409015.projektno Ucenje Matijevic

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.
2. Usavravanje
1. Projektno uenje i nastava
Napisao prof.dr.sc. Milan Matijevi, redovni profesor Uiteljskog fakulteta u Zagrebu
Sastavljena su brojna odreenja i postavljene mnoge

teorije o tome to se ui i kako se odvija proces uenja. Meu tim pokuajima znanstvenog objanjenja
procesa i rezultata uenja spominje se sintagma projektno uenje, a pedagozi i didaktiari govore o projektnoj nastavi.
Veina se psihologa slae kako se ue repertoari ponaanja (Andrilovi i udina, 1985). U kognitivnom
se podruju ui rjeavati probleme i kriterije za vrednovanje kakvoe rijeenih problema. U motorikom
podruju ue se operacije i postupci kojima moemo,
npr., izraditi neki predmet ili rijeiti praktina pitanja dnevnog ivota. U uvstvenom podruju ue se
vrijednosti, stavovi i navike. Kognitivno i motoriko
uenje ine obrazovanje, a uvstveno uenje je zapravo odgoj.
Didaktika se bavi prouavanjem zakonitosti to prate
organiziranje uenja u koli i izvan nje. Tako se pojavio izraz projektna nastava kao jedan od oblika
kolskog uenja, pored timske nastave, suradnikog
uenja1, individualne nastave (jedan uitelj pouava
jednog uenika), problemske nastave2, programirane
nastave, heuristike nastave, predavake nastave itd.
Poznato je kako se uenje moe dogaati u koli i na
drugim mjestima gdje djeca ili odrasli borave i ive
(neformalno i informalno obrazovanje).
pojmu projektnog uenja, ali tijesno vezanom uz nastavni proces i nastavne (kolske) programe. Jedni su
taj oblik ostvarivanja nastavnih ciljeva nazvali jednostavno projektna nastava, a drugi koriste sintagmu
projektna metoda. Svrha autor toga didaktikog rjeenja jest prevladavanje nedostataka zajednikog pouavanja velike skupine uenika u uionici (izravnog
pouavanja3, tj. frontalne nastave), odnosno elja za
organiziranjem zanimljivijeg, svestranijeg i uinkovitijeg kolskog uenja. Naime, neke nastavne ciljeve nije
mogue ostvarivati zajednikim pouavanjem velike
skupine uenika, tj. subjekti uenja ne mogu stjecati
neke ivotne kompetencije bez aktivnog sudjelovanja
u akcijama, procesima, scenarijima ili projektima, dakle bez aktivnog uenja.
1. Nastava usmjerena ueniku

Didaktika literatura s poetka dvadeset i prvog stoljea prepuna je sintagma poput nastava usmjerena
djetetu, aktivno uenje, kurikul usmjeren djetetu i sl.
Nastava podrazumijeva postojanje nastavnog programa i nastavnika koji usmjeravaju uenje. U traenju najboljih rjeenja za ostvarivanje ciljeva nastave,
odnosno nastavnih programa, neki su se pedagozi
priklonili rjeenju utemeljenom na psihologijskom
Teko je izdvojeno razmatrati bilo koji imbenik (varijablu) kolskog (i/ili) nastavnog kurikula 4, a da se
osnovne kurikulske varijable ne dovedu u meusobnu
vezu. Naime, svi imbenici nastavnog kurikula meusobno su povezani, isprepleteni i uvjetovani te povezani s ciljevima odgoja.
3 O izravnom pouavanju objavili smo pounu raspravu Roya
O suradnikom uenju doznajte vie u tekstu Suradniko

uenje Miljenke Cota-Bekavac u Nastavnikom priruniku
2001./02., Zagreb : Znamen, 2001., str. 174-195. [ur.]
2 Tekst o problemskoj nastavi pod nazivom Rjeavanje problema kao nastavna strategija Roya Killena objavili smo
u Nastavnikom priruniku 2005./06., Zagreb : Znamen,
2005., str. 176-195. [ur.]
188
Killena Izravno pouavanje kao nastavna strategija u Nastavnikom priruniku 2006./07., Zagreb : Znamen, 2006.,
str. 219-239. [ur.]
4 O kurikulu nastave objavili smo pregledni tekst Vladimira
Juria Kurikul nastave u kolskom priruniku 2002./03.,
Zagreb : Znamen, 2002., str. 175-179. [ur.]
2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

zz Ciljevi
odgoja5 uvjetuju izbor didaktikih strategija te mjesta i didaktikh scenarija uz koje e

biti ostvareni ili ostvarivani.
zz Izbor nastavnih sadraja ovisi o naravi ciljeva
odgoja.
zz Model vrednovanja ovisi o nainu iskazivanja
ciljeva (operativni ciljevi, opisane kompetencije
itd.).
nastavnika. Tu je oprema za pokazivanje uenicima

koji sjede i gledaju. Nastavnici koriste suvremene
projekcijske ureaje (episkop, grafoskop, dijaprojektor, TV pa ak sve vie videoprojektor za prikaz raunalskih sadraja). Za uenike je u takvim uionicama samo stolac gdje sjedi i stol gdje pie. U takvim
je uvjetima teko oekivati konstruktivne i kvalitetne
aktivnosti uenika.
to dakle konkretno znai nastava usmjerena ueniku? Kakva je uloga nastavnika u takvoj nastavi?
A kakva je uloga uenika? Koje je mjesto projektne
nastave u takvoj didaktikoj paradigmi?
Nastavi usmjerenoj ueniku ne treba nastavnik predava, ve nastavnik mentor, suradnik i organizator.
U nastavi koja bi mogla biti oznaena (opisana) sintagmom nastava usmjerena ueniku, uenik bi trebao
biti aktivniji od nastavnika (ili barem jednako aktivan!). To se ne moe postii u nastavi gdje se nastavnik javlja kao predava, demonstrator ili prikaziva.
U takvoj (predavako-prikazivakoj) nastavi uenici
mogu samo sjediti, sluati i gledati. To ne moe zadovoljiti njihove bioloke, drutvene ili samoostvarujue
potrebe, njihovu znatielju i elju za djelovanjem.
Uenici ele uiti, a uiti znai biti aktivan. Uiti
znai stjecati iskustva. Njemaki didaktiar Rolf Arnold (1952.-) je, kao asocijaciju na znamenitu izreku
Rena Descartesa (1596.-.1650.) Cogito, ergo sum!
(Mislim, dakle jesam!), naslovio svoju knjigu rijeima: Uim, dakle jesam! (njem. Ich lerne, also bin
ich!; Arnold, 2007). Uz poznati teorem o komuniciranju Paula Watzlawika (1921. - 2007.: Nemogue
je ne komunicirti (njem. Mann kann nicht nicht komunizieren! Watzlawick, 1980, str. 53), mogli bismo
kazati: Nemogue je ne uiti! Svaka ivotna situacija je uenje, pa ak i kada netko svjesno i namjerno
kae: Ja ne elim uiti! Watzlawickova tvrdnja kako
je svaki postupak istodobno i komunikacija, mogla bi
se pretvoriti u tvrdnju kako je svako postupanje istodobno i uenje6.
Nastava usmjerena ueniku ne moe se ostvariti u
uionici gdje su namjetaj i oprema prilagoeni radu
5
Kad god se u tekstu misli na odgoj u svom cjelovitom znaenju, iz pojmovnih i stilskih razloga koristimo izraz odgoj
umjesto obinijie sintagme odgoj i obrazovanje [ur.]
6 A da je uenje komunikacija odavno je pokazao Ivan Furlan
u svojoj knjizi Uenje kao komunikacija : usvajanje znanja,
vjetina i navika, Zagreb : Pedagoko-knjievni zbor, 1978.,
204 str.
2. Od ciljeva i strategija do vrednovanja

U pedagogiji i didaktici govorimo o ciljevima uenja7,
ciljevima odgoja, ciljevima pouavanja i ciljevima nastave. Ciljevi se, dakle, odnose na aktivnosti i rezultate uenika i nastavnika.
Ciljevi uenja odnose se na spoznajni (kognitivni),
motoriki i uvstveni (afektivni) razvoj to je teorijski
osmislila skupina amerikih strunjaka predvoena
Benjaminom Samuelom Bloomom (1913. - 1999.) pa
je to u literaturi poznato pod nazivom Bloomova taksonomija8 ciljeva odgoja (Bloom, 1956).
Alternativni pedagozi istiu kako se u koli ne ui
samo glavom, nego: glavom, rukom i srcem! U koli
se ne ue samo obavijesti (informacije). U koli se ne
stjeu samo znanja (u smislu poznavanja injenica,
podataka, definicja, klasifikacija, formula, teorija i
sl.). U kognitivnom i spoznajnoteorijskom (gnoseolokom) smislu to je po kakvoi najnia razina kolskog
uenja (prema Bloomovoj taksonomiji).
Nastavne aktivnosti trebaju doprinijeti stjecanju raznih osposobljenosti9 i osobina linosti, to je mnogo
7
U Nastavnikom priruniku 2007./08., Zagreb : Znamen,

2007., objavili smo tekst Nikole Pastuovia Ciljevi uenja
(str. 204-214) to je ulomak iz autorove knjige Edukologija
: integrativna znanost o sustavu obrazovanja i odgoja, Zagreb : Znamen, 1999., str. 526-542. [ur.]
8 Taksonomija je praksa i znanost klasifikacije (od gr. taxis
= red + nomos = zakon). Taksonomske sheme sadre
taksonomske jedinice (taksone), esto hijerarhijski ureene
[ur.].
9 Ovdje se osposobljenost koristi umjesto nejasna iako esto koritena izraza kompetencija. Osposobljenosti su
ishodi ciljeva uenja. Taksonomija ciljeva uenja Roberta
189
vanije za ivot od glave pune informacija. Ima mnogo

boljih medija za uvanje i obradu informacija od djejih glava!
Kako ostvariti raznovrsne ciljeve odgoja u spoznajnom (kognitivnom), kako u uvstvenom (afektivnom),
a kako u motorikom podruju? I, na koncu, kako procijeniti ostvarenost tih ciljeva? Npr. to i kako procjenjivati nakon didaktikog scenarija gdje su uenici u
skupinama od tri ili etiri lana obavljali dogovorene
zadatke? Ovo posljednje pitanje je teko rjeiv problem mnogim nastavnicima.
Kako ostvariti ciljeve to se odnose na pripremu za
obavljanje radnih zadataka ili ciljeve vane u pripremi
za ivot? Za uspjeno snalaenje na radnom mjestu ili
u rjeavanju dnevnih problema uenici trebaju ovladati
raznovrsnim osposobljenostima, na primjer:
zz rjeavanje problema iz svakodnevnog ivota,
zz ostvarivanje zadataka u timu,
zz razni vidovi komunikacije,
zz nenasilno rjeavanje nesporazuma i sukoba u ivotu ili u radnom procesu,
zz komuniciranje na materinskom ili stranom jeziku,
zz koritenje elektronikih ureaja (raunala, mobilnih telefona, kuanskih ureaja),
zz upravljanje prijevoznim sredstvima.
Ostvarenje takvih i slinih ciljeva postie se odgovarajuim metodama i strategijama, uz upotrebu sloenih didaktikih scenarija. Openito, izraz strategija
oznaava postupanje usmjereno ostvarenju cilja nakon sustavne pripreme i planiranja. U kontekstu tog
postupanja oslanjamo se na razne postupke (metode).
Strategija to se u didaktikoj literaturi oznaava sintagmom predavaka nastava ili predavako-prikazivaka nastava nije pogodna za ostvarivanje veine
ciljeva kole i nastave namijenjenih pripremi mladih
za rad i ivot.
Millsa Gagna (1916. - 2002.) sadri pet kategorija ishoda.
U kognitivnom podruju to su (1) verbalne informacije (deklarativno znanje), (2) intelektualne vjetine (proceduralno
znanje) i (3) kognitivne strategije (metakognitivno znanje,
tj. znanje uenja uenja). Ishodi psihomotornog podruja
su (4) psihomotorne vjetine, a ishodi uvstvenog podruja
su (5) stavovi.
190
Stoga valja imati na umu bitne razlike izmeu tradicionalne didaktike i didaktike usmjerene ueniku:
1. U tradicionalnoj didaktici uobiajeno je isticanje
ciljeva nastave navoenjem to e nastavnik initi:
govoriti, objasniti ili pokazati. Podrazumijeva se
kako e uenici to pozorno sluati, gledati, shvatiti i nauiti. Tradicionalna didaktika je didaktika
nastavnikove aktivnosti.
2. Naprotiv, u didaktici nastave usmjerene ueniku
istiu se ciljevi to ih uenici trebaju ostvariti i osposobljenosti to ih trebaju stei tijekom aktivnosti
u nastavi (u nastavnoj situaciji ili nastavnoj epizodi
te uz odreeni didaktiki scenarij). Ta didaktika
razmatra prostore, nastavne medije i opremu za
uenikove aktivnosti.
U esto citiranoj knjizi Jacquesa Delorsa i suradnika
Uenje : blago u nama, istiu se etiri potpornja obrazovanja: uiti znati, uiti initi, uiti ivjeti zajedno
(uiti ivjeti s drugima) te uiti biti. Posebno nas potie na razmiljanje sintagma uiti initi! Kako se
moe uiti initi bez raznovrsih aktivnosti uenika?
Isto bismo mogli pitati uz tezu uiti ivjeti zajedno.
Kako se moe uiti ivjeti zajedno bez projekata (pedagokih scenarija) gdje se zbivaju (stjeu) zajednika
isksutva? Nastava to treba omoguiti stjecanje radnih
osposobljenosti mora biti radna, aktivna i iskustvena.
Zato, umjesto uenja sluanjem i gledajem, valja u koli
birati nastavne situacije i epizode gdje se zbiva:
1. uenje injenjem (engl. learning by doing),
2. uenje igrom (engl. learning by playing),
3. uenje otkrivanjem ili istraivanjem (enlg. learning by discovery),
4. iskustveno uenje (engl. learning by experience).
Kako puavati uenike u nastavi usmjerenoj njima
to eli zadovoljiti njihove potrebe i interese? Umjesto predavake ili predavako-prikazivake nastave,
za ostvarivanje ciljeva u nastavi usmjerenoj uenicima predlaemo projektnu nastavu, odnosno projektno uenje. Od samog poetka kolovanja uenici
stjeu iskustva sudjelovanjem u razliitim individualnim projektima, suradnikim projektima (uenje
u paru, skupno uenje), razrednim projektima, kolskim projektima.
1. Za ivot vane osposobljenosti stjeu se i praktinim radom, tj. radom rukama (manulanim radom).
Rad, osobito runi rad, u naim je kolama, na-
alost, nestao kao nain uenja, kao vid stjecanja

iskustva vanog za kolovanje i ivot. U naoj
obveznoj koli su runi rad i uenje rukama gotovo posve ukinuti. Ukinuti su predmeti posveeni
samo tome (Runi rad, Tehnika kultura), ili im je
znatno smanjena satnica (Likovna kultura, Priroda
i drutvo). U naoj se koli dogaa samo uenje
glavom, te pomalo uenje srcem. Uenje rukama
je zabranjeno. Naa je obvezna kola motoriki
retardirana. Kinestetiko-tjelesna (motorika)
inteligencija nisu na cijeni u naoj obveznoj koli.
Mnoga djeca su u proteklim desetljeima ostala
uskraena za pravo na uspjeh zahvaljujui vlastitoj kinestetiko-tjelesnoj inteligenciji. Mnogi su
uenici imali problema u prilagoavanju zahtjevima srednjih strukovnih kola, jer tijekom obveznoga kolovanja nije njegovan njihov motoriki
razvoj (motorika sposobnost i osposobljenost).
Isto tako, mnogi nisu ni pokuali nastaviti kolovanje u strukovnim kolama gdje je vana motorika spretnost (npr. zubotehniari, finomehaniari,
obrtnici u raznim podrujima), jer u osnovnoj koli
nisu imali prilike provjeriti svoje motorike sposobnosti. Nadajmo se kako e budui kolski reformatori prepoznati taj nedostatak nae obvezne
kole te e buduim naratajima biti omogueno
i uenje rukama.
2. Didaktiku radionicu, kao strategiju ili didaktiki
projekt ostvarivanja nastavnih ciljeva, vrlo cijene
glavni subjekti nastave uenici i nastavnici. U
takvoj nastavi svi su stalno aktivni. Razgovara se
u krugu ili u malim skupinama, rjeavaju se problemi, istrauje se i otkriva, stjeu se nova iskustva, razvijaju se drutvene i intelektualne vjetine.
Tu je nastava shvaena i ozbiljena kao zajednika
aktivnost nastavnika i uenika. O svemu se zajedniki dogovara, sve se zajedniki (suradniki) radi
i sve se zajedniki vrednuje.
3. Igra je esto na popisu didaktikih strategija. Ona
je dobrovoljna aktivnost jedne ili vie osoba to
stvara osjeaj ugode i zadovoljstva, osobito ako
igra ili igrai postiu stalan uspjeh. To je istodobno
slobodna aktivnost jer, obino, igra kao aktivnost
sadri slobodu kao imanentno svojstvo. Ona je
takoer virtualna aktivnost jer su u igri sva dogaanja zamiljena (posebno u igri uloga). Ponekad
je teko razlikovati sadrajno i stvarno pojmove
rad, uenje i igra. Za djecu bi svako uenje moglo

biti ostvareno kao igra, a opet, svaka igra je uenje drutvenih, praktinih ili spoznajnih (kognitivnih) vjetina. Zamislimo skupinu djece koja u
kronji nekog drveta gradi kuicu za skrivanje
i sklanjanje od kie. Dakle, to je samo jedna drvena platforma gdje njih etiri ili pet mogu sjediti
te krov od granja ili iblja to e ih zaklanjati od
kie ili jaka suca. Taj projekt moe trajati jedan ili
vie dana, ovisno o raspoloivom materijalu i vremenu. U tom procesu djeca rade, igraju se i ue;
stjeu ivotna isksutva (v. prilog 216)
3. Svrha projektne nastave

U nastavi usmjerenoj ueniku ciljevi su takoer iskazani s uenikova motrita. Dakle, jasno treba istaknuti to e uenici initi i koja e znanja i osposobljenosti stjecati tijekom aktivnosti meu kojima se
javljaju ova:
zz nauiti uiti,
zz nauiti istraivati,
zz nauiti traiti i birati obavijesti (informacije),
zz nauiti koristiti obavijesti, metode i teorije,
zz stjecati drutvene (socijalne) vjetine,
zz uiti ivjeti zajedno (suradnja i snoljivost),
zz stjecati praktine vjetine (modeliranje, stvaranje
u materijalu, uporaba alata ili ureaja),
zz stjecati poduzetnike vjetine,
zz stvarati pozitivnu sliku o sebi (stjecanje sigurnosti, osvijetenje vlastitih kvaliteta i prednosti) sudjelovanjem u brojnim iskustvenim situacijama
(didaktikim scenarijima).
Prethodne ciljeve, kako je pokazano, ostvarujemo
uz razliite didaktike strategije i scenarije. Nastavnici sve to stalno prate i procjenjuju; ponekad samostalno, a esto u komunikaciji s uenicima. Vano je
komentirati i procijeniti (vrednovati) sve to se radi s
uenicima. Skala ocjena od pet stupnjeva (1 5) to
se u naim kolama rabi ve vie od osam desetljea
nije prilagoena novim didaktikim i dokimolokim
spoznajama. I ta je skala po mjeri nastave usmjerene
nastavniku. Ona nije pogodna za procjenu (ili samoprocjenu) nabrojanih ciljeva i prikazanih didaktikih
scenarija. Nastavnici se opravdano pitaju to i kako
191
procjenjivati nakon didaktike radionice ili uspjeno

izvedenih projekata?
Kao povratna informacija (to je jedan od vanih ciljeva praenja i ocjenjivanja) uenicima e biti korisno
uti nastavnikovo miljenje o zadovoljstvu uinjenim,
o uspjehu aktivnosti i proizvoda tih aktivnosti. kolske
ocjene pripadaju vanjskim imbenicima motivacije za
uenje, a veina nabrojenih i prikazanih didaktikih
scenarija (projekti, igre) svojom privlanou potiu
uenike na sudjelovanje. Smo sudjelovanje je dovoljno
jak motivativni pokreta uz koji nije potrebna pisana
ocjena, najmanje ocjena iskazana brojem. Bit e najbolje da kao nastavnici to tako shvatimo i prihvatimo
te uenike aktivnosti to manje svodimo na brojeve
i statistiku. Neka nastava bude sama po sebi dovoljno
privlana i ueniku i nastavniku!
4. Povijest didaktikih projekata

Povijest projektne nastave moe se pratiti usporedo
s povijeu didaktike i kole. Naime, oduvijek je bilo
uitelja koji su sa svojim uenicima odraivali neto
u obliku projekta ili koji su pojedinano uenicima
zadavali ime bi se ovi bavili danima ili tjednima te
zatim rezultate predstavljali uiteljima, suuenicima
pa i roditeljima. Dalje, teko je odvojiti povijesni uvid
u projektne aktivnosti uz, uvjetno, odvajanje individualnih, grupnih ili razrednih projektnih aktivnosti.
1. Jean Jacques Rousseau (1712. - 1778.) je sa svojim odgajanikom Emileom planirao individualne
projekte u prirodi.
2. Poveden njegovim idejama, Johann Heinrich Pestalozzi (1746. - 1827.) je zagovarao skladan razvoj
glave, srca i ruku kao simboliku za odgoj intelekta,
morala i radnih vjetina. U svojim odgojnim zavodima provodio je dosta tzv. praktine nastave danas bismo to mogli uvjetno nazvati projektnom
nastavom sa skupinom djece.
3. Zabiljeeno je u didaktikoj literaturi kako praksa
okupljanja uenika radi izvoenja nastavnih zadataka (projekata, problema) postoji sredinom 19.
st. Spominje se kako je ameriki pedagog i filozof
William Torrey Harris (1835. - 1909.) pokrenuo
didaktiki plan sa skupinama uenika niih razreda osnovne kole u St. Louisu (prema: Marzano
i sur., 2006, str. 92).
192
4. Kasnije su u povijesti pedagogije zabiljeena imena

Johna. Deweya i Rogera Cousineta (1881. - 1973.)
koji su zagovarali rad uenika u manjim skupinama
radi obavljanja nastavnih zadataka. John Dewey
(1859. - 1952.) je na prijelazu s 19. na 20. st. odredio etiri osnovna naravna djeja interesa:
a) interes za razgovor i kontakte s ljudima,
b) interes za istraivanje,
c) interes za stvaranje ili graenje,
d) interes za umjetniko izraavanje.
Ovi se interesi mogu razliito zadovoljiti, ali

kako je ovjek (i dijete) drutveno bie, poeljno
je organizirati raznovrsne drutvene okolnosti
zadovoljavanja takvih interesa. Npr., mnogi nastavnici imaju velikih tekoa sprijeiti meusobne razgovore uenike za trajanja planiranih
nastavnih epizoda. Umjesto spreavanja, valja
nastavniku planirati aktivnosti gdje e uenici
morati razgovarati i dogovarati se u parovima
ili manjim skupinama!
5. U povijesti didaktike izraz projekt je povezivan s
pojmom metoda (engl. The Project Method W.
H. Kilpatrick i dr.). U literaturi jo sreemo sljedee sintagme:
zz pouavanje metodom projekta (engl. ProjectMethod Teaching),
zz projektni plan (po uzoru na Daltonski plan
(engl. Project-Plan),
zz nastava usmjerena projektima (engl. Projectoriented instruction, Project-based learning,
njem. Projekt orientierter Unterricht.).
6. U dananjem znaenju, kao pojam ili fenomen,
projekt se javlja u didaktici prije vie od stotinu
godina. Uz taj pojam povezuju se jo i kao odrednice izrazi metoda, strategija ili oblik nastavne
aktivnosti pa jo i projektni plan te problemska
nastava (imlea, 1969, str. 204). Teko je odrediti to je ispravnije ili emu valja dati prednost.
Izvorno se ta sintagma pojavila u SAD kao Project
Method poetkom 20. st.
7. Posebno je u zagovaranju ove metode postao poznat
ameriki filozof odgoja i popularizator Deweyeva
djela William Heard Kilpatrick (1871. 1965.),
osobito nakon 1918. objavljivanja njegova tek-
sta The Project Method10. Ubrzo su se pojavili

opseniji radovi amerikih autora to teorijski i
praktino obrauju fenomen projekta u nastavi
(Branom, 1919; Stevenson, 1921; Hotchkiss, 1924).
Prvobitno je izraz projekt kod amerikih uitelja
oznaavao aktivnosti uenika zasnovane na biranju
i planiranju to se odvijaju u okolnostima slinima
stvarnom ivotu, a ne radu u koli (prema: lebnik, 1962, str. 194). Pod tim se mislilo na aktivnosti i suradnju uenika u nastavi, voenje rauna o
zakonitostima uenja i pouavanja te o odgojnim
uincima uenja. Imajui te odrednice u vidu, kasnije je Kilpatrick predloio etiri vrste projekata
(prema: lebnik, 1962, str. 194).:
a) projekti oblikovanja iji je cilj u vidljivom
obliku izraziti neku zamisao (runi radovi,
dramatizacije...);
b) estetski projekti ija je namjera kod uenika
razvijati aktivnosti vanih za estetski odgoj
(itanje pjesama, sluanje glazbe, promatranje i procjenjivanje slika...);
c) problemski projekti rjeavanja misaonih
zadataka (zakljuivanja, usporeivanja,
uopavanja);
d) specifino nastavni projekti vjebanja vjetina
s namjerom stjecanja kolskih znanja i vjetina
(itanje, pisanje...)
8. Ellsworth Collings ima drukije nazive za projekte (prema Poljak, 1965., str. 82):
a) projekt igre,
b) projekt pripovijedanja,
c) projekt ekskurzije
d) projekt runog rada.
9. Charles Murray govori o pet tipova nastavnih

projekata (prema Poljak, 1965., str. 82)::
a) industrijski i trgovaki,
b) projekti zanimanja (u kui, radionici i dr.),
c) znanstveni projekti,
d) biografski i povijesni projekti,
e) umjetniki projekti (odnose se na rad na raznovrsnim umjetnikim djelima).
10 Teachers
319-335
College Record, 19, September 1918, pp.
10. Uenje Abrahama Harolda Maslowa (1908.

- 1970.). o razvojnim potrebama pogodovalo je
konstruktivistikom tumaenju procesa uenja i
ostvarivanju zamisli Johna Deweya. Meu potrebama to ih svaka osoba nastoji zadovoljiti istiu
se i sigurnost, pripadanje i potovanje. Uz pripadanje moemo pridruiti jednu od temeljnih
ljudskih vrijednosti: ljubav. Svaki uenik osnovne
i srednje kole ima izraene sve spomenute interese prema Deweyu i potrebe po Maslowu. Zadaa
je kole osigurati uvjete i ozraje gdje se ti interesi i potrebe mogu zadovoljavati. Ako neke od
tih potreba nisu zadovoljene (ili nisu zadovoljene
u duljem vremenskom razdoblju) uenici poinju
gubiti motivaciju za nastavu te poinju djelovati
agresivno ili destruktivno.
11. Zanimljivo je kako se projektnom i problemskom
uenju vraaju u SAD ponovo sredinom 20. st. na
poticaj radova Jeromea Seymoura Brunera (1915.
-), osobito teksta Proces obrazovanja te u Europu krajem 20. st pod utjecajem konstruktivistike paradigme.
5. Predmetni sustav i projektna nastava

Predmetno-satni sustav nije uvijek pogodan didaktiki i pedagoki okvir za zadovoljavanje tih interesa
i potreba. Zbog nezadovoljstva njime, brojni su pedagozi tragali i nudili alternativne didaktike scenarije
(vidi: Matijevi, 2002). Meu njima zapaeno mjesto
zauzima spomenuta projektna metoda uz koju se u razliitim situacijama vezuju i druge jezine sintagme
(npr. projektna nastava, projektni plan). Projektna nastava (ili projektno uenje ako je rije o individualnom
inu) omoguava ostvarivanje odgojnih ciljeva to se
ne mogu uspjeno ostvarivati drugim didaktikim strategijama (vidi o tom kod: Kron, 2000; Hmsel, 1993;
i Podravec, 2003). Od kole se oekuje:
zz odgoj za suradnju i snoljivost,
zz odgoj za samostalnost i upornost.
zz poticanje na kreativno izraavanje,
zz odgoj za temeljne ovjekove vrijednosti: istinu,
ljubav, mir, nenasilno rjeavanje sukoba i ispravno
postupanje (vie kod: Krmpoti, 1999 i 2000).
zz odgoj za ovjekove i pedagoke vrijednosti, npr.
solidarnost, domoljublje, ljubav prema prirodi itd.
193
Pedagogija govoriti o tome, ostvarivanje programa

ili pedagogija djeco, budite dobri ne omoguava
zamjetno ostvarenje navedenih ciljeva. Potrebni su
drugi didaktiki scenariji to odgajanicima nude bolje prigode za vjebanje suradnje, snoljivosti, mirnog
rjeavanja sukoba, tj. za ostvarivanje takvih odgojnih
ciljeva. Projektna nastava je za to mnogo prikladnija
od navedenih varijanata verbalne pedagogije.
Nijemac Gunter Otto (1927. - 1999.) navodi sedam
kriterija za izbor projektne nastave (prema: Kck
i Ott, 1989, str. 417):
1. Zadovoljavanje potreba: interesi i potrebe uenika odgovaraju odabranoj temi projekta.
2. Uvjetovanost situacijom: projekt se odnosi
na stvarnu i za uenika iskustvenu i aktualnu
situaciju.
3. Meuznanstvenost (interdisciplinarnost): sloena
struktura projektne teme treba biti obraena s razliitih strana, uz sudjelovanje znanja i nastavnika
razliitih predmeta.
4. Samoorganiziranost procesa uenja i pouavanja
koji je od strane uenika ukljueno procjenjivanje
tijeka i rezultata.
5. Usmjerenost proizvodu: projekt je usmjeren na
neko djelo, npr. na neku scensku izvedbu, izlobu
i sl.
6. Kolektivno ostvarenje: svi lanovi uee skupine
dijele odgovornost za uspjenost projekta.
7. Drutveni znaaj: projekt treba usmjeriti nekom
aktualnom dogaaju; projekt neka nije sam sebi
svrhom ve treba neemu sluiti.
6. Veze projekta i bliskih pojmova

1. Problemska i projektna nastava
Killen (2005, str. 176) upozorava na potrebu raz
likovanja:
1. pouavanja za rjeavanje problema od,
2. rjeavanja problema kao nastavne strategije.
Jedna od vanih osposobljenosti (kompetencija) to
se stjee u koli je osposobljenost za rjeavanje problema. Ona se moe stei (ili stjecati) samo u didaktikim scenarijima to predviaju raznovrsne aktivnosti
uenika, ukljuujui rjeavanje problema. K tome, na194
stavna strategija rjeavanja problema doprinosi (omoguava) ostvarivanje drugih ciljeva, odnosno stjecanje
drugih osposobljenosti (npr. upornosti, sustavnosti,
kooperativnosti, tonosti, odgovornosti), ovisno o naravi projekta, trajanju i mjestu odvijanja.
Problem je teorijsko ili praktino pitanje to ga treba rijeiti, teak zadatak, ili tekoa. Problem je takoer ono
to uslonjava rjeenje ili radni proces. Killen (2005,
str. 176) odreuje problem kao bilo koju situaciju gdje
su neke obavijesti poznate, a neke se trae.
Osim to su obje nastavne strategije, postoji li veza
izmeu problemske nastave (rjeavanja problema) i
projektne nastave? Nastavnik treba imati spreman
jasan odgovor za sve to radi ili organizira u nastavi.
Na pitanje: Zato problemsku nastavu dovoditi u vezu
s projektnom nastavom mogli bi se ponuditi razliiti
odgovori. Ove dvije strategije omoguavaju uinkovito ostvarivanje ciljeva kako to druge strategije ne
omoguavaju. Kod izbora didaktikih strategija uvijek se polazi od ciljeva to ih valja postii i subjekata
koji e u tom sudjelovati.
Killen (2005, str. 178) smatra kako rjeavanje problema kao strategiju valja odabrati kad:
zz elimo da uenici bolje razumiju sadraj uenja,
zz je cilj razvoj intelektualnih vjetina (npr. analiziranje, primjena znanja, objektivno prosuivanje),
zz je potrebno kod uenika razvijati vjetine rjeavanja problema,
zz se eli kod uenika osvijestiti potrebu preuzimanja odgovornosti za vlastito uenje,
zz elimo omoguiti uenicima raznoliko i zanimljivo
iskustvo uenja.
I problemsko uenje i projektna nastava imaju istaknutu jasnu didaktiku svrhu i smisao uiniti uenje uinkovitijim i zanimljivijim, odnosno ostvariti
specifine ciljeve uenja.
Rjeavanje problema ima ove osobitosti (Killen,
2005., str. 178):
zz nudi uenicima izazov i zadovoljstvo u otkrivanju
novoga znanja,
zz omoguava uenicima preuzimanje odgovornosti
za vlastito uenje,
zz zabavno je,
zz doprinosi razvoju kritikog miljenja.
To je dovoljno valjanih razloga za ee uvoenje rjeavanja problema u nastavu kao posebne, od drugih
strategija neovisne, ali isto tako za njeno povezivanje
s projektom nastavom.
Problemaska nastava (poglavito ako je povezana s
projektnom nastavom) uvijek se oslanja na problemska pitanja. Evo nekoliko takvih pitanja to mogu
djelovati poticajno na aktivnosti uenika u razliitim
nastavnim predmetima:
zz Zato su na podruju Balkanskog poluotoka u
proteklih tri stoljea uestali ratovi i promjene
dravnih granica?
zz Kako izmjeriti irinu rijeke kad ne raspolaemo
amcem, a uz primjenu znanja o trokutu i kutovima?
zz Zato u sijenju, pri temperaturi od 0 C ili -2 C
moe padati kia?
zz Kako to da u veljai u jednom danu moemo doivjeti kiu, snijeg i sunano vrijeme?
zz Zato krave i konji mogu piti barsku vodu i ne
razbole se, a ljudi ne smiju jer e se razboljeti?
zz Kako ptice selice (npr. rode i lastavice) znaju kada
i gdje trebaju odletiti u jesen, radi prezimljavanja?
Kako se zatim znaju vratiti u isto gnijezdo?
2. Problemska i istraivaka nastava

U istraivakoj nastavi susreemo dvije sintagme:
uenje istraivanjem i uenje otkrivanjem (engl.
learning by research, learning by discovery).
1. Uenje istraivanjem u sri ima rije istraiti
to znai primjenom znanstvene metode uoiti, izmjeriti uestalost javljanja ili svojstva, putovanjem
prikupiti podatke o zemljopisnom podruju, istraivati radi stjecanja novih znanja i spoznaja.
2. Uenje otkrivanjem temelji se na pojmu otkriti to znai pronai novo, nepoznato, neiskuano s gledita uenika neovisno o tome to je to
vjerojatno odavno otkriveno u znanosti i dobro
istraeno.
3. Veza meu strategijama

1. Problem je veza problemske i istraivake
nastave. Oito je kako je problem u sreditu
problemske nastave, ali je konkretni problem
takoer predmet svakog istraivanja. Razlika je
u tome to je problemska nastava usmjerena os-
posobljavanju uenika za rjeavanje problema,

a istraivaka nastava eli osposobiti uenika za
provoenje istraivanja. Iako se u svakom istraivanju moe uoiti problem, nee se svaki problem
rjeavati istraivakim postupkom (npr. matematiki problem, drutveni problem, komunikacijski
problem, problem meuljudskih odnosa).
2. Projekt je veza problemske i projektne nastave. Projektnoj nastavi je projekt dio odreenja, ali valja imati na umu kako problemska nastava
esto posie za projektom u sluaju rjeavanja
sloenih problema gdje rjeenje nije neposredno,
ve ovisi o mnogo koraka ije su dobro planiranje,
priprema i izvoenje preduvjet rjeavanja. Tako na
primjer, rjeavaju li uenici navedeno problemsko
pitanje Zato su na podruju Balkanskog poluotoka u proteklih tri stoljea uestali ratovi i promjene dravnih granica?, bit e nuno organizirati
istraivaki projekt jer odgovor nije mogue dobiti
u jednom koraku ni u kratkom vremenu. Stoga e
granica izmeu problemskog i projektnog u
toj nastavi biti odreena ciljem: eli li se uenike
osposobiti za rjeavanje problema ili za voenje
projekata? U ovom primjeru e biti potrebno oboje,
ali e vaniji cilj odrediti prevladavajuu nastavnu
strategiju. Te su strategije posve neovisne kad rjeavanje problema ne ukljuuje projekt ili kad
projektni zadatak u sebi nema elemente rjeavanja problema to je pravilo kod projekata to im
cilj nije istraivanje.
3. Istraivanje je veza istraivake i projektne
nastave. Bjelodano je kako istraivanje opisuje
bit istraivake nastave, ali je istraivanje prisutno kod svakog projekta gdje problem treba
istraiti kako bi se dolo do rjeenja. Stoga e svaka
projektna nastava to zahtijeva istraivanje, ostati
projektna nastava u sluaju kad je cilj osposobljavanje uenika za izvoenje projekta ili izvoenje,
izradu, stvaranje predmeta tog projekta. S druge
strane, istraivaka nastava e ostati takvom neovisno o tome to u pravilu koristi projekt kao
organizacijski okvir istraivanja.
4. Ponekad e se u neraskidivu cjelinu vezati projektna, problemska i istraivaka nastava. Na
primjer: neki emo problem trebati rijeiti istraivanjem, a istraivanje e u sebi ukljuiti projekt istraivanja. Iz ove sloene mjeavine didak195
tikih strategija uvijek moemo izdvojiti najvaniju

jer je ona odreena ciljevima strategije:
a) Kad je bitno rijeiti problem ili osposobiti
uenike za njegovo rjeavanje, tada je rije o
problemskoj nastavi, a koriteno istraivanje i za njegove potrebe izraeni projekt bit
e u slubi rjeavanja probema.
b) Ako hoemo uenike osposobiti za istraivanje, tada e problem i projekt istraivanja
biti u njegovoj slubi i znat emo kako provodimo istraivaku nastavu.
c) elimo li uenike osposobiti za organiziranje
i voenje projekta, tada e istraivanje i
problem zbog kojeg istraujemo biti u slubi
projekta i jasno emo znati kako izvodimo projektnu nastavu.
5. Iako e se zbog naravi problema dogaati okolnosti gdje se istodobno koriste problemska, istraivaka i projektna nastava, uvijek je dobro, zbog
didaktiog pravila od jednostavnog k sloenom
(to ga je odredio Friedrich Adolf Wilhelm Diesterweg, 1790.-1866.), prigodom uenja pojedine
osposobljenosti, odabrati isti oblik svake od
nastavnih strategija.
a) Kad uenike osposobljavamo za voenje projekata, izabrat emo projekt to u sebi ne sadri istraivanje i problem. Takvi su u pravilu
svi praktini i humanitarni projekti.
b) Ako uenike osposobljavamo za rjeavanje
problema, odabrat emo dovoljno jednostavan problem to u sebi ne sadri potrebu za
organiziranjem istraivanja niti za njegovo
rjeavanje treba sastavljati projekt.
c) Ukoliko planiramo uenike osposobljavati za
istraivanje, neemo moi izbjei bavljenje
problemom niti je istraivanje mogue bez
projekta, ali e i problem i projekt biti sastavnim dijelom istraivanja i ostat e posve u
njegovom kontekstu.
6. Zbog navedenih meuovisnosti tri kljuna pojma,

vaan je redoslijed uvoenja pojedine strategije
dok uenici ne steknu potrebna znanja i umijea
za primjenu znanja o jednom postupku na uenje
sljedeega.
a) Prvo valja poeti uiti projekte jer ih je
mugue izvoditi bez rjeavanja problema i
istraivanja.
196
b) Sljedei korak je uenje rjeavanja problema

jer emo time uenike osposobiti za izvoenje
sloenijih projekata, a nee biti potrebno
istraivati.
c) Na koncu valja uenike uvesti u istraivanje
jer ve posjeduju potrebna znanja rjeavanja problema i znaju izraditi projekt pa e
projekt istraivanja biti samo poseban sluaj
projekta.
7. Pojmovi i klasifikacija
1. Pojmovna odreenja
Pojam projekt u hrvatskom jeziku ima vie razliitih znaenja. U Hrvatskom enciklopedijskom rjeniku (2004, svezak 8, str. 313) opisana su tri znaenja
ovoga pojma.
1. razraen nain izrade ega (projekt zgrade; projekt ceste),
2. pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta (projekt zakona),
3. svaki zaokruen, cjelovit i sloen pothvat ija se
obiljeja i cilj mogu definirati, a mora se ostvariti u
odreenom vremenu te zahtijeva koordinirane napore nekoliko ili veeg broja ljudi, sluba, ustanova
i sl. (znanstveni projekt, kazalini projekt).
Za didaktike potrebe najblie i najprihvatljivije je
odreenje pod brojem 3. Dakle, u nastavi i koli ima
mnogo zaokruenih, cjelovitih i sloenih pothvata
(poslova) to se mogu ostvariti samo uz napore vie
osoba (uenika, nastavnika, roditelja, prijatelja kole,
drugih zaposlenika kole itd.)
Prethodnom enciklopedijskom odreenju sadraja
pojma projekt moemo dodati jo mnoga druga obiljeja. Projekt mogu izraditi, voditi i ostvarivati pojedinci, partneri, timovi, razredi, kole, gradovi, drave.
Trajanje projekta ovisi o ciljevima, sudionicima, raspoloivim sredstvima itd. Nas ovdje zanimaju samo
projekti koji se ostvaruju u koli ili nastavi, a radi
ostvarivanja ciljeva odgoja, tj. ciljeva uenja. Glavni
subjekti nastavnog procesa su uenici i nastavnici, a
mnogo je situacija gdje sudjeluju roditelji. Za te projekte koristimo u ovom tekstu izraz nastavni projekt
ili projekt u nastavi.
Kao bitne odrednice sadraja pojma strategija istiu

se:
zz planiranje dugoronih ciljeva i naina njihova
ostvarivanja,
zz postupak usmjeren ostvarivanju cilja,
zz nain (sredstva) postizanja cilja.
a) razredni,
U didaktici taj izraz oznaava postupak nastavnika,

uenika i roditelja to, nakon temeljitog planiranja,
treba doprinijeti ostvarivanju cilja (ili ciljeva). Projektna nastava je obino sloeni postupak to polazi
od odreenog plana i usmjeren je ostvarivanju ciljeva (ciljeva uenja, ciljeva odgoja, cilja rjeavanja
konkretnog problema, cilja izrade predmeta). Prema
tome, projektna nastava kao didaktiki izraz je najbilia viem rodnom pojmu koji oznaavamo izrazom
strategija. U ovom emo tekstu, prema tome, projektnu nastavu smatrati didaktikom strategijom, ali ne
moemo se odrei izvornog znaenja (metoda) to su
ga ovom didaktikom fenomenu pripisali ameriki autori poetkom 20. st.
f) meunarodni.
Svi spomenuti autori, zajedno sa svojim istaknutim

prethodnikom Johnom Deweyom, mogu se smatrati
zagovornicima pedocentrizma, odnosno preoblike nastave usmjerene nastavniku prema nastavi usmjerenoj
ueniku. Kao nain (model, strategiju) ostvarivanja te
ideje koristili su projektnu metodu.
2. Klasifikacija projekata
S didaktikog motrita izuzetno je vano pitanje klasificiranja i pravilnog imenovanja nastavnih i kolskih projekata.
1. S obzirom na broj sudionika projekti mogu biti:
b) kolski,
c) gradski,
d) upanijski,
e) dravni,
4. S obzirom na ciljeve projekti su:

a) istraivaki,
b) humanitarni,
c) ekoloki (ureenje kolskog vrta, botanikog
vrta i sl.),
d) suradniki,
e) praktini (npr. izrada koeva za otpatke za
kolsko dvorite, ureenje pjeakih staza, ili
lienje zidova uionica),
f) umjetniki (glazbeni ili scenski projekt za razrednu ili kolsku priredbu; stalna razredna
top lista hitova),
5. S obzirom na nastavni predmet projekti mogu

biti:
a) povijesni,
b) fizikalni,
c) kemijski,
d) biologijski,
e) tehniki,
f) glazbeni,
g) vieznanstveni (miltudisciplinski).
6. S obzirom na trajanje projekti su:
a) individualni,
a) poludnevni,
b) rad u paru,
b) cjelodnevni,
c) skupni,
c) tjedni,
d) razredni,
e) kolski,
2. S obzirom na podruje razvoja projekti se mogu

odnositi na:
a) spoznajni (kognitivni) razvoj
b) uvstveni (afektivni) razvoj
c) motoriki razvoj.
3. S obzirom na tijelo ili ustanovu, projekti mogu

biti:
d) mjeseni,
e) polugodinji,
f) godinji,
g) viegodinji.
7. S obzirom na povezanost projekata s nastavom

ili kolom moemo govoriti o:
a) nastavnim projektima,
b) izvannastavnim projektima,
c) izvankolskim projektima.
197
I naravno, moemo govoriti o kombinacijama prethodnih vrsta. Tako moe postojati:

zz individualni tehniki godinji projekt {1.a) + 5.e)
+ 6.f) + 7.b)} (svaki uenik treba obaviti odreeni zadatak - od zamisli i crtanja, do izrade),
zz skupni istraivaki kemijski polugodinji projekt
{1.c) + 4.a) + 5.c) + 6.e) + [7.a) + 7.c)]} (svaka
skupina treba obaviti istraivanje u nastavi kemije,
od plana i prikupljanja materijala, do provoenja
istraivanja i predstavljanja rezultata nastaviku i
uenicima, ili ponekad nastupa na regionalnom
ili dravnom natjecanju).
8. Uenje u projektnoj nastavi

Prije konkretizacije didaktikih i pedagokih okolnosti primjene projektne nastave valja podsjetiti jo na
neke spoznaje iz podruja psihologije uenja i didaktike kao pedagoke discipline koja prouava ciljeve,
uvjete i rezultate uenja u nastavi i koli. Uenje pretpostavlja individualnu aktivnost. Ako se izuzme informalno (prirodno) uenje, nema uinkovitog uenja bez namjere i aktivnosti pojedine osobe. Veinu
osposobljenosti (kompetencija) vanih za rad i ivot,
osoba stjee individualnim aktivnostima.
1. Iako se u teorijama uenja istie tzv. iskustveno
uenje, svako uenje podrazumijeva postojanje
nekog iskustva prije poetka uenja.
2. Za radne i ivotne funkcije vane su i osposobljenosti to podrazumijevaju uzajamno pomaganje, odnosno sudjelovanje veeg broja subjekata
u obavljanju nekih poslova.
Podsjetimo na osobine (crte) linosti to dolaze do
izraaja prilikom timskog obavljanja zadataka:
zz spremnost na suradnike aktivnosti (kooperativnost),
zz razumijevanje (empatija) za osobine suradnika
(razumijevanje osobne jednadbe suradnika: sporost, brzina, spretnost, snaga, ideje, skromnost,
egocentrizam),
zz snoljivost (tolerancija) za razlike meu lanovima
suradnikog tima (vjerske, nacionalne, kulturne i
druga svjetonazorska obiljeja suradnika, stavovi,
uvjerenja, uvstvena zrelost, emocionalna inteligencija).
198
Sve nabrojane osobine mogu se uenjem razvijati, a

pripadaju, prema taksonomiji Benjamina Samuela Blooma, u kognitivno i afektivno podruje razvoja.
Roger Johnson (1999.; prema Marzano i dr., 2006, str.
92), istie pet elemenata vanih za odreenje suradnikog uenja:11
zz pozitivna meuovisnost (osjeaj da smo zajedno
pod svaku cijenu),
zz neposredna poticajna interakcija licem k licu
(jedni drugima pomau u uenju, pozdravljajui
uspjeh i trud),
zz individualna i skupna odgovornost (svatko od nas
mora doprinijeti postizanju ciljeva skupine),
zz umijea i sposobnosti u meuljudskim odnosima
i unutar malih skupina (komunikacija, povjerenje,
vodstvo, odluivanje i rjeavanje sukoba).
zz skupna obrada (razmiljanje o kakvoi rada tima
i kako bi mogao djelovati jo bolje).
Izuzetno je vano u timskim projektima dobro odrediti
i jasno definirati uloge svakog lana tima. Ovo vrijedi
poglavito ako se radi o timskim (skupnim) nastavnim
projektima. Tako e svaki uenik uvidjeti kako bez
njegova osobnog angairanja i uspjenog izvravanja
dogovorenog zadatka nema uspjeha skupine, odnosno
kako skupina nee uspjeno ostvariti planirani projekt. Mogue su razliite uloge lanova projektnog
tima u nastavnim projektima. Marzano i sur. (2006,
str. 97) spominju sljedee uloge:
zz zapisniar,
zz pisac izvjetaja,
zz struni savjetnik,
zz istraiva.
Mogue su i uloge:
zz koordinator,
zz glasnogovornik,
zz istraiva
informacija,
(ilustrator),
zz pretraivaa interneta.
zz crta
11
Raspravu Miljenke Cota-Bekavac Suradniko uenje

objavili smo u Nastavnikom priruniku 2001./02., Zagreb
: Znamen, 2001., str. 174-197. [ur.]
9. Ocjenjivanje u projektnoj nastavi

U nastavi i koli nita se ne zbiva ili ini bez jasno
odreenih ciljeva. Za sve aktivnosti potrebno je odrediti uloge i zadatke to ih trebaju obaviti uenici i nastavnici. To znai kako treba konkretizirati (i/ili operacionalizirati ciljeve), sastaviti plan djelovanja, izvriti plan te procijeniti izvedbu aktivnosti (procesa)
i rezultata projektne (nastavne) aktivnosti. Iz ovoga
proizlazi nekoliko pitanja.
zz to i kako treba pratiti tijekom projektnih aktivnosti?
zz Kako procijeniti rezultate projektnih aktivnosti?
zz Kako procijeniti individualne aktivnosti i postignua svakog uenika i to vrednovati?
zz Kako procijeniti zajedniki rad para ili skupine i
to vrednovati?
zz Koja dokimoloka rjeenja primijeniti za cjenjivanje: osloniti se na postojee dokimoloke skale
ili se prikloniti analitikom opisnom praenju i
ocjenjivanju?
Odgovori na prethodna pitanja uvjetovani su ciljevima
to smo ih postavili prije izbora ove didaktike strategije. Najee su sljedee greke praenja i vrednovanja projektne nastave:
zz Oslanjanje na tradicionalnu skalu od pet stupnjeva to se koristi za ocjenjivanje uspjenosti u
spoznajnom (kognitivnom) podruju.
zz Oslanjanje na didaktike paradigme u temeljima
nastave usmjerene nastavniku.
zz esto traenje samo elemenata intelektualnih
aktivnosti i rezultata (to uenik zna?) u projektinim aktivnostima.
zz Ne uzimanje u obzir kako projektna nastava nije
organizirana radi uenja obavijesti (informacija)
ili stjecanja znanja, ve i radi stjecanja navedenih
osposobljenosti. Ako smo toga svjesni, onda valja

analizirati i procjenjivati proces i rezultat aktivnosti pojedinaca i skupine tijekom projekta.
Za procjenjivanje procesa, individualnih i skupnih aktivnosti, te postignutog rezultata pogodne su raznovrsne
kontrolne liste (tzv. check liste). Predlaemo dvije
jednostavne kontrolne liste: jedna moe posluiti za
praenje individualnih aktivnosti u projektu, a druga
slui procjeni skupine kao subjekta rada na projektu.).
Priloene liste mogu koristiti nastavnici, a mogu se
ponuditi uenicima za samoocjenjivanje. Analize provedene na temelju ovih lista mogu posluiti:
zz za opisno praenje i ocjenjivanje svakog uenika,
zz kao oslonac za izbor pedagokih postupaka to
e ih nastavnik poduzeti radi poboljanja osobina
i osposobljenosti pojedinog uenika,
zz za poboljanje ukupnog razredno-nastavnog
ozraja (pedagoka terapija).
Zapravo, nastavni projekt moe posluiti kao poeljno
sredstvo:
zz pedagoke dijagnoze mogunosti i uspjeha svakog uenika,
zz pedagokg djelovanja (ostvarivanje pedagokih
ciljeva).
zz rjeavanja razvojnih tekoa uenika. Ako nastavnik uoi kako pojedini uenik tijekom projektnih
aktivnosti pokazuje nedrutveno (asocijalno) ponaanje (agresivnost, egocentrinost, nespretnost
u komunikaciji), pokuat e dodjelom prikladnih
uloga ili zadataka u projektnom timu djelovati na
skupno radno ozraje, ali i s jasnim namjerama
utjecanja na promjenu neijeg ponaanja.
Te je dimenzije teko procjenjivati klasinim skalama ocjenjivanja nastalima u vrijeme prevlasti didaktikog intelektualistikog smjera poznatijeg kao
Tablica 1. Aktivnost i uspjeh skupine

Osobine, kvalitete, uspjeh
istie se
zadovoljava
nedovoljno
suradnja skupina kao cjelina

prihvatljivo rjeavanje sukoba
radno ozraje
Rjeenje (proizvod) kao rezultat timskog rada
199

Stupanj isticanja u nekim osobinama
istie se
zadovoljava
nedovoljno
interes, motivacija
suradnja
vlastita inicijativa
snoljivost na razlike suradnika
solidarnost
samostalnost
stvaranje novih zamisli
ustrajnost, marljivost
organizacijske sposobnosti
odgovornost i ozbiljnost
Tablica 2. (Pr)ocjena individualnih aktivnosti i rezultata projektne nastave.
didaktiki materijalizam. Od tada su didaktika i

psihologija ponudile mnoge spoznaje i praktina rjeenja, ali iz dokimologijske ponude koristi se jo uvijek uglavnom brojana skala ocjena kao neprikladan
mjerni pokazatelj.
Prilaemo tablicu 2 (Procjena individualnih i rezultata projektne nastave) i tablicu 1 (Aktivnost i uspjeh
skupine) kao ilustraciju mogunosti ocjenjivanja uenika skalama procjene to svakako nude sadrajniji
opis bitnih obiljeja uenika i skupine omoguavajui
kvalitetno planiranje potrebnih zahvata za unapreenje aktivnosti i praenje napredovanja.
10. Pomagai
Tradicionalna didaktika je, kako je reeno i prikazano,
u pravilu pisana iz perspektive nastavnika - nastavnik
je u sreditu. Naime, u tim su didaktikim teorijama
i praktinim uputama uglavnom opisivane aktivnosti
nastavnika. Tu su upute to i kako treba raditi nastavnik. Podrazumijevalo se kako uenici trebaju uiti, a
to su mogli ako su sjedili, sluali i gledali ono to nastavnik govori, pokazuje, objanjava i izvodi.
Posve je jasno kako se u svim varijantama nastave
usmjerene ueniku bitno mijenjaju uloge subjekata na200
stave uenika i nastavnika. Sve nastavne aktivnosti

temelje se na drugoj didaktikoj paradigmi (stoga nije
pretjerano govoriti o Kopernikanskom obratu gdje u
sredite nastavnog sustava dolazi uenik nakon stoljea
nastave usmjerene nastavniku). Projektna nastava se
temelji na drukijoj didaktikoj paradigmi. Ovdje su
potrebna znanstvena objanjenja i upute za uenikove
aktivnosti, a nastavni proces se prikazuje i objanjava
kao zajedniki rad nastavnika i uenika.
Posve je jasno kako zbog nove paradigme nastavnik ne
moe biti jedina odrasla osoba koja vodi, prati i podupire uenika u njegovom kolovanju, nastava vie ne
smije biti mjehur sapunice zatien od svijeta i stvarnosti neprobojnom opnom plana, programa, metoda,
pravila, udbenika i gradiva, a uionica svetite dostupno samo iniciranima. Iako vie nema iskljuivu
odgovornost za uenikov uspjeh, pa se u prvi mah ini
kako je manje potreban, nastavnik, uz tradicionalnu
ulogu vodia u svijet znanja, dobiva nove uloge organizatora, koordinatora, savjetnika, moderatora i pregovaraa. Budui da projekti ne poznaju granice razreda, kole, uloga i profesije, jasno je kako e u projektima po potrebi sudjelovati mnogi za koje do sada
u nastavi i koli nije bilo mjesta ili nisu dobili pravu
ulogu. Evo nekoliko pomagaa koje zamiljamo kao
suradnike u projektnoj nastavi.
1. Ravnatelj kao pedagoki voditelj kole svakako ne

bi trebao biti izdvojen iz odgojnog procesa pa tako
ni iz projekata. Njegova e pomo biti dragocjena u
dogovranju suradnje sa strunjacima izvan kole, a
ponekad e osobno suraivati na projektu ukoliko
je potrebna njegova specifina strunost.
2. kolski pedagog je osoba od koje e uenici i nastavnici dobiti potrebnu pomo i podrku za uvoenje, uvjebavanje i unapreivanje projektne nastave. On e posjeivati projektne skupine, opaati
njihov rad, uoavati tekoe, analizirati tijek projektne nastave, nuditi rjeenja tekoa u organizaciji i provoenju projektne nastave te predlagati
inovacije za njeno unapreivanje.
3. kolski psiholog e pomagati nastavnicima i uenicima u svladavanju racionalnih tehnika uenja
potrebnih za rjeavanje projektnih i problemskih
zadataka, a bit e im dragocjen savjetnik u osvjetavanju dinamike uvstvenih i komunikacijski
odnosa u skupini.
4. Knjiniar dobiva mnogo istaknutiju ulogu u
projektnoj nastavi jer knjinica (shvaena kao
multimedijsko sredite kole) postaje stoer za
mnoge projektne aktivnosti, mjesto prikupljanja
obavijesti (iz knjinog fonda, multimedijskih zapis i interneta), susretite i sjecite sastanaka i rasprava nastavnika i uenika te drugih sudionika
projekta. Osposobljavanje uenika za koritenje
suvremenih izvora obavijesti postaje njegova sve
vanija zadaa.
5. Drugi nastavnici u koli mogu biti pozivani kao
strunjaci u pojedinim fazama projekta te svojim
doprinosom potvrditi vieznanstvenu (interdisciplinsku) suradnju izmeu nastavnika kole kao
novog i izazovnog naina rada.
6. Tehniko osoblje kole (domar, istaice, kuharice), do sada uglavnom izdvojeni iz obrazovnog
procesa i bez izravnog dodira s nastavom, dobivaju
novu ulogu jer se uenje seli iz uionice u sve prostore kole pa svi oni postaju odgajatelji i suradnici u uenju. Pedagogizacija tehnikog osoblja i
ostalih zaposlenika postaje vano pitanje cjelovitog odgojnog djelovanja kole.
7. Roditelji uenika prate i pomau sve aktivnosti
vlastite djece. Oni nadziru, savjetuju i pomau
uenje svoje djece, dobavljaju potrebne izvore i
materijal, izravno surauju s djecom i ukljuuju
se u sve faze projekta uvrujui tako odnose s

djecom. K tome, suraujui i komunicirajui s nastavnikom (uiteljem, razrednikom), usuglaavaju
odgojne napore doprinosei jedinstvenom odgojnom okruju za vlastitu djecu.
8. Strunjaci izvan kole bit e esto pozivani u
kolu kao dragocjeni izvori znanja iz prve ruke i
ukljuivani u pojedine faze projekta. K tome, esto e nastavnici i uenici posjeivati strunjake
na njihovim radnim mjestima radi upoznavanja s
radnim procesima iz prve ruke.
Dakle, mnogo osoba moe oekivati povremene uloge
u okviru planiranih nastavnih i kolskih projekata.
Djeca, sa skromnim isksutvima i predznanjem, a esto i skromnim fizikim snagama, esto trebaju pomo
odraslih. Konano, itav ivot je jedno veliko zajedniko dogaanje djece i odraslih pa je vezanje ivota
i kole poeljno u svakom pogledu kao dio pripreme
mladih narataja za odgovornosti to ih ekaju.
Projektna nastava nee tako samo umreiti znanja,
vjetine i umijea iz razliitih podruja, ve e doprinijeti stvaranju umreene zajednice ljudi razliite
dobi, iskustva, obrazovanja, sposobnosti i interesa,
stavova i sustava vrijednosti, pokazujui uenicima
primjerom i na djelu kako je pluralan svijet u kojem
ivimo izazov vrijedan istraivanja.
11. Oblici predstavljanja projekata

Rezultati i proizvodi nastaju kao posljedica projektnih
aktivnosti uenika i nastavnika (ponekad roditelja).
Pritom valja upozoriti kako, osim vidljivih rezultata
to se mogu drugima pokazati, postoje rezultati to
ih nitko ne moe vidjeti, ne mogu se pokazati, ali su
za sudionike projektne nastave esto mnogo vaniji i
vredniji od vidljivih. To su steena iskustva i osposobljenosti to ih sudionici nose sa sobom te e biti od
velike koristi pri rjeavanju razliitih ivotnih problema. Stoga je vano predstaviti drugima rezultate
projekata kako projekt ne bi ostao hermetino iskustvo sudionika i nedostupno drugima pa i samim sudionicima nakon nekog vremena.
1. kola ili razredi koji njeguje praksu individualnih
projekata (individualnog projektnog uenja) mogu,
kao najprikladniji oblik predstavljanja rezultata
201
2.
3.
4.
5.
6.
takva uenja, planirati posebne nastavne sate, tj

projektni sat ili dane, tj projektni dan. Svi
uenici e toga dana imati prigodu, prostor i vrijeme za prikaz vlastitih rezultata. Jedni e uenici
pripremiti plakat, drugi e odrati kratko izlaganje
u unaprijed zakazano vrijeme, neki e zabiljeiti
videozapis projekta, a ostali e pred drugim uenicima izvoditi pokuse, pokazati izraene predmete
ili prikazati rad sastavljenih ureaja.
Kako su ve iroko dostupni ureaji za videozapisivanje zbivanja u razredu i koli, nije teko osigurati snimanje svake pojedine projektne aktivnosti
te na jednom CD-u ili DVD-u sloiti fotoalbum
ili videoalbum projektih rezultata.
Ti se digitalni zapisi mogu lako ispisati na papir
te urediti zidne novine to e neko vrijeme (nekoliko dana ili tjedana) stajati u uionici ili kolskim
prostorima i omoguiti uenicima okupljanje pred
tim zapisima te komentirati to su vidjeli, pokazivali ili nauili.
Danas ve nije problem rezultate projekata, bilo
individualnih, razrednih, skupnih ili kolskih, prirediti za internetski mreni prikaz na mrenom
mjestu kole omoguujui tako svim uenicima
kole, nastavnicima i roditeljima te cijeloj svjetskoj internetskoj zajednici jednostavan pogled u
izvedene projekte i njihove rezultate. Otvaranjem
tematskih foruma mogue je jo dugo nakon
izvedbe projekta odravati razgovor i raspravu
iz ega e vjerojatno niknuti zamisli za nove projekte. Tako e projekti to su poeli kao osobno
iskustvo sudionika postati dostupni kolskoj i
svjetskoj javnosti, a predstavljanje rezultata svih
kolskih projekata na mrei moe po sebi postati
zanimljiv i izazovan projekt, osobito ako se iskoriste hipermedijske mogunosti weba te pojedine
estice obavijesti, podaci, slike, videozapisi i ostali
projektni proizvodi poveu (linkaju) meusobno
i s drugim srodnim izvorima.
Za trajniju uspomenu na taj projektni dan ili razredna projektna dogaanja stoje nam razredne
novine ili knjiga razrednih projekata. Malo
poduzetniji nastavnici i uenici e umnoiti takve razredne novine ili projektne knjige za svakog uenika.
U jednoj su srednjoj koli priredili cijeli dan
predstavljanja izvankolskih aktivnosti kojima
202
se uenici bave u slobodno vrijeme. Naravo, za

to su u kolu doli brojni prijatelji s kojima uenici provode slobodno izvankolsko vrijeme, npr.
instruktori plesa, izviaki instruktori, karate i
judo majstori, glazbenici, strunjaci za tehnika
podruja, te su pomogli u predstavljanju tih aktivnosti svima u koli. Uenici su zakljuili kako
pored javnosti poznate kole, svi oni sudjeluju u
svojevrsnoj alternativnoj koli gdje stjeu za ivot
vane osposobljenosti.
7. kolska priredba na kraju nastavne godine ili o
danu kole moe biti sjajno vrijeme predstavljanja projekata, osobito scenskih, plesnih, jezinih
i glazbenih. Valja pritom ipak imati na umu kako
priredba ima svoju dinamiku, a publika granice izdrljivosti pa valja priredbu svakako uiniti dojmljivom cjelinom razumnog trajanja. Budui da kolska priredba ukljuuje mnoga podruja (kostimi,
scenografija, rasvjeta, zvuk, voditeljske vjetine,
redarska sluba, sluba za zakusku i sl.), samo njeno
organiziranje namee se kao projekt gdje e sudionici stei dragocjene osposobljenosti za suradniki
rad, sloeno planiranje usporednih dogaaja, vezivanje mnogih aktivnosti u cjelinu i sl.
8. Povremeno kole mogu tiskati posebne knjige
projektnih kolskih dogaanja (vidjeti npr: Podravec i suradici, 2003). Dio tih dogaanja moe
biti pokazan i u vidu fotogalerije na kolskom web
mjestu (v. vie pod 4), a svi video ili multimedijski
proizvodi mogu biti poslani uenicima neke suradnike kole kako bi se mogli usporeivati rezultati
projektnih aktivnosti.
Svjesni smo kako e zbog svoje rairenosti, praktinosti i jeftinoe, razredno-predmetno-satni sustav jo
dugo ostati prevladavajui didaktiki model u naim
javnim kolama. Upravo zato valja uvesti projektnu
nastavu i uenje jer mogu:
zz obogatiti i oplemeniti osnovni didaktiki razednopredmetno-satni model komunikacijom i interakcijom uenika, nastavnika i roditelja,
zz doprinijeti povezivanju znanja razliitih predmeta u cjeline prema logici sadraja projekta, a
ne prema nastavnom programu, pripremajui cjelovitost znanja u glavama uenika kao pripremu
za susret s cjelovitim i sloenim svijetom12
12 Upuujemo
itatelje na raspravu Milana Polia i Borisa

zz izgraivati kolsku kulturu, tj. doivljaj jedinstva
kole, jedinstva svrhe, zajednitva u obredima i

sveanostima (osobito pri predstavljanju projekata) svih njenih sudionika13.
12. Razrednik i razredni projekti

Uitelji razredne nastave i nastavnici predmetne nastave imaju velike mogunosti ostvarivanja kratkih i
jednostavnih projekata to se odnose na praktini rad
u uionici, u kolskom dvoritu ili u mjestu gdje kola
djeluje. Ti projekti mogu biti povezani s programom
nekog nastavnog predmeta ali najee nisu s njim u
vezi. Neki od tih projekata mogu trajati jedan sat ili
vie dana tijekom nastavne godine.
Uitelji razredne nastave obavljaju i dunost razrednika odnosno nastavnika zaduenog za skrb o ukupnom razredno-nastavnom ozraju te o zadovoljavanju
razvojnih potreba svakog lana razredne zajednice.
Nastavnici predmetne nastave esto preuzimaju uloge
razrednika, odnosno osobe zaduene za voenje razrednog odjela. Za osiguravanje uvjeta i organiziranje
pedagokih situacija to e doprinijeti zadovoljavanju
razvojnih potreba uenika svih stupnjeva kolovanja,
korisno je organizirati razne razredne projekte. Izvoai takvih projekata mogu biti pojedinci, parovi,
skupine ili cijeli razredni odjeli, uvijek uz podrku
razrednika kao koordinatora i nadahnjivaa. Evo zamisli za neke razredne projekte (vie u: Spaji-Vrka
i drugi, 2004).:
1. Mali

kolski vrt moe poeti uvoenjem u uionicu nekoliko biljaka u loncima sa zemljom te
podjele brige o zalijevanju i gnojenju uz voenje
sustavnih biljeaka o rastu biljaka i vegetativnim
fazama. Hoe li zamisao zavriti kao sustav uionikih i kolskih zimskih vrtova ili se proiriti
na botaniki vrt u okoliu kola ovisi o predanosti
sudionika projekta.
Drandia Cjelovitost svijeta i odgoja objavljenu u Nastavnikom priruniku 2007./08., Zagreb : Znamen, 2007., str.
186-203. [ur.]
13 Projektni potencijal spoznaja o vanosti kolske kulture itatelji mogu otkriti u raspravi Stjepana Staniia kolska
kultura za dobru kolu objavljenoj u kolskom priruniku
2006./07., Zagreb : Znamen, 2006., str. 176-191. [ur.]
2. Pomozimo vrnjaku je sjajna projektna prigoda

s konkretnim uinkom upoznavanja suuenika i
njihovih potreba uvaavajui pritom nenametljivost pomaganja.
3. Dopisivanje i suradnja u eri interneta zapravo
nema granica pa je stvaranje projekta s tonim ciljevima jedan od naina osposobljavanja uenika za
komunikaciju u svijetu gdje se svaki signal moe
objaviti cijelom ovjeanstvu, ali znaenja esto
ne prodiru ni do prijatelja.
4. Upoznajmo ivot osoba s posebnim potrebama
(gluhih, slijepih, s tekoama kretanja i drugih),
je projekt golemog potencijala pripreme za ivot
u demokratskom graanskom drutvu jer omoguava uenicima upoznati druge i drukije te tako
uklanajti zidove predrasuda i stereotipa o onima
koje ne poznamo.
5. Skrb o starijima je projekt to razvija osjetljivost
uenika za potrebe onih koji na koncu trebaju malo,
ali toga su potrebiti u golemim koliinama. Iako
uenici trebaju nauiti neto o starosti, osamljenosti
i smrti, projekt e ispuniti svrhu ako budu aktivno i
organizirano pomagali odreenoj starijoj osobi (ili
osobama) uz uvanje njenog dostojanstva.
6. Ureenje spomenika kulture moe biti projekt
to povezuje razliite osposobljenosti, od vrtlarskih i graevinskih vjetina do osposobljenosti
za javnu obranu potrebe ouvanja manje oitih
kulturnih obiljeja pred javnim slubenicima mjesne (lokalne) zajednice. Mnogo je spomen-obiljeja (ploa, poprsja i sl.) zaslunim pojedincima
ili vanim, esto traginim dogaajima, iz nae
blie okolice zaputeno zbog nemara zajednice
ili zato to njihovo povijesno vrijeme nije vie u
modi pa aktivno sudjelovanje uenika u takvom
projektu moe biti vana ivotna pouka o potrebi
uvanja prolosti naroda koji oekuje preivljavanje u budunosti.
7. Stari zanati odumiru pa projekt upoznavanja s
njima moe uenike osposobiti za ovladavanje vjetinama potrebnih za proizvodnju gotovo iezlih
predmeta ili barem za ovladavanje tehnikama dokumentiranja pojava to su pred ieznuem.
8. Kako su se igrali nai preci (to su jeli, kako su
slavili i tugovali i sl.) moe biti poticajan projekt
to uvodi uenike u zanimljiva podruja etnologije
203
i antropologije, disciplina to ne postoje u nastavnim planovima naih kola.

9. Glazba naih roditelja se moe organizirati kao
istraivaki glazbeno-povijesni projekt na temelju
kojeg uenici mogu intervjuirati roditelje, prikupiti predmete i gramofonske ploe za malu izlobu
Glazba epohe naih roditelja te organizirati CD
sluaonicu s odabranom glazbom.
10. Oslikajmo ogradu naeg dvorita (oslikajmo
zid kole) je projekt za likovno talentirane uenike u razredu kojima ostali mogu pomoi u planiranju, tehnikoj pripremi i kasnijem predstavljanju javnosti.
11. Oslikajmo uionice moe kao projekt snano
doprinijeti razvoju razrednog identiteta. U dogovoru i suradnji s upravom kole moe se svakom
razrednom odjelu dodijeliti jedan zid matine uionice za vlastito slobodno izraavanje gdje e do
izraaja doi odgovornost uenika za javni in i
povjerenje odraslih u ueniku prosudbu ukusnog
i doputenog. to su uenici starije dobi, to im se
moe ponuditi vea sloboda u izboru tema i tehnika. Ovo je sjajna prigoda za vjebanje na djelu
pravila dobrog javnog komuniciranja to ukljuuje
odustajanje od tvorevina to vrijeaju uvjerenja,
pripadnost, izbore, sposobnosti i intimu pojednica
te osjeaje i ukus zajednice.
12. Biramo ime naem razredu moe biti mali projekt gdje do izraaja dolazi stvaralatvo uenika.
Biranje imena razrednih novina opisano je na
str. 207.
13. Razredne novine mogu postati trajni sloeni projekt gdje veina uenika moe pronai svoje mjesto. Ovdje se ui vie osposobljenosti ukljuujui
komunikacijske vjetine, jezino izraavanje, fotograsko umijee, novinarski i uredniki poslovi
(to ukljuuju pisanje i ureivanje vijesti, reportaa,
novinarsko istraivanja i sl.), grafiko i likovno
ureenje tiskovine, tehniki poslovi, organizacija
sloenih procesa. Postupak je podrobno razraen
na str. 207. Razredne novine mogu prerasti u razredno mreno mjesto gdje se navedenim osposobljenostima dodaju one vezane uz ovu tehnologiju
(v. Oblici predstavljanje projekata, toka 4, na str.
202). O razrednom letku vie na str. 275.
14. Istraujemo potivanje djejih prava je istraivaki projekt duljeg trajanja gdje se uenici ospo204
sobljavaju za odreivanje istraivakog zadatka,

nalaenje izvora (knjinice, internet, dravna tijela), analizu materijala, pisanje i objavljivanje izvjetaja (za to su sjajne razredne novine ili, jo
blje, razredno web mjesto).
15. Ekoloki projekti mogu biti zanimljiva istraivanja
poevi od ispitivanja kakvoe zraka ili svjetlosti
u uionici, preko ispitivanja rada javnih sluba vezanog uz smanjenje oneienja mjesne zajednice
do organiziranja putem interneta veih projekata
u suradnji s drugim razredima ili kolama te sudjelovanja u velikim meunarodnim projektima
(v. GLOBE projekt na str. 219).
Za uspjeh razrednih projekata valja uzeti u obzir
raznovrsne okolnosti i imbenike to svi doprinose
uspjehu.
1. Trajanje projekta ovisit e o motivaciji i postavljenim ciljevima projekta te planiranoj dubini i irini
izvedbe (npr. sat posveen invalidima ili slijepim
osobama ili cjelogodinje ureivanja razrednog
mrenog mjesta).
2. Vrijeme za ostvarivanje projekata je izuzetno
fleksibilno (prije ili poslije nastave, u vrijeme vikenda, u vrijeme sata razredne zajednice, kolskih
odmora itd.).
3. Rad s razrednom zajednicom izuzetno je vaan
pedagoki zadatak i kao takav treba predstavljati
ast za svakog razrednika i nastavnika bez obzira
na kojem stupnju kolovanja radio. Tom poslu treba
pristupiti ozbiljno, odgovorno i planski.
4. U planiranju i izvoenju projekata iz programa
rada razredne zajednice mogu pomoi mnogi
strunjaci (nastavnici kole, struni suradnici te
strunjaci iz mjesne zajednice) i roditelji uenika
(meu kojima je mnogo strunjaka).
5. Uitelji, nastavnici ili razrednici koji se ne osjeaju dovoljno osposobljeni za ovaj izuzetno sloen
pedagoki posao neka, poto upoznaju razredni
odjel i pojedince u njemu, slobodno zatrae pomo i savjet strunih suradnika u koli i ostalih
strunjaka jer je projektno uenje u pravilu timski
i suradniki pothvat.
6. Spomenuti i prikazani razredni projekti mogu
znatno doprinijeti poboljanju razredno-nastavnog ozraja, a time i ukupnog uspjeha odjela i
svakog pojedinca.
7. Nije mogue izraditi jedinstveni program za sve

razredne zajednice bilo koje kole ili razreda ve
se u razliitim prirunicima mogu nai smjernice i nadahnue za programiranje i izbor strategija rada (npr.: Bognar, 2001; Makarenko, 1947;
Nelsen, 1993; Peko i Sabli, 2004; Spaji-Vrka i
dr., 2004).
Tip projekta
1.c) skupni
4.e) praktini
6.d) mjeseni
7.c) izvankolski
Zadatak: Obnova starog mlina - vodenice
Znanja i osposobljenosti
zz uenje praktinih aktvnosti (rad u drvu i metalu),
zz nauiti planirati,
zz uiti dogovarati se, rjeavati sukobe, odgovornost,
samoinicijativnost, upornost, ustrajnost u tekim
fizikim poslovima,
zz nauiti kritiki vrednovati svaki potez lanova
druine i svaki svoj uradak.
Sudionici: 12 uenika etverorazredne seoske

osnovne kole
Izvor: Prilagoeno prema djejem romanu Druba

Pere Kvrice Mate Lovraka
13. Primjeri projekata

1. Obnova naputenog mlina
Slika 2. Primjer starog milina - vodenice kakvog su popravljali Pero Kvrica i drugovi.
205
Aktivnosti
Aktivnosti
Na rjeici stoji zaputen stari mlin vodenica. Mlin

je zajedniko imanje stanovnika oblinjeg sela. Na
kruhu pripremanom od brana iz tog mlina odrasli
su svi mjetani sela. A onda su dola nova vremena i
nova tehnologija. Mjetani su napustili i zapustili stari
mlin; kao da su ga zaboravili i prepustili prolosti. Ali
u svakodnevnim priama su ga esto spominjali. Neki
su seljaci bili za popravak mlina, a drugi su se tome
protivili. Selo je podijeljeno na zagovornike popravka
starog mlina i one koji su ga eljeli zaboraviti okrenuti
se novom privatnom parnom mlinu.
Ovo je zanimljiv i koristan projekt za sve razrede

osnovne i srednje kole. Ostvarivanje toga projekta:
zz unosi dinaminost i duhovitost u razrednu zajednicu,
zz potie zajednitvo i snoljivost,
zz razvija osjeaj pripadnosti i sigurnosti.
Sve su to sluala njihova djeca, uenici seoske osnovne

kole. Skupina predvoena posebno sposobnim i snalaljivim Perom (zvanim Kvrica), odluuje se na teak
i neizvjestan zadatak: temeljito obnoviti stari mlin i
mlinarevu kuicu i predati ih na koritenje svojim roditeljima i cijelom selu. Kakve su sve opasnosti proivjeli i teke poslove obavljali u tih mjesec dana? Uitelj
i njihovi roditelji su znali kakav je tu napor potreban
pa su zato izbjegavali odraditi taj teak posao.
Tijekom tridesetak dana napornog, opasnog i neizvjesnog rada djeca su uspjela oistiti ikaru oko mlina,
popraviti mlin i mlinarevu kuicu te sve to predati
svojim roditeljima na sveanosti povodom zavretka
nastavne godine, krajem lipnja.
Zakljuci
Za trideset dana uspjeli su ostvariti svoje planove, a u
ivot su ponijeli iskustvo kakvo se ne moe nauiti iz
knjiga niti na dosadnim nastavnim satima u odjelima s
vie od 40 uenika. Uili su pritom o suradnji, snoljivosti, upornosti, ljubavi, povjerenju, portvovnosti, marljivosti, potenju i jo mnogo toga to ne pie u kolskim
knjigama i to se ne moe nauiti u uionici.
2. Biramo ime naeg razreda

Zadatak: izabrati ime razrednog odjela.
Sudionici: svi uenici raurednog odjela i razrednik
Tip projekta
1.d) razredni
3.a) razredni
Znanja i osposobljenosti
demokratske procedure
zz vjebanje politike kulture
zz vjebanje
206
Zato je ovom projektu potrebno posvetiti odgovarajuu pedagoku i organizacijsku pozornost. Izboru imena je najbolje pristupiti dva tjedna nakon
poetka nastavne godine, kad se odnosi u odjelu
koliko-toliko ustale. Odluku o poetku kampanje
za izbor imena uvjetovat e i zajedniki (su)ivot
uenika odjela (radi li se o uenicima koji su prvi
put zajedno ili uenicima koji su ve vie godina u
priblino istom sastavu).
U ovom politikom projektu je vano sudjelovanje
svih lanova razredne zajednice. Dakle, svi mogu
predlagati ime i svi sudjeluju u izboru. Tu se vjeba
politika kultura.
Priprema izbora ukljuuje sljedee aktivnisti:
zz Dva-tri dana unaprijed razrednik najavi dogaaj
i poziva uenike neka razmisle o prijedlogu te
neka se meusobno konzultiraju (moe se javiti
i neki vidi politikog agitiranja za neki prijedlog).
zz Razrednik moe na zidni pano staviti prazan list
s pozivom uenicima neka napiu prijedloge za
ime razreda.
zz Ako su uenici vini novim tehnologijama, razrednik ih pozove neka razmjenjuju SMS poruke ili
neka se dopisuju e-porukama.
zz Razrednik priredi dovoljno praznih papiria za
glasanje. Unaprijed planiramo dva do tri kruga
tajnog glasanja.
Postupak
1. Razrednik objavljuje pravila izbora,
a) obavjetava uenike kako e se glasati najmanje u dva kruga,
b) najavljuje kako u drugi krug prolaze tri prijedloga s navie glasova (a i vie ukoliko vie od
jednog prijedloga dijeli tree mjesto)
c) utvruje kako e meu glasaima ravnopravno
sudjelovati razrednik.
2. Uenici javnim glasanjem biraju izborno povjerenstvo od tri lana. Radi jednostavnosti i brzine
postupka, moe se na plou napisati prvih sedam
prijedloga imena to ih ponude uenici, a zatim
svaki uenik daje glas nekome od njih. Povjerenstvo postaju tri uenika s najvie glasova.
3. Na dan prvog biranja dva do tri od strane razrednika imenovana uenika podijele svakom ueniku
prazan listi gdje ovaj anonimno napie neko od
predloenih imena razrednog odjela sa zidnog panoa ili po vlastitom izboru te presavije listi.
4. Uenici koji su dijelili listie prikupljaju ispunjene
i presavijene listie te provjeravaju kako je svaki
uenik predao samo jedan listi.
5. Izborno povjerenstvo paljivo otvara listie s glasovima te ispisuje na plou sve prijedloge oznaavajui uobiajenim crticama broj glasova uz
pojedini prijedlog (etiri vertikalne crtice, peta
ih koso precrtava).
6. Nakon prvog kruga s ploe se briu svi prijedlozi
osim tri (ili vie ako dijele tree mjesto) to su ula
u drugi krug.
7. Provodi se drugi krug glasanja gdje uenici smiju
glasati samo za jedan od tri prijedloga na ploi.
8. Opet se broje glasovi za svaki od prijedloga te se
listii s nekim drugim prijedlogom proglaavaju
nevrijedeima.
9. U treem krugu svaki uenik dobiva ponovo prazan
lisit gdje treba napisati samo jedan od prijedloga
to je ostao nakon drugog kruga. Rijetko je potreban i etvrti krug glasanja. Ponekad se uenici ne
uspijevaju sloiti na jednom satu s razrednim uiteljem pa se glasanje nastavlja na sljedeem satu.
Napomena: Budui da je nastava zajednika aktivnost
nastavnika i uenika, u (tajnom) glasanju sudjeluje i
nastavnik te njegov glas vrijedi kao svaki drugi.
U osnovnoj koli nastavnik moe preporuiti kriterije za predlaganje ili sudjelovati u predlaganju. Tako
u popis mogu uvrstiti imena likova iz lektire ili crtanih filmova ili imena biljaka i ivotinja (npr. aligatori, slonovi, medvjedi, vjeverice, sokolovi, tigrovi
itd.). Osobna iskustva pokazuju kako zreliji uenici i
studenti izuzetno inventivni u nalaenju originalnih
imena za svoju razrednu zajednicu (npr. Trea smjena,
Tono u podne, Ljepotice i zvijer, Potujte nae zna-
kove, Alibaba i etrdeset hajduica, Druba malog

Mate, Arcadia itd.)
U skladu s izabranim imenom razrednog odjela objavljuje se natjeaj za izbor boje razreda, izbor himne razreda, izbor grba razreda (ili zatitni znak, maskota i
sl.). Izabrano znakovlje (boja, grb, himna) koriste se
prigodom kolskih natjecanja, odlazaka na izlet, primanja drugih razreda u goste. Mogu se izraditi amblemi na majicama to e ih svi nositi na Dan kole
ili prigodom navijanja za svoju sportsku ekipu (moa
i za dan razreda zato ne?).
Sve prikazane aktivnosti e znatno doprinijeti jaanju
osjeaja zajednitva te zadovoljavanja potreba za pripadanjem i sigurnou. Naime, svaki e uenik sudjelovati u svim aktivnostima i tako stjecati (jaati) osjeaj
kako pripada zajednici te kako ga drugi trebaju.
3. Razredne novine
Svrha
Vie je valjanih razloga za izradu razrednih novina.
Mnoge kole pripremaju i tiskaju jedan ili dva broja
kolskih novina godinje, ali u njima sudjeluje manji
broj uenika i uenica. Stoga se javlja potreba za razrednim novinama gdje sudjeluju svi uenici jednog
razreda. Kada uenici i razrednik odlue pokrenuti
novine, oni zapravo ulaze u vrlo ozbiljan projekt to
trai ozbiljan dogovor, podjelu radnih zadataka, pridravanje dogovorenih pravila i rokova, a na kraju prua
mogunost okupljanja oko zajednikog proizvoda.
Aktivnosti
1. Pripremne aktivnosti trebaju obuhvatiti dogovor
o opsegu i pravilima to vrijede za sve.
2. Tu je vano pitanje izbora imena novina. Neka
razrednik osigura demokratsko sudjelovanje u
tom procesu.
3. Nakon izbora imena, slino se moe odabrati boja
naslovnice (korica), to je uenici mogu prenijeti
na majice to e ih nositi na sportskim susretima
ili zajednikim izletima u prirodu. Jedan sat likovne kulture moe biti posveen ilustriranju
naslovne stranice. Vano je da svi imaju prilike
iznijeti svoje zamisli. Najzanimljiviji prijedlog
(npr. zatitnog znaka ili grba) kasnije se doradi i
pripremi za tisak.
207
4. Ovisno o ciljevima, moe se svakom ueniku dati

list papira formata A4 da na njemu napie ili nacrta to eli. Istodobno se bira odgovarajua ilustracija za naslovnu stranicu, na kojoj treba napisati ime lista, razred i datum, odnosno kolsku
godinu. Ispod naslovnice trebaju se napisati imena
svih uenika.
5. Novine se na kraju stave u plastini omot s metalnim uvezom. Ostavljaju se u uionici ili nose kui
na dan-dva, kako bi ih uenici i uenice itali zajedno s roditeljima. Razredne novine omoguavaju roditeljima upoznavanje i usporedbu pisanja
ili crtanja svoje djece.
Osim novina toga tipa, mogu se prirediti tematske
novine (npr. na temu Prijateljstvo, Volimo prirodu,
Sloboda, Boini blagdani, Suradnja, Ljubav itd.) ili
osigurati raznovrsne priloge, npr. stranice uenikog
humora, djeje promidbene oglase, prazne stranice
za poruke itatelja, stranice s porukama roditeljima,
ali i prazne stranice za roditeljske poruke uenicima
i uenicama itd. Razrednik ravnopravno sudjeluje u
pripremi lista. Nije dobro ako nametljivo ispravlja
uenike priloge jer svako pretjerano ukazivanje na
greke sputava stvaralatvo (ali to ipak ne treba sprijeiti kasniju lekturu i ureivanje tekstova i cijelih
novina jer je to dio procesa stvaranja tiskovine pa ga
uenici trebaju upoznati).
Dosadanja iskustva s razrednim novinama pokazuju
kako taj projekt mobilizira sve i doprinosi integraciji
reazrednog kolektiva. Djeca predlau, raspravljaju,
surauju, identificiraju se s imenom i bojom lista itd.
U nekim sluajevima imena listova zamijene brojeve
razreda (npr. Leptiri, Mravi, Graditelji, Istraivai,
umjesto II.a, Ivc, I.d itd.).
Napomene
U treem i etvrtom razredu osnovne kole uenici i
uenice ve mogu vjebati pripremu ozbiljnih priloga,
kao to su razgovori sa zanimljivim osobama, reportae,
izvjetaji o dogaanjima u koli ili mjestu, male igre,
anegdote iz kolskog ivota, rezultati nekih zajednikih
ili individualnih istraivakih projekata, grafike kreacije, izabrane prie na mjesnom narjeju ili govoru, tekstovi popularnih pjesama te mnotvo drugih priloga to
se mogu nai i u ozbiljnim novinama.
Zbog straha od kritikog suda javnosti, neki se nastavnici teko uputaju u takve projekte. Stoga ovdje
208
treba naglasiti kako kod izrade novina nije u prvom

planu rezultat, ve proces, odnosno aktivnosti to prate
takav projekt i ostavljaju duboke tragove u razvoju i
socijalizaciji svakog uenika.
O razrednom letku vie na str. 275.
4. Razredno roendansko druenje

Ciljevi
zz Uenje
kulture darivanja, slavljenja, poduzetnosti, suradnje i snoljivosti.

zz Njegovanje pozitivnog razredno-nastavnog oz
raja.
Vrsta
1.d) razredni; 3.a) razredni
Sudionici: Uenici jednog razreda, razrednik (uitelj),
a povremeno roditelji
Trajanje: tijekom kolske godine
Aktivnosti
Na poetku nastavne godine uenici su na satu razrednog odjela dogovorili kako e:
1. Tijekom godine svaki roendan biti prigodno obiljeen na satu razrednog odjela.
2. U mjesecu kada ima najvie roendana, itav jedan sat razredog odjela bit e posveen proslavi
tih roendana.
3. Zadnji sat razrednog odjela u mjesecu lipnju e se
slaviti roendani uenika koji imaju roendan u
lipnju, srpnju i rujnu.
Uenici vode malu razrednu blagajnu kako bi se
mogla kupiti knjiga kao dar za roendan, te slatkii i
sokovi za dan slavlja. Povremeno se kao gost na zajedniko slavlje moe pozvati knjievnik ije su knjige
darovali slavljenicima.
Program ovog zadnjeg slavlja e dogovoriti tijekom
godine i taj dogaaj treba biti posebno svean i posveen uenikom stvaralakom izraavaju (pjevanju,
sviranju, recitiranju, scenskim prikazima, plesnim
ulomcima i sl.).
Napomena
Uitelji razredne nastave mogu odvojiti dio nastavnog
vremena na dan kad neki uenik ima roendan, kada
e se tom ueniku posvetiti posebna pozornost, ba
kao to se to ini i u obitelji prema slavljeniku.
Izvor zamisli
6. Tifus
Ani, E. (1991), Razredno roendansko druenje. U: U potrazi za suvremenom osnovnom kolom. Zagreb: Katehetski salezijanski centar. str.
173-176.
Ovaj primjer projekta prilagoen je prema Poljak,

1965, str. 80 81.
5. Suradnja s drugim odjelom druge kole

Ciljevi
zz poticanje
suradnje,
za snoljivost (toleranciju),
zz odgoj za razumijevanje,
zz stjecanje prijatelja.
zz odgoj
Sudionici: uenici bilo kojeg razreda

Vrsta
1.c) skupni
3.a) razredni
4.d) suradniki
Trajanje: jednu kolsku godinu (moe i vie kolskih godina)
Aktivnosti
Uenici dva razredna odjela iz razliitih kola donose odluku o meusobnom dopisivanju (razmjeni
obavijesti). U mlaim razredima korisno je da svaki
uenik ima u suradnikom odjelu osobu kojoj osobno
pie poruke, ali kako broj uenika u odjelima obino
nije isti, neki e uenici pisati vie pisama (poruka).
Intenzitet slanja pisama ili paketa ovisi o dobi i motivaciji. Sadraj dopisivanja moe u poetku biti upoznavanje odjela, kole i mjesta u kojem kola djeluje.
Zatim ta suradnja moe prerasti u zajednike nastavne
projekte (tematske).
Napomena
Danas se ovakvi projekti mogu orgaizirati i online,
odnosno svaki razred izradi svoje mreno mjesto
(web), organizira se dopisivanje putem individualnih
ili razredne e-adrese. Kod nekih projekata mogu se
koristiti mobilni telefoni i uenicima bliske SMS poruke. Ovaj je projekt mogue dopuniti razliitim meurazrednim susretima (meusobni posjeti, zajedniki
izleti ili ekskurzije - o uenikim putovanjima i njihovom organiziranju podrobno od str. 303 - zajednike
humanitarne aktivnosti itd.).
Uenik Josip izvjetava uitelja kako Marica i Ivan

nisu doli u kolu zbog tifusa. Ujedno dodaje kako
svake godine jedan lan iz te obitelji umire, a njihova
majka nikako ne moe razumjeti zato se ta bolest neprestano ponavlja u njihovoj kui.
1. Na temelju toga poela je u razredu rasprava o
obitelji Horvat i o sluaju tifusa u njoj. Uenici
razgovaraju o moguim uzrocima tifusa pa se
navode:
zz zagaena voda,
zz zagaena hrana,
zz muhe u kui,
zz neistoa u kui i oko kue i sl.
2. Sada se postavlja pitanje koji je od nabrojenih
uzroka bio odluan u obitelji Horvat. Miljenja u
tome, dakako, nisu bila ista pa je predloen posjet
obitelj Horvat i ispitivanje uzroka tifusa na mjestu
dogaaja. No, javlja se problem izvedbe. Tako se
nuno dolazi do potrebe planiranja odnosno projektiranja posjeta tako to e se planom sve unaprijed predvidjeti do najsitnijih pojedinosti:
zz obavjetavanje obitelji Horvat kako kola eli
s njima suraivati u pronalaenju uzroka tifusa
u njihovoj kui i pruanju pomoi u otklanjanju te bolesti,
zz utvrivanje potrebnih preventivnih mjera za
vrijeme posjeta,
zz odreivanje naina ispitivanja uzroka tifusa u
kui i oko kue (ima li muha, jesu li prozori i
vrata zatieni, je li voda ista, kako se uva
hrana itd.).
3. Prema predvienom planu izveden je posjet Horvatovoj obitelji i provedeno ispitivanje uzroka tifusa. Gospodin Horvat je elio odmah doznati koji
je uzrok tifusa u njegovoj obitelji, ali su uenici
obeali kako e mu o tome naknadno poslati izvjetaj kada proue prikupljene podatke.
4. Sada slijedi prouavanje prikupljenih podataka
radi utvrivanja pravog uzronika bolesti. U vezi s
tim u zdravstvenim ustanovama i na drugom mjestu nabavlja se potrebna literatura radi prouavanja samog problema.
209
5. Konano su uenici rijeili problem: muhe su

uzrok bolesti!
6. No time posao jo nije zavren. Treba o tome izvijestiti Horvata i ujedno ga uputiti kako se boriti protiv
muha kako bi se kua zatitila od tifusa (jer od samog
izvjetaja Horvat jo ne bi imao mnogo koristi). Dakle,
ne samo utvrivanje uzronika nego i konkretna pomo u borbi protiv tifusa. Radi izrade tih uputa uenici su opet posjetili jednu higijenski ureenu kuu,
ponovo prouavali literaturu, a neke su obavijesti
dobili usmeno u zdravstvenoj stanici.
7. Izvjetaj su sastavili zajedniki. Pored pisanog izvjetaja izradili su neka jednostavna sredstva za
borbu protiv muha i Horvatu predloili konkretni
proraun za nabavu ostalih preventivnih sredstava
(npr. koliko bi prema dimenzijama prozora svoje
kue trebalo kupiti mree, koliko to stoji i sl.). U
izvjetaju mole gospodina Horvata neka ih obavijesti o uinkovitosti primijenjenih mjera.
7. Stol umjetnosti
Sudionici: uenici kombiniranog razrednog odjela ili bilo
kojeg drugog odjela poetnih razreda osnovne kole.
Svrha
Uenici su spoznali kako i najmanji predmet na svijetu znai mnogo vie nego to se ini na prvi pogled.
Stoga su se dogovorili kako e jedan dan posvetiti
neobinim predmetima te kako e im oni biti poticaj
za stvaralako izraavanje: usmeno, pisano, likovno,
glazbeno i sl.
Uvodne napomene i zamisao
Stol umjetnosti je mjesto to ga je knjievnik William
Saroyan predvidio za svog djeaka kako bi na njega
donio i izloio svakodnevne, naizgled nevane predmete, obine sitnice, lijepe i one koje nisu jer: Nema
niega to je priroda stvorila, a to ne bi zasluilo poseban pogled.
Tako je djeak Pitt iz Saroyanove knjige donio na stol
umjetnosti puce (dugme), stare novine, lonac, kukca,
kameni, koljku.
To je divno, sve to si naao, divno je. Stavi to u
sudoper i sve pozorno promatraj. Tako se ovjek ui
pisanju, time to sve pozorno promatra I, tako, dok
je otac spremao jelo, ja sam oprao kamenje i koljke
i komad drveta i sve sam paljivo promatrao, okreui sve to kako bih mogao vidjeti sve sa svih strana
210
- a mnogo sam toga vidio. Vidio sam kako i najmanji predmet na svijetu znai mnogo vie nego to se
ini Promatrajui kameni mogao sam misliti o
mnogoemu i bio sam sretan to sam mogao sagledati neto toliko jasno, da vidim, kako je jedna toliko
malena stvar toliko velika, skoro isto tako velika kao
ma to drugo i na ma kom drugom mjestu.
Zahvaljujui ocu djeak uspijeva primijetiti i spoznati vanost malenoga u ivotu. Otac ga neprestano
upozorava neka ne gleda na svijet tako da na kraju
ne vidi nita.
Dakle, ova ideja je potaknula uiteljicu i uenike jednog razrednog odjela da jedan dan u stvarnosti ive
ovaj scenarij.
Ostvarenje u uionici
Jednog dana uenici su upoznali lik djeaka Pitta iz
Sarayonove knjige i prilikama u kojima ivi. Uenici su dogovorili kako e u svojoj uionici organizirati mjesto za stol umjetnosti gdje e oni donijeti
neobino-obine predmete, (ne)zanimljive predmete,
izloiti ih, promatrati, opisivati (usmeno i pisano) i
razmiljati o njima.
Sutradan je u uionici na jednom stolu osvanuo razredni stol umjetnosti prepun svakojakih predmeta.
Svaki je uenik donio toliko razliit predmet od svih
ostalih i svatko je jedva ekao neto o svom predmetu
ispripovijedati ostalima. Ne treba ni spominjati kako
je sat stvaralakog pisanja s opisom donesenih predmeta - potpuno uspio. Kasnije su uenici slikali i crtali potaknuti neobinim predmetima, a dan zavrili
veseom igrom u kolskom dvoritu.
Stol umjetnosti moe biti poseban sluaj ili podskup
razrednog eksploratorija (o tome na str. 272).
Napomene uiteljice
Govorei o predmetima na stolu umjetnosti (a ponekad su to stvarno banalnosti poput pivskog epa ili
eera do mjeraa prijeenog puta ili termometra),
uenici spoznaju svijet oko sebe, spoznaju veliinu
malenoga. Ueniki se rjenik bogati, izotrava sposobnost uoavanja detalja, produbljuje sposobnost logikog miljenja, razvija se mata i na kraju slijedi
spoznaja:
Nema niega to je priroda stvorila, a to ne bi zavrijedilo poseban pogled i najmanji predmet na
svijetu znai mnogo vie nego to se ini.
1. Prvo je razmotrena zamisao o oslikavanju vitraja

na staklima ulaznih vrata u veliku kolsku dvoranu Osnovne kole prof. Franje Viktora ignjara
u Virju.
2. Dogovoren je motiv i izraena skica prepoznatljivog motiva Virja.
3. Popisan je potreban materijal i pronaen donator
koji je nabavio taj materijal u Zagrebu.
4. Na Dan otvorenih vrata kole uenici i roditelji su
postavljali oslikana stakla na predviena mjesta.
Potreban materijal:
zz stakla odreene veliine,
zz komplet boja za izradu vitraja,
zz kistovi,
zz krpe za brisanje,
zz razreiva.
Napomena
Slika 3. Vitraj u Osnovnoj koli prof. Franje Viktora ignjara u Virju

to su ga oslikali uenici, nastavnici i vanjski suradnici
[fotografija preuzeta s mrenog mjesta kole http://www.
os-fvsignjara-virje.skole.hr].
Zamisao i ostvarenje: diplomirana uiteljica razredne

nastave Diana Radovanovi iz Bjelovara.
8. Oslikavanje vitraja
(prema: Podravec, 2003, str. 127)
Dogovor i priprema: U kolu su pozvani roditelji
koji imaju iskustva u izradi vitraja. Zajedno sa svojom djecom obili su prostor u kojem bi se mogli oslikati vitraji.
Vrsta projekta
Zakljueno je kako o estetskom ureenju kole valja

konzultirati strunjake, a uenici su nauili kako u timskom radu valja potivati miljenja drugih, a u sluaju
suprotstavljenih miljenja rjeenje je u razgovoru i traenju kompromisa. Donatore se moe pronai ako im
se objasni smisao projekta koji trebaju pomagati.
9. Graenje iglua
Sudionici: jedan razredni odjel, skupina uenika na
zimovanju, skupina izviaa.
Trajanje: jedan ili dva dana
Napomena: mogue je odraditi u kolskom dvoritu
ili tijekom nekoliko dana zimovanja.
Pribor i materijal:
snijega,
zz vie lopata razliite veliine,
zz dosta
Slika 4. Iglu - sklonite u velianstvenoj divljini prirode.
4.f) umjetniki (estetski) projekt

Ciljevi i zadae:
oplemeniti prostor kolske dvorane.
zz Zainteresirati roditelje za izgled i rad kole.
zz Nauiti uenike kako se rade vitraji.
zz Estetski
Sudionici: uenici koji su aktivni u izvannastavnoj

likovnoj skupini te nekoliko roditelja.
Opis aktivnosti:
211
Vrsta projekta:
10. Jesenski plodovi
1.c) skupni (timski)
Zamisao
4.e) praktini
Lovrentjev, A. (2005), kola koja voli mene 2. Zagreb

: Divi, str. 64-92
6.b) cjelodnevni
Ciljevi
zz igra,
zz stjecanje iskustava vanih za ivot,
zz stjecanje znanja o ivotu drugih naroda,
zz suradnitvo (kooperativnost) i snoljivost (tolerancija) kao obiljeja linosti.
Aktivnosti
1. Svi sudjeluju u razgovoru o stanovnicima koji koriste kue od snijega i leda za stanovanje.
2. Zatim se razmilja gdje bi sve u ivotu takav objekt
koristio svima njima (iznenadni snijeg na putovanju, tijekom boravka u planini, zalutali putnici po
snjenoj planini).
3. Individualno ili u parovima crtanje skice iglua,
te izlaganje prednosti i nedostataka razliitih
planova.
4. Izrada zajednikog plana i pristupanje izgradnji
iglua.
5. Svi kuaju boravak u igluu po nekoliko minuta.
6. Fotorafiranje uz vlastiti graevinski proizvod .
7. Razgovor u krugu o tijeku aktivnosti i gotovom
proizvodu.
Slika 5. Jesenski plodovi.
212
Ciljevi
1. poboljanje motovacije i interesa uenika za
uenje,
2. poboljanje razrednog i skupnog ozraja,
3. poticanje i njegovanje samopouzdanja,
4. stjecanje motorikih i drutvenih vjetina.
5. odgajanje osobina linosti:
zz dogovaranje i potivanje dogovorenog,
zz pomaganje drugovima iz razreda,
zz pridravanje postavljenih pravila,
zz primanje priznanja i pohvala,
zz doivljavanje uspjeha,
zz stvaranje pozitivne slike o sebi,
zz provjera vlastite upornosti.
Sudionici: svi uenici jednog drugog razreda osnovne
kole ukljueni u produeni boravak.
Pribor i materijal
zz enciklopedije,
zz udbenici,
zz fotografije,
zz novine,
zz plakati,
zz ljepilo,

zz flomasteri,
zz kare.
Vrsta projekta
1.d) razredni, 6.d) mjeseni.
Aktivnosti
1. Na poetku mjeseca dogovori se tema (u ovom
sluaju Jesenski plodovi) to e biti predmetom prouavanja. Naglasak je na individualnom radu, ali je poeljna suradnja i pomaganje.
Svaki uenik e na kraju mjeseca plakatom
predstaviti spoznaje do kojih je doao tijekom
mjeseca (moda su uenici premladi za izradu
raunalskog predstavljanja svojih zamisli, ali
svakako ve mogu dio pripreme plakata obaviti
raunalom).
2. Uenici na projektnom zadatku rade u vrijeme
produenog boravka u koli:
zz posjeti knjinici,
zz individualni razgovori s uiteljicom,
zz razgovori s ostalim uenicima,
zz razmjena zamisli i iskustava.
3. U izvankolsko vrijeme:
zz razgovara se s roditeljima i drugim odraslim
osobama,
zz promatra se priroda,
zz prikupljaju se plodovi,
zz trae slike to e biti pokazane razredu ili prikazane na plakatu,
zz mogue je zamoliti roditelje neka snime detalje iz prirode to ih je dijete uoilo (stariji
uenici e snimati sami).
4. Izrada plakata na zadanu temu posebno motivira
uenike i motivira ih na istraivanje, stvaranje i
urednost.
Koristi projekta
1. Uenik bi na kraju mjeseca trebao pokazati kako je
svjestan vanosti teme to je istrauje (prouava)
za kasniji ivot.
2. Sam in predstavljanja vlastitih otkria pred drugima, razvija kod uenika samopouzdanje i doprinosi stvaranju pozitivne slike o sebi.
3. Cjelomjeseni razgovori o istoj temi i razmjena informacija izuzetno snano utjee na radno ozraje
u razredu.
Slika 6. Drvene grabilice za brano iz mekog drva [Fotografija

snimljena u Waldorfskoj koli u Zagrebu.]
Projekt Jesenski plodovi moe biti dio razrednog

eksploratorija o emu vie na str. 272.
11. Izrada drvene grabilice za brano

Sudionici: uenici 6. razreda osnovne kole.
Trajanje: 4 do 5 puta po dva nastavna sata.
Materijal: meko drvo, po mogunosti lipa, trenja,
ljiva, jabuka.
Alat: turpije za drvo, pile, dlijeta, eki, drveni bat,
veliki stezai za drvo.
Vrsta projekta: 1.a) individualni; 2.c) motoriki razvoj; 4.e) praktini
Aktivnosti: To je jedna od nastavnih epoha u trajanju od etiri do pet puta po dva nastavna sata (jedan
tjedan, svaki dan zadnja dva sata).
1. Uenici dobiju komad drva iz kojeg treba izraditi
grabilicu za brano. Prije toga djeca ve imaju dosta iskustva s alatom i takvim materijalom.
2. Prvo se proui struktura drveta i planira nain obrade.
3. Uitelj savjetuje i pomae u izradi plana obrade
komada drveta.
Zakljuci: Ova epoha (rad rukama) se u pravilu planira zadnja dva sata dnevne nastave. Prvi blok sat je
planiran za kognitivo podruje i uenje, drugi blok sat
za umjetniko podruje i uenje stranih jezika.
12. Izrada kola na zrani pogon

Zamisao: Hosson de Cecile, 2004 i Daniela Berti
Ciljevi
zz timsko
zz uenje
uenje,
istraivanjem i otkrivanjem,
213
Slika 7. Potreban materijal i alat za izradu kola na zrani pogon.

zz uenje
injenjem (engl. learning by doing, Hands

on method),
zz uenje puta dolaenja do znanja odnosno spoznaje.
Sudionici uenici razredne nastave u osnovnoj koli,
npr. 3. ili 4. razred.
Trajanje: jedan blok-sat.
Materijal i pribor
zz plastine slamke za sok (dvadesetak komada),
zz drveni tapii (dvadesetak komada),
zz balon djeja igraka,
zz prazne kutijice za film (u doba digitalne fotografije e vjerojatno trebati nai zamjenski materijal,
npr. dobro oprane kutijice lijekova - oprez: kutijice trebaju prirediti roditelji),
zz poklopci,
zz ljepilo za plastiku i drvo.
Slika 8. Jedan od moguih modela kola na zrani pogon pred
probnu vonju.
Vrsta projekta 1.c) skupni, 4.a) istraivaki (i stvaralaki), 4.e) praktini.

Zadatak uenicima: Zamislite (izmislite) kako izgraditi mala kola na vlastiti pogon koristei raspoloivi materijal.
Ostvarenje zadatka:
1. Razgovor s cijelim razrednim odjelom o prometnim sredstvima to se kreu cestom, morem ili
zrakom i energije to ih pokree.
2. Priopavanje uenicima projektnog pitanja.
3. Podjela u skupine (najbolje po troje).
4. Crtanje skice na papiru zamiljenog prijevoznog
sredstva.
5. Uitelj obilazi skupine i postavlja pitanja o nejasnim prijedlozima.
6. Diskusija skice.
7. Izrada vozila.
8. Ispitivanje funkionalnosti izraenih vozila, a istodobno to je i povratna informacija uenicima o
uspjenosti izvrenja zadatka.
S pedagokog i metodikog motrita valja istaknuti
kako nije toliko vaan izgled koliko funkcionalnost.
13. Izrada krune pei

Svrha
Ostvariti ciljeve teme (epohe) graenje u treem razredu osnovne kole radi stjecanja osposobljenosti
(kompetencija) iz podruja matematike, runog rada,
drutvenih vjetina, crtanja i planiranja.
Sudionici: Uitelj, uenici i roditelji 3. razreda Waldorfske kole u Zagrebu.
214
Trajanje: dvadesetak nastavnih dana po dva do tri

sata dnevno.
Materijal i alat: cigla, cement, pijesak, daske, graevinski alat

Aktivnosti: Obvezno, u svim waldorfskim kolama u
svijetu, uenici 3. razreda osnovne kole (dob desetgodinjaka) rade epohu graenja, odnosno sudjeluju
u graevinskom projektu gdje upoznaju sve graevinske radne etape, od crtanja i planiranja do izrade
konkretnih graevinskih objekata. Jedne godine je 3.
razred Osnovne waldorfske kole u Zagrebu za epohu
graenja izabrao izradu prave zidane krune pei gdje
se mogu pei kruh ili pizza (v. str. 218). U radu su, kao
i obino, pomagali roditelji i uitelj.
Slika 9. Kruna pe [Fotografija snimljena u Waldorfskoj koli

u Zagrebu.]
Zakljuak: Uenici su upoznali sve etape graevinskog projekta, graevinske alate, od lice i zidarskog
ekia do mjealice za beton. Na kraju su vidjeli proizvod vlastitih ruku i sljedeih 5. godina mogli gledati
i koristiti izgraeni objekt.
Slika 10. Kuica na drvu; v. opis projekta na str. 216 [Fotografija snimljena u Waldorfskoj koli u Zagrebu (2008.)].
215
14. Izrada kuice na drvu

Sudionici: uenici 3. razreda osnovne Waldorfske kole
u Zagrebu, uiteljica i povremeno neki roditelj.
Trajanje: nekoliko dana.
Materijal i alat: daske, i stolarski alat
Vrsta projekta: 3.a) razredni projekt.
Aktivnosti
1. Uenici i uitelj su razgovarali o mjestima gdje
su sve ljudi tijekom svoje povijesti ivjeli. Spomenuli su i boravak na drveu. Zakljuili su kako
nije ba ugodno provesti mnogo vremna na drvetu
bez udobnog leaja. Mnogo bi ugodnije bilo napraviti neku ravnu plou i iznad krov to e tititi
od kie, sunca.
2. Svi su se prihvatili posla crtanja takva sklonita
na nekom drvetu. Traile su se ideje za konkretno
rjeenje.
3. Kad su pregledali sve zamisli proetali su kolskim dvoritem i obili okolinu. Nali su prikladno
drvo gdje bi mogli napraviti takvo sklonite kuicu na drvetu.
4. Razgovarali su o potrebnom materijalu za takvu
gradnju.
5. Sljedei dan je bio posveen izradi izvedbenog
plana i izraunavanju koliine potrebnog materijala. Tu su dvojica iskusnih tata i kolski domar. Popisali su potrebn materijal i utanaili
plan nabave.
6. Roditelji i domar su otili kupiti potreban materijal, a alat je ve postojao u koli.
7. Sljedeeg dane djeca su pilila daske, zabijala avle, dodavala, pridravala ili radoznalo promatrala.
Graevina je nicala.
Napomena: Ovaj je razredni projekt, istodobno bio i
rad i uenje i igra. Moe se primijeniti u vrijeme ljetovanja, logorovanja, ali i kao nastavna aktivnost u nekoj
podrunoj koli u ijoj okolini ima zgodnih mjesta za
ovakvu igru. Na tom projektu djeca e upoznati neka
zanimanja (graditelji, stolari), a nauit e i primjenjivati znanja iz matematike i prirode.
Djeca e nauiti dodatno cijeniti prirodu ukoliko se
kuica bude mogla izraditi bez zabijanja avala u ivo
drvo (v. sliku 10 na str. 215).
Zamisao i ostvarenje: Osnovna waldorfska kola u Zagrebu
216
Slika 11. Strailo za ptice.
15. Izrada straila za ptice

Svrha: u kolski vrt postaviti strailo za ptice i ugodu
za oi.
Zadae
zz stvaralako oblikovanje zamisli,
zz provjera praktinih vjetina,
zz doivljaj vrijednosti timskog rada.
Sudionici: uenici 6. razreda osnovne kole.
Trajanje: tri kolska sata
Pribor: papir i olovka, flomasteri, plakat, drveni kolac,
ica, klijeta, igla, konac, konop, slama i vata za punjenje,
stara odjea: hlae, kaput, eir, ukrasi i zakrpe.
Suradnici: roditelji
Aktivnosti (prema: Podravec, 2003, str. 96)
1. U vrijeme razgovora o kolskom vrtu na satu razrednog odjela javila se ideja o izradi straila.
2. Osmiljavanje straila, likovni izraz zamisli, izrada
plakata od uenikih likovnih predloaka.
3. Izbor najzanimljivijeg predloka, popis potrebnog materijala i alata, dogovor i pozivanje roditelja na suradnju.
4. Izrada Straka u stvaralakoj, veseloj igri ivanja, privrivanja i personificiranja lutka raz-
govaralo se o strailima to su ih uenici vidjeli u

vrtovima ili u ilustriranim priama.
5. Na podnevnoj prezentaciji pokazivanje plakata s
crteima straila i rezultata zajednikog rada koji
e biti postavljen u kolskom vrtu.
2.c) motoriki
16. Izrada drvenog zeca
Alat: turpije za drvo, pile, dlijeta, eki, drveni bat,

brusni papir, veliki stezai za drvo.
Ciljevi
zz primjena
vjetina za obradu drveta,

zz primjena znanja iz fizike i tehnike, osobito spoznaja o mehanici, poluzi, kotau i vrstama prijenosa.
Sudionici: uenici 7. razreda osnovne Waldorfske kole
u Zagrebu.
Vrsta projekta
1.a) individualni
4.e) praktini
Trajanje: oko 8 nastavnih sati (individualno!)
Materijal: meko drvo, obino lipa, trenja, ljiva
i slino.
Aktivnosti: etiri do pet dana u jednom tjednu uenici 7. razreda waldorfske kole rade individualno
model drvenog zeca.
1. Crta se skica.
2. Biraju se komadi drva za izradu tijela te zadnjih i
prednjih nogu (kotaa).
3. Drvo se pili, obrauje dlijetom, turpijom i brusi
brusnim papirom.
Slika 12. Izrada drvenog zeca. [Fotografija snimljena u Waldorfskoj koli u Zagrebu.]
217
4. Dijelovi se spajaju u gotovog zeca.

Zakljuci: Kako su ove aktivnosti planirane za zadnji
blok sat u danu, to je prigoda da uenici potroe fiziku
energiju izraujui korisne predmete i vjebajui rukovanje pravim alatom za obradu drva.
17. Peenje pizze

Ciljevi
zz stei
vane osposobljenosti (kompetencije) za

ivot,
zz nauiti pripremiti i ispei pizzu.
Zadae
zz upoznati
potrebne sastojke za izradu pizze,

mijeanje tijesta,
zz priprema pribora za jelo i pie,
zz razvoj suradnikih osposobljenosti.
zz uvjebati
Sudionici: uenici prvog razreda osnovne kole, roditelji, nastavnik.

Trajanje: tri kolska sata
Pribor: namirnice potrebne za tijesto i nadjev
Izvor: prema Podravec, 2003, str. 167.
Aktivnosti
Na roditeljskom sastanku, nekoliko dana ranije, roditelji su predloili zajedniko druenje uz peenje pizze.
Ve tada je poela aktivnost izradom popisa sastojaka.
Dogovoreno je zajedniko financiranje projekta.
1. Prije poetka rada, uiteljica je dogovorila s kuharicom peenje pizze u kolskoj kuhinji (ili je dogovorila s domarom pripremu krune pei kole).
2. U dogovoreno vrijeme sastali su se uenici, roditelji i uiteljica u razrednoj uionici. Svi su podijeljeni u skupine.
3. Prva skupina je imala zadatak pripremiti tijesto.
Mame najprije govore djeci o pripremi tijesta, a
zatim pokazuju kako se to radi. Djeca mijese tijesto s mamama. Gotovo tijesto stavljaju na toplo i
ekaju odreeno vrijeme.
4. Druga skupina treba pripremiti nadjev za pizzu.
Dok prva skupina mijesi tijesto, druga skupina
priprema namirnice za nadjev (rajice, sir, salamu
i mirodije).
5. Trea skupina je preuzela zadatak prostiranja
stola.
218
6. Kad je tijesto spremno za daljnju obradu, kuhari prve skupine ga stavljaju u tepsije, a djeca
druge skupine stavljaju nadjev. Pizza je spremna
za peenje.
7. Uenici prve i druge skupine nose pizzu u kolsku kuhinju gdje kuharica ve eka i svi zajedno
stavljaju pizze u penicu i nadziru peenje. Ako
kola ima sazidanu krunu pe (v. str. 214), tada
se pizze peku u krunoj pei.
8. U isto vrijeme lanovi tree skupine pripremaju
stol, sokove i pribor za jelo.
9. Prve porcije vrue pizze stiu na prostrti stol.
Napomena: Ovaj je razredni projekt pokazao kako
se timski izvravaju zadaci te kako i najmlai uenici mogu sudjelovati u ozbiljnim projektima. Steena iskustva i doivljaj ostat e nezaboravni kod
svih sudionika.
18. to rade odrasli

Svrha: Stjecanje razliitih osposobljenosti (istraivanje, otkrivanje, komunikacija), zatim povezivanje
svega to se ui iz razliitih nastavnih predmeta (integrirana nastava) te stjecanje suradnikih osposobljenosti i poticanje uenikih interesa i znatielje.
Promjena razredno-nastavnog ozraja14.
Sudionici: uenici drugog razreda osnovne kole
Trajanje projekta: pet dana
Vrsta projekta: 1.d) Razredni projekt
Oblici rada: individualni rad, partnetski rad, skupni
rad., plenarni (frontalni) rad.
Aktivnosti
1. Pisano izraavanje
zz Sastavljanje zajednike liste intervjua i ankete
zz Pisanje upitnika (ankete)
zz Zanimanja mojih ukuana
zz Zajednika obrada upitnika
zz Popisi zanimanja
zz Moje budue zanimanje
2. itanje
zz Karel apek: Potarska bajka
14 Ideja i izvor: Romi, S. (2000): Razredni projekt u integrira-
noj nastavi to rade odrasli. Zbornik Uiteljske akademije

u Zagrebu, Vol. 2, br. 1, str. 381-388.
Reinterpretacija bajke s drugim zanimanjima

zz Reinterpretacija s kontrastom (ometanje
rada)
Glazba - pokret
zz Zvonimir Balog: Pjesma sa lagom
zz Smiljanje pjesmica o drugim zanimanjima
zz Izvoenje pokreta uz glazbu i imitacija zanimanja
Matematika
zz odreivanje broja zanimanja na popisu
zz Zanimanja kao umnoak jednakih i razliitih zanimanja
zz Prikaz 32 igrae karte kao umnoka
zz Prikaz umnoka kako je Marica ekala pismogodinu i jedan dan
Usmeno izraavanje
zz Postavljanje pitanja
zz Voenje intervjua
zz Usporeivanje popisa zanimanja
zz Sortiranje popisa zanimanja na razne naine
(zanimljivost, neobinost, svakodnevnost, korisnost, muko ensko itd.)
Dramsko izraavanje
zz Dramatizacija Potanske bajke
zz Transkripcija Potanske bajke u druga zanimanja
zz Dramatizacija izmiljenih bajka
Likovno izraavanje
zz Ilustracije stripovi za interpretirana zanimanja iz izmiljene bajke
zz Scenografija po potrebi za dramatizaciju
zz Crte roditelja na poslu
Drutvene (socijalne) vjetine
zz Intervjuiranje odraslih
zz Pozivanje gosta, pripadnika nekog zanimanja
zz Voenje programa s gostom
zz Predstavljanje gosta
zz
3.
4.
5.
6.
7.
8.
19. Ureenje kolskog igralita

Svrha: zainteresirati uenike i roditelje za ureenje i
odravanje opreme kolskog igralita
Sudionici: Uenici 1. i 2. razredaosnovne kole, njihovi roditelji i prijatelji.

Trajanje: pola dana
Pribor, materijal i alat: brusni papir, iane etke
kistovi, aparat za zavarivanje, razreiva, boje za
drvo i metal.
Aktivnosti:
1. Dogovor s roditeljima o nabavi materijala i poslova
to ih valja obaviti.
2. Dogovor s uenicima o njihovom sudjelovanju u
projektu.
3. Popravak sprava na igralitu.
4. ienje ianim etkama i bojenje temeljnom
bojom.
5. Bojenje sprava zavrnim bojama za metal i drvo.
6. Pranje i spremanje pribora.
7. Priprema zakuske i pia za sve sudionike.
8. Dogovor o novim radnim projektima.
Zakljuci: Svi su shvatili kako se zajednikim timskim radom moe napraviti mnogo i rijeiti mnoge za
pojedinca teke radne zadatke. I djeca i roditelji su uoili kako se jednom izraena sprave treba odravati i
uvati (prema ideji: Podravec, 2003, str. 173).
20. Meunarodni projekt GLOBE

Zamisao o znanstveno obrazovnom programu GLOBE
(Globalno uenje i opaanje za dobrobit okolia) obznanio je tadanji ameriki potpredsjednik Al Gore
na Dan planeta Zemlje 1994. Istoga je dana (22. travnja) 1995. godine program pokrenut u SAD, a vlade
mnogih zemalja diljem svijeta tih su dana s amerikim predstavnicima potpisale sporazume o provoenju programa GLOBE.
Od 2003. godine glavni nositelj programa GLOBE u
SAD postaje UCAR - Sveuilina korporacija za atmosferska istraivanja, a partneri su NASA, Nacionalna
zaklada za znanost, Sveuilite drave Colorado i Ministarstvo vanjskih poslova SAD. U program je ukljueno
vie od 100 zemalja, s ukupno vie od 13.000 kola na
svakom kontinentu (pa ak i na Antarktici).
Hrvatska je meu prvima pristupila tom svjetskom
programu (sporazum je potpisan 13. travnja 1995.). Supotpisnici Sporazuma o provoenju programa GLOBE
u Hrvatskoj su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta i Ministarstvo zatite okolia, prostornog ure219
enja i graditeljstva, a neposredna provedba povjerena

je Agenciji za odgoj i obrazovanje (v. str. 285)
Od 2005. godine u Hrvatskoj je u program ukljueno
vie od 130 kola, to nas ini zemljom s najveim
postotkom GLOBE kola. Mnoge nae kole aktivno
i stvaralaki ostvaruju programske zadae, redovito
obavljajui mjerenja i unosei svoje rezultate u jedinstvenu svjetsku bazu podataka na internetu. Time je
Hrvatska osvojila izniman ugled i simpatije u svjetskoj GLOBE mrei.
Program predvia redovita i stalna uenika mjerenja i
opaanja atmosfere, vode, tla i pokrova u neposrednom
okoliu kole, a rezultati istraivanja se meusobno
upotpunjuju i povezuju, ime se ostvaruje program cjelovitog praenja stanja okolia u svijetu. Prikupljeni se
rezultati unose u zajedniku bazu podataka na GLOBE
mrenom serveru, koja je otvorena i dostupna svim
posjetiteljima na adresi : www.globe.gov.
Tim znanstvenika, angairanih za suradnju s programom GLOBE, izrazio je veliko zanimanje za uenika
mjerenja i opaanja, oekujui kako e doprinijeti boljem i potpunijem razumijevanju ekolokih odnosa i
promjena u svjetskom okoliu.
Aktivnosti:
1. Na jednom satu razrednog odjela uenici dogovaraju zajedniko obiljeavanje (slavljenje) zadnjeg
dana nastave.
2. Toga dana se naputa standardni raspored nastavnih sati, a uenici stvaralaki osmiljavaju razliita dogaanja vezana uz nastavne predmete, ali
nastoje omoguiti svakome iskazivanje izvornosti (originalnosti), stvaralatva (kreativnosti) i
duhovitosti.
3. Zadnji sat moe biti sveani sat razrednog odjela
s glazbom i malom razrednom sveanou (domjenkom) uz sokove, kolae i male darove za sve
uenike.
4. Svakako valja osigurati zajedniko fotografiranje.
Napomena: u 4. ili 8. razredu obiljeavanje zadnjeg
dana e poprimiti raznovrsnije oblike i imati bogatije sadraje jer su neki uenici zajedniki proveli nekoliko godina. U tim razredima moe se pripremiti
i zavrna razredna ili kolska priredba te druenje s
roditeljima.
22. Zavrna razredna scenska predstava
Sudjelujui u programu uenici na konkretnim primjerima primjenjuju kolska teoretska znanja te iskustvenim uenjem stjeu nove spoznaje o cjelovitosti okolia,
razvijajui pritom pozitivne stavove, ali i samosvijest
temeljenu na svom aktivnom sudjelovanju.
Svrha: Primijeniti znanja i osposobljenosti to su ih

uenici stekli zajednikim uenjem u proteklih osam
godina (spoznajne, drutvene i motorike vjetine te
umjetnike osposobljeniosti).
U razradi metodologije GLOBE mjerenja i prateih obrazovnih materijala sudjelovali su renomirani

strunjaci. Rezultati redovito provoenog viegodinjeg vrednovanja i anketiranja nastavnika iz cijeloga
svijeta potvruju kako ostvarivanje programa GLOBE
svakako doprinosi podizanju kvalitete i osuvremenjivanju nastave, posebice u podruju prirodoslovlja i
zemljopisa te u nizu drugih predmeta.
Trajanje: tri mjeseca
Izvor: http://public.carnet.hr/globe/GLOBEinfo.htm
21. Zadnji dan nastave

Svrha: Njegovanje zajednitva, prijateljstva, suradnje, uenje kulture ponaanja (darivanje, estitanje,
slavljenje).
Sudionici: uenici jednog razrednog odjela.
Trajanje: jedan nastavni dan, ali pripreme mogu trajati vie dana.
220
Sudionici: Uenici 8.r. Waldorfske kole u Zagrebu

Materijal, alat, pribor: ovisno o dogovorenom sadraju temi zavrne scenske predstave.
Opis aktivnosti
1. Kao predloak obino se uzima kakvo knjievno djelo.
Prvo uitelji dogovaraju s uenicima izbor knjievnog
predloka za zavrnu priredbu (ili, moda o pisanju
vlastitog scenarija!). To moe biti bilo koji knjievni
rad to su ga upoznali tijekom kolovanja.
2. Kada je tekst izabran, dogovaraju se scenarij i scenografija. To nije jednostavan posao pa ponekad
uzima nekoliko dana.
3. Kad je scenarij dogovoren preuzimaju se zadaci i
uloge. U projekt su, kao i u mnogim drugim aktivnostima waldorfske kole, ukljuuju roditelji. Njihova je pomo potrebna posebno pri dobavi raznih
materijala za izradu kostima te za scenu.
4. Veinu poslova oko izrade kostima preuzimaju

uenici tijekom planiranih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti.
5. Posebno vana aktivnost ovdje je uvjebavanje
uloga, uenje tekstova napamet, a treba istaknuti
kako je vano osigurati sudjelovanje i nastup svakog lana razrednog kolektiva.
6. Priprema predstave traje cijelo drugo polugodite.
7. Izvedba slijedi obino na dan zavretka nastave 8.
razreda ili na dan sveanosti posveene zavretku
nastavne godine u lipnju.
Napomena
Slika 13. kolska tvrtka Cipelii d.o.o. Laborschule u Bielefeldu.
Razredni uitelj vodi brigu o primjerenosti teksta i

realnom planiranju aktivnosti i opsega poslova, kako
se uenici ne bi odve opteretili.
zz Omoguiti
Zavrna razredna predstava se prije svega priprema

za uenike i roditelje kole. Ako ocijene kako imaju
vremena, volje i snage, mogu predstavu ponuditi i nekoj koli s kojom surauju, domu za starije i nemone
osobe, djejem vrtiu.
23. kolska tvrtka Bielefeld Poduzetnitvo

Na web stranici poznate alternativne kole Laborschule, to je ujedno vjebaonica Sveuilita u Bielefeldu, stoji reklama i uputnica na tvrtku to su je osnovali uenici. Tekst promidbene poruke glasi:
Mi smo uenici Laborschule Bielefeld. U vrijeme
jednog projektnog tjedna nas etvero uenika pristupilo je osnivanju uenike tvrtke pod nazivom Cipelii d.o.o.. Zadali smo si zadatak istiti cipele kako
bismo prikupili neto novaca, npr. za otii zajedno
na kolae ili za druge osobne protrebe. Prilikom ienja cipela nosimo odjeu to ju je za nas izradila i
darovala nam je Sara Lee. Kupujemo kreme za cipele
i torbice to se proizvode na Filipinima.
Izvor: http://www.uni-bielefeld.de/LS/laborschule_neu/
schuelerfirma.html (06.04.2008.)
24. Privatna vjebovna tvrtka u ekonomskoj koli

Svrha
zz Osposobiti
svakog uenika za ovladavanje vjetinama i osposobljenostima to e mu omoguiti

samostalno upravljanje malom ili srednjom tvrtkom te obrtom.
uenicima iskustveno, aktivno, problemsko i projektno uenje radi stjecanja znanja

i osposobljenosti (kompetencija) potrebnih u buduem zanimanju.
Sudionici: svaki uenik Privatne srednje ekonomske

kole Katarina Zrinski u Zagrebu
Trajanje projekta: tijekom etiri godine kolovanja,
najmanje tri nastavna sata tjedno.
Aktivnosti
1. Svaki uenik na poetku svog kolovanja u prvom razredu otvara svoju vlastitu privatnu vjebovnu tvrtku (PVT) na PVT Sudu. i posluje s
PVT bankom.
2. Poetkom prvog razreda, uenici, uz pomo mentora (predmetnog nastavnika) utvruju i razrauju
vlastitu poduzetniku zamisao.
3. Na temelju razrade zamisli osniva se uenika
tvrtka za vjebu. Uenik postaje njen direktor.
4. Kako uenici stjeu obimnija znanja iz ekonomskih i neekonomskih predmeta, tako dobivaju za
rjeavanje sloenije poslovne probleme i stvarne
poduzetnike prakse.
5. Svaki uenik vodi tvrtku pomou izvorne poslovne dokumentacije to su je propisala nadlena tijela dravne
uprave.
6. Knjigovodstvo se vodi pomou raunala. Tonost
provjerava i ocjenjuje nastavnik knjigovodstva.
Napomena
Neke od PVT kolske godine 1999/2000. nazvane su:
Zagreb Petrol, d.o.o.; Sport As d.o.o., Stolarija
urevi d.o.o.; A-sigurnost d.o.o.
221
Slika 14. Privatne vjebovne tvrtke u Privatnoj srednjoj ekonomskoj koli Katarina Zrinski s pravom javnosti u Zagrebu. Na slici su uenici kole
na meunarodnom sajmu vjebovnih tvrtka [Slika objavljena u kolskom priruniku 2005./06. Zagreb : Znamen, 2005. str. 334].
Program se ostvaruje u razrednom odjelu s najvie

18 uenika. Primjenjuje se mentorska nastava ( jer
svaki uenik ima mentora) i problemska nastava
( jer se rjeavaju stvarni problemi u poslovnom
okruju). Rjeavanje poslovnih problema PVT
vezuje se s ostalim nastavnim predmetima to
se nuno moraju otvoriti radi meusobne komunikacije i prilagoavati svoje izvedbene planove
postavljenom cilju.
Autor zamisli
Vitomir Tafra, osniva Privatne srednje ekonomske
kole Katarina Zrinski u Zagrebu.
222
25. Vienamjenski izvor napajanja (VIN)

Ciljevi
1. Razviti ureaj Vienamjenski Izvor Napajanja
(VIN) to e ga uenici na radionikim vjebama u elektrotehnikoj koli izraivati tijekom prve tri godine svoga kolovanja u okviru
nastavnog programa.
2. Poboljati sadraj radionikih vjeba svrhovitim vjebama u funkciji izrade dijelova za
VIN.
3. Razvoj sustava strunih vjetina i umijea.
Slika 15. VIN-1: 1. razred - mehaniki radovi, dijelovi kuita.
Slika 18. VIN-1: 1. razred - mehaniki radovi, sloeno kuite.
Slika 16. VIN-1: 2. razred - elektrotehniki radovi, slaganje.

Slika 19. VIN-1: 2. razred - elektrotehniki radovi, pogled na
stranju stranu kuita.
Slika 17. VIN-1: 3. razred - elektroniki radovi
Slika 20. VIN-1: konani izgled sloenog ureaja.
223
Trajanje: tri nastavne godine, odnosno oko 200 nastavnih sati planiranih za radionike vjebe u elektrotehnikoj koli.
Sudionici: uenici od 1. do 3. razreda elektrotehnike
kole i njihovi nastavnici.
Podruje: elektrotehnika.
Aktivnosti
Aktivnosti uenika su planirane u satnici radionikih
vjeba, prema nastavnom programu pojedinih razreda
elektrotehnike struke:
zz mehaniki radovi 1. godina (v. slike 15 i 18),
zz elektrotehniki radovi 2. god. (v. sl. 16 i 19),
zz elektroniki radovi 3. god. (v. sl. 17 i 20).
Uenici sudjeluju u projektiranju, izradi i ispitivanju
ispravnosti ureaja VIN-1.
Opis
1. Vienamjenski izvor napajanja VIN je ureaj to
ga uenici izrauju na radionikim vjebama u
prve tri godine kolovanja usporedo s usvajanjem
teoretskog i praktinog znanja za zanimanja iz podruja elektrotehnike.
2. Sve materijalne trokove, uz suglasnost, snose roditelji uenika. Nakon to je ureaj napravljen on
postaje vlasnitvo uenika.
3. Gotov proizvod, nazvan VIN-1 se moe koristiti
u kolskim laboratorijima i radionicama, kunim
radionicama, u procesu galvanizacije, za punjenje
olovnih akumulatora, za rad elektrinih lemilica
na 24 VAC i pogone minijaturnih alata u opsegu
napajanja 318 V.
4. Ovakav nain organizacije radionikih vjeba
je znatno poboljao motivaciju uenika za ovo
podruje kolovanja i stjecanja osposobljenosti
u podruju elektrotehnike i elektronike.
14. Zakljuak
Ovim smo se tekstom bavili pitanjima:
organizirati projektnu nastavu?
zz Koje ciljeve moemo ostvariti projektnom na
stavom?
zz Koje posebnosti prate organiziranje takve nastave?
zz Koje su uloge glavnih subjekata nastavnog procesa?
zz to treba i kako pratiti i ocjenjivati u takvoj
nastavi?
zz Kako se mogu pokazati (prikazati) rezultati
projektne nastave?
zz Zato
Na prethodnim stranicama nastojali smo odgovoriti na ta pitanja i oprimjeriti pojedine vrste projekata. Tema ovime nije ispcrpljena. Fenomen obiljeen sintagmom projektna nastava zahtijeva daljnja
prouavanja i analize kako bismo uoili pedagoke
i didaktike te psiholoke (motivacijeke) vrijednosti i prednosti u odnosu na druge vidove nastavnih
aktivnosti.
Posebno zahtjevni projekti koji se godinama njeguju
u kolama su kolski vrtovi i vonjaci te uenike
zadruge. U takvim viegodinjim projektima mnogi
su stjecali za ivot vane osposobljenosti. Nastavniki
fakulteti jo uvijek nedovoljno rade na stjecanju nastavnikih kompetencija vanih za voenje takvih zahtjevnih kolskih projekata.
Svakako moemo zakljuiti kako bismo teko mogli
osvariti (ili ostvarivati) vane pedagoke ciljeve bez
raznovrsnih individiualnih i skupnih, razrednih ili
kolskih projekata. Ponekad zaboravljamo na pedagoke vrijednosti tih vidova nastavnih aktivnosti pa
e moda ovaj tekst i prikazani primjeri potaknuti ba
vas na razmiljanje i akciju radi mijenjanja nastavne
svakodnevice.
Napomena
15. Literatura
Projekt su idejno osmislili nastavnici Elektrotehnike kole u Zagrebu, Konavoska 2: Zdravko Jaarevi, voditelj projekta, lanovi nastavnikog tima
Miroslav Osreki, Boris Glasnovi, Damir Vukovi,
Zdenko mid.
1. Arnold, R. (2007), Ich lerne, also bin ich. Eine

systemisch-konstruktivistische Didaktik. Heidelberg: Carl-Auer-Verl.
2. Bloom, Benjamin Samuel (ur.), (1956), Taxonomy
of educational objectives; the classification of edu-
224
cational goals, by a committee of college and university examiners. New York, Longmans
3. Bognar, Ladislav (2001), Metodika odgoja: Osijek: Pedagoki fakultet.

4. Branom, Mendel Everett (1919), The project method in education. Boston, R. G. Badger.
5. Diffily, Deborah (2002), Project-based learning
with young children. Portsmouth, NH: Heinemann, 174 p.
6. Fogarty, Tobin (1997), Problem-based learning
and other curriculum models for the multiple intelligences classroom. Arlington Heights, IL: IRI
Skylight Training and Publishing, 160 p.
7. Hmsel, D. (Hrsg.), (1997), Handbuch Projektunterricht. Weinheim: Beltz.
8. Hosson, de C. (2005), Define Common Recomandations for teachers Training implementation in
South-east European Countries in Primary school.
In: PROCEEDINGS First South-East European
Summer School for Hands on Primary Science
Education. Pp 35-40.
9. Hotchkiss, E. A. (1924), The project method in
classroom work, Boston, New York [etc.] Ginn
and company.
10. Killen, Roy (2005), Rjeavanje problema kao nastavna strategija. U: Nastavniki prirunik. Zagreb:
Znamen, str. 176 195.
17. Nelsen, J., Lott, L. And Glenn, H. S. (1993), Positive Discipline in the Classroom. Rocklin, Calif:
Prima Publishing.
18. Nelsen, J. (2001), Pozitivna disciplina. aak: Inter Gradex Trade.
19. Peko, Anelka i Sabli, M. (2004), Projektna nastava. ivot i kola, Vol. 50, br. 1, str. 15-25.
20. Podravec, D. (ur.), (2003), Radost uenja : integrirana i projektna nastava u osnovnoj koli. Virje:
Osnovna kola Franje Viktora ignjara.
21. Spaji-Vrka, Vedrana, Strievi, I., Male, Dubravka i Matijevi, Milan (2004), Pouavati prava
i slobode. Zagreb: Filozofski fakultet.
22. Stevenson, John Alford (1921), The project
method of teaching. New York. The Macmillan
Company.
23. imlea, Petar (1969), Suvremena nastava. Zagreb: Pedagoko-knjievni zbor.
24. vajcer, Vilko (1964), Grupa kao subjekt obrazovanja. Zagreb: Matica hrvatska.
25. Watzlawick, P., Beavin, H. J. und Jackson, D.
D. (1980), Menschliche Kommunikation : Formen, Strungen, Paradoxien. Bern und Stuttgart
: Hans Huber.
26. lebnik, Leon (1962), Opta istorija kolstva i pedagokih ideja. Beograd : Nauna knjiga.
11. Kck, P. Und Ott, H. (1989). Wrterbuch fr Erziehung und Unterricht. Donauwrth: Ludwig
Auer Verlag.
12. Krmpoti, Vesna (ur.) (2004.) Vrline ljubavi : prvi
od pet zbornika posveenih ljudskim vrijednostima, a po programu Sathya Sai duhovnoga odgoja
i obrazovanja. Zagreb : Profil international
13. Krmpoti, Vesna (ur.) (2000.) Vrline mira : trei od
pet zbornika posveenih ljudskim vrijednostima,
a po programu Sathya Sai duhovne obuke
14. Kron, W. F. (2000), Grundwissen Didaktik. Mnchen und Basel: Reinhardt.
15. Makarenko, Antun Semjonovi (1947), Pedagoka poema. Zagreb: Kultura.
16. Matijevi, Milan (2002), Alternativne kole. Zagreb: Tipex.
225

409015.projektno Ucenje Matijevic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

409015.projektno Ucenje Matijevic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

Sastavljena su brojna odreenja i postavljene mnoge

1. Nastava usmjerena ueniku

3 O izravnom pouavanju objavili smo pounu raspravu Roya

O suradnikom uenju doznajte vie u tekstu Suradniko

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

odgoja5 uvjetuju izbor didaktikih strategija te mjesta i didaktikh scenarija uz koje e

nastavnika. Tu je oprema za pokazivanje uenicima

2. Od ciljeva i strategija do vrednovanja

U Nastavnikom priruniku 2007./08., Zagreb : Znamen,

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

vanije za ivot od glave pune informacija. Ima mnogo

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

alost, nestao kao nain uenja, kao vid stjecanja

rad, uenje i igra. Za djecu bi svako uenje moglo

3. Svrha projektne nastave

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

procjenjivati nakon didaktike radionice ili uspjeno

4. Povijest didaktikih projekata

4. Kasnije su u povijesti pedagogije zabiljeena imena

Ovi se interesi mogu razliito zadovoljiti, ali

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

sta The Project Method10. Ubrzo su se pojavili

9. Charles Murray govori o pet tipova nastavnih

College Record, 19, September 1918, pp.

10. Uenje Abrahama Harolda Maslowa (1908.

5. Predmetni sustav i projektna nastava

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

Pedagogija govoriti o tome, ostvarivanje programa

6. Veze projekta i bliskih pojmova

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

2. Problemska i istraivaka nastava

3. Veza meu strategijama

posobljavanju uenika za rjeavanje problema,

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

tikih strategija uvijek moemo izdvojiti najvaniju

6. Zbog navedenih meuovisnosti tri kljuna pojma,

b) Sljedei korak je uenje rjeavanja problema

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

Kao bitne odrednice sadraja pojma strategija istiu

U didaktici taj izraz oznaava postupak nastavnika,

Svi spomenuti autori, zajedno sa svojim istaknutim

4. S obzirom na ciljeve projekti su:

5. S obzirom na nastavni predmet projekti mogu

6. S obzirom na trajanje projekti su:

2. S obzirom na podruje razvoja projekti se mogu

3. S obzirom na tijelo ili ustanovu, projekti mogu

7. S obzirom na povezanost projekata s nastavom

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

I naravno, moemo govoriti o kombinacijama prethodnih vrsta. Tako moe postojati:

8. Uenje u projektnoj nastavi

Sve nabrojane osobine mogu se uenjem razvijati, a

Raspravu Miljenke Cota-Bekavac Suradniko uenje

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

9. Ocjenjivanje u projektnoj nastavi

osposobljenosti. Ako smo toga svjesni, onda valja

Tablica 1. Aktivnost i uspjeh skupine

suradnja skupina kao cjelina

Znamen : Nastavniki suputnik 2008./09.

didaktiki materijalizam. Od tada su didaktika i

stave uenika i nastavnika. Sve nastavne aktivnosti

2. Usavravanje : 1. Projektno uenje i nastava

1. Ravnatelj kao pedagoki voditelj kole svakako ne