspore|eni prema uzdu`noj sredi{njoj
ravnini vozila i ~ija najve}a dozvoljena masa ne prelazi 1,2 t
mora biti ugra|en i izveden kao dva neovisna ko~na
sistema, od kojih jedan djeluje na prednji to~ak, odnosno na
prednje to~kove, a drugi na stra`nji to~ak odnosno na
stra`nje to~kove.
(2) Na motornom vozilu iz stava (1) ovoga ~lana mora biti
ugra|ena i izvedena i parkirna ko~nica tako da se pomo}u
nje osigura vozilo u zako~enom poloàju.
(3) Na motorna vozila iz stava (1) ovog ~lana ~ija najve}a
dozvoljena masa prelazi 1,2 t, primjenjuju se odredbe ~lana
18. stavovi od (1) do (4) ovog Pravilnika.
^lan 22.
(1) Ko~ni sistem na priklju~nim vozilima ~ija najve}a
dozvoljena masa ne prelazi 0,75 t ne mora biti ugra|en i
izveden tako da zadovoljava odredbe iz ~lana 17. stav (1)
ovog Pravilnika.
(2) Radna ko~nica na priklju~nim vozilima ~ija najve}a
dozvoljena masa prelazi 0,75 t, a koja su prvi put
registrirana nakon 1. januara 1972. god, mora biti ugra|ena
i izvedena tako da djeluje na sve to~kove prikolice, odnosno
poluprikolice, a parkirna ko~nica tako da djeluje na
(4) Ko~ni sistem radnog ko~enja na priklju~nom vozilu ~ija je

najve}a dozvoljena masa iznad 0,75 t mora biti ugra|en i
izveden s automatskom komandom kojom se aktivira radno
ko~enje priklju~nog vozila, ako se prekine ure|aj za
spajanje sa vu~nim vozilom.
(5) Radna ko~nica na prikolici s jednostrukom osovinom i na
jednoosovinskoj prikolici ~ija najve}a dozvoljena masa ne
prelazi 1,5 t i koja je s vu~nim vozilom spojena rudom, a
kruti se teret oslanja istovremeno na vu~no vozilo i
prikolicu (stabla, cijevi, {ine itd.), mora biti ugra|ena i
izvedena tako da osigura radno ko~enje prikolice. Ako je
najve}a dozvoljena masa prikolice od 0,75 t do 1,5 t i ako je
dva puta manja od mase vu~nog vozila, ne mora imati
ure|aj kojim se osigurava radno ko~enje.
(6) Na prikolicama bez ko~nice ili s inercionom komandom
mora biti ugra|ena i izvedena pomo}na unakrsna priklju~na
veza koja }e, ako se glavna veza prekine, sprije~iti da ruda,
odnosno prikolica skrene u stranu ili }e aktivirati radnu
ko~nicu.
(7) Ko~ni sistem na prikolicama ~ija najve}a dozvoljena masa
prelazi 7 t, odnosno na poluprikolicama sa sedlom ~ija je
najve}a dozvoljena masa koja je umanjena za masu {to
optere}uje sedlo ve}a od 7t moraju biti ugra|en i izveden
kao dvovodni pneumatski prijenosni mehanizam. Ova
odredba se odnosi na priklju~na vozila prvi put registrirana
u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1978. godine. Sva
priklju~na vozila sa pneumatskom ko~nom instalacijom prvi
put registrirana nakon 1. januara 1988. godine moraju imati
dvovodni ko~ni sistem.
Odjeljak C. Ure|aji za osvjetljavanje ceste, ozna~avanje
vozila i za davanje svjetlosnih znakova
^lan 23.
(1) Pod ure|ajima za osvjetljavanje ceste, ozna~avanje vozila i
za davanje svjetlosnih znakova na motornim i priklju~nim
vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:
a)
ure|aji za osvjetljavanje ceste;
b)
ure|aji za ozna~avanje vozila;
c)
ure|aji za davanje svjetlosnih znakova.
(2) Na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi ure|aji

za osvjetljavanje, ozna~avanje i davanje svjetlosnih
znakova, osim onih iz stava (1) ovog ~lana.
(3) Za sve ure|aje za osvjetljavanje ceste, ozna~avanje i
davanje svjetlosnih znakova, koji su ugra|eni na motorno
vozilo ili skup vozila, mora se osigurati takvo napajanje
elektri~nom energijom koje }e omogu}iti neometan rad ovih
ure|aja pod svim uobi~ajenim eksploatacionim uvjetima.
(4) U ure|ajima za osvjetljavanje ceste, ozna~avanje vozila i
davanje svjetlosnih znakova smiju se upotrebljavati samo
oni izvori svjetlosti koji su samom konstrukcijom ovih
ure|aja i predvi|eni.
^lan 24.
d)
pokretno svjetlo (reflektor);
(1) Ure|aji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih

znakova postavljeni na prednjoj strani motornog i
priklju~nog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje
vidljivu s prednje strane vozila ni svjetlost bijele boje od
svjetala i reflektiraju}ih materija postavljenih na stra`njoj
strani vozila, odnosno vidljivih sa stra`nje strane vozila.
e)
specijalno ugra|ena i izvedena svjetla za osvjetljavanje

puta na prednjoj strani vozila namijenjena za vo`nju po
danu.
(2) Ure|aji iz ~lana 23. stav (1) ovog Pravilnika moraju biti
tako ugra|eni i izvedeni da se me|usobno ne ometaju u
svojoj funkciji i djejstvu vi{e nego {to je to neizbje`no, iako
su izvedeni u jednom dijelu/ure|aju.
(3) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na svjetla za
osvjetljavanje ceste pri vo`nji unatrag, pokretno svjetlo za
istraìvanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stra`nje
registarske tablice i registarsku tablicu prevu~enu bijelom
reflektiraju}om materijom, a ni na crveno trep}u}e svjetlo
na motornim vozila koja sluè za podr{ku vozila pod
pratnjom.
^lan 25.
(1) Istovjetni ure|aji za osvjetljavanje ceste i za davanje
svjetlosnih znakova koji se na motorno vozilo sa tri ili vi{e
to~kova postavljaju u paru, moraju biti postavljeni u istoj
horizontalnoj ravni i simetri~ni prema uzdu`noj vertikalnoj
ravni vozila, iste veli~ine i boje i istovremeno jednakog
svjetlosnog intenziteta.
(2) Ure|aji za davanje svjetlosnih znakova za ozna~ivanje
smjera kretanja vozila (pokaziva~ smjera) i parkirna svjetla
ne moraju istovremeno djelovati.
(3) Ure|aji iz stava (1) ovog ~lana, ako su kombinirano
izvedeni, moraju ispunjavati uvjete propisane za svaki
pojedini ure|aj.
1.
Ure|aji za osvjetljavanje ceste

^lan 26.
(1) Pod ure|ajima za osvjetljavanje ceste na motornim i

priklju~nim vozilima, u smislu ovog Pravilnika,
podrazumijevaju se:
a)
svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila;
b)
svjetla za maglu;
c)
svjetla za vo`nju unatrag;
d)
svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode

radovi;
e)
pokretno svjetlo (reflektor).
(2) Odredbe ovog ~lana se ne primjenjuju za vozila oruànih

^lan 28.
(1) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila na
motornim vozilima s ~etiri ili vi{e to~kova i na motornim
vozilima s tri to~ka koja su {ira od 1,3 m moraju biti
izvedena kao dva ili ~etiri svjetla za osvjetljavanje puta na
prednjoj strani vozila, od toga dva za kratko svjetlo. Svjetla
za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila na motornim
vozilima sa dva to~ka i motornim vozilima s tri to~ka koja
nisu {ira od 1,3 m, te na invalidskim kolicima sa motorom
svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu
biti ugra|ena kao jedno ili dva kratka svjetla i jedno ili dva
duga svjetla.
(2) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu
konstruktivno biti ugra|ena i izvedena tako da se prekrivaju
ili uvla~e, ukoliko time njihova funkcija nije naru{ena.
(3) Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje. Iznimno za
vozila koja su po prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini
do 01. januara 1996. godine, svjetlost glavnih svjetala moè
biti i ùte boje.
(4) Svjetla za osvjetljavanje ceste na motornim vozilima koja
na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja ve}u od 30
km/h mogu biti ugra|ena i izvedena samo kao kratka
svjetla.
(5) Unutra{nji rubovi svjetle}ih povr{ina kratkog svjetla moraju
biti jedna od druge udaljene najmanje 0,6 m, a vanjski
rubovi najvi{e 0,4 m od bo~no najisturenije ta~ke vozila.
(6) Udaljenost gornjeg ruba svjetle}e povr{ine kratkog svjetla
ne smije biti ve}a od 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba
svjetle}e povr{ine ne smije biti manja od 0,5 m od povr{ine
ceste.
(7) U svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila
mogu biti ugra|ena prednja poziciona svjetla.
(8) Kad se uklju~e duga svjetla za osvjetljavanje ceste,
automatski se mora upaliti pripadaju}a kontrolna svjetiljka
na kontrolnoj tabli u vozilu ili na kontrolnoj tabli bicikla s
motorom.
a)
dugo svjetlo;
(9) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila

moraju biti povezana tako da prijelaz sa svjetlosti dugog
svjetla na svjetlost kratkog svjetla i obrnuto bude istodoban
i preko iste komande.
b)
kratko svjetlo;
^lan 29.
c)
dugo i kratko svjetlo.
(2) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu

biti izvedena tako da imaju:
^lan 27.
(1) Ure|aji za osvjetljavanje ceste na prednjoj strani vozila
moraju biti povezani tako da se ne mogu uklju~iti dok se ne
uklju~e stra`nja poziciona svjetla i svjetla za osvjetljavanje
stra`nje registarske tablice. Izuzeci su:
a)
parkirna svjetla;
b)
svjetla za davanje svjetlosnih znakova;
c)
svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode

radovi;
(1) Svjetla za vo`nju unatrag su svjetla koja osvjetljavaju cestu

iza, eventualno pored vozila, te time ostalim u~esnicima u
saobra}aju daju do znanja da se predmetno vozilo kre}e ili
po~inje da kre}e unatrag.
(2) Motorna vozila na svom stra`njem dijelu moraju biti
opremljena sa jednim ili dva svjetla za vo`nju unatrag bijele
boje. Kod priklju~nih vozila dopu{tena su jedan ili dva
svjetla za vo`nju unatrag.
(3) Udaljenost gornjeg ruba svjetle}e povr{ine svjetla za vo`nju
unatrag moè iznositi najvi{e 1,2 m, a udaljenost donjeg
ruba svjetle}e povr{ine za takva svjetla moè iznositi
najmanje 0,25 m od povr{ine ceste.
(4) Kod vozila sa vi{e od jednog traga to~kova, sa najve}om

dozvoljenom masom iznad 3,5 t dopu{teno je postavljanje
po jednog svjetla za vo`nju unatrag sa svake uzdu`ne strane
vozila. Udaljenost gornjeg ruba svjetle}e povr{ine svjetla za
vo`nju unatrag moè iznositi najvi{e 1,2 m od povr{ine
ceste. Svjetla za vo`nju unatrag ne smiju bo~no biti istureni
vi{e od 50 mm od obrisa vozila.
(5) Svjetla za vo`nju unatrag smiju biti upaljena samo u slu~aju
kada je ru~ica mjenja~a u poloàju za hod unatrag, i to samo
onda kada se sistem za pu{tanje u rad ili ga{enje motora
nalazi u takvom poloàju koji omogu}ava normalan rad
motora. Ukoliko nije ispunjen jedan od prethodna dva
uvjeta ovog stava tada svjetla za vo`nju unatrag ne smiju se
mo}i upaliti odnosno ostati upaljena.
(6) Svjetla za vo`nju unatrag treba da imaju takav nagib, izuzev
kada je to posebnim dozvolama predvi|eno, da ne
osvjetljavaju cestu na duìni ve}oj od 10 m, mjere}i od
izvora svjetla.
(7) Svjetla za vo`nju unatrag ne trebaju imati:
a)
bicikli s motorom, lahki motocikli, lahki tricikli i

~etverocikli, motocikli, tricikli i ~etverocikli;
b)
specijalna vozila namijenjena za obavljanje rada u

poljoprivredi i {umarstvu
c)
radne ma{ine i vilju{kari;
d)
invalidska motorna kolica;
(8) Ukoliko su svjetla za vo`nju unatrag ugra|ena na vozilo

koje ih ne treba imati, shodno odredbama ovog ~lana, ona
moraju odgovarati odredbama stavova (2), (3), (5) i (6)
ovog ~lana.
(2) Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi

ne smiju se koristiti za vrijeme vo`nje.
(3) Izuzetno od odredaba stava (2) ovog ~lana, svjetla za
osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi mogu biti
upaljena na vozilima koja sluè za odràvanje i ~i{}enje
ulica ili objekata koji pripadaju cesti ili odvoz sme}a,
ukoliko je kretanje vozila sastavni dio procedure obavljanja
rada.
(4) Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radove
se smiju koristi samo ako ne zasljepljuju ostale u~esnike u
saobra}aju.
^lan 32.
(1) Pokretno svjetlo (reflektor) moè se postaviti samo na
vozilu
Ministarstva
unutarnjih
poslova,
vozilu
namijenjenom za hitnu medicinsku pomo}, vozilu
saobra}ajne inspekcije, vatrogasnom vozilu, vozilu
namijenjenom za odràvanje cesta i instalacija, te na vozilu
namijenjenom za pruànje pomo}i na cesti.
(2) Pokretno svjetlo (reflektor) mora biti ugra|eno i izvedeno
tako da daje svjetlost bijele ili ùte boje te da se moè
uklju~iti samo ako su uklju~ena poziciona svjetla i svjetla za
osvjetljavanje registarske tablice.
2.
Ure|aji za ozna~ivanje vozila

^lan 33.
Pod ure|ajima za ozna~ivanje motornih i priklju~nih

vozila, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:
a)
prednja poziciona svjetla;
b)
stra`nja poziciona svjetla;
^lan 30.
c)
stra`nje svjetlo za maglu;
(1) Svjetla za maglu na motornim vozilima s ~etiri ili vi{e

to~kova i na motornim vozilima sa tri to~ka koja su {ira od
1,3 m, mogu biti ugra|ena i izvedena kao dva svjetla za
maglu, a na motociklima i motociklima sa bo~nom
prikolicom kao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlost
bijele ili svijetloùte boje.
d)
parkirna svjetla;
e)
gabaritna svjetla;
f)
svjetla stra`nje registarske tablice;
g)
rotacijska i treptava svjetla;
(2) Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na ve}oj visini od

one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla.
h)
katadiopteri.
(3) Vanjska ivica svjetle}e povr{ine svjetla za maglu se ne

smije nalazi na udaljenosti ve}oj od 0,4 m od bo~no
najisturenije ta~ke obrisa vozila.
(4) Svjetla za maglu moraju imati posebnu sklopku. Data
svjetla moraju biti povezana tako da se mogu uklju~iti samo
kad su uklju~ena barem poziciona svjetla ili kratka svjetla
glavnog svjetla.
(5) Svjetla za maglu moraju biti tako izvedena da se
omogu}ava njihovo pode{avanje. Ugradnja treba biti
izvedena na prikladnom dijelu vozila, tako da nije mogu}e
da se njihova pode{enost promijeni nenamjerno.
(6) Svjetla za maglu trebaju biti tako pode{ena da je izbjegnuto
zasljepljivanje ostalih u~esnika u saobra}aju. Ovo }e se
smatrati zadovoljenim ukoliko na rastojanju od 25 m od
izvora svjetlosti u ravni vertikalnoj na cesti, a u visini
sredine svjetla za maglu, intenzitet svjetlosti svakog
pojedina~nog svjetla za maglu, sa nazivnim naponom
napajanja na njegovim priklju~cima, ne prelazi 1 lx.
^lan 34.
(1) Prednja poziciona svjetla na motornom vozilu s ~etiri ili
vi{e to~kova i motornom vozilu sa tri to~ka koja su {ira od
1,3 m i na priklju~nom vozilu {irem od 1,6 m moraju biti
ugra|ena i izvedena kao najmanje dva prednja poziciona
svjetla, a na motornom vozilu sa dva to~ka, osim bicikla s
motorom i motornom vozilu sa tri to~ka koja nisu {ira od
1,3 m kao jedno ili dva prednja poziciona svjetla tako da
daju svjetlost bijele boje.
(2) Ako su ugra|ena dva prednja poziciona svjetla, udaljenost
vanjskog ruba svjetle}e povr{ine od bo~no najisturenije
ta~ke obrisa vozila ne smije biti ve}a od 0,4 m kod
motornih vozila, odnosno 0,15 m kod priklju~nih vozila.
(3) Udaljenost svjetle}e povr{ine prednjega pozicionog svjetla
od povr{ine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni ve}a od
1,5 m, a za poluprikolice ne smije biti ve}a od 1,8 m.
(4) Prednja poziciona svjetla mogu biti ugra|ena u svjetla za
osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila.
^lan 31.
^lan 35.
(1) Jedno ili vi{e svjetala za osvjetljavanje mjesta na kojem se

izvode radovi mogu biti ugra|ena i izvedena na vozilima
koji obavljaju odre|eni rad tako da daju svjetlost bijele boje.
(1) Stra`nja poziciona svjetla na motornom vozilu s ~etiri ili

vi{e to~kova, motornom vozilu sa tri to~ka koja su {ira od
1,3 m i na priklju~nom vozilu moraju biti ugra|ena i
izvedena kao najmanje dva stra`nja poziciona svjetla, a na
motornom vozilu sa dva to~ka i motornom vozilu sa tri

to~ka koja nisu {ira od 1,3 m kao jedno ili dva stra`nja
poziciona svjetla tako da daju svjetlost crvene boje.
(2) Ako je ugra|eno jedno stra`nje poziciono svjetlo, ono mora
biti postavljeno u uzdu`noj srednjoj ravnini vozila.
(3) Ako su ugra|ena dva stra`nja poziciona svjetla, udaljenost
vanjskog ruba svjetle}e povr{ine ne smije biti ve}a od 0,4 m
od bo~no najisturenije ta~ke obrisa vozila.
(4) Udaljenost svjetle}e povr{ine stra`njeg pozicionog svjetla
1,5 m. Na specijalnim vozilima i vozilima koja obavljaju
odre|eni rad najve}a dopu{tena udaljenost svjetle}e
povr{ine stra`njeg pozicionog svjetla od povr{ine ceste
moè iznositi 2,1 m.
(5) Motorna vozila sa vi{e tragova to~kova i njihove prikolice
smiju imati jo{ dva dodatna stra`nja poziciona svjetla.
Propisana stra`nja i dodatna poziciona svjetla ne smiju biti
spojena na isti elektri~ni osigura~.
^lan 36.
(1) Stra`nje svjetlo za maglu predstavlja svjetlo crvene boje
koje pri gustoj magli treba omogu}iti bolje uo~avanje vozila
sa stra`nje strane.
(2) Motorna vozila sa vi{e tragova to~kova, ~ija konstruktivna
izvedba dozvoljava brzine kretanja ve}e od 60 km/h, i
njihove prikolice moraju imati sa stra`nje strane ugra|ena i
izvedena jedno ili dva, dok ostala vozila mogu imati jedno
stra`nje svjetlo za maglu.
(3) Stav (2) ovog ~lana odnosi se na predmetna vozila prvi put
registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1999.
godine.
(4) Udaljenost svjetle}e povr{ine stra`njeg svjetla za maglu od
povr{ine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni ve}a od 1
m. U svim slu~ajevima rastojanje izme|u svjetle}e povr{ine
stra`njeg svjetla za maglu i stop - svjetla mora iznositi
minimalno 0,1 m. Ako je postavljeno samo jedno stra`nje
svjetlo za maglu ono se mora nalaziti, u odnosu na uzdu`nu
vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila.
(5) Stra`nja svjetla za maglu moraju biti tako povezana da
svijetle samo u slu~ajevima kada su upaljena kratka ili duga
svjetla ili svjetla za maglu ili neka kombinacija ovih
svjetala. Ukoliko su na vozilo ugra|ena svjetla za maglu,
stra`nja svjetla za maglu se neovisno od njih moraju mo}i
ugasiti. Ako su upaljena stra`nja svjetla za maglu,
aktiviranje prekida~a za duga ili kratka svjetla ne smije ih
ugasiti.
(6) Kontrola uklju~enosti stra`njih svjetala (stra`njeg svjetla) za
maglu mora biti osigurana pripadaju}om kontrolnom
svjetiljkom ùte boje smje{tenom u vidnom polju voza~a.
(7) U skupu vozila neophodno je da gori samo stra`nje svjetlo
za maglu zadnjeg priklju~nog vozila. Isklju~ivanje stra`njih
svjetala za maglu na vu~nom vozilu ili na prvom
priklju~nom vozilu je dopu{teno samo onda ako je
isklju~ivanje odnosno ponovno uklju~ivanje izvedeno
automatski putem ubacivanja odnosno izvla~enja utika~a za
napajanje elektri~nom energijom svjetala priklju~nog
vozila.
^lan 37.
(1) Parkirna svjetla na motornim i priklju~nim vozilima mogu
biti postavljena i izvedena:
a)
na bo~noj strani vozila u obliku posebnog svjetla koja

prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele boje, a
prema stra`njoj strani vozila svjetlost crvene boje;
b)
na prednjoj i stra`njoj strani vozila u obliku svjetla koja

daju: prednja svjetla svjetlost bijele boje usmjerenu
unaprijed, a stra`nja svjetla svjetlost crvene boje
usmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlo moè biti
ugra|eno zajedno s prednjim pozicionim svjetlom ili
glavnim svjetlom, a stra`nje svjetlo zajedno sa
stra`njim pozicionim svjetlom i sa stop-svjetlom ili
samo sa stra`njim pozicionim svjetlom.
(2) Udaljenost svjetle}e povr{ine parkirnog svjetla od povr{ine

ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni ve}a od 1,9 m.
^lan 38.
(1) Motorna i priklju~na vozila koja su {ira od 2,1 m moraju
imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti
postavljena i na vozilima {irine od 1,8 do 2,1 m.
(2) Na vozilima iz stava (1) ovog ~lana postavljaju se dva
gabaritna svjetla s prednje strane vozila i dva gabaritna
svjetla sa stra`nje strane vozila.
^lan 39.
(1) Svjetlo stra`nje registarske tablice, ovisno o propisanom
tipu tablice na motornim i priklju~nim vozilima, mora biti
ugra|eno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se
po tablici rasprostire ujedna~eno bez tamnih ili izrazito
svijetlih mjesta, osim na lahkim ~everociklima i
~etverociklima.
(2) Svjetlost koja se odbija od registarske tablice ne smije
blje{tati, a izvor svjetlosti ne smije biti neposredno vidljiv
sudionicima u saobra}aju {to se kre}u iza vozila.
(3) Svjetlost koja osvjetljuje stra`nju registarsku tablicu mora
biti takva da je no}u, pri dobroj vidljivosti, mogu}e ~itati
oznake i brojeve na tablici s udaljenosti najmanje od 20 m.
(4) Svjetlo stra`nje registarske tablice mora biti povezano na
istu sklopku kojom se uklju~uju i poziciona svjetla.
^lan 40.
(1) Rotaciona i/ili treptava svjetla na vozilima mogu biti
izvedena tako da daju svjetlost plave ili ùtonaran~aste boje.
Rotacijska i/ili treptava svjetla moraju biti postavljena na
najvi{e mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana ili moè
biti postavljeno vi{e rotacijskih i/ili treptavih svjetala
raspore|enih tako da se s bilo koje strane vozila vidi
najmanje jedno svjetlo.
(2) Plavo rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti
postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska
odre|enim Zakonom o osnovama sigurnosti saobra}aja na
cestama u Bosni i Hercegovini.
(3) @utonaran~asto rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla
mogu biti postavljena na radnim vozilima i radnim
strojevima. @utonaran~asto rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili
svjetla mogu biti postavljena na osobnim, kombiniranim i
teretnim automobilima koje upotrebljavaju slu`be pomo}i i
informacija na cesti, slu`be odràvanja cesta, komunalne
slu`be, komunalne policije, slu`be pratnje vozila za
predimenzionirane terete, vozilima kojima se prevoze
predimenzionirani tereti, slu`be pratnje vozila koja prevoze
opasne materije, vozilima kojima se prevoze opasne
materije i vozilima na kojima se ili pomo}u kojih se obavlja
ispitivanje na cesti.
(4) Rotaciona i/ili treptava svjetla na vozilima koja se na

osnovu. Zakona o osnovama sigurnosti saobra}aja na
cestama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06), smatraju
vozilima pod pratnjom (vozilima kojima pripadnici policije
obavljaju pratnju a i vozila koja se prate) mogu biti crvene i
plave boje postavljena tako da je crveno svjetlo postavljeno
na desnoj strani vozila.
^lan 41.
(1) Katadiopteri na motornim vozilima s ~etiri ili vi{e to~kova i
motornim vozilima sa tri to~ka koja su {ira od 1,3 m,
moraju biti ugra|eni i izvedeni kao dva stra`nja
katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva
to~ka i motornim vozilima sa tri to~ka koja nisu {ira od 1,3
m kao jedan stra`nji katadiopter crvene boje i ne smiju biti
trokutastog oblika.
(2) Dva prednja bijela katadioptera na priklju~nom vozilu
moraju biti ugra|ena i izvedena tako da ne smiju biti
trokutastog oblika, a dva stra`nja crvena katadioptera na
priklju~nom vozilu moraju biti ugra|ena i izvedena u obliku
istostrani~nog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom
veli~ine najmanje 0,15 m.
(3) Ako je na vozilu ugra|eno vi{e od dva katadioptera, oni
moraju biti u paru.
(4) Katadiopter mora imati svjetle}u povr{inu najmanje 20 cm.
(5) Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljeni pribli`no
vertikalno na povr{inu ceste.
(6) Udaljenost svjetle}e povr{ine katadioptera od povr{ine ceste
ne smije biti ve}a od 0,9 m ni manja od 0,35 m, osim kod
vozila sa dva ili tri to~ka kod kojih najmanja udaljenost od
povr{ine ceste moè iznositi 0,25 m.
(7) Ako je ugra|en samo jedan prednji ili samo jedan stra`nji
katadiopter, on mora biti postavljen u uzdu`noj srednjoj
ravnini vozila.
(8) Ako su ugra|ena dva prednja ili dva stra`nja katadioptera
istog tipa, udaljenost vanjskih rubova svjetle}ih povr{ina tih
katadioptera ne smije biti ve}a od 0,4 m od bo~no
najisturenije ta~ke obrisa vozila, a udaljenost izme|u
unutra{njih rubova mora iznositi najmanje 0,6 m.
(9) Stra`nji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti
postavljeni na motornim vozilima.
(10) Motorna vozila, izuzev osobnih vozila za prijevoz putnika,
kao i prikolica duìne ve}e od 6 m moraju na bo~nim
stranama imati postavljene katadioptere ùte boje koji
nemaju trokutasti oblik. Barem jedan katadiopter mora biti
postavljen na srednjoj tre}ini vozila. Katadiopter postavljen
najbliè prednjem dijelu vozila ne smije biti na ve}oj
udaljenosti od 3 m od tog dijela vozila. Katadiopter
postavljen najbliè stra`njem dijelu vozila ne smije biti na
ve}oj udaljenosti od 1 m od tog dijela vozila. Udaljenost
gornjeg ruba svjetle}e povr{ine katadioptera ne smije biti
ve}a od 0,9 m od povr{ine ceste. Ukoliko to konstrukcija
vozila ne dopu{ta, dozvoljava postavljanje katadioptera na
ve}u visinu ali ne ve}u od 1,5 m. Invalidska kolica sa
motorom sa svake bo~ne strane moraju imati barem jedan
katadiopter ùte boje koji je postavljen na visini od ceste ne
ve}oj od 0,6 m, a po mogu}nosti {to niè. Ovi katadiopteri
se smiju postaviti i u ìce to~kova.
(11) Katadiopteri pod stavom (10) ovog ~lana mogu biti sa
mogu}no{}u skidanja kod:
a)
vozila kod kojih zbog konstrukcije nije mogu}e

njihovo trajno pri~vr{}ivanje;
b)
vozila namijenjenih za poljoprivredu i {umarstvo a

namijenjeni su za obradu zemlje i predstavljanju
priklju~na vozila;
c)
ramova vozila koji se u svrhu dovr{avanja prevoze do

nekog odredi{ta.
(12) Ukoliko su postavljeni katadiopteri za bo~no obiljeàvanje

vozila, shodno odredbama ovog ~lana, oni moraju
odgovarati odredbama stava (10) ovog ~lana. âk je
dovoljno da takva vozila imaju jedan odgovaraju}i
katadiopter u prednjoj tre}ini i jedan u zadnjoj tre}ini
duìne vozila.
(13) Reflektiraju}e povr{ine bijele boje prstenastog oblika
dozvoljeno je postavljati na to~kovima bicikla s motorom,
motocikala i invalidskih kolica sa motorom.
(14) Vozila ~ija duìna prelazi 6 m, izuzev vozila bez
nadgradnje, vozila za obavljanje radova u poljoprivredi i
{umarstvu i njihovih prikolica, radnih ma{ina, te ona vozila
koja se s obzirom na nadgradnju i konstrukciju ne mogu
uvrstiti u kategoriju teretnih vozila i vu~nih vozila, moraju
na svojim uzdu`nim/bo~nim stranama imati ugra|ena i
izvedena svjetla ùte boje. Za druga vozila sa vi{e tragova
to~kova dozvoljeno je postavljanje bo~nih svjetala. Ukoliko
je bo~no svjetlo integrirano u jedno ku~i{te ili kombinirano
sa gabaritnim svjetlom, pozicionim svjetlom, svjetlom za
maglu ili stop - svjetlom ili ~ini dio zajedni~ke svjetle}e
povr{ine sa zadnjim katadiopterom onda ono moè biti i
crvene boje.
(15) Odredbe iz stava (10) ovoga ~lana primjenjuju se na vozila
koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini poslije 1.
jula 1996. godine.
(16) Odredbe iz stava (14) ovog ~lana primjenjuju se na vozila
koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini poslije 1.
januara 2001. godine.
3.
Ure|aji za davanje svjetlosnih znakova

^lan 42.
Pod ure|ajima za davanje svjetlosnih znakova, prema

ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:
a)
stop-svjetla;
b)
pokaziva~i smjera;
c)
ure|aji za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a

smjera.
^lan 43.
(1) Stop-svjetla na motornom vozilu s ~etiri ili vi{e to~kova,

osim na lahkim ~everociklima i ~etverociklima, i motornom
vozilu sa tri to~ka koja su {ira od 1,3 m i na priklju~nom
vozilu moraju biti ugra|ena i izvedena kao najmanje dva
stop-svjetla na stra`njoj strani vozila, a na motornom vozilu
sa dva to~ka, motornom vozilu sa tri to~ka koja nisu {ira od
1,3 m i lahkom triciklu i ~etverociklu, triciklu i ~etverociklu
kao najmanje jedno stop-svjetlo na stra`njoj strani vozila
tako da daju svjetlost crvene boje.
(2) Vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja
ve}u od 25 km/h ne moraju imati stop-svjetlo.
(3) Ako je na vozilu ugra|eno samo jedno ili vi{e stop-svjetala
ona moraju biti postavljena simetri~no u odnosu na uzdu`nu
sredi{nju vertikalnu ravninu vozila. Ova odredba odnosi se i
na ugradnju dodatnih stop-svjetala.
(4) Ako su na vozilu, osim bicikla s motorom, lahkog

motocikla, lahkog trickla i ~etverocikla, motocikla, tricikla i
~etverocikla ugra|ena dva stop - svjetla, udaljenost izme|u
unutra{njih rubova svjetle}ih povr{ina ne smije biti manja
od 0,6 m.
(5) Udaljenost svjetle}e povr{ine stop svjetla od povr{ine ceste
ne smije biti manja od 0,35 m ni ve}a od 1,5 m. Samo u
iznimnom slu~aju najve}a dopu{tena udaljenost svjetle}e
povr{ine stop-svjetla od povr{ine ceste moè iznositi 2,1 m.
(6) Stop svjetla mogu biti ugra|ena u blizini ili zajedno s
drugim stra`njim svjetlima. Ako je to slu~aj, intenzitet
svjetla stop svjetla mora biti ve}i od drugih svjetala.
(7) Stop svjetla moraju biti povezana tako da se uklju~uju i
svijetle kontinuirano pri upotrebi radne ko~nice vozila. Stop
svjetla mogu zasvijetliti i u slu~aju upotrebe retardera ili
nekog sli~nog ure|aja.
^lan 44.
(1) Pokaziva~i smjera na motornom vozilu s tri, ~etiri ili vi{e
to~kova i na priklju~nom vozilu moraju biti ugra|eni i
izvedeni:
a)
b)
c)
na motornom vozilu koje nije duè od 6m;

1. dva prednja bo~na i dva stra`nja pokaziva~a
smjera, ili
2. dva prednja, dva stra`nja i dva bo~na pokaziva~a
smjera, ili
3. dva prednja i dva stra`nja pokaziva~a smjera;
na motornom vozilu koje je duè od 6 m i na vu~nome
motornom vozilu:
1. dva prednja bo~na i dva stra`nja pokaziva~a
smjera, ili
2. dva prednja, dva bo~na i dva stra`nja pokaziva~a
smjera;
moè druk~ije postaviti, najve}a dopu{tena udaljenost

donjeg ruba svjetle}e povr{ine pokaziva~a smjera od
povr{ine ceste moè iznositi 2,1 m.
(8) Uklju~ivanje pokaziva~a smjera mora biti neovisno o
uklju~ivanju bilo kojeg drugog svjetla na vozilu.
(9) Svi pokaziva~i smjera postavljeni na istoj strani vozila
moraju se uklju~ivati i isklju~ivati istom komandom.
(10) Kontrola funkcioniranja pokaziva~a smjera mora biti
osigurana opti~kom i/ili zvu~nom kontrolnom napravom.
(11) Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera na
motornim vozilima iz stava (1) ovog ~lana mora biti
ugra|en i izveden tako da se moè uklju~iti posebnom
sklopkom, a kontrola funkcioniranja mora se osigurati
kontrolnom svjetiljkom koja je u vidnom polju voza~a.
(12) Pokaziva~i smjera kretanja vozila ne trebaju obavljati svoju
funkciju ukoliko je aktiviran ure|aj za istovjetno
uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera
4.
Ure|aji koji omogu}avaju normalnu vidljivost

^lan 45.
Pod ure|ajima na vozilima koji omogu}avaju normalnu

vidljivost u saobra}aju na cesti, u smislu ovog Pravilnika,
podrazumijevaju se:
a)
vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i

karoserije;
b)
ure|aj za brisanje vjetrobrana (u daljnjem tekstu: brisa~

vjetrobrana.);
c)
ure|aj za kva{enje vanjske strane vjetrobrana (u

daljnjem tekstu: pera~ vjetrobrana.);
d)
ogledalo koje voza~u omogu}ava posmatranje ceste i

saobra}aja (u daljnjem tekstu: voza~ko ogledalo).
^lan 46.
na priklju~nom vozilu dva stra`nja pokaziva~a smjera.
Za sva motorna vozila prvi put registrirana u Bosni i

Hercegovini do 1. januara 1978. godine, bez obzira na
duìnu vozila, primjenjuju se samo odredbe ta~ke a) ovog
stava.
(2) Pokaziva~i smjera na motornom vozilu s dva to~ka osim
bicikla s motorom na dva to~ka moraju biti ugra|eni i
izvedeni kao:
a)
dva prednja i dva stra`nja pokaziva~a smjera ili
b)
dva pokaziva~a smjera na upravlja~u, vidljiva sprijeda i

straga.
(1) Pod vjetrobranom, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva

se staklo na ~elnoj strani motornog vozila.
(2) Vjetrobran i sva stakla na motornom ili priklju~nom vozilu,
osim prednjeg vjetrobrana na motociklu i biciklu s
motorom, lahkom triciklu i ~etverociklu bez kabine voza~a,
trickilu i ~etverociklu koji nemaju kabinu voza~a, trebaju:
a)
omogu}iti potpunu prozirnost i preglednost bez bilo

kakvih uo~ljivih krivljenja objekata koji se vide kroz
vjetrobransko staklo, koja ne}e unositi zabunu u
bojama koja se koriste za rad semafora (svjetle}ih
znakova) i ostalih znakova u saobra}aju i koja }e u
slu~aju eventualnog loma omogu}iti vidljivost ceste i
pruìti mogu}nost sigurnog zaustavljanja.
b)
smanjiti mogu}e povrede voza~a i putnika na {to je

mogu}e manju mjeru, te biti otporne na sve
atmosferske i temperaturne uvjete, hemijska
djelovanja, sagorijevanje i abraziju.
(3) Svjetlost pokaziva~a smjera mora biti ùte boje.

(4) U~estalost `miganja pokaziva~a smjera treba, u pravilu,
iznositi 90 treptaja u minuti, pri ~emu su dopu{tena
odstupanja tako da u~estalost `miganja iznosi najmanje 60,
odnosno najvi{e 120 treptaja u minuti (9030 treptaja u
minuti).
(5) Od trenutka uklju~ivanja pokaziva~a smjera svjetlost se
mora upaliti najkasnije za jednu sekundu, a prvi se put
ugasiti najkasnije za 1,5 sekundu.
(6) Udaljenost vanjskog ruba svjetle}e povr{ine pokaziva~a
smjera od bo~no najisturenije ta~ke obrisa vozila ne smije
biti ve}a od 0,4 m.
(7) Na vozilima iz stava (1) ovog ~lana udaljenost donjih
rubova svjetle}ih povr{ina pokaziva~a smjera od povr{ine
ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni ve}a od 1,5 m. Samo
u iznimnom slu~aju, ako ih se iz konstruktivnih razloga ne
(3) Stakla na vozilu ne smiju se na nikakav na~in dodatno

zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem
stakla), izuzev zadnjeg stakla i bo~nih stakala autobusa za
postavljanje odobrene reklamne folije.
^lan 47.
Brisa~i vjetrobrana na motornom vozilu, osim na biciklu s
motorom, lahkom triciklu i ~etverociklu bez kabine, lahkom
motociklu i motociklu, triciklu i ~etverociklu bez kabine koji
imaju vjetrobran, moraju biti ugra|eni i izvedeni tako da budu
pouzdani te da omogu}e brisanje {to ve}e povr{ine vjetrobrana
po svim vremenskim uvjetima i prijeko potrebnu vidljivost

kroz vjetrobran.
^lan 48.
Vozila koja imaju ugra|ene brisa~e vjetrobrana moraju
imati i pera~e vjetrobrana.
^lan 49.
(1) Voza~ko ogledalo na motornom vozilu mora biti ugra|eno i
izvedeno kao najmanje:
a)
jedno voza~ko ogledalo: ako je motocikl prvi put

registriran u Bosni i Hercegovini prije 01. januara
1998. godine;
b)
dva voza~ka ogledala ako je motocikl, bicikl s

motorom, lahki ~etverocikl i ~etverocikl prvi put
registriran u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara
1998. godine;
c)
dva voza~ka ogledala na osobnom automobilu s ~etiri

ili vi{e sjedala, od toga je jedno ogledalo smje{teno
unutar karoserije, a drugo izvan karoserije na lijevoj
strani vozila;
d)
dva voza~ka ogledala na autobusu, osobnom

automobilu koji vu~e kamp-prikolicu i trolejbusu s obje
vanjske strane prednjeg dijela tih vozila i jedno
voza~ko ogledalo unutar karoserije;
e)
dva voza~ka ogledala na teretnim i kombinovanim

vozilima s obje vanjske strane prednjeg dijela tih
vozila.
(2) Voza~ko ogledalo mora biti postavljeno tako da voza~u

omogu}uje posmatranje ceste i saobra}aja iza vozila i kad
se u vozilu nalazi najve}i dopu{teni broj osoba, odnosno
kad je vozilo natovareno. Voza~ko ogledalo mora biti
zglobno spojeno za leì{te svojeg nosa~a tako da se moè
postaviti u bilo koji poloàj radi posmatranja ceste i
saobra}aja iza vozila i da u zauzetom poloàju ostane i pri
normalnim potresima za vrijeme kretanja vozila. Voza~ko
ogledalo postavljeno unutar karoserije osobnog automobila
mora se nalaziti na mjestu na kojem ga voza~ sa svojeg
sjedala moè pode{avati rukom.
5.
Ure|aji za davanje zvu~nih znakova

^lan 50.
(1) Ure|aj za davanje zvu~nih znakova na motornom vozilu

mora biti ugra|en i izveden kao najmanje jedan ure|aj tako
da daje jednoli~ne zvukove nepromjenljiva intenziteta.
(2) Osim ure|aja za davanje zvu~nih znakova iz stava (1) ovog
~lana, na odre|ena motorna vozila namijenjena slu`bi hitne
pomo}i, vatrogasnoj slu`bi, vozila Policijskih agencija,
vozila oruànih snaga BiH, moè biti ugra|en i izveden i
poseban ure|aj za davanje znakova od niza izmjeni~no
proizvedenog zvuka dviju razli~itih frekvencija.
(3) Komanda ure|aja za davanje zvu~nih znakova mora biti
postavljena tako da je pristupa~na voza~u s njegova sjedala.
(4) Ure|aj za davanje zvu~nih znakova iz stava (2) ovog ~lana
mora bit konstruiran tako da se njegovim uklju~ivanjem
istovjetno uklju~uje rotaciona ili treptava svjetla na vozilima
iz ~lana 40. ovog Pravilnika.
6.
Ure|aji za kretanje vozila unatrag

^lan 51.
(1) Ure|aj koji omogu}uju kretanje vozila unatrag mora imati

ugra|eno svako motorno vozilo, osim motocikla i motornog
vozila sa tri to~ka, ~ija najve}a dozvoljena masa prelazi 0,6
t. Ure|aj mora biti ugra|en i izveden tako, da omogu}uje
pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag.
(2) Tricikl i ~etverocikli ~ija je masa praznog vozila bez baterije
jednaka ili prelazi 0,4 t mora imati ugra|en ure|aj koji
omogu}uje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag.
7.
Kontrolni ure|aji i ure|aji za davanje znakova

^lan 52.
(1) Pod kontrolnim ure|ajima i ure|ajima za davanje znakova

na motornim vozilima, u smislu ovog Pravilnika,
podrazumijevaju se:
a)
na osobnim automobilima:
1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za
osvjetljavanje,
2. kontrolna plava sijalica za dugo svjetlo,
3. svjetlosni i/ili zvu~ni znak za kontrolu rada
pokaziva~a smjera,
b)
na autobusima:
osvjetljavanje, ako isti nisu ugra|eni u tahograf,
2. tahograf koji osigurava upis vremena vo`nje
~lanova posade, vremena provedenog u obavljanju
profesionalne aktivnosti koja ne spada u
upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila
i pre|enu udaljenost.
3. kontrolna plava sijalica za dugo svjetlo,
4. svjetlosni ili zvu~ni znak za kontrolu rada
pokaziva~a smjera,
5. pokaziva~ raspoloìvog pritiska pneumatskog
sistema radne ko~nice, ako je taj ure|aj stalno pod
pritiskom;
c)
na autobusima za gradski saobra}aj:

1. svi ure|aji predvi|eni za autobuse u ta~ki b) ovog
stava, osim tahografa,
2. svjetlosni znak za kontrolu zatvorenosti vrata koja
nisu u vidnom polju voza~a,
(3) Povr{ina voza~kog ogledala mora imati takve opti~ke

osobine da ne uzrokuje znatnije iskrivljenje slike i boje
predmeta te da nije podlo`na {tetnom djelovanju
atmosferskih prilika.
(4) Povr{ina voza~kog ogledala koja reflektira sliku moè biti
ravna ili blago ispup~ena (konveksna) ili kombinirana.
Polupre~nik ispup~enosti konveksne povr{ine voza~kog
ogledala ne smije biti manji od 80 cm.
(5) Povr{ina voza~kog ogledala mora iznositi:
a)
najmanje 60 cm za ogledalo smje{teno unutar

karoserije i izvan karoserije osobnih automobila;
b)
najmanje 150 cm ako im je povr{ina ispup~ena

odnosno, najmanje 300 cm ako im je povr{ina ravna;
za ogledala smje{tena izvan karoserije ostalih motornih
vozila;
c)
najmanje 50 cm za ogledala na biciklu s motorom,

lahkom motociklu, lahkom triciklu i ~etverociklu,
motociklu, triciklu i ~etverociklu.
(6) Ako voza~ko ogledalo koje je smje{teno izvan karoserije

vozila prema{uje najve}u dopu{tenu {irinu motornog vozila
(2,55 m odnosno 2,60 m), ono mora biti postavljeno na
nosa~ sa zglobom koji omogu}uje da se pritiskom na nosa~
ogledala ono vrati u dopu{tenu {irinu vozila.
3. ure|aj za davanje i primanje znakova od putnika za

vozila registrirana po prvi put u BiH nakon
1.1.2000. godine,
d)
e)
f)
g)
h)
na trolejbusima za gradski saobra}aj:

1. svi ure|aji predvi|eni za autobuse u ta~ki c) ovog
stava,
2. ure|aj za kontrolu izolovanosti od elektri~nog
napona,
na teretnim vozilima:
2. ~ija ukupna masa prelazi 3,5 t, tahograf koji
osigurava upis vremena vo`nje ~lanova posade,
vremena provedenog u obavljanju profesionalne
aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom,
vrijeme odmora, brzine vozila i pre|enu udaljenost.
3. kontrolna sijalica za dugo svjetlo,
pokaziva~a smjera,
pritiskom,
na specijalnim vozilima i radnim ma{inama:
2. tahograf koji osigurava upis vremena vo`nje
~lanova posade, vremena provedenog u obavljanju
profesionalne aktivnosti koja ne spada u
upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila
i pre|enu udaljenost. Tahograf ne moraju imati
specijalna vozila i radne ma{ine koja na ravnoj cesti
ne mogu razviti brzinu ve}u od 30 km/h.
3. kontrolna sijalica za dugo svjetlo,
pokaziva~a smjera,
pritiskom,
6. ure|aj za kontrolu rada radnih sistema ugra|enih na
vozilu.

snaga BiH i policiskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila
8.
Tahograf i ograni~iva~ brzine

^lan 53.
(1) Shodno ~lanu 52. ovog Pravilnika, propisuju se sljede}i

podaci koje tahograf mora vjerodostojno zapisivati i
pokazivati:
a)
duìnu pre|enog puta vozila,
b)
brzinu vozila,
c)
trajanje upravljanja vozilom,
d)
ostala trajanja rada i pripravnosti,
e)
prekide rada i trajanja dnevnih odmora,
f)
otvaranje ku}i{ta u kojem je zapisni list (list prikladan

za trajno biljeènje podataka)
g)
za elektronske tahografe: svaki prekid napona

napajanja tahografa duì od 100 ms (osim osvjetljenja)
te svaki prekid signalnog voda od dava~a duìne
pre|enog puta i brzine tahografa
(2) Ako se upravljanju vozilom smjenjuju dva voza~a tahograf

mora na dva razli~ita zapisna lista istovremeno i odvojeno
zapisivati vremenske podatke navedene u stavu (1) ovog
Pravilnika.
^lan 54.
(1) Za tahograf su propisane slijede}e naprave:
a)
naprava za pokazivanje: duìne pre|enog puta (broja~

kilometara), brzine vozila (brzinomjer), vrijeme (sat)
b)
naprave za pisanje: duìne pre|enog puta vozila, brzinu

vozila, vremenske podatke iz ~lana 53, stav (1) ta~ke
c), d) i e)
c)
naprave koje na zapisnim listovima odvojeno zapisuju:

svako otvaranje ku}i{ta u koji je uloèn zapisni list, kod
elektronskih tahografa, svaki prekid napona napajanja
tahografa duì od 100ms (osim osvjetljenja) najkasnije
do trenutka ponovnog uklju~enja napona napajanja,
kod elektronskih tahografa - te svaki prekid signalnog
voda od dava~a duìne pre|enog puta i brzine
tahografa.
na
motociklima,
lahkim
~etverociklima
i
~etverociklima:
1. brzinomjer s cestomjerom i sijalicom za
osvjetljavanje,
2. kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, osim na
motociklu i lahkom ~eterociklu s motorom radne
zapremine do 50 cm;
(2) Tahografu iz stava (1) ovog ~lana se mogu se dodavati i

druge naprave ali tako da ne smiju utjecati na njegov
ispravan rad.
na svim vozilima koja imaju pneumatsku instalaciju za

ko~enje, a koja su prvi put registrirana u Bosni i
Hercegovini nakon 1.1.1984. godine standardiziran
priklju~ak za kontrolu pritiska zraka u instalaciji za
ko~enje, odnosno na rezervoaru energije, ko~nim
cilindrima kao i na svim ure|ajima na kojima se
transformira energija za ko~enje.
(4) Duìnu pre|enog puta vozila moè se pokazivati i zapisivati

kod vo`nje naprijed i unatrag ili samo kod vo`nje naprijed.
Svako zapisivanje duìne pre|enog puta vozila kod vo`nje
unatrag ne smije utjecati na jasno}u i ta~nost ostalih zapisa.
(2) Tahograf shodno stavu (1) ovog ~lana podlijeè redovnom

ispitivanju svake godine gdje se utvr|uje uskla|enost s
tipskim odobrenjem i ispravnost.
(3) Odredbe stava (1) ta~ka e) ovog ~lana ne odnose se na
vozila civilne za{tite, vatrogasna vozila, komunalna vozila
(pranje i ~i{}enje ulica, odvoz sme}a, fekalija i dr.) i vozila
za potrebe p~elara.
(3) Svi sastavni dijelovi tahografa moraju biti od materijala

zadovoljavaju}e stabilnosti i mehani~ke ~vrsto}e s
dovoljnim elektri~nim i magnetnim konstantama
(5) Vlastita frekvenca i prigu{enje mjernog mehanizma moraju

biti tako izabrani da pokazivanje i zapis brzine vozila moè
unutar mjernog podru~ja slijediti ubrzanje od 2 m/s.
(6) Ako satni mehanizam pokre}e zapisni list tada mora
besprijekorno vrijeme rada sata biti najmanje 10% duè od
maksimalnog trajanja zapisivanja na zapisnom listu.
(7) Tahograf mora biti opremljen rasvjetom koja ne
zasljepljuje. Pod normalnim radnim uvjetima moraju svi
unutarnji dijelovi tahografa biti za{ti}eni od vlage i pra{ine.
(8) Svi unutarnji dijelovi tahografa imaju propisana mjesta za

utiskivanje ìga servisa kao za{tita od neovla{tenih radnji
(dodira, otvaranja, itd.).
^lan 55.
(1) Vrijednost najmanje mjerne skale broja~a kilometara iznosi
0,1 km, a brojevi koji ozna~avaju svakih 100 m pre|enog
puta moraju se jasno razlikovati od onih koji predstavljaju
cijele kilometre. Brojevi broja~a kilometara moraju biti
visine najmanje 4 mm i jasno ~itljivi. Broja~ kilometara
mora omogu}iti prikaz od najmanje 99.999,9 kilometara.
(2) Unutar pokaznog mjernog podru~ja brzinomjera skala mora
imati linearnu podjelu od 1, 2, 5 ili 10 km/h. Vrijednost
razmaka ucrtanih razdjelnih linija na skali brzine ne smije
pre}i vrijednost 10% najve}e vrijednosti brzine koju skala
pokazuje. Podru~je prikaza koji se nalazi izvan pokaznog
mjernog podru~ja ne mora se ozna~iti brojkama. Duìna
razmaka razdjelnih linija koje odgovaraju promjeni brzine
od 10 km/h ne smije biti manji od 10 mm. Razmak izme|u
kazaljke i skale brzinomjera s kazaljkom ne smije biti ve}e
od 3 mm. Prikaz na satu mora biti vidljiv izvana, a
o~itavanje mora biti pouzdano, lahko i nedvojbeno.
^lan 57.
Ku}i{te u koje je uloèn zapisni list i u kojem se nalazi

mehanizam za namje{tanje sata mora biti opremljeno
sigurnosnom napravom protiv otvaranja. Svako otvaranje
ku}i{ta u koje je uloèn zapisni list i u kojem se nalazi
mehanizam za namje{tanje sata automatski se zapisuje na
zapisnom listu.
^lan 58.
(1) Tahograf na prednjoj strani mora imati slijede}e oznake:
a)
mjernu jedinicu za duìnu pre|enog puta s kraticom km

neposredno do broja~a kilometara
b)
mjernu jedinicu za brzinu kretanja vozila km/h u blizini

ljestvice brzine
c)
mjerno podru~je brzinomjera u obliku Vmin......,

Vmax..... ako se ovi podaci ne nalaze na tipskoj tablici
tahografa
(2) Tipska tablica, ugra|ena u tahografu, mora sadràvati

slijede}e podatke koji moraju biti jasno vidljivi i ~itljivi i
kad je tahograf ugra|en u vozilo:
^lan 56.
a)
ime i naslov proizvo|a~a tahografa
(1) Svaki tahograf bez obzira na oblik zapisnog lista mora imati
oznaku koja ozna~ava na~in pravilnog ulaganja zapisnog
lista, i to tako da se vremenski prikaz na satu podudara sa
oznakom vremena na zapisnom listu. Mehanizam za
pomicanje zapisnog lista mora biti izveden tako da
pomicanje zapisnog lista bude bez praznog hoda, te da se
zapisni list moè u svako vrijeme uloìti i izvaditi.
b)
tvorni~ki broj i godinu proizvodnje
c)
slu`benu oznaku vrste tahografa-tip tahografa
d)
konstantu k tahografa u obliku k =..... okr/km ili k =....

imp/km
e)
mogu}e je imati i mjerno podru~je brzinomjera
(2) Okretanje zapisnog lista mora biti neprekidno i jednoli~no

brzinom ne manjom od 7 mm/h, mjereno na unutarnjem
rubu plohe za zapisivanje brzine vozila.
f)
ako je tahograf osjetljiv na nagib tako da to utje~e na

prekora~enje dopu{tenih gre{aka tahografa mora se
navesti ugao u obliku kao na slici, pri ~emu je a ugao
koji zatvara prednja tabla tahografa s vodoravnom
ravninom i u kojem poloàju je tahograf tipski ispitan,
a uglovi b i g prikazuju najve}i dopu{teni otklon prema
gore odnosno prema dolje od ugla a
(3) Svaki kilometar duìne pre|enog puta mora biti prikazan na

odgovaraju}oj koordinati zapisom duìne od najmanje 1
mm.
(4) Pisa~ brzine mora biti vo|en ravno i okomito na smjer
pomicanja zapisnog lista neovisno od oblika zapisnog lista.
(5) Svaka promjena brzine od 10 km/h mora biti prikazana
zapisom duìne od najmanje 1,5 mm na odgovaraju}oj
koordinati. Duìna pre|enog puta vozila, brzina i svako
otvaranje ku}i{ta u koji je uloèn zapisni list automatski se
zapisuje.
(6) Tahograf zapisuje vrijeme trajanja upravljanja vozilom i
omogu}uje prepoznatljivo i jasno zapisivanje ostalih radnih
aktivnosti voza~a kad se preklopnik automatski ili ru~no
prebaci u poloàj:
a)
ozna~en oznakom
vremena upravljanja vozilom
b)
ozna~en oznakom
vremena ostalih vrsta rada
c)
d)
ozna~en oznakom
vremena pripravnosti i to:
1. vrijeme ~ekanja
2. vrijeme tokom vo`nje provedeno uz voza~a
3. vrijeme tokom vo`nje provedeno u kabini za
spavanje
ozna~en oznakom
odmora
^lan 59.
(1) Zapisni listovi moraju biti izra|eni na na~in da ne ometaju
normalan rad tahografa, da zapisi budu neizbrisivi, ~itljivi i
prepoznatljivi, a dimenzije zapisnih listova i svi zapisi ne
smiju se promijeniti tokom rada u normalnim uvjetima
vlage i temperature.
(2) Svaki voza~ mora na zapisnom listu upisati, tako da ne
o{teti list i ne umanji njegovu ~itljivost, slijede}e podatke:
a)
na po~etku upotrebe lista svoje ime i prezime
b)
na po~etku i kraju upotrebe lista datum i mjesto
c)
registarsku oznaku vozila koje mu je dodijeljeno i to

prije prve vo`nje upisano na tom listu, i u slu~aju
promjene vozila tokom upotrebe lista
d)
stanje broja~a kilometara i to na po~etku prve vo`nje

upisane na listu, na kraju zadnje vo`nje upisane ne listu
i u slu~aju promjene vozila tokom radnog dana
(broj~anik kilometara prethodnog vozila i broja~
kilometar novog vozila)
e)
vrijeme svake promjene vozila
vremena prekida rada i dnevnog
(7) Prema na~inu upisa, njihovom poretku mora biti

omogu}eno besprijekorno prepoznavanje o kojoj se
vremenskoj skupini radi. Pojedine vremenske skupine
zapisuju se na zapisnom listu razli~itim {irinama zapisa ili u
svakom drugom obliku koji osigurava barem istu
mogu}nost o~itavanja i kori{tenja.
(3) Zapisni listovi moraju u normalnim uvjetima skladi{tenja

biti dobro ~itljivi najmanje jednu punu godinu dana.
(4) Trajanje zapisa zapisnog lista, bez obzira na njegov oblik,
mora biti 24 sata.
(5) Zapisni listovi moraju imati:
a)
plohu predvi|enu isklju~ivo za zapisivanje podataka

brzine
b)
plohu predvi|enu isklju~ivo za zapisivanje podataka za

duìnu pre|enog puta vozila
c)
jednu ili vi{e ploha za zapisivanje podataka koji se

odnose na vrijeme upravljanja vozilom, druge vrste
rada i pripravnosti te prekide rada i dnevnog odmora
d)
pole|ina zapisnog lista s ucrtanom podjelom od 0 do 24

sata za ru~no upisivanje podataka vremena upravljanja
vozilom, vrste rada, pripravnosti, prekida rada i dnevni
odmor
(6) Na svakom zapisnom listu moraju biti slijede}i podaci:

a)
ime i naziv proizvo|a~a
b)
slu`bena oznaka tipa zapisnog lista
c)
slu`bena oznaka tipa tahografa u kojima se zapisni list

moè upotrebljavati
d)
gornja granica mjernog podru~ja brzine izraène u

km/h
^lan 60.
(1) Na autobusima i teretnim motornim vozilima koja se prvi

put registriraju u BiH, na autobusima i teretnim motornim
vozilima koja sudjeluju u me|unarodnom cestovnom
saobra}aju u skladu sa Evropskim smjernicama 92/6/EEZ i
2001/11/EC i na motornim vozilima za prijevoz opasnih
materija treba biti ugra|en ograni~iva~ brzine.
(2) Odredba iz stava (1) ovog ~lana odnosi se i na teretna
motorna vozila i autobuse proizvedene poslije 1.1.1988.
godine, a koja su po prvi put registrirana u BiH nakon
1.1.1999. godine.
(3) Odredba iz stava (1) ovog ~lana odnosi se na teretna
motorna vozila ~ija najve}a dopu{tena masa prelazi 12 t,
odnosno na autobuse ~ija najve}a dopu{tena masa prelazi
10 t.
(4) Brzina ograni~ena ograni~iva~em brzine ne smije biti ve}a
od 90 km/h za teretna motorna vozila, odnosno 105 km/h za
autobuse.
(5) Ograni~iva~em brzine ne trebaju biti opremljeni teretna
motorna vozila ~ija je maksimalna brzina jednaka ili manja
od 90 km/h i autobusi ~ija je najve}a brzina jednaka ili
manja od 105 km/h.
(6) Ograni~iva~ brzine podlijeè redovnoj provjeri ispravnosti
svake godine gdje se utvr|uje uskla|enost sa zahtjevima
pravilnika ECE-R-89.
9.
Ure|aji za odvo|enje i ispu{tanje ispu{nih gasova

^lan 61.
(1) Izlaz (izlazni otvor) ispu{ne cijevi ure|aja za odvod i

ispu{tanje ispu{nih plinova ne smije biti usmjeren u desnu
stranu motornog vozila.
(2) Na ispu{noj se cijevi iz stava (1) ovog ~lana mora nalaziti

ure|aj za prigu{ivanje zvuka ispu{nih plinova koji se ne
moè isklju~iti osim za potrebe ~i{}enja.
(3) Izlaz ispu{ne cijevi na radnim ma{inama i specijalnim
vozilima, namijenjenim za trajnu upotrebu u naseljenim
mjestima, mora biti ugra|en i izveden na najvi{oj ta~ki
vozila.
10. Ure|aji za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila
^lan 62.
(1) Ure|aji za spajanje vu~noga i priklju~nog vozila, osim kod
motocikla s bo~nom prikolicom, moraju biti postavljeni u
uzdu`noj simetri~noj vertikalnoj ravnini vozila i izvedeni
zglobno, tako da omogu}uju pokretljivost ure|aja u svim
smjerovima u prostoru.
(2) Osovinica ure|aja za spajanje vu~noga i priklju~nog vozila
pomo}u koje se spaja vozilo mora imati osigura~ koji
onemogu}uje, pri normalnoj upotrebi, razdvajanje spojenih
vozila.
(3) Ure|aji za spajanje vu~noga i priklju~nog vozila moraju biti
pri~vr{}eni za poja~ani dio vu~nog vozila.
(4) Vertikalna simetrala kugle ure|aja za spajanje putni~kog
automobila i priklju~nog vozila najve}e dozvoljene mase do
3,5 t mora biti udaljena od zadnjeg kraja vozila minimalno
70 mm. Nadalje, horizontalna simetrala kugle ure|aja za
spajanje putni~kog vozila i priklju~nog vozila najve}e
dozvoljene mase do 3,5 t ne smije biti udaljena od podloge
vi{e od 350 mm u slu~aju optere}enja vozila do svoje
najve}e dopu{tene mase.
(5) Kuka na putni~kom vozilu u slu~aju kad ne vu~e priklju~no
vozilo i kada se rastavi na pri~vrsnom mjestu, ne smije da
izlazi izvan gabarita vozila.
(6) Odredba stava (5) primjenjuje se od 1.1.2009. godine i to:
a)
za novoproizvedena putni~ka vozila i
b)
za putni~ka vozila kod kojih se ure|aj (kuka) naknadno

ugra|uje.
11. Ure|aji za pogon vozila na alternativna goriva (gas)

^lan 63.
(1) Alternativna goriva koja se ve} koriste u BiH ili su u
izgledu da se koriste u bliskoj budu}nosti za pogon
motornih vozila su:
a)
te~ni naftni gas (propan butan) koji nosi skra}eni naziv

LPG
b)
komprimirani prirodni gas sa uobi~ajenim skra}enim

nazivom CNG
(2) Ure|ajima i opremom za pogon motornih vozila gasom

smatraju se:
a)
rezervoar gasa
b)
armatura rezervoara gasa
c)
pro~i{}ava~ gasa
d)
ispariva~ gasa (za LPG)
e)
regulator pritiska
f)
gasni ventil
g)
priklju~ak za pra`njenje (samo za CNG)
h)
ventil te~nog goriva (benzina ili dizelskoga goriva)
i)
vodovi za gas visokog pritiska
j)
vodovi za gas niskog pritiska
k)
vodovi za sredstva za grijanje
l)
elektri~ni ure|aji i instalacije,
m)
priklju~ak za punjenje rezervoara gasom.

^lan 64.
Dijelovi ure|aja i opreme iz ~lana 63. ovoga Pravilnika

koji su u dodiru s gasom moraju biti izra|eni od materijala
koji:
a)
ne stvara zapaljive smjese
b)
je otporan na djelovanje gasa
c)
ne mijenja hemijska svojstva gasa.

^lan 65.
(1) Ure|aji i oprema iz ~lana 63. stav (2) ta~ke a) i b), osim
onih navedenih u ~lanu 69. stav (1) ta~ka c), te ta~ke c), f),
g), i), j), ovoga Pravilnika moraju biti konstruirani i izra|eni
za radne temperature od -20 C do 80 C, a oni iz ta~aka d)
i e) za radne temperature od -20 C do 120 C.
i)
za CNG: najve}i dopu{teni pritisak punjenja (MPa

odnosno bar).
(4) Ako je rezervoar gasa iz ~lana 63. stav (2) ta~ka a) ovog
Pravilnika homologirani rezervoar mora imati trajno
upisane podatke u skladu sa odredbama odgovaraju}eg ECE
pravilnika.
12. Osnovni zahtjevi za pojedine dijelove ure|aja za gas
^lan 67.
(1) Rezervoar gasa, koji se ugra|uje u motorno vozilo na pogon
gasom, se u smislu zakonskih odredbi i odredbi posebnih
propisa smatra posudom pod pritiskom.
(2) Rezervoar gasa izra|en u Bosni i Hercegovini koji se prvi
put ugra|uje u motorno vozilo na pogon s gasom mora
imati pozitivan nalaz nadle`ne inspekcije za posude pod
pritiskom.
^lan 68.
(1) Rezervoar gasa izra|en u inozemstvu mora udovoljavati
ovim uvjetima:
(2) Ure|aji i oprema iz stava (1) ovog ~lana, osim onih iz ~lana
63. stav (2) ta~ka j) ovoga Pravilnika, ispituju se za LPG na
ispitnom pritisku od 3 MPa (30 bar), odnosno ure|aji i
oprema za CNG na ispitnom pritisku od 30 MPa (300 bar).
Rezervoar gasa ispituje se ispitnim pritiskom hladnom
vodom.
a)
da za rezervoar postoji dokumentacija o potvr|ivanju s

pripadaju}im izvje{tajem o ispitivanju i tehni~kim
opisom (u daljnjem tekstu: potvrdna dokumentacija)
ovjerena od nadle`ne slu`be zemlje proizvo|a~a,
b)
da su na rezervoaru utisnuti propisani podaci i ìg

nadle`ne slu`be zemlje proizvo|a~a,
(3) Ure|aji i oprema iz stava (1) ovog ~lana, osim onih iz ~lana
63. stav (2) ta~ka j) ovog Pravilnika, moraju biti tipski
ispitani te imati vaè}e tipsko odobrenje.
c)
da je po potrebi u~injena provjera konstrukcije,

proizvodnje i prora~un ~vrsto}e prema vaè}im
propisima; nadle`na inspekcija za posude pod
pritiskom potvrdit }e valjanost potvrdne dokumentacije
iz ta~ke 1. ovoga stava,
d)
da nadle`na inspekcija za posude pod pritiskom potvrdi

da je obavljeno uspje{no ispitivanje rezervoara ispitnim
pritiskom hladnom vodom; o ispitivanju se izdaje
nalaz, a na posudu se utiskuje ìg te godina i mjesec
ispitivanja.
(4) Dokumentaciju o tipskom ispitivanju iz stava (3) ovog ~lana

du`na je pribaviti servisna radionica koja ugra|uje ure|aje i
opremu za pogon motornih vozila gasom.
^lan 66.
(1) Ure|aji i oprema za pogon motornih vozila gasom iz ~lana
63. stav (2) ta~ka b), osim cijevi za prozra~ivanje navedenih
u ~lanu 69. stav (1) ta~ka c), te ure|aji i oprema iz ~lana 63.
stav (2) ta~ke c), d), e), f) i g) moraju biti na vidljiv i trajan
na~in ozna~eni brojem tipskog odobrenja i nazivom firme proizvo|a~a.
(2) Ure|aji i oprema za pogon motornih vozila gasom iz ~lana
63. stav (2) ta~ke d) i e) ovog Pravilnika osim oznaka iz
stava (1) ovog ~lana moraju imati i trajno utisnut tvorni~ki
broj (serijski broj proizvoda) te moraju imati ispravu u koju
je upisan serijski broj tog ure|aja i kojom se potvr|uje da je
taj ure|aj ispitan (izjava o saobraznosti).
(3) Rezervoar gasa iz ~lana 63. stav (2) ta~ka a) ovoga
Pravilnika mora imati trajno upisane slijede}e podatke:
a)
naziv proizvo|a~a
b)
tvorni~ki broj
c)
godinu izrade
d)
naziv gasa kojim se puni (LPG ili CNG)
e)
zapreminu prazne posude u litrama (l)
f)
datum (mjesec i godina) posljednjeg obavljenoga

pregleda i ispitivanja od strane inspekcije nadle`ne za
posude pod pritiskom
g)
ìg inspekcije nadle`ne za posude pod pritiskom kao

dokaz o uspje{no obavljenom pregledu i ispitivanju
h)
za LPG: najve}u dopu{tenu masu punjenja (kg)
(2) Za nova ili rabljena motorna vozila pogonjena gasom koja

se nabave u inozemstvu, potrebno je prije registriranja
izvr{iti identificiranje, pregled potvrdne dokumentacije iz
stava (1) ta~ka a) ovoga ~lana te po potrebi rezervoar gasa
izvaditi i ispitati ga na ispitni pritisak hladnom vodom
prema stavu (1) ta~ka d) ovoga ~lana.
(3) Rezervoar gasa koji nije stariji od sedam godina te koji
nema potvrdnu dokumentaciju iz stava (1) ta~ka a) ovoga
~lana, ali ima propisane oznake, moè se upotrebljavati uz
uvjete:
a)
izrade tehni~ke dokumentacije prema uputama

nadle`ne inspekcije za posude pod pritiskom,
b)
obavljenog ispitivanja ispitnim pritiskom prema stavu

(1) ta~ka d) ovoga ~lana.
(4) Rezervoar gasa stariji od sedam godina, koji do tada nije

pregledala i ispitala nadle`na inspekcija za posude pod
pritiskom, ne moè se upotrebljavati.
(5) Rezervoar gasa koji je izra|en i odobren, to jest ozna~en
prema odgovaraju}em ECE pravilniku moè se ugraditi u
vozilo bez prethodnog ispunjavanja uvjeta iz stava (1) ovog
~lana ako od datuma proizvodnje do ugradnje u vozilo nije
pro{lo vi{e od dvije godine.
^lan 69.
(1) Armatura rezervoara gasa iz ~lana 63. stav (2) ta~ka b) se
sastoji od:
a)
ventila rezervoara gasa
b)
sigurnosnih ure|aja
c)
za{titnog ku}i{ta armature rezervoara gasa odnosno

za{titnog ku}i{ta rezervoara gasa s pripadnom
armaturom rezervoara gasa (gasonepropusno ku}i{te s
cijevima za prozra~ivanje, koje moè biti izvedeno i
kao za{tita od mehani~kog o{te}enja)
d)
nepovratnog ventila izme|u priklju~ka za punjenje i

rezervoara gasa
e)
ventila izme|u priklju~ka za punjenje i rezervoara gasa,

te ventila izme|u priklju~ka za pra`njenje i rezervoara
gasa
f)
pokaziva~a koli~ine gasa za LPG, odnosno mjera~a

pritiska za CNG.

^lan 72.
(1) Za{titno ku}i{te armature rezervoara gasa odnosno za{titno

ku}i{te rezervoara gasa s pripadnom armaturom rezervoara
gasa mora sprije~iti mogu}e propu{tanje gasa iz dijelova armature rezervoara u prostor za voza~a i putnike, uklju~uju}i
i prtlja`nik.
(2) Za{titno ku}i{te gasa iz stava (1) ovoga ~lana je
gasonepropusno ku}i{te koje mora biti konstruirano,
izvedeno te ispitano na nepropusnost pri pritisku od 10 kPa
(0,1 bar).
(3) Za{titno ku}i{te gasa iz stava (1) ovoga ~lana, i dijelovi armature koje ono {titi, moraju biti dodatno za{ti}eni ako
postoji opasnost njihova mehani~kog o{te}enja.
^lan 73.
(2) Izme|u rezervoara gasa i ure|aja iz stava (1) ta~ke a) i b)

ovoga ~lana, ne smije biti ugra|en nikakav ure|aj koji moè
onemogu}iti funkciju navedenih ure|aja.
Nepovratni ventil izme|u priklju~ka za punjenje i

rezervoara gasa je ure|aj koji mora sprije~iti povratno strujanje
gasa iz rezervoara gasa prema priklju~ku za punjenje.
(3) Ure|aj iz stava (1) ta~ka f) mora djelovati za vrijeme

punjenja rezervoara gasom.
^lan 74.
^lan 70.
Ventil rezervoara gasa je ure|aj koji se postavlja izravno na
rezervoar gasa a sluì za zatvaranje rezervoara u slu~aju kad
treba sprije~iti neèljeno istjecanje gasa iz rezervoara.
^lan 71.
(1) Sigurnosni ure|aji na armaturi rezervoara gasa moraju
sprije~iti stvaranje prekomjernog pritiska u rezervoaru kao i
prekomjerno istjecanje gasa iz rezervoara pri otvorenom
ventilu rezervoara. Ti ure|aji su:
a)
b)
za LPG:
1. ograni~iva~ protoka,
2. ure|aj za osiguranje protiv previsokog pritiska;
za CNG:
1. ograni~iva~ protoka,
2. ure|aj za osiguranje protiv previsokog pritiska,
3. ure|aj protiv prekora~enja temperature u slu~aju
poàra.
(2) Ograni~iva~ protoka je sigurnosni ure|aj koji, pri lomu

cijevi za odvod gasa, mora smanjiti koli~inu gasa koji }e
istjecati na najvi{e 10% od najve}ega mogu}eg protoka
gasa.
(3) Ure|aj za osiguranje protiv previsokog pritiska u rezervoaru
je sigurnosni ure|aj koji mora u rezervoaru gasa sprije~iti
stvaranje pritiska ve}eg od 3 MPa (30 bar), odnosno 2,5
MPa (25 bar) ugra|enim na vozilima prije stupanja na
snagu ovog Pravilnika kod LPG-a i pritiska ve}eg od 30
MPa (300 bar) kod CNG-a.
(4) Ure|aj protiv prekora~enja temperature u slu~aju poàra je
sigurnosni ure|aj koji mora ispustiti gas iz rezervoara gasa u
atmosferu ako temperatura sigurnosnih elemenata u ovom
ure|aju dostigne 100 C 5 C (kod potpuno ~eli~nih
rezervoara 125 C 5 C). Ovaj ure|aj treba izvesti tako da
kad bude aktiviran ne dopusti da pritisak u rezervoaru gasa
poprimi vrijednosti ve}e za 10% od ispitnog pritiska
rezervoara.
(5) Sigurnosni ure|aji na armaturi rezervoara gasa i ventil
rezervoara gasa mogu biti konstruirani i izvedeni tako da
~ine jednu cjelinu.
(1) Ventil izme|u priklju~ka za punjenje i rezervoara gasa, te

ventil izme|u priklju~ka za pra`njenje (ako je ugra|en) i
rezervoara gasa moraju biti izvedeni tako da za vrijeme
punjenja rezervoara gasom onemogu}e dotok gasa u
ispariva~, odnosno regulator pritiska te u priklju~ak za
pra`njenje gasa. Kad se rezervoar ne puni gasom ti ventili
moraju omogu}iti normalni dotok gasa u ispariva~, odnosno
regulator pritiska. U slu~aju potrebe, ti ventili moraju
omogu}iti pra`njenje gasa iz gasnih vodova i ure|aja preko
priklju~ka za pra`njenje.
(2) Ventili iz stava (1) ovoga ~lana mogu biti izvedeni u
zajedni~kom ku}i{tu kao vi{esmjerni ventil.
^lan 75.
(1) Pokaziva~ koli~ine gasa za LPG u smislu ovog Pravilnika je
ure|aj koji pokazuje koli~inu gasa u rezervoaru gasa.
(2) Mjera~ pritiska za CNG pokazuje pritisak CNG u
rezervoaru gasa.
^lan 76.
Pro~i{}ava~ gasa u smislu ovog Pravilnika je ure|aj koji
sprje~ava prolaz ne~isto}e iz rezervoara gasa prema drugim
ure|ajima.
^lan 77.
Ispariva~ gasa u smislu ovog Pravilnika je ure|aj u kojem
LPG isparava i prelazi iz te~nog u gasovito stanje pod
utjecajem toplote.
^lan 78.
(1) Regulator pritiska u smislu ovog Pravilnika je ure|aj u
kojem se smanjuje pritisak gasa s pritiska u rezervoaru i
pode{ava na radni pritisak koji odgovara stvaranju smjese
pogodne za rad motora.
(2) Kao regulator pritiska smije se upotrijebiti samo ure|aj s
membranama.
(3) Ako je regulator pritiska izveden kao vi{estepeni, prvi
stupanj se ispituje na pritisak prema odredbi iz ~lana 65.
stav (2) ovoga Pravilnika, a ostali stupnji na dvaput ve}i
pritisak od radnog pritiska.
(4) Regulator pritiska mora biti izveden tako da gas ne istje~e iz
regulatora kad motor ne radi, odnosno kad se gas ne
upotrebljava kao pogonsko gorivo za rad motora.
^lan 79.
^lan 88.
Ventil za gas u smislu ovog Pravilnika je ure|aj koji

prekida dovod gasa iz rezervoara gasa u ispariva~ gasa i regulator pritiska kad motor ne radi, odnosno kada se gas ne
upotrebljava kao pogonsko gorivo za rad motora.
(1) Ure|aji i oprema za pogon motornih vozila gasom moraju

se ugraditi u vozilo tako da se nalaze u granicama gabarita
vozila u koje su ugra|eni, osim po visini koja ne smije biti
ve}a od najve}e dopu{tene visine vozila.
^lan 80.
(2) Direktno zagrijavanje ispu{nim gasovima ure|aja i opreme

za pogon motornih vozila gasom nije dopu{teno.
Priklju~ak za pra`njenje, ako je ugra|en, je ure|aj koji u

slu~aju potrebe sluì za pra`njenje gasa iz vodova i ure|aja
koji se nalaze iza ventila rezervoara gasa.
^lan 81.
Ventil te~nog goriva je u smislu ovog Pravilnika ure|aj
koji, za vrijeme dok se motor opskrbljuje gasom kao
pogonskim gorivom, zatvara dotok drugih vrsta goriva
(benzina, dizelskoga goriva) u ure|aj za opskrbljivanje motora
gorivom.
^lan 82.
(1) Vodovi za gas visokoga pritiska u smislu ovog Pravilnika su
svi cijevni vodovi od daljinskog priklju~ka za punjenje
rezervoara do rezervoara gasa te od rezervoara gasa do
ispariva~a gasa, odnosno do regulatora pritiska. Cijevi te
dijelovi za njihovo spajanje smiju se upotrebljavati kao
vodovi za gas visokoga pritiska samo ako su konstruirani i
izvedeni najmanje za ispitni pritisak rezervoara gasa.
(2) Materijal vodova za gas visokog pritiska je ~elik ili bakar, a
materijal dijelova za spajanje je ~elik ili legure bakra.
^lan 83.
Vodovi za gas niskog pritiska u smislu ovog Pravilnika su
svi vodovi od regulatora pritiska do motora.
^lan 84.
Vodovi za sredstva za grijanje u smislu ovog Pravilnika su
svi vodovi koji povezuju ispariva~ gasa i regulator pritiska s
ure|ajem za hla|enje motora ili drugim odgovaraju}im
izvorom toplote.
^lan 85.
Elektri~ni ure|aji i instalacije u smislu ovog Pravilnika su
ure|aji i dijelovi za spajanje koji elektri~ne i elektroni~ke
dijelove ure|aja i opreme za pogon motornih vozila gasom
napajaju elektri~nom energijom potrebnom za njihov ispravan
rad.
^lan 86.
Priklju~ak za punjenje je ure|aj koji omogu}uje punjenje
rezervoara gasa samo odre|enom vrstom gasa i pod odre|enim
pritiskom prema izvedbi rezervoara gasa.
13. Osnovni zahtjevi pri ugradnji ure|aja za gas
^lan 87.
(1) Ugradnju ure|aja i opreme za pogon motornih vozila gasom
te popravak i odràvanje istih smije obavljati samo servisna
radionica.
(2) Servisna radionica koja ugra|uje ure|aje i opremu za pogon
motornog vozila gasom, neposredno po ugradnji izdaje
izjavu o obavljenoj ugradnji, ~iji sadràj utvr|uje stru~na
institucija. Izjava o obavljenoj ugradnji se izdaje u ~etiri
primjerka, od ~ega servisna radionica zadràva jedan
primjerak, ovla{tenoj organizaciji za certificiranje dostavlja
jedan primjerak a vlasniku vozila dostavlja dva primjerka.

biti ugra|eni tako da najmanja udaljenost od ispu{nog
ure|aja iznosi 150 mm. Ako je taj razmak manji, ali ne
manji od 75 mm, izme|u se mora postaviti odgovaraju}a
~vrsta i trajna toplotna za{tita.
biti ugra|eni u vozilo tako da su oznake odnosno podaci iz
~lana 66., koji su utisnuti na njima, dostupni i lahko ~itljivi
pri tehni~kom pregledu vozila.
(5) Ako bi do{lo do propu{tanja na dijelovima ure|aja i opreme
za pogon motornih vozila gasom, tada ne smije postojati
mogu}nost da propu{teni gas do|e u prostor za voza~a i
putnike, uklju~uju}i i prtlja`nik, npr. vodovima zraka za
grijanje ili vodovima zraka klima ure|aja.
(6) Progibi, uvijanja i vibracije vozila ne smiju imati nikakav
nepovoljan utjecaj na dijelove ure|aja i opreme za pogon
motornih vozila gasom kao i na dijelove njihova
pri~vr{}enja.
(7) Pri~vr{}enja ne smiju biti izvedena s o{trim bridovima i ne
smiju biti takva da mogu o{tetiti dijelove ure|aja i opreme
za pogon motornih vozila gasom. U slu~aju da pri
neposrednom dodiru metalnih dijelova postoji mogu}nost
korozije treba upotrijebiti me|uslojeve za sprje~avanje
korozije.
(8) Rezervoar gasa i drugi ure|aji i oprema za pogon motornih
vozila gasom moraju biti ugra|eni u vozilo tako da su
za{ti}eni od mehani~kih o{te}enja, korozije i insolacije. Po
potrebi treba postaviti za{titu od udara kamenja i za{titu da
se ne gazi po njima, npr. u blizini vrata. Pristup rezervoaru
gasa mora biti mogu} samo voza~u tog vozila, punitelju i
stru~nim osobama koje obavljaju provjeru ili popravke na
rezervoaru ili armaturi rezervoara.
(9) Osim ugradnje, nikakvi drugi radovi na sigurnosnim
ure|ajima armature rezervoara gasa nisu dopu{teni.
^lan 89.
(1) Ugradnja rezervoara gasa ne smije poremetiti stabilnost
vozila ni dopu{tena osovinska optere}enja.
(2) Ako su ugra|ena dva ili vi{e rezervoara gasa za LPG,
ventilima se mora osigurati pojedina}no punjenje, odnosno
pra`njenje rezervoara.
(3) Rezervoar gasa i drugi ure|aji i oprema za pogon motornih
vozila gasom kod kojih postoji mogu}nost propu{tanja ne
smiju se ugra|ivati u prostor za voza~a i putnike,
uklju~uju}i i prtlja`nik, ukoliko se ti ure|aji ne smjeste u
za{titno gasonepropusno ku}i{te koje sprje~ava mogu}i
prodor gasa u prostor za voza~a, putnike i prtlja`nik, a koje
je dostatno prozra~ivano i za{ti}eno od mehani~kog
o{te}enja.
(4) U za{titnom gasonepropusnom ku}i{tu ne smiju se nalaziti
elektri~ni ure|aji osim ako su izvedeni s protueksplozijskom
za{titom.
^lan 90.
Rezervoar gasa mora se ugraditi u motorno vozilo tako da
je osigurano:
a)
da ispu{ni gasovi ni direktno ni indirektno ne budu

usmjereni na rezervoar,
b)
da gas iz ure|aja za osiguranje protiv previsokog

pritiska ili iz spojeva, ni direktno ni indirektno ne bude
usmjeren na ispu{nu cijev, u prostor za voza~a i
putnike, uklju~uju}i i prtlja`nik, u prostor za motor,
odnosno u smjeru mogu}eg izvora elektri~nog iskrenja,
c)
da je rezervoar gasa odgovaraju}im {titnikom za{ti}en

od direktnog djelovanja sun~evih zraka,
d)
da gas iz rezervoara gasa za LPG moè izlaziti samo u

te~nom stanju,
e)
da kad se rezervoar gasa postavlja u predjelu poda

vozila, rezervoar mora imati mehani~ku za{titu s
prednje i stra`nje strane u odnosu na sredi{nju uzdu`nu
ravninu vozila. Ta za{tita se izra|uje od ~eli~nog lima
debljine najmanje 1 mm ili drugoga materijala
odgovaraju}ih svojstava a postavlja se na razmaku od
najmanje 10 mm od rezervoara; najnià ta~ka za{tite
mora biti najmanje 10 mm nià od najniè ta~ke
rezervoara i ne manje od 150 mm udaljena od kolovoza
kad je vozilo pod punim optere}enjem,
f)
da se rezervoar gasa ne smije ugra|ivati u predjelu

motora niti ispred prednje osovine vozila,
g)
da rezervoar gasa bude udaljen od stra`nje stijenke

vozila odnosno vanjskoga ruba stra`njega branika
vozila najmanje 200 mm, a ako je rije~ o toroidalnom
rezervoaru najmanje 100 mm koji, uz to,mora biti
ugra|en vodoravno. Rezervoar gasa ne smije biti u
dodiru s unutarnjom stranom stra`nje stijenke vozila.
^lan 91.
(5) Izlazni i ulazni otvori cijevi za prozra~ivanje iz stava (4)

ovoga ~lana moraju biti tako postavljeni da njihovo
zatvaranje ne~isto}om tokom vo`nje nije mogu}e.
(6) Otvori za prozra~ivanje iz stava 5. ovoga ~lana moraju biti
udaljeni od ispu{nog ure|aja najmanje 150 mm, a najmanje
75 mm ako je postavljen usmjeriva~ koji onemogu}uje
neposredno usmjerenje zraka za prozra~ivanje na ispu{ni
ure|aj, te se moraju nalaziti {to dalje od svakog izvora
iskrenja na vozilu.
(7) Izlazni otvori za prozra~ivanje iz stava (1) ovoga ~lana za
LPG moraju se po visini postaviti {to niè, a otvori za CNG
{to vi{e.
(8) Prostor u koji je smje{ten rezervoar gasa mora biti na
odgovaraju}i na~in prozra~ivan tako da se sprije~i
eventualno nastajanje natpritiska u odnosu na okoli{.
^lan 93.
Sigurnosni ure|aji na rezervoaru gasa moraju u potpunosti
djelovati i kod zatvorenoga ventila rezervoara gasa.
^lan 94.
(1) Priklju~ak za punjenje mora svojom konstrukcijom i
izvedbom omogu}iti da se rezervoar gasa moè puniti samo
odre|enim gasom i dopu{tenim pritiskom punjenja, koji
odgovaraju konstrukciji rezervoara, te onemogu}iti
povratno strujanje gasa na nedopu{ten na~in.
(2) Priklju~ak za punjenje dio je voda za gas visokog pritiska i
treba biti opremljen za{titnom kapom.
(3) Priklju~ak za punjenje ne smije se nalaziti u prostoru za
voza~a i putnike, uklju~uju}i i prtlja`nik.
(1) Rezervoar gasa mora biti pri~vr{}en s najmanje dva drà~a,

koji se nazivaju elementima pri~vr{}enja - pri ~emu se za
vezu ne smije upotrijebiti uè, tako da izdrè optere}enje od
punog rezervoara pri ubrzanju od 50 m/s u smjeru vo`nje
te suprotno i okomito na smjer vo`nje u vodoravnoj ravnini,
a u svim ostalim smjerovima 25 m/s.
(4) Priklju~ak za punjenje LPG-om ne smije se nalaziti ni u

motornom prostoru.
(2) Elementi pri~vr{}enja iz stava (1) ovog ~lana ne smiju

rezervoar gasa o{te}ivati mehani~ki niti s njim u spoju
korodirati; izme|uu rezervoara i elemenata pri~vr{}enja
mora se postaviti elasti~an materijal koji ne upija vlagu.
(1) Priklju~ak za pra`njenje ugra|uje se iza ventila rezervoara

gasa (CNG), u svrhu mogu}nosti pra`njenja vodova i
ure|aja iza ventila rezervoara gasa. Ispu{tanje gasa u
atmosferu nije dopu{teno.
^lan 92.
(2) Ugradnja priklju~ka za pra`njenje gasa mora biti takva da

ne moè do}i do zamjene toga priklju~ka s priklju~kom za
punjenje i na njemu mora biti za{titna kapa.
(1) Kad je rezervoar gasa smje{ten u prostor za voza~a i

putnike, uklju~uju}i i prtlja`nik, rezervoar odnosno ure|aji
iz ~lana 69. stav (1) ovoga Pravilnika, koji se nalaze na
rezervoaru, moraju se smjestiti u za{titno gasonepropusno
ku}i{te koje pruà dostatnu za{titu od mehani~kog
o{te}enja, pouzdano sprje~ava mogu}nost propu{tanja gasa
u unutarnjost vozila i koje je pomo}u odgovaraju}ih otvora
dostatno prozra~ivano radi sprje~avanja nakupljanja gasa i
stvaranja eksplozivne smjese sa zrakom.
(2) Za{titno gasonepropusno ku}i{te rezervoara gasa i ure|aja
na njemu, iz prethodnoga stava, mora osigurati slobodan
prostor izme|u rezervoara i ku}i{ta {irine (visine) od
najmanje 20 mm.
(3) Pod {titnikom od direktnog djelovanja sun~evih zraka
podrazumijeva se metalni ili njemu odgovaraju}i {titnik,
koji pokriva barem gornju polovicu opsega rezervoara (luk
od 180 ) na udaljenosti od najmanje 20 mm od rezervoara.
(4) Kao dovoljno prozra~ivanje gasonepropusnog ku}i{ta
podrazumijeva se ulaz i izlaz zraka kroz cijevi za
prozra~ivanje, iznutra glatke, promjera najmanje 25 mm.
Instalacije koje se provode kroz cijevi za prozra~ivanje ne
smiju smanjiti slobodni presjek tih cijevi za vi{e od 20%.
(5) Prostor u kojem se nalazi priklju~ak za punjenje mora biti

dovoljno prozra~ivan.
^lan 95.
^lan 96.
(1) Nepovratni ventili obavezno moraju biti ugra|eni izme|u
priklju~ka za punjenje i rezervoara gasa.
(2) Na mjesto navedeno u stavu (1) ovoga ~lana moraju se
ugraditi dva me|usobno neovisna nepovratna ventila ili
jedan nepovratni ventil i jedan zaporni (ru~ni) ventil.
^lan 97.
(1) Vi{esmjerni ventil je ventil koji se postavlja izme|u
priklju~ka za punjenje, odnosno priklju~ka za pra`njenje i
rezervoara gasa.
(2) Vi{esmjerni ventil izvodi se kao pojedina~an ventil ili kao
vi{e ventila koji osiguravaju djelovanje iz ~lana 75. ovoga
Pravilnika.
^lan 98.
(1) Mjera~ pritiska za CNG mora se postaviti u blizini
priklju~ka za punjenje gasom i to tako da ga punitelj moè
lahko o~itati.
(2) Mjera~ pritiska za CNG, osim onoga iz prethodnoga stava,

treba ugraditi i u kabinu u vidnom polju voza~a. Umjesto
mjera~a pritiska u kabinu se moè ugraditi bilo koji instrument koji }e voza~a obavje{tavati o koli~ini gasa u
rezervoaru, odnosno o odre|enoj najmanjoj koli~ini gasa
(rezervna koli~ina gasa) u rezervoaru.
(3) Prijenos signala na mjera~ pritiska, odnosno instrument iz
stava 2. ovoga ~lana mora biti takav da u slu~aju njegova
loma ne moè do}i do istjecanja gasa.
(4) Pokaziva~ koli~ine gasa za LPG treba pokazivati nivo
LPG-a u rezervoaru gasa i mora sprije~iti dalje punjenje
ukapljenim gasom kad se napuni 80% zapremine
rezervoara.
(5) Ako se pokaziva~ koli~ine (nivoa) gasa za LPG nalazi na
rezervoaru gasa, njegovo o~itanje mora biti mogu}e bez
skidanja za{titnog ku}i{ta
^lan 99.
Pro~i{}ava~ gasa postavlja se na vod izme|u rezervoara
gasa i gasnog ventila i u~vr{}uje se na karoseriju ili na okvir
vozila.
^lan 100.
(1) Ispariva~ gasa za LPG pri~vr{}uje se na unutarnju stranu
karoserije vozila izvan prostora za voza~a i putnike,
uklju~uju}i i prtlja`nik.
(2) Ispariva~ gasa ne smije se pri~vrstiti ni na jedan dio vozila
koji je na povi{enoj temperaturi kad je u radnom stanju.
^lan 101.
(1) Regulator pritiska ugra|uje se u prostor u kojem je smje{ten
motor, i to {to bliè ure|aju koji uvodi gas kao gorivo u motor, a pri~vr{}uje se na karoseriju ili na okvir vozila.
(2) Ako je regulator pritiska izveden zajedno s ispariva~em
gasa, on se postavlja isto kao i regulator pritiska bez
ispariva~a.
(3) Regulator pritiska ne smije se pri~vrstiti na motor vozila.
^lan 102.
(1) Ventil za gas se ugra|uje na vod gasa visokog pritiska
izme|u pro~i{}ava~a gasa i ispariva~a gasa odnosno
regulatora pritiska, a ugra|uje se na karoseriju ili na okvir
vozila.
(2) Komanda za uklju~ivanje i isklju~ivanje gasa mora se
nalaziti voza~u na dohvat ruke.
(3) Gasni ventil moè biti ugra|en u istom gasonepropusnom
ku}i{tu s pro~i{}ava~em gasa. U tom slu~aju ugra|uje se
isto kao i ventil gasa bez pro~i{}ava~a.
(4) Gasni ventil moè biti ugra|en u istom gasonepropusnom
ku}i{tu s ispariva~em gasa, odnosno regulatorom pritiska. U
tom slu~aju ugra|uje se isto kao i ispariva~ gasa, odnosno
regulator pritiska.
^lan 103.
(1) Vodovi za gas visokog pritiska izra|eni od bakrenih cijevi
ne smiju se lemiti ni zavarivati ve} se mogu spajati
dijelovima za spajanje izra|enim od legura bakra ili ~elika.
(2) Vodove za gas visokog pritiska izra|ene od ~eli~nih cijevi
treba spajati zavarivanjem ili rastavljivim cijevnim
spojevima. Vij~ani spojevi se dopu{taju samo ako
proizvo|a~ dokaè tla~nim ispitivanjima i garancijom
kvaliteta da odgovaraju ovoj namjeni.
(3) Vodovi za gas visokog pritiska moraju biti tako poloèni

(po mogu}nosti u karoseriji ili za{ti}eni okvirom vozila) da
ne dolazi do vlastitih vibracija (npr. rezonancije) te da nema
uzajamnog trljanja dijelova, posebno na mjestima
provla~enja cijevi kroz otvore. Razmak izme|u dva mjesta
pri~vr{}enja smije biti najvi{e 600 mm; polupre~nici
savijanja cijevnih vodova moraju biti prilago|eni materijalu
i dimenzijama cijevi.
(4) U prostoru za voza~a i putnike, uklju~uju}i i prtlja`nik,
cijevni vodovi za gas ugra|uju se samo ako su posebno
za{ti}eni (cijev u cijevi i sl.), s tim {to ta za{tita mora biti
otporna na mehani~ka o{te}enja a njeni otvori moraju biti
na vanjskoj strani vozila.
(5) Prije spoja s ure|ajem (gasnim ventilom, ispariva~em,
pro~i{}ava~em i sl.) vod za gas mora imati kompenzacijsku
zavojnicu koja omogu}uje rastezanje.
(6) Na vodovima za gas visokog pritiska ne smije biti vidljivih
o{te}enja, a korodirane, ispucane ili na drugi na~in o{te}ene
vodove treba po uo~avanju o{te}enja obavezno zamijeniti.
^lan 104.
(1) Vodovi za gas niskog pritiska koji spajaju ispariva~,
odnosno regulator pritiska s ure|ajem u kojem se stvara
smjesa goriva i zraka za pogon motora ne smiju biti u
dodiru s ispu{nim ure|ajem, odnosno motorom, osim s
ure|ajem za napajanje motora gorivom. Izvode se savitljivi
a izvana trebaju biti opleteni kovinom.
(2) Vodovi za gas niskog pritiska spajaju se navojem ili
obujmicama. Spojevi moraju biti nepropusni. Obujmice
moraju biti samoko~ne da ne do|e do nekontroliranoga
popu{tanja.
(3) Na vodovima za gas niskog pritiska ne smije biti vidljivih
o{te}enja, a korodirane, ispucane ili na drugi na~in o{te}ene
vodove treba po uo~avanju o{te}enja obavezno zamijeniti.
^lan 105.
(1) Vodovi za dovod sredstva za grijanje do ispariva~a gasa,
odnosno regulatora pritiska izvode se kao savitljive cijevi
koje moraju biti otporne na hemijske utjecaje radne tvari
koja kroz njih protje~e te moraju izdràti radni pritisak i
temperaturu radne tvari.
(2) Ovi vodovi se postavljaju tako da najkra}im putem bez
o{trih uglova spajaju izvor toplote s ispariva~em, odnosno
regulatorom pritiska. Spojevi tih vodova osiguravaju se
obujmicama.
(3) Na vodovima za dovod sredstva za grijanje ne smije biti
vidljivih o{te}enja, a korodirane, ispucane ili na drugi na~in
o{te}ene vodove treba po uo~avanju o{te}enja obavezno
zamijeniti.
^lan 106.
(1) Ventil te~nog goriva ugra|uje se na vod goriva (benzina,
dizelskoga goriva) ispred napojne pumpe.
(2) Ventil te~nog goriva iz prethodnog stava ne}e se ugraditi
ako se odabirom gasa kao pogonskoga goriva istovremeno
isklju~i iz pogona dobava te~nog goriva ure|aju za
opskrbljivanje motora gorivom.
^lan 107.
(1) Vodovi elektri~ne instalacije moraju biti odgovaraju}e
dimenzionirani i postavljeni tako da ne stvaraju trenje s
podlogom na koju se polaù. Spojevi elektri~nih vodi~a
moraju biti izvedeni tako da ne izazivaju iskrenje.
(2) Elektri~na instalacija

osigura~em.
d)
Uvjete koje moraju zadovoljiti uvoznici opreme za gas,
e)
Na~in izdavanja odobrenja uvoznicima opreme za gas,
^lan 108.
f)
Na~in prometa dijelovima ure|aja za gas,
(1) U vozilu pogonjenom gasom mora se nalaziti tehni~ka

uputa koja sadrì ova upozorenja:
g)
Slu~ajevi u kojima se mogu izgubiti dobivena

odobrenja.
a)
mora
biti
osigurana
taljivim
da je punjenje rezervoara gasa dopu{teno samo:

1. odre|enim gasom (LPG-om, odnosno CNG-om),
1. na mjestima posebno predvi|enima za opskrbu
vozila gasom i osoblju koje je za to ovla{teno,
2. kad je motor isklju~en,
3. uz uvjet da se u vozilu ne nalaze osobe,
4. ako nije istekla valjanost redovnoga tehni~kog
pregleda vozila,
b)
da rezervoar gasa ne smije biti napunjen vi{e od 80%

njegove zapremine za LPG, odnosno vi{e od 22 MPa
(220 bar) za CNG,
c)
da nakon punjenja rezervoara gasom priklju~ak za

punjenje mora biti nepropusno zatvoren i za{ti}en
za{titnim poklopcem,
d)
da ispravnost sigurnosnog ventila smiju provjeravati

samo ovla{tene osobe,
e)
da vozilo na pogon gasom ne smije biti ostavljeno u

prostoriji bez prozra~ivanja te da se u blizini tako
ostavljenoga vozila ne smije upotrebljavati otvoreni
plamen ili drugi izvori iskrenja.
(2) Na vjetrobranu odnosno na stra`njem staklu kabine vozila s

pogonom na gas mora se nalaziti naljepnica s oznakom
upotrebljavanog gasa kao pogonskoga goriva. Sadràj, oblik
i dimenzije naljepnice prikazani su u Prilogu broj 1, koji je
sastavni dio ovog Pravilnika.
^lan 109.
(1) Prije uvo|enja vozila u zatvoreni radioni~ki prostor, kao i
prije izvo|enja radova na motornom vozilu s gasnim
pogonom, serviser odnosno osposobljeni ispitiva~ treba
provjeriti istje~e li gas iz gasnog ure|aja.
(2) Ako se provjerom utvrdi istjecanje gasa iz ure|aja i opreme
za pogon motornih vozila gasom, zatvaranjem ili
pra`njenjem rezervoara gasa mora se otkloniti opasnost
prije zapo~injanja daljih radova.
(3) Prije zapo~injanja radova na vozilu pogonjenom gasom
serviser mora ispitati koncentraciju gasa u radionici i po
potrebi uklju~iti ventilaciju.
(4) Koncentracija gasa u prostoru radionice i prostoru vozila ne
smije prelaziti opasnu koncentraciju prema ~lanu 2. ovog
Pravilnika.
(5) Nikakvi radovi, npr. rezanja, zavarivanja i sli~no, na
rezervoaru gasa nisu dopu{teni bez odobrenja inspekcije
nadle`ne za posude pod pritiskom.
^lan 110.
Ministarstvo }e definirati bliè odredbe koje se odnose na:
a)
Uvjete koje moraju zadovoljiti servisne radionice koje

vr{e ugradnju ure|aja za gas u vozila ili odràvanje i
servisiranje vozila pogonjenih gasom,
b)
Stru~nu spremu i na~ina dodatne obuke servisera koji

vr{e ugradnju ure|aja za gas u vozila,
c)
Na~in izdavanja odobrenja servisnim radionicama da

mogu ugra|ivati, odràvati i servisirati vozila
pogonjena gasom,
14. Ostali ure|aji od posebnog zna~aja za sigurnost

saobra}aja
^lan 111.
(1) Karoserija motornog i priklju~nog vozila mora biti ura|ena i
izvedena tako da po svojoj konstrukciji, kvaliteti i vrsti
materijala, kao i opremljenosti, odgovara namjeni vozila i
osigurava sigurnost voza~a, putnika i robe za vrijeme
vo`nje.
(2) Stra`nja strana karoserije autobusa kojima se vr{i prijevoz
osoba u gradskom i prigradskom saobra}aju, te trolejbusa i
njihova pripadaju}a oprema, moraju biti izvedene na taj
na~in kako bi se sprije~ilo penjanje i drànje tokom vo`nje.
(3) Prednja i stra`nja strana autobusa u kom se vr{i prijevoz
djece mora biti ozna~ena oznakama datim u Prilogu broj 2.,
koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
(4) Stepenice na vozilima kojima se vr{i prijevoz putnika
moraju biti takve da osiguravaju siguran ulaz i izlaz putnika.
(5) Rubovi izbo~enih dijelova i ukrasnih predmeta na prednjem
dijelu vozila ne smiju biti o{tri. Ako postoji ukrasna figura
na gornjoj povr{ini prednjeg dijela vozila, ona mora biti
elasti~no pri~vr{}ena za vozilo.
(6) Lahki motocikl, lahki tricikl i ~etverocikl, motocikl, tricikl i
~etverocikl mora imati ugra|ene i izvedene oslonce za noge
voza~a s obiju strana, a motocikl sa sjedalom za putnika
mora imati ugra|en drà~ i ugra|ene oslonce za noge
putnika s obje strane motocikla.
^lan 112.
(1) U autobusima, trolejbusima i priklju~nim vozilima kojima
se prevoze putnici u stoje}em stavu, slobodna povr{ina
namijenjena za jedno mjesto za stajanje mora iznositi
najmanje 0,15 m, a za gradske autobuse 0,125 m.
(2) Unutarnji prostor kabine za voza~a i prostor za putnike
moraju biti opremljeni tako da pod normalnim uvjetima u
vo`nji ili za vrijeme mirovanja vozila voza~, odnosno
putnici u vozilu ne mogu biti ozlije|eni. Pribor, alat, ure|aji
i oprema moraju biti dobro pri~vr{}eni.
(3) Prostor za voza~a i putnike u motornim i priklju~nim
vozilima mora imati unutarnju rasvjetu.
(4) Otvor za punjenje rezervoara gorivom ne smije se nalaziti u
prostoru za voza~a ili u prostoru za putnike.
^lan 113.
(1) Vrata na autobusu, trolejbusu i priklju~nim vozilima za
prijevoz vi{e od 23 putnika moraju biti ugra|ena i izvedena
kao najmanje dvoja vrata na desnoj strani tih vozila na taj
na~in da se onemogu}i njihovo nenamjerno otvaranje za
vrijeme vo`nje i sprije~i povreda putnika kao i mogu}nost
eventualnog ispadanja iz vozila.
(2) Pomo}na vrata za izlaz putnika u slu~aju opasnosti na
autobusu, trolejbusu i priklju~nim vozilima moraju biti
ure|ena i izvedena na lijevoj strani vozila, na mjestu koje je
putnicima pristupa~no u slu~aju opasnosti, s tim da njihova
{irina ne smije iznositi manje od 0,6 m, a visina manje od
1,2 m. Konstrukcija pomo}nih vrata mora biti takva da se
ne mogu nenamjerno otvoriti.
(3) Na autobusima, trolejbusima i priklju~nim vozilima za

prijevoz putnika ne moraju biti izvedena pomo}na vrata,
ako s obiju bo~nih strana ovih vozila imaju najmanje po
jedno okno dimenzija 0,8 m 0,6 m i ako su ta okna
prikladna za izlaz u slu~aju opasnosti. Navedena okna
moraju imati natpis da sluè u slu~aju opasnosti.
(4) Ako bo~na vrata na motornim vozilima prilikom otvaranja
izlaze izvan gabarita vozila, moraju imati bravu postavljenu
prema stra`njem dijelu vozila, a {arke vrata postavljene
prema prednjem dijelu vozila. U slu~aju dvostrukih vrata,
vrata koja se prva otvaraju moraju imati bravu postavljenu
prema stra`njem dijelu vozila, a {arku vrata postavljenu
prema prednjem dijelu vozila.
^lan 114.
(1) Brave na vratima moraju biti dvostupne i ugra|ene i
izvedene tako da drugi stupanj brave sprje~ava otvaranje
vrata, ako nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati
napravu kojom se osiguravaju tako da se lahko u~vrsti
sigurnosni poloàj. Brave na vratima koja se nalaze pored
voza~a, kao i brave na vratima teretnih motornih vozila, ne
moraju biti osigurane na ovakav na~in.
(2) Vrata, poklopci i druge vrste zatvara~a na otvorima
zatvorenih karoserija, ~iji su slobodni otvori ve}i od
minimalnih dimenzija za ulaz jedne osobe, moraju biti
izvedeni tako da se mogu otvoriti i s unutra{nje strane.
(3) Poklopci na svim vanjskim stranama motornih i priklju~nih
vozila moraju biti izvedeni, odnosno osigurani tako da se ne
mogu sami otvoriti za vrijeme vo`nje, pa ni pri ja~im
potresima.
^lan 115.
(1) U autobusima i priklju~nim vozilima za prijevoz putnika
mora postojati ure|aj za prozra~ivanje.
(2) Prostor zatvorenih karoserija namijenjen voza~u i putnicima
mora biti izgra|en tako da je osiguran od prodora i
gomilanja gasova {tetnih za zdravlje ljudi.
^lan 116.
(1) Akumulator na vozilu mora biti dobro pri~vr{}en u svojem
leì{tu i mora imati odgovaraju}i vanjski odu{ak izvan
prostora za voza~a i putnike, osim akumulatora koji su
izvedeni tako da ne isparavaju.
(2) Autobusi i trolejbusi s vi{e od 25 mjesta kojima se prevoze
putnici moraju na glavnom kablu elektri~ne instalacije imati
sklopku kojom se isklju~uju svi strujni krugovi u vozilu
osim tahografa ili euro-tahografa koji se mora posebnim
vodovima spajati na akumulatore. Ru~ica sklopke mora biti
na dohvatu ruke voza~a.
^lan 117.
Prednja sjedala i nasloni tih sjedala u putni~kim
automobilima koji su pokretni moraju imati osigura~e za
u~vr{}enje.
^lan 118.
Kabina za voza~a na motornim vozilima mora udovoljavati
slijede}im uvjetima:
a)
b)
da u pogledu dimenzija, vidljivosti, stupnja vibracije,

izolacije od buke, grijanja, zra~enja i zabrtvljenosti
mora udovoljavati uvjetima koji osiguravaju normalan
rad voza~u i njegovim pomo}nicima;
sjedalo voza~a mora biti {iroko najmanje 0,45 m i po
svojoj konstrukciji i materijalu od kojega je izra|eno
omogu}avati voza~u udobno sjedenje za upravlja~em;
c)
zastakljene povr{ine kabine voza~a trebaju omogu}iti

potpunu prozirnost i preglednost bez bilo kakvih
uo~ljivih krivljenja objekata koji se vide kroz
vjetrobransko staklo, koja ne}e unositi zabunu u
bojama koja se koriste za rad semafora (svjetle}ih
znakova) i ostalih znakova u saobra}aju i koja }e u
slu~aju eventualnog loma omogu}iti vidljivost ceste i
pruìti mogu}nost sigurnog zaustavljanja.
d)
zastakljene povr{ine trebaju smanjiti mogu}e povrede

voza~a i putnika na {to je mogu}e manju mjeru, te biti
otporne na sve atmosferske i temperaturne uvjete,
hemijska djelovanja, sagorijevanje i abraziju.
^lan 119.
(1) Ure|aji za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana i

ure|aji za grijanje i provjetravanje na motornom vozilu
moraju biti ugra|eni i izvedeni tako da se njihovom
upotrebom osigura i omogu}i potrebna vidljivost kroz
vjetrobran te unutarnje grijanje i provjetravanje prostora za
voza~a i putnike.
(2) Otvori za ulazak zraka u kabinu za voza~a koji su u sastavu
ure|aja za grijanje i provjetravanje moraju biti izvedeni tako
da se onemogu}i zaga|ivanje zraka ispu{nim gasovima i
pra{inom {to ih uzrokuje samo vozilo.
^lan 120.
(1) Gume na vozilima moraju odgovarati dimenzijama {to ih je
prijavio proizvo|a~, ovisno o najve}oj dopu{tenoj brzini
kretanja vozila i najve}em dopu{tenom optere}enju osovina
na kojima su gume postavljene.
(2) Gume na istoj osovini vozila moraju biti jednake po
dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti
(zimske, ljetne), konstrukciji (radijalne, dijagonalne, itd.) i
marki (proizvo|a~u) i tipu.
(3) Dubina utora na gaznoj povr{ini mora biti vi{a od tvorni~ki
dopu{tene dubine ozna~ene posebnim oznakama
postavljenim u utoru gume koje definiraju istro{enost gume.
U slu~aju da pomenute oznake ne postoje najmanja
dopu{tena dubina je 1,6 mm za putni~ka vozila, odnosno 2
mm za autobuse i teretna vozila.
(4) Na naplatku rezervnog to~ka ne mora se nalaziti guma iste
vrste, konstrukcije, marke i tipa.
(5) Protektirane (obnovljene) gume koje se koriste na
registriranim vozilima u BiH nakon 1.1.2008. godine na
bo~noj strani gume moraju imati oznaku "RETREAD" i
{ifru kad je izvr{eno obnavljanje (na primjer "2506" {to
zna~i da se radi o 25 sedmici 2006. godine). Protektirane
(obnovljene) gume moraju posjedovati homologacijsku
dokumentaciju.
^lan 121.
(1) Blatobrani na motornim i priklju~nim vozilima koja mogu
razviti brzinu kretanja ve}u od 30 km/h, osim na terenskim i
teretnim vozilima koja se automatski istovaruju
(samoistovarna kola), moraju biti ugra|eni i izvedeni iznad
svih to~kova.
(2) To~kovi skupa vozila na prvoj osovini priklju~nog vozila ne

moraju s prednje strane biti pokriveni blatobranima. Gornja
~etvrtina pre~nika zadnjih to~kova teglja~a s poluprikolicom
ne mora biti pokrivena blatobranima. Blatobrani
vi{eosovinskih vozila mogu biti zajedni~ki za skup to~kova
na istoj strani vozila.
(3) Blatobrani moraju biti postavljeni tako da pokrivaju {irinu
to~ka vozila. Blatobrani ne smiju imati o{tre rubove.
Poloàj i veli~ina blatobrana moraju biti takvi da
sprje~avaju odbacivanje blata. Na optere}enom vozilu, osim
kod bicikla s motorom, lahkog motocikla, lahkog tricikla i
~etverocikla, motocikla, tricikla i ~etverocikla blatobran
mora pokrivati najmanje gornju tre}inu pre~nika to~ka s
prednje strane to~ka i najmanje polovinu pre~nika to~ka sa
zadnje strane to~ka.
(4) Na motornim vozilima koja ostavljaju jedan trag prednji
blatobran mora pokrivati to~ak u luku najmanje od 15
ispred vertikale povu~ene kroz osovinu prednjeg to~ka.
^lan 122.
(1) Branici na putni~kim automobilima i kombiniranim
vozilima moraju biti ugra|eni i izvedeni na prednjoj i
stra`njoj strani vozila, a na drugim motornim vozilima s
~etiri ili vi{e to~kova najmanje na prednjoj strani tih vozila.
(2) Branici ne smiju imati o{tre rubove i moraju biti postavljeni
tako da ~ine najizbo~enije dijelove vozila, osim ako vozilo
ima ugra|enu nerastavljivu kuku (euro kuka) za vu~u
priklju~nih vozila.
(3) Na teretnim vu~nim i priklju~nim vozilima koja su prvi put
registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1985. godine,
a ~ija najve}a dopu{tena masa prelazi 3,5 t mora biti
ugra|en za{titnik od podlijetanja sa zadnje strane vozila koji
treba da zadovoljava slijede}i uvjete:
a)
odstojanje od kolovoza do donjeg ruba za{titnika po

~itavoj duìni za{titnika od podlijetanja ne smije biti
ve}e od 550 mm,
b)
za{titnik od podlijetanja mora biti postavljen {to je

mogu}e bliè zadnjem kraju vozila, ali ne vi{e od 500
mm.
c)
{irina za{titnika od podlijetanja ne smije biti ve}a od

{irine zadnje osovine niti uà od 100 mm s jednog i
drugog kraja vozila,
d)
bo~ni krajevi za{titnika od podlijetanja ne smiju biti

povijeni prema nazad, niti smiju imati o{tre rubove,
e)
za{titnik od podlijetanja treba da bude tako konstruiran

da ima nekoliko mjesta na kojim je pri~vr{}en na
vozilo. Pri~vr{}enja za{titnika od podlijetanja moraju
biti tako izvedena da osiguraju nepromijenjen poloàj
za{titnika od podlijetanja i u slu~aju nenamjernog
nastojanja promjene njegovog poloàja,
(4) Na teretnim vu~nim i priklju~nim vozilima koja su prvi put

registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1997. godine,
a ~ija najve}a dopu{tena masa prelazi 3,5 t moraju biti
ugra|eni za{titnici od podlijetanja sa bo~ne strana vozila
koji treba da zadovoljava slijede}e uvjete:
a)
b)
mjesto postavljanja je prazan prostor ispod tovarnog

prostora na duìni izme|u to~kova pojedinih osovina,
izuzev poluprikolica kod kojih se duìna odre|uje kao
rastojanje od stopa za oslanjanje do to~kova prve
osovine poluprikolice,
izra|uje se od neprekidne ravne povr{ine iz jedne ili
vi{e horizontalnih plo~a ili kombinacije plo~a i
povr{ina koje treba da ~ine kontinualan za{titni subjekt,
c)
ne smije pove}ati ukupnu {irinu vozila, a vanjski dio ne

smije biti uvu~en vi{e od 120 mm mjereno od naj{ireg
dijela vozila. Njegov prednji kraj moè biti povijen
unutra,
d)
vanjski dio povr{ine mora biti gladak i {to je mogu}e

vi{e kontiunalno postavljen od prednjeg ka zadnjem
dijelu vozila,
e)
svi dijelovi (vijci, zakovice i dr.) ne smiju str{iti vi{e od

10 mm izvan povr{ine za{titnika, pri ~emu se mora
osigurati njihova glatko}a i zaobljenost,
(5) Odredbe stava (4) ovog ~lana se ne primjenjuju na vu~na

vozila namijenjena za obavljanje prometa u {umarstvu i
poljoprivredi, teglja~e i prikolice sa jednom osovinom
namijenjene za prijevoz dugih tereta, kao i na vozila kod
kojih postavljanje za{titnika od podlijetanja sa zadnje strane
onemogu}ava njegovu radnu funkciju (kiperi, itd.).
^lan 123.
(1) U putni~kim vozilima prvi put registriranim u Bosni i
Hercegovini nakon 1.1.1977. godine, moraju postojati
sigurnosni pojasevi i njihovi priklju~ci najmanje u prvom
redu sjedala. Bo~na sjedala u prvom redu sjedala moraju
imati sigurnosne pojaseve na tri ta~ke vezivanja, a srednje
sjedalo u prvom redu sjedala moè imati sigurni pojas
najmanje u dvije ta~ke vezivanja.
(2) Putni~ka i kombinirana vozila, kao i lahki ~etverocikli s
kabinom koji se prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini
od 1.1.1999. godine moraju imati ugra|ene sigurnosne
pojaseve i njihove priklju~ke na svim sjedalima u vozilu.
Sigurnosni pojasevi moraju biti u tri ta~ke, dok srednje
sjedalo moè biti opremljeno sa sigurnosnim pojasom u
dvije ta~ke. Svi sigurnosni pojasevi i njihovi priklju~ci
moraju posjedovati homologacijski dokument.
(3) Dje~ja sjedala koja se postavljaju u putni~ko i kombinirano
vozilo moraju posjedovati homologacijski dokument i
postavljaju se na zadnje sjedalo prema preporukama
proizvo|a~a dje~jeg sjedala.
snaga Bosne i Hercegovine, Policijske agencije u Bosni i
Hercegovini, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane
namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom
segmentu dru{tva.
^lan 124.
(1) Nasloni za glavu u putni~kim vozilima koja se registriraju
po prvi put u BiH od 1.1.2008. godine moraju biti ugra|eni
i izvedeni na svim sjedalima koja su opremljena
sigurnosnim pojasom sa vezivanjem u tri ta~ke.
^lan 125.
Motorna vozila registrirana u Bosni i Hercegovini nakon
1.1.1991. godine moraju imati na svojoj prednjoj strani
priklju~ak za vu~u.
^lan 126.
(1) Putni~ka i kombinirana vozila prvi put registrirana u Bosni i
Hercegovini od 1.1.1980. godine, moraju imati ure|aj za
osiguranje vozila od neovla{tene upotrebe ugra|en i izveden

tako da sprije~i okretanje to~ka upravlja~a ili pomicanje
ru~ice mjenja~a, ili da djeluje na sistem prijenosa snage i
sprije~i okretanje pogonskih to~kova (osim sistema ko~enja)
ili da ima poseban sistem kojim se sprje~ava pu{tanje
motora u rad.
^lan 131.
Ure|aji za kontrolu rada pokaziva~a smjera na traktorima

moraju biti ugra|eni i izvedeni kao svjetlosni ili kao zvu~ni
znak za kontrolu rada pokaziva~a smjera ako voza~ ne moè
direktno vidjeti najmanje po jedan pokaziva~ smjera sa svake
strane vozila.
(2) Motocikli, tricikli i ~etverocikli moraju imati ure|aj za

osiguranje vozila od neovla{tene upotrebe.
^lan 132.
(3) Ure|aj iz stava 1. ovog ~lana mora biti stalno ugra|en u

vozilo i izveden tako, da se ne moè uklju~iti kad je vozilo
u pokretu.
Ure|aj za davanje zvu~nih znakova na traktoru mora biti

ugra|en i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim za
takve ure|aje na motornim vozilima u ovom Pravilniku.

Ure|aj za odvod i ispu{tanje ispu{nih gasova na traktoru

mora biti ugra|en i izveden tako da udovoljava uvjetima
propisanim za motorna vozila u ovom Pravilniku.
^lan 133.
POGLAVLJE IV. URE\AJI NA TRAKTORIMA I

NJIHOVIM PRIKOLICAMA
^lan 127.
(1) Odredbe o ure|ajima na traktorima odnose se samo na one
vrste traktora koji na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu
kretanja ve}u od 30 km/h i koji imaju dvije osovine i
to~kove s gumama (u nastavku teksta: traktor).
(2) Na traktore koji na ravnoj cesti razvijaju brzinu kretanja
ve}u od 30 km/h odgovaraju}e se primjenjuju odredbe ~lana
od 5. do 62., te od 111. do 126. ovog Pravilnika.
^lan 128.
(1) Radna i parkirna ko~nica na traktoru moraju biti ugra|ene i
izvedene tako da ispunjavaju uvjete iz ~lana 17. stav (1)
ovog Pravilnika.
(2) Radni ko~ni sistem na traktoru moè biti ugra|en i izveden
samo na jednoj osovini pod uvjetom da je sila ko~enja
podjednako raspore|ena na oba to~ka te osovine.
^lan 129.
(1) Ure|aji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih
znakova na traktorima, u smislu ovog Pravilnika su:
a)
svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila s

kratkim svjetlom;
b)
poziciona svjetla;
c)
stop-svjetla;
d)
katadiopteri;
e)
pokaziva~i smjera;
f)
svjetla za osvjetljavanje stra`nje registarske tablice.
(2) Za kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, poziciona svjetla,

stop-svjetla, katadioptere, pokaziva~e smjera i svjetla za
osvjetljavanje stra`nje registarske tablice iz stava (1) ovog
~lana vrijede uvjeti propisani za takve ure|aje na motornim
vozilima ovog Pravilnika.
(3) Ako su na traktoru ugra|ena dodatna svjetla (dugo svjetlo,
prednje i stra`nje maglenke, svjetlo za vo`nju unatrag itd.),
za njih vrijede uvjeti predvi|eni za takva svjetla u ovom
Pravilniku.
^lan 130.
Na traktorima prvi put registriranim u Bosni i Hercegovini
nakon 1.1.1983. godine mora biti ugra|ena sigurnosna kabina
ili takav okvir da {titi voza~a od ozljede u slu~aju prevrtanja
traktora.
^lan 134.
(1) Voza~ko ogledalo na traktoru koji ima zatvorenu kabinu,
mora biti ugra|eno i izvedeno kao najmanje jedno voza~ko
ogledalo postavljeno na lijevoj strani kabine.
(2) Ako na traktoru postoje vjetrobran, vanjska okna i brisa~i
vjetrobrana, tada za njih vrijede uvjeti propisani za takve
ure|aje na motornim vozilima u ovom Pravilniku.
^lan 135.
Ure|aj za kretanje traktora unatrag na traktoru ~ija masa
prema{uje 0,35 t mora biti ugra|en i izveden tako da s
odgovaraju}im stupnjem prijenosa omogu}i pouzdano i
sigurno kretanje traktora unatrag.
^lan 136.
(1) Radna i parkirna ko~nica na traktorskim prikolicama mora
djelovati na dovoljan broj to~kova kako bi se osigurao
minimalni ko~ni koeficijent i zadràlo pravolinijsko
kretanje za vrijeme ko~enja.
(2) Radna ko~nica priklju~nog vozila kojeg vu~e traktor mora
se aktivirati istovremeno i s istim ure|ajem kad i radna
ko~nica vu~nog traktora.
(3) Prikolica iz stava (1) ovog ~lana moè biti opremljena
naletnom ko~nicom ako joj najve}a dopu{tena masa ne
prelazi 8 t, a brzina 30 km/h te:
a)
kad najve}a dopu{tena brzina ne prelazi 25 km/h mogu

se vu~nom traktoru dodati najvi{e dvije prikolice
b)
kad najve}a brzina ne prelazi 40 km/h mogu se vu~nom

traktoru dodati najvi{e dvije prikolice uz uvjet da su na
prikolicama ko~eni svi to~kovi.
(4) Prikolica iz stava (1) ovog ~lana ne mora imati radnu

ko~nicu uz uvjet da joj najve}a brzina ne prelazi 30 km/h,
da joj najve}a dopu{tena masa ne prelazi 3,5 t i da je masa
vu~nog traktora dva puta ve}a.
^lan 137.
Na svjetla za ozna~avanje prikolice, stop-svjetla,
pokaziva~e smjera, katadioptere i svjetlo za osvjetljavanje
registracijske tablice na prikolici koju vu~e traktor
odgovaraju}e se primjenjuju odredbe propisane za takve
ure|aje na motornim vozilima u ovom Pravilniku.
POGLAVLJE V. URE\AJI NA ZAPRE@NIM VOZILIMA
^lan 138.
(1) Svjetla na zapre`nom vozilu moraju biti izvedena kao
najmanje jedno bijelo svijetlo postavljeno na prednjoj strani
vozila tako da svjetlost koju daje vidljiva samo za u~esnike
u saobra}aju koji se nalaze ispred zapre`nog vozila i kao

najmanje jedno crveno svjetlo postavljeno na zadnjoj strani
vozila tako da je svjetlost koju daje vidljiva samo za
u~esnike u saobra}aju koji se nalaze iza zapre`nog vozila.
(2) Svjetla na zapre`nom vozilu moraju biti izvedena tako da se
svjetlost koju ona daju, no}u pri dobroj vidljivosti, moè
vidjeti na udaljenosti od najmanje 150 m.
^lan 139.
(1) Katadiopteri na zapre`nim vozilima moraju biti ugra|eni i
izvedeni kao dva katadioptera crvene boje, koja nisu
trokutastog oblika, simetri~no postavljena na zadnjoj strani
vozila, tako da su no}u pri dobroj vidljivosti, vidljiva sa
udaljenosti od najmanje 100 m kad su osvijetljena dugim
svjetlom motornog vozila.
(2) Reflektiraju}a povr{ina katadioptera ne smije biti manje od
0,3 m niti vi{e od 1 m udaljena od povr{ine ceste.
Me|usobno rastojanje reflektiraju}ih povr{ina katadioptera
ne smije biti manje od 0,5 m. Reflektiraju}a povr{ina
pojedinih katadioptera mora iznositi najmanje 20 cm.
POGLAVLJE VI. URE\AJI NA BICIKLIMA, BICIKLIMA S
MOTOROM, LAHKIM MOTOCIKLIMA, LAHKIM
TRICIKLIMA I ÊTVEROCIKLIMA, MOTOCIKLIMA,
TRICIKLIMA I ÊTVEROCIKLIMA
^lan 140.
Na biciklima, biciklima s motorom, lahkim motociklima,
lahkim triciklima i ~etverociklima, motociklima, triciklima i
~etverociklima mora biti ugra|ena i izvedena za svaki to~ak
najmanje po jedna ko~nica tako da su me|usobno neovisne, s
tim {to ko~nica na prednjem to~ku mora biti ru~na.
^lan 141.
(1) Jedno ili dva simetri~no postavljena svjetla za osvjetljavanje
ceste na biciklima i biciklima s motorom moraju biti
izvedena i pri~vr{}ena na prednjoj strani bicikla, bicikla s
motorom, lahkog tricikla i ~etverocikla, ~ija {irina ne prelazi
1,3 m.
(2) Svjetlost koju daje svjetlo iz stava (1) ovog ~lana mora biti
bijele boje, a udaljenost svjetle}e povr{ine toga svjetla od
povr{ine ceste ne smije biti ve}a od 1,2 m ni manja od 0,4
m kod bicikla i bicikla s motorom ili 0,5 m kod lahkih
tricikala i ~etverocikla.
(3) Jedno ili dva simetri~no raspore|ena prema uzdu`noj
okomitoj ravnini vozila postavljena zadnja poziciona svjetla
crvene boje na biciklima i biciklima s motorom moraju biti
izvedena i pri~vr{}ena na zadnjoj strani vozila, ~ija {irina ne
prelazi 1,3 m.
(4) Udaljenost svjetle}e povr{ine svjetla iz stava (3) ovog ~lana
0,9 m.
(5) Svjetla iz stava (3) ovog ~lana mogu biti izvedena zajedno s
katadiopterima.
(6) Bicikli s motorom, lahki tricikli i ~etverocikli, tricikli i
~etverocikli mogu imati i duga svjetla koja tada moraju
udovoljavati zahtjevima iz ~lana 28. stav (4), (8) i (9) ovog
Pravilnika.
(7) Lahki tricikli i ~etverocikli, tricikli i ~etverocikli koji imaju
kabinu voza~a moraju imati i pokaziva~e smjera.
(8) Bicikli s motorom prvi put registrirani u Bosni i
Hercegovini nakon 1.1.1995. godine, kao i lahki tricikli i
~etverocikli, tricikli i ~etverocikli moraju imati stop svjetla
u skladu sa ~lanom 43. ovog Pravilnika.

^lan 142.
(1) Jedan ili dva simetri~no raspore|ena prema uzdu`noj

okomitoj ravnini vozila i netrokutasta katadioptera crvene
boje moraju biti ugra|ena i izvedena na stra`njoj strani
bicikla, bicikla s motorom, lahkog tricikla i ~etverocikla, a
po jedan katadiopter ùte ili naran~aste boje na svakoj strani
pedale (s prednje i zadnje strane) za bicikle i bicikle s
motorom s pedalama. Lahki tricikli i ~etverocikli {iri od 1 m
moraju imati dva netrokutasta katadioptera crvene boje,
simetri~no raspore|ena prema uzdu`noj okomitoj ravnini
vozila, maksimalno udaljena od bo~nog ruba vozila 0,4 m.
(2) Udaljenost reflektiraju}e povr{ine stra`njega crvenog
katadioptera od povr{ine ceste ne smije biti manja od 0,25
m niti ve}a od 0,9 m.
(3) Reflektiraju}a povr{ina stra`njega crvenog katadioptera
mora iznositi najmanje 8 cm.
(4) Na bo~nim stranicama prednjega i zadnjeg to~ka bicikla
moraju biti izvedena reflektiraju}a tijela koja reflektiraju
svjetlost bijele ili ùte boje.
^lan 143.
Na biciklu, biciklu s motorom, lahkom motociklu, lahkom
triciklu i ~etverociklu, motociklu, triciklu i ~etverociklu mora
postojati ure|aj za davanje zvu~nih znakova.
^lan 144.
Ure|aj za davanje zvu~nih znakova na biciklu, biciklu s
motorom, lahkom motociklu, lahkom triciklu i ~etverociklu,
motociklu, triciklu i ~etverociklu mora biti ugra|en i izveden
tako da udovoljava uvjetima propisanim u ~lanu 50. ovog
Pravilnika.
POGLAVLJE VII. OPREMA VOZILA
^lan 145.
(1) Motorna i priklju~na vozila, osim bicikla s motorom, lahkog
motocikla, lahkog tricikla i ~etverocikla, motocikla, tricikla
i ~etverocikla, traktora, traktorskih prikolica, prikolica s
jednom osovinom, autobusa za gradski saobra}aj i vozila
namijenjenih za komunalne usluge (pranje i ~i{}enje ulica,
odvoz sme}a i fekalija i dr.), moraju imati rezervni to~ak s
pripadaju}om opremom koji se po potrebi moè upotrijebiti.
(2) Rezervni to~ak ne moraju imati motorna i priklju~na vozila
ako su gume ili naplatci opremljeni nekim sigurnosnim
sistemom za sigurnu vo`nju s ispuhanom gumom.
(3) Rezervni to~ak ne moraju imati motorna i priklju~na vozila
ukupne mase do 3,5 t ako vozilo posjeduje odgovaraju}e
sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume
(npr. sprej ili pjena u boci pod pritiskom, itd.).
^lan 146.
(1) Putni~ka motorna vozila opremljena za kori{tenje
alternativnih goriva (LPG, CNG,...), vozila za javni
prijevoz, kao i teretna motorna i priklju~na vozila moraju
imati aparat za ga{enje poàra postavljen na vidljivom
mjestu, tako da se u slu~aju opasnosti moè upotrijebiti.
(2) Skup vozila (kamion i prikolica, teglja~ i poluprikolica, itd)
moraju biti opremljeni sa jednim protivpoàrnim apratom
namijenjenim za ga{enje eventualnog poàra na motoru i
kabini i minimalno jednim protivpoàrnim aparatom
namijenjenim za ga{enje eventualnog poàra na robi koja se
prevozi. Broj protivpoàrnih aparata namijenjenih za
ga{enje eventualnog poàra na robi zavisi od vrste i koli~ine
robe koja se prevozi.
^lan 147.
^lan 153.
(1) Motorna vozila osim bicikla s motorom, lahkog motocikla,

lahkog tricikla i ~etverocikla, motocikla, tricikla i
~etverocikla i priklju~na vozila, moraju imati, na vidljivom
mjestu, poseban standardiziran znak za obiljeàvanje vozila
zaustavljenog na kolovozu ceste, tako da ga voza~ po
potrebi moè koristiti.
Vozila namijenjena za prijevoz opasnih materija moraju

imati opremu u skladu s ADR sporazumom.
(2) Po dva znaka iz stava (1) ovog ~lana moraju imati:

a)
teretna motorna vozila i autobusi ako vuku priklju~no

vozilo;
b)
motorno vozilo koje se nalazi na za~elju kolone ako se

motorna vozila kre}u u organiziranoj koloni.
(3) Znak iz stava (1) ovog ~lana ima oblik istostrani~nog

trokuta s rubom crvene boje ~ija duìna iznosi 40 cm, a
{irina najmanje 5 cm. Rubovi znaka moraju biti prevu~eni
reflektiraju}om materijom ili crvenom katadiopterskom
optikom {irine najmanje 2 cm ili izra|eni tako da se mogu
po ~itavoj duìni osvijetliti vlastitim izvorom svjetlosti.
Znak mora biti izra|en od ~vrstog materijala i na na~in koji
mu omogu}uje da stabilno stoji u vertikalnom poloàju.
^lan 154.
Putni~ka motorna vozila moraju imati uè, sajlu ili
teleskopsku krutu vezu za vu~u, dok vozila namijenjena za
prijevoz opasnih materija moraju imati polugu za vu~u i
pripadaju}i homologacijski dokument.
^lan 155.
(1) Pod zimskom opremom motornih i priklju~nih vozila,
podrazumijevaju se:
a)
lanci za snijeg pripravni za postavljanje na pogonske

to~kove i
b)
gume minimalne dubine utora na gaznoj povr{ini 4

mm, s tim da gume na pogonskim to~kovima moraju
biti zimske ili gume s oznakama MS, M+S ili M&S.
(2) Na vozila se ne smiju postavljati gume s ekserima.
^lan 148.
(3) Dodatno za teretna vozila i autobuse u zimsku opremu

ubraja se i lopata i vre}a pijeska.
Motorna vozila, osim bicikla s motorom, lahkog motocikla,

lahkog tricikla i ~etverocikla, motocikla, tricikla i ~etverocikla,
moraju imati jednu kutiju prve pomo}i, a autobusi sa vi{e od
25 sjede}ih mjesta dvije kutije.

^lan 149.
^lan 156.
(1) Motorna i priklju~na vozila ~ija najve}a dopu{tena masa

prelazi 5 t moraju imati dva klinasta podmeta~a za to~kove,
na vidljivom mjestu, koje voza~ po potrebi moè
upotrijebiti.
(1) Motorna vozila i priklju~na vozila koja se zbog

konstrukcijskih razloga, na ravnoj cesti ne mogu kretati
brzinom ve}om od 30 km/h, moraju biti obiljeèna znakom
za ozna~avanje sporih vozila.
(2) U autobusima iz ~lana 113. stavak (3) ovog Pravilnika, na

vidljivom mjestu mora biti ~eki} za razbijanje stakla tako da
se u slu~aju opasnosti moè upotrijebiti.
(2) Na vozilu moè postojati najmanje jedan znak za

obiljeàvanje sporih vozila, postavljen na zadnji kraj vozila.
Ako je na vozilu samo jedan znak za obiljeàvanje sporih
vozila onda on mora biti postavljen tako da se nalazi, u
odnosu na uzdu`nu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na
lijevoj strani vozila. Znak za obiljeàvanje sporih vozila.
mora biti postavljen na visini ne manjoj od 250 mm (do
donjeg ruba znaka) i ne vi{oj od 1500 mm (do gornjeg ruba
znaka), mjere}i od zemlje do ruba znaka.
^lan 150.
(1) Motorna vozila, osim bicikla s motorom, lahkog motocikla,
lahkog tricikla i ~etverocikla, motocikla, tricikla i
~etverocikla, traktora, autobusa u gradskom i prigradskom
saobra}aju moraju imati, na vidljivom mjestu, rezervne
sijalice i osigura~e najmanje za polovicu sijali~nih mjesta
dvostrukih ure|aja za osvjetljavanje ceste i za davanje
svjetlosnih znakova i po jednu sijalicu za jednostruka
sijali~na mjesta kod kojih je mogu}e zamijeniti samo
sijalicu.
(2) Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez àrne
niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne
sijalice za ta rasvjetna tijela.
^lan 151.
Motorna vozila, osim bicikla s motorom, lahkog motocikla,
lahkog tricikla i ~etverocikla, motocikla, tricikla i ~etverocikla,
moraju imati reflektiraju}i prsluk, kojeg je voza~ duàn
koristiti-obu}i kada na cesti obavlja neke radnje uz vozilo
(mijenja to~ak, obavlja manje popravke na vozilu, nalijeva
gorivo kada vozilo ostane bez goriva, traì pomo}
zaustavljaju}i druga vozila i sl.).
^lan 152.
Broj {asije (okvira ili rama) vozila mora biti utisnut na
samom okviru ili bilo na kojem dijelu vozila koji se te{ko ili
nikako ne moè skinuti.
(3) Sva vozila iz stava 1. ovog ~lana registrirana u Bosni i

Hercegovini moraju biti ozna~ena znakom za ozna~avanje
sporih vozila od 1.1.2008. godine.
(4) Izgled, osnovne boje i dimenzije znaka kojim se
obiljeàvaju sporih vozila prikazan je u Prilogu broj 3., koji
je sastavni dio ovog Pravilnika.
^lan 157.
(1) Teretna motorna vozila najve}e dopu{tene mase ve}e od
12000 kg (osim teglja~a namijenjenih za vu~u
poluprikolica) moraju biti obiljeèni oznakama za te{ka
motorna vozila.
(2) Priklju~na vozila najve}e dopu{tene mase manje od ili
jednake 10000 kg ~ija duìna (uklju~uju}i duìnu vu~ne
rude) prelazi 8 m i priklju~na vozila najve}e dopu{tene
mase ve}e od 10000 kg bez obzira na duìnu moraju biti
obiljeèna oznakama za duga priklju~na vozila.
(3) Oznake za te{ka motorna vozila {irine 140 mm moraju biti
izvedeni zebrasto s naizmjeni~nim kosim ùtim
retroreflektiraju}im i crvenim fluorescentnim pruga. Nagib
crvenih fluorescentinih pruga je pod uglom 45 dok je
{irina pruge 100 mm.
(4) Oznake za duga priklju~na vozila (prikolice i poluprikolice)

{irine 200 mm moraju biti izvedeni sa ùtom
retroreflektiraju}om pozadinom i crvenim fluorescentnim
okvirom. [irina crvenog fluorescentnog okvira treba da
bude 40 mm.
(5) Na vozilima moè postojati jedna, dvije ili ~etiri oznake za
obiljeàvanje dugih i te{kih vozila. Broj oznaka zavisi o
mogu}nosti montaè istih na stra`njem kraju vozila.
(6) Ukupna minimalna duìna seta oznaka za te{ka i duga
vozila je 1300 mm, a maksimalna 2300 mm.
(7) Oznake za te{ka i duga vozila moraju biti postavljene na
visini ne manjoj od 250 mm (do donjeg ruba oznake) i ne
vi{oj od 2100 mm (do gornjeg ruba znaka) mjere}i od
zemlje.
(8) Odredbe iz stavova (1) i (2) ovog ~lana odnose se na vozila
koja se prvi put registriraju u Bosni i Hercegovini od
1.1.2008. godine.
(9) Vozila iz stava (1) i (2) ovog ~lana koja su ve} registrirana u
Bosni i Hercegovini moraju biti ozna~ena znakom za
ozna~avanje dugih i te{kih vozila do 1.7.2008. godine.
(10) Izgled, osnovne boje, dimenzije i mogu}i primjeri znakova
prikazani su u Prilogu broj 4. i 5. koji su sastavni dijelovi
ovog Pravilnika.
POGLAVLJE VIII. SASTAV I OBOJENOST ISPU[NIH
GASOVA NA MOTORNIM VOZILIMA
^lan 158.
(1) U skladu sa Evropskom direktivom 2003/26/EC definiraju
se slijede}e maksimalne vrijednosti pojedinih zaga|uju}ih
materija u ispu{nim gasovima u motorima izvedenim kao:
a)
b)
Benzinski motori bez katalizatora i l sonde, odnosno

benzinski motori s katalizatorom ali bez l sonde,
koncentracija ugljen monoksida (CO), pri broju
okretaja motora na praznom hodu, ne smije prijelaziti:
1. 4,5% volumnih udjela za motorna vozila
registrirana po prvi put prije 1.10.1986. pri
temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C;
2. 3,5% volumnih udjela za motorna vozila
registrirana po prvi put poslije 1.10.1986. pri
temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C.
Benzinski motori s reguliranim trokomponentnim
katalizatorom koncentracija ugljen monoksida (CO),
nakon {to je motor postigao radnu temperaturu, tj.
minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 C pri
broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije
prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvo|a~a
vozila. Radna temperatura i broj okretaja motora na
praznom hodu trebaju biti propisane od strane
proizvo|a~a
vozila.
Koncentriranje
uglji~nog
monoksida (CO) i vrijednost faktora zraka l pri
pove}anom broju okretaja motora ne smiju prijelaziti
vrijednost propisanu od strane proizvo|a~a vozila.
Pove}an broj okretaja motora mora biti propisana od
strane proizvo|a~a vozila. Ako podaci proizvo|a~a
nisu poznati, sadràj ugljen monoksida (CO) i
vrijednost faktora zraka l ne smiju prijelaziti:
1. CO 0,5% volumnih udjela pri broju okretaja
motora na praznom hodu;
2. CO 0,3% volumnih udjela pri broju okretaja
motora ne manjim od 2000 min-1
3. Vrijednost faktora zraka l = 1,00 0,03
(2) Dizel motori nakon {to je postigao radnu temperature

propisanu od strane proizvo|a~a vozila, tj. minimalnu
temperaturu ulja od najmanje 80 C, srednji koeficijent

zacrnjenja ispu{nog gasa (k) nakon tri ili vi{e slobodnih
ubrzanja neoptere}enog motora od brzine vrtnje na praznom
hodu do najve}e brzine vrtnje ne smije prijelaziti vrijednost
propisanu od strane proizvo|a~a vozila. Ako podaci
proizvo|a~a o srednjem koeficijentu zacrnjenja i radnoj
temperaturi motora nisu poznati onda srednji koeficijent
zacrnjenja ispu{nog gasa k ne smije prijelaziti vrijednost:
a)
k 2,5 m-1 za usisne motore
b)
k 3,0 m-1 za prehranjivane motore
c)
k 1,5 m-1 za Euro 4 i Euro 5 motore
(3) Koli~ine {tetnih tvari navedene u prvom stavu ne odnose se

na slijede}a vozila:
a)
vozila opremljena s benzinskim dvotaktnim motorima;
b)
vozila opremljena benzinskim motorima ako su

proizvedena prije 1970. godine;
c)
vozila opremljena benzinskim motorima ako im

konstrukcijska brzina nije ve}a od 50 km/h;
d)
vozila opremljena dizelskim motorima ako su

proizvedena prije 1980. godine;
e)
vozila opremljena dizelskim motorima ako im

konstrukcijska brzina nije ve}a od 30 km/h
(4) Kod vozila pogonjenih alternativnim pogonskim gorivom

(CNG, LPG) prilikom odre|ivanja koli~ine {tetnih materija
u ispu{nim gasovima koristi se gorivo koje daje
nepovoljniju emisiju.
POGLAVLJE IX. TEHNI^KI UVJETI KOJIMA MORAJU
ODGOVARATI POJEDINI URE\AJI NA VOZILIMA
^lan 159.
(1) Pod tehni~kim uvjetima kojima moraju odgovarati pojedini
ure|aji na vozilima, u smislu ovog Pravilnika,
podrazumijevaju se tehni~ki normativi {to se propisuju za
pojedine vrste tih ure|aja.
(2) Tehni~ki normativi za ocjenu efikasnosti sistema ko~enja
motornih i priklju~nih vozila iznose:
KATEGORIJA VOZILA
RADNO KOÊNJE
POMO]NO KOÊNJE
Koefi- Sila aktiviranja Koeficijent

cijent
ko~enja No`no Ru~no ko~enja
aktivi- Aktiviranje
ranje
z [%] F
[daN]
Sila aktiviranja
No`no Ru~no
aktivi- Aktiviranje ranje
F
[daN]
z [%] F
[daN]
F
[daN]
Bicikli s motorom (L1, L2, 40

L6)
50
20
20
50
20
Motocikli (L3, L4, L5, L7) 45
50
20
20
50
20
Putni~ka vozila (M1)
50
50
20
50
40
Autobusi (M2, M3)
50
70
20
70
60
Teretna vozila (N1, N2,

N3)
45
70
20
70
60
Priklju~na vozila (O1, O2, 45

O3, O4)
pM
6,5 bar
20
Traktori
25
60
15
30
Traktorske prikolice
25
15
(3) Tehni~ki normativi iz stava (2) ovog ~lana primjenjuju se na

vozila pod slijede}im uvjetima:
a)
vozila se ispituju u stati~kim uvjetima ispitivanja na

valjcima za ispitivanje sile ko~enja;
b)
povr{ina valjaka na kojima se ispituju ko~nice mora biti

dovoljnog koeficijenta trenja, minimalno m 0,5;
c)
temperatura diska ili vanjske povr{ine bubnja ko~nice

ne smije iznositi vi{e od 100 C;
d)
kod ispitivanja vozila s dvostrukom ili vi{estrukom

osovinom mora biti osigurano da nivo ispitivane
osovine ne bude nià od ostalih osovina.
(4) Normativi iz stava (2) ovog ~lana primjenjuju se tako da se

suma sila ko~enja na obodu svih to~kova koje nastaju
neposredno prije blokiranja to~ka (ili suma sila ko~enja
aktiviranih maksimalnim silama aktiviranja) podijeli s
teìnom vozila uve}anom za teìnu tereta koji se trenutno
nalazi u njemu i pomnoì s konstantom 100. Ovako
dobiveni rezultat mora biti ve}i ili jednak propisanoj
vrijednosti koeficijenta ko~enja.
ko~nica, ne smije biti ve}a od 40 daN za putni~ka automobile i traktore, odnosno 60 daN za ostala motorna vozila.
^lan 161.
(1) Usporiva~ za dugotrajno usporavanje motornog vozila iz
~lana 18. stav 8. sa ili bez priklju~nog vozila a pri najve}oj
dopu{tenoj masi mora imati mogu}nost (usporavanja)
zadràvanja konstantne brzine od 30 km/h, u
odgovaraju}em stupnju prijenosa na spustu od 7% i duljini
puta od 6 km.
(2) Motorno vozilo koje ne zadovoljava uvjet iz stava 1. ovog
~lana smije vu}i priklju~no vozilo samo ako:
a)
ima mogu}nost aktiviranja radne ko~nice priklju~nog

vozila bez aktiviranja svoje radne, pomo}ne i parkirne
ko~nice,
b)
priklju~no vozilo ima svoj usporiva~ i ako ga voza~

vu~nog vozila moè za vrijeme vo`nje aktivirati.
(5) Razlika sila ko~enja za radnu ko~nicu na to~kovima iste

osovine ne smije biti ve}a od 25%, a za pomo}nu ko~nicu
30%. Za izra~unavanje postotka razlike sile ko~enja na istoj
osovini uzimaju se sile ko~enja koje nastaju neposredno
prije blokiranja to~kova ili sile ko~enja aktivirane
maksimalnim silama aktiviranja. Za osnovicu izra~unavanja
postotka razlike sile ko~enja to~ka na istoj osovini uzima se
ve}a sila ko~enja.
(3) Nakon 1.7.1996. godine ne smiju se prvi put registrirati u

Bosni i Hercegovini priklju~na vozila koja imaju vlastiti
elektromagnetski usporiva~, a koji djeluje na elemente
radne ko~nice.
(6) Nejednolikost sile ko~enja na to~ku ne smije biti ve}a od

20%. Postotak nejednolikosti sile ko~enja izra~unava se na
pribli`no polovici sile ko~enja koja izaziva blokadu. Za
osnovicu izra~unavanja postotka nejednolikosti sile ko~enja
uzima se ve}a sila ko~enja.
(1) Svjetlosni snop kratkog svjetla mora osvijetliti najmanje 40

m, a najvi{e 80 m ceste, a svjetlosni snop dugog svjetla
najmanje 100 m ceste ispred vozila no}u, pri normalnoj
vidljivosti i to pri podjednakoj optere}enosti motornog
vozila na vodoravnoj povr{ini.
(7) Kod vozila koja imaju dva kruga ko~enja u slu~aju otkaza
jednog kruga preostali krug treba osigurati ko~ni koeficijent
od 15%. Sistem ko~enja radne ko~nice treba biti takav da
izdrì maksimalnu silu na papu~icu ko~nice od 100 daN.
(2) Svjetla za maglu na motornom vozilu moraju biti izvedena i

pode{ena tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije duì od 35
m.
(8) Na svim vozilima koja imaju ugra|ene ure|aje ili programe

za automatsku regulaciju sile ko~enja proporcionalno
promjeni optere}enja, moraju biti na vidljivom mjestu
postavljeni svi tehni~ki podaci za pode{avanje tog ure|aja.
(9) Vozila koja se ne mogu ispitati na stati~kom ispitivanju
ko~nica (valjcima) ispituju se ko~enjem u vo`nji na ravnoj i
suhoj asfaltnoj povr{ini, kori{tenjem dekcelerometra ure|aja za mjerenje usporenja vozila. Ovako dobiveno
usporenje mora biti ve}e ili jednako od apsolutne vrijednosti
koeficijenta ko~enja pomnoènog s 10. Minimalna po~etna
brzina tokom ovih ispitivanja iznosi 50 km/h za putni~ka
vozila, 40 km/h za druga motorna vozila, a za motorna
vozila koja ne mogu posti}i te brzine 80% od njihove
maksimalne brzine.
(10) Radna i specijalna vozila koja na ravnoj cesti ne mogu
razviti brzinu ve}u od 55 km/h mogu imati smanjeni
koeficijent ko~enja za 30% od propisanog za radno i
pomo}no ko~enje.
(11) Temperatura isparavanja teku}ine u ko~ionom sistemu ne
smije biti nià od 155 C.
^lan 160.
(1) Parkirna ko~nica motornog odnosno priklju~nog vozila kad
je ono odvojeno od vu~nog vozila, mora osigurati
nepokretnost vozila optere}enog do najve}e dopu{tene mase
na nagibu od 18%, a da pritom vozilo nije ko~eno na drugi
na~in.
(2) Parkirna ko~nica skupa vozila mora osigurati nepokretnost
cijelog skupa vozila na nagibu od 12%, a da pritom skup
vozila ne bude ko~en na drugi na~in.
(3) Sila kojom se djeluje na komandu parkirne ko~nice, u
koliko parkirna ko~nica nije izvedena kao pomo}na
^lan 162.
(3) Kratko svjetlo na biciklu ili biciklu s motorom mora biti

izvedeno i pode{eno tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije
dulji od 50 m ni kra}i od 10 m.
^lan 163.
(1) Ure|aj za davanje zvu~nih znakova ugra|en na vozilu mora
proizvoditi zvukove ja~ine:
a)
na motornim vozilima, koja spadaju u kategoriju

voza~e dozvole A1, A, B1, B, najmanje 76 dB(A);
b)

voza~e dozvole C1, C, najmanje 80 dB(A);
c)

voza~e dozvole D1, D, najmanje 93 dB(A).
(2) Ja~ina zvuka zvu~nih znakova ugra|enih na vozilu utvr|uje

se na otvorenome i ravnom prostoru promjera najmanje 20
m, pri ~emu se mikrofon fonometra mora nalaziti na visini
od 0,5 m do 1,5 m i na udaljenosti od 7 m ispred vozila, a
motor ne smije raditi.
(3) Ure|aji za davanje zvu~nih znakova, kao {to su zvonce,
truba ili sirena na biciklima ili biciklima s motorom, moraju
biti ugra|eni i izvedeni tako da im ja~ina zvuka ne smije biti
manja od 70 dB(A).
(4) Ure|aj za davanje zvu~nih znakova na motornim vozilima
ne smije proizvoditi zvuk ja~ine ve}e od 104 dB(A).
^lan 164.
(1) Najvi{e granice dopu{tene vanjske buke za pojedina vozila
ne smiju prelaziti sljede}e vrijednosti u skladu sa ECE R 41,
53 i 63:
a)
za motorna vozila na dva to~ka i to za:
1. bicikle s motorom koji razvijaju maksimalnu brzinu

do 25 km/h - 66 dB(A);
2. bicikle s motorom koji razvijaju maksimalnu brzinu
preko 25 km/h - 71 dB(A);
3. lahke motocikle ~ija je radna zapremina do 80 cm 75 dB(A);
4. motocikle ~ija je radna zapremina u dijapazonu
80-175 cm - 77 dB(A);
5. motocikle ~ija je radna zapremina 175 cm - 80
dB(A);
b)
c)
za motorna vozila na tri to~ka - 85 dB(A);

za motorna vozila sa 4 i vi{e to~kova i to za:
1. putni~ka i kombinovana vozila - 74 dB(A);
2. autobuse ~ija je snaga motora do 150 kW - 78
dB(A)
3. autobuse ~ija je snaga motora preko 150 kW - 80
dB(A)
4. putni~ka i kombinirana vozila ukupne dozvoljene
mase do 2 t - 76 dB(A)
5. putni~ka i kombinirana vozila ukupne dozvoljene
mase u dijapazonu 2-3,5 t - 77 dB(A)
6. teretna vozila ~ija je snaga motora do 75 kW - 77
dB(A)
7. teretna vozila ~ija je snaga motora u dijapazonu
75-150 kW - 78 dB(A)
8. teretna vozila ~ija je snaga motora preko 150 kW 80 dB(A)
(2) Za vozila koja su u eksploataciji dulje od jedne godine,

najvi{a granica dopu{tene vanjske buke iznosi za 3 dB(A)
vi{e od najvi{e granice predvi|ene u stavu 1. ovog ~lana za
tu vrstu vozila.
^lan 165.
(1) Ure|aji i oprema koji se naknadno ugra|uju na vozilo
(zamjena postoje}ih ili ugradnja dodatnih dijelova) moraju
biti odobrenog tipa, a u skladu sa Pravilnikom o
homologaciji vozila i Pravilnikom o certificiranju vozila i
uvjetima koje organizacije za certificiranje moraju ispuniti.
(2) Vozila koja se prvi put registriraju u Bosni i Hercegovini

moraju biti opremljena dijelovima odobrenog tipa, a u
skladu sa Pravilnikom o homologaciji vozila.
(3) Vozila u vlasni{tvu diplomatskih i konzularnih
predstavni{tva, misije stranih dràva i predstavni{tva
me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovo
osoblje (vozila obiljeèna diplomatskim tablicama) te vozila
bosanskohercegova~kih gra|ana povratnika iz inozemstva,
ako su ta vozila koristili u dràvi iz koje iseljavaju, ne
moraju imati ure|aje i opremu na vozilu odobrenog tipa
homologiranu u skladu s vaè}im ECE pravilnicima u
Bosni i Hercegovini, na osnovu propisanog odobrenja.
(4) Odobrenje iz stava 3. ovog ~lana }e po zahtjevu vlasnika
vozila izdavati Ministarstvo.
^lan 166.
Ministarstvo moè na zahtjev vlasnika vozila koja se prvi
put registriraju u Bosni i Hercegovini, ako su starija od 30
godina i ako njihovi vlasnici imaju potvrdu o pripadnosti
oldtimer klubu, donijeti odluku o izuze}u primjene pojedinih
odre|enih odredbi iz ovog Pravilnika.
POGLAVLJE X. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 167.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje primjena
svih propisa koji su regulirali dimenzije, ukupne mase i
osovinsko optere}enje vozila, ure|aje i opremu koju moraju
imati vozila i osnovne uvjete koje moraju ispunjavati ure|aji i
oprema u saobra}aju na putevima u Bosni i Hecegovini.
^lan 168.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u
slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
Broj 01-02-2-328-20/07
22. marta 2007. godine
Sarajevo
Ministar
dr. Boò Ljubi}, s. r.

Pravilnik 23-07

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik 23-07

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina XI

Ponedjeljak, 2. aprila/travnja 2007. godine

ISSN 1512-7486 - bosanski jezik

(3) Ukoliko to nije ovim Pravilnikom druga~ije odre|eno

gas, kao pogonsko gorivo za vozila, je ukapljeni naftni

Vozilo pogonjeno gasom je motorno vozilo koje kao

Servisna radionica za servisiranje i prepravku vozila

Serviser za prepravku i servisiranje vozila pogonjenih

Certifikat posude pod pritiskom koja slu`i kao

Broj 23 - Strana 2778

SLU@BENI GLASNIK BiH

Uvjerenje za ure|aj ugra|en u vozilo pogonjeno gasom

motorna i priklju~na vozila - sa izuzetkom

Karton ovjere tehni~ke ispravnosti ure|aja ugra|enog u

dvoosovinski autobusi/trolejbusi - uklju~uju}i i pripadaju}e dijelove koji se mogu

autobusi/trolejbusi sa vi{e od dvije osovine

autobusi/trolejbusi koji su konstruktivno

ure|aji za osvjetljavanje puta, ozna~avanje vozila i za

ure|aji koji omogu}avaju normalnu vidljivost,

ure|aji za davanje zvu~nih znakova,

ure|aji za kretanje vozila unatrag,

ure|aji za kontrolu i davanje znakova,

ure|aji za odvo|enje i ispu{tanje izduvnih gasova

ure|aji za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila

ure|aji za pogon vozila na alternativna goriva (gas)

ostali ure|aji od posebnog zna~aja za sigurnost saobra}aja

(2) Du`ina kombinacija vozila (skupova vozila), uklju~uju}i

aparat za ga{enje po`ara;

znak za obilje`avanje vozila zaustavljenog na kolovozu

oprema za pru`anje prve pomo}i (kutija prve pomo}i);

~eki} za razbijanje stakla;

rezervne sijalice i osigura~i;

prsluk za voza~a sa svjetlosno reflektiraju}im osobinama;

u`e ili poluga za vu~u;

znak za ozna~avanje sporih vozila;

znak za ozna~avanje dugih vozila;

POGLAVLJE II. DIMENZIJE I MASE VOZILA

teglja~ sa poluprikolicom kao i kombinacija vozila (skupovi vozila) koji po vrsti

teglja~ sa poluprikolicom, pri ~emu

skupovi vozila (motorna vozila sa jednom

skupovi vozila koji se sastoje iz motornog

(3) Kod vozila sa nadgradnjom, te teretnih vozila bez kabine

SLU@BENI GLASNIK BiH

(5) Du`ina ili djelimi~na du`ina pojedina~nog vozila ili skupa

Broj 23 - Strana 2779

(8) Motorna vozila i skupovi vozila, uklju~uju}i izmjenjive

Pri mjerenju du`ina ili djelimi~nih du`ina (odstupanja

(9) Odredbe ovog ~lana ne primjenjuju se za vozila oru`anih

Prethodno re~eno va`i samo kada predmetni element

(7) Za skupove vozila namijenjenih za prijevoz vozila s

kod vozila namijenjenih za poljoprivredu i

prikolice koje vuku motocikli, bicikli s

(2) Najve}a dopu{tena {irina motornih i priklju~nih vozila

Pri~vr{}enja i za{titni elementi za carinske plombe,

Pristroji za osiguravanje cerade i njeni za{titni

Istureni fleksibilni elementi sistema za za{titu od

Broj 23 - Strana 2780

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje

Stube koje se mogu izvla~iti ili preklopiti namje{tene u

Hidrauli~ne podizne rampe ili ure|aji iste namjene u

Pokaziva~i defekta pneumatika,

Pokaziva~i pritiska u pneumaticima,

Deformiranje pneumatika u zoni nalijeganja.