2004L0049 HR 18.12.2009 002.

004 1
Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomo za iji sadraj institucije ne preuzimaju odgovornost.

DIREKTIVA 2004/49/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA

od 29. travnja 2004.
o sigurnosti eljeznica Zajednice i izmjeni Direktive Vijea 95/18/EZ o izdavanju dozvola za
obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu i Direktive 2001/14/EZ o dodjeli eljeznikog
infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture i dodjeli
rjeenja o sigurnosti
(Direktiva o sigurnosti eljeznice)

(SL L 164, 30.4.2004., str. 44)

Promijenila:
Slubeni list
br.
M1
M2
M3

Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 17. lipnja

2008.
Direktiva 2008/110/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca
2008.
Direktiva Komisije 2009/149/EZ od 27. studenoga 2009.

stranica

datum

L 191

18.7.2008

L 345

62

23.12.2008

L 313

65

28.11.2009

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 2

B
DIREKTIVA

2004/49/EZ

EUROPSKOG
VIJEA

PARLAMENTA

od 29. travnja 2004.

o sigurnosti eljeznica Zajednice i izmjeni Direktive Vijea 95/18/EZ
o izdavanju dozvola za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu i
Direktive 2001/14/EZ o dodjeli eljeznikog infrastrukturnog
kapaciteta i ubiranju pristojbi za koritenje eljeznike
infrastrukture i dodjeli rjeenja o sigurnosti
(Direktiva o sigurnosti eljeznice)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno

njegov lanak 71. stavak 1.,

uzimajui u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog

odbora (2),

uzimajui u obzir miljenje Odbora regija (3),

u skladu s postupkom utvrenim u lanku 251. Ugovora (4), s obzirom

na zajedniki tekst koji je odobrio Odbor za mirenje 23. oujka 2004.,

budui da:

(1)

Kako bi se nastavili napori za uspostavljanje jedinstvenog trita

usluga u eljeznikom prijevozu, postavljeni Direktivom Vijea
91/440/EEZ od 29. srpnja 1991. o razvoju eljeznica Zajedni
ce (5), treba utvrditi zajedniki regulatorni okvir za sigurnost
eljeznice. Drave lanice su do sada razvile svoja sigurnosna
pravila i norme preteno na nacionalnim prugama, zasnovane
na nacionalnim tehnikim i provedbenim zamislima. Istodobno,
razlike u naelima, pristupu i kulturi oteavaju ukidanje tehnikih
prepreka i uspostavljanje meunarodnog prijevoza.

(2)

Direktiva 91/440/EEZ, Direktiva Vijea 95/18/EZ od 19. lipnja

1995. o izdavanju dozvola za obavljanje usluga u eljeznikom
prijevozu (6) i Direktiva 2001/14/EZ Europskog parlamenta i

(1)
(2)
(3)
(4)

SL C 126 E, 28.5.2002., str. 332.

SL C 61, 14.3.2003., str. 131.
SL C 66, 19.3.2003., str. 5.
Miljenje Europskog parlamenta od 14. sijenja 2003. (SL C 38 E,
12.2.2004., str. 92.), Zajedniko stajalite Vijea od 26. lipnja 2003. SL C
270 E, 11.11.2003., str. 25.) i Stajalite Europskog parlamenta od 23. listo
pada 2003. (jo nije objavljeno u Slubenom listu). Zakonodavna Rezolucija
Europskog parlamenta od 22. travnja 2004. i Odluka Vijea od 26. travnja
2004.
(5) SL L 237, 24.8.1991., str. 25. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom
2001/12/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 75, 15.3.2001., str. 1.).
(6) SL L 143, 27.6.1995., str. 70. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom
2001/13/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 75, 15.3.2001., str. 26.).

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 3

B
Vijea od 26. veljae 2001. o dodjeli eljeznikog infrastruk
turnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za koritenje eljeznike
infrastrukture i dodjeli rjeenja o sigurnosti (1) omoguuju prve
korake prema reguliranju europskog trita eljeznikog prijevoza
otvaranjem meunarodnog trita teretnog eljeznikog prijevoza.
Meutim, pokazalo se da su odredbe o sigurnosti nedostatne i
razlike izmeu sigurnosnih zahtjeva ostaju, to utjee na opti
malno funkcioniranje eljeznikog prometa u Zajednici. Od
posebnog je znaaja usklaivanje sadraja sigurnosnih propisa,
izdavanja rjeenja o sigurnosti eljeznikim prijevoznicima,
zadaa i uloga tijela nadlenih za sigurnost te provoenja istrai
vanja o nesreama.

(3)

Podzemne eljeznice, tramvaji i drugi sustavi lake eljeznice u

mnogim dravama lanicama podlijeu lokalnim ili regionalnim
sigurnosnim pravilima i esto ih nadziru lokalna ili regionalna
tijela te nisu obuhvaeni zahtjevima za interoperabilnost ili izda
vanje dozvola za obavljanje usluga u eljeznikom prometu u
Zajednici. Tramvaji, nadalje, esto podlijeu zakonodavstvu o
sigurnosti na cestama pa stoga ne mogu biti u potpunosti obuh
vaeni propisima o sigurnosti eljeznica. Iz tih razloga i sukladno
naelu supsidijarnosti, kako se navodi u lanku 5. Ugovora, dra
vama lanicama treba omoguiti da iskljue takve lokalne eljez
nike sustave iz podruja primjene ove Direktive.

(4)

Razine sigurnosti u eljeznikom sustavu Zajednice openito su

visoke, posebno usporeujui s cestovnim prijevozom. Vano je
da se razina sigurnosti, u najmanjem sluaju, odrava za vrijeme
tekueg razdoblja restrukturiranja, tijekom kojega e se razdvojiti
funkcije prethodno integriranih eljeznikih drutava i dalje
pomaknuti sektor eljeznice u smjeru od samoreguliranja do
javnog reguliranja. U skladu s tehnikim i znanstvenim napret
kom, sigurnost treba dalje unaprijediti, kada je to praktino izve
divo uzimajui u obzir konkurentnost eljeznikog prijevoza.

(5)

Svi koji upravljaju eljeznikim sustavom, upravitelji infrastruk

ture i eljezniki prijevoznici, preuzimaju punu odgovornost za
sigurnost sustava, svaki za svoje podruje. Kadgod je to primje
reno, oni moraju suraivati na unapreenju mjera za nadziranje
rizika. Drave lanice moraju jasno razlikovati ovu neposrednu
odgovornost za sigurnost od zadae tijela nadlenih za sigurnost
u vezi s odreivanjem nacionalnog regulatornog okvira i nadgle
danja rada pruatelja usluga.

(6)

Odgovornost upravitelja infrastrukture i eljeznikih prijevoznika

za rad eljeznikog sustava, ne spreava ostale sudionike kao to
su proizvoai, osobe zaduene za odravanje, posjednici vagona,
pruatelji usluga i slube nabave, od preuzimanja odgovornosti za
njihove proizvode ili usluge u skladu s odredbama Direktive
Vijea 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeu
ropskog eljeznikog sustava velikih brzina (2) i Direktive
2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 19. oujka 2001.
o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog eljeznikog
sustava (3) ili drugog relevantnog zakonodavstva Zajednice.

(1) SL L 75, 15.3.2001., str. 29. Direktiva kako je izmijenjena Odlukom Komi
sije 2002/844/EZ (SL L 289, 26.10.2002., str. 30.).
(2) SL L 235, 17.9.1996., str. 6.
(3) SL L 110, 20.4.2001., str. 1.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 4

B
(7)

Zahtjevi o sigurnosti podsustava transeuropskih eljeznikih

mrea utvreni su u direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ. Meu
tim, te direktive ne odreuju zajednike zahtjeve na razini sustava
i ne bave se pojedinostima reguliranja, upravljanja i nadzora
sigurnosti. Kada su minimalne razine sigurnosti podsustava odre
ene tehnikim specifikacijama za interoperabilnost (TSI-jima) bit
e, takoer, jo znaajnije utvrditi sigurnosne ciljeve na razini
sustava.

(8)

Zajedniki sigurnosni ciljevi (CST-ovi) i zajednike sigurnosne

metode (CSM-ovi) moraju se postepeno uvoditi kako bi se osigu
ralo da se odri i, kada je to potrebno i praktino, unaprijedi
visoka razina sigurnosti. Oni moraju propisati mjerila za procjenu
razine sigurnosti i obavljanje djelatnosti prijevoznika na razini
Zajednice kao i u dravama lanicama.

(9)

Podaci o sigurnosti eljeznikog sustava rijetki su i uglavnom

nisu dostupni javnosti. Stoga treba uvesti zajednike pokazatelje
sigurnosti (CSI-jeve) kako bi se ocijenilo je li sustav u skladu s
CST-om i omoguilo praenje djelovanja sigurnosti eljeznica.
Meutim, nacionalne definicije koje se odnose na CSI-jeve,
mogu se primjenjivati za vrijeme prijelaznog razdoblja te treba
voditi rauna o opsegu pripremanja zajednikih definicija CSIjeva prilikom sastavljanja prvog seta CST-ova.

(10)

Nacionalna sigurnosna pravila, koja su esto zasnovana na nacio

nalnim tehnikim normama, treba postepeno zamijeniti propisima
koji se zasnivaju na zajednikim normama, utvrenim u TSI-ju.
Uvoenje novih nacionalnih propisa koji nisu zasnovani na
takvim zajednikim normama treba svesti na najmanju moguu
mjeru. Nova nacionalna pravila moraju biti u skladu sa zakono
davstvom Zajednice i omoguiti pribliavanje zajednikom
pristupu sigurnosti eljeznice. Stoga se treba savjetovati sa svim
zainteresiranim stranama prije no to drava lanica donese nacio
nalno sigurnosno pravilo koje zahtijeva viu razinu sigurnosti
nego CST. U takvim sluajevima prijedlog novog pravila treba
pregledati Komisija, koja e donijeti odluku ako se pokae da
prijedlog pravila nije u skladu sa zakonodavstvom Zajednice ili
predstavlja sredstvo samovoljne diskriminacije ili prikrivenog
ograniavanja eljeznikog prijevoza meu dravama lanicama.

(11)

Trenutanu situaciju, u kojoj nacionalna sigurnosna pravila i dalje

imaju vanu ulogu, treba smatrati kao prijelazno razdoblje, koje u
konanici vodi do situacije u kojoj e se primjenjivati europski
propisi.

(12)

Razvoj CST-ova, CSM-ova i CSI-jeva kao i potreba da se olaka

kretanje prema zajednikom pristupu sigurnosti eljeznice zahti
jeva tehniku podrku na razini Zajednice. Europska agencija za
eljeznice osnovana Uredbom (EZ) br. 881/2004 Europskog
parlamenta i Vijea (1) utemeljena je radi izdavanja preporuka u
vezi s CST-ovima, CSM-ovima i CSI-jevima i donoenja mjera
za daljnje usklaivanje te radi praenja razvoja sigurnosti eljez
nice u Zajednici.

(1) SL L 220, 21.6.2004. str. 3.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 5

B
(13)

U provoenju svojih dunosti i ispunjavanju svojih odgovornosti,

upravitelji infrastrukture i eljezniki prijevoznici moraju provesti
sustav upravljanja sigurnou, koji ispunjava zahtjeve Zajednice i
sadrava zajednike elemente. Podaci o sigurnosti i provedbi
sustava upravljanja sigurnou moraju se dostaviti tijelu
nadlenom za sigurnost u dotinoj dravi lanici.

(14)

Sustav upravljanja sigurnou treba uzeti u obzir injenicu da su

Direktiva Vijea 89/391/EZ od 12. lipnja 1989. o uvoenju mjera
za poticanje poboljanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (1) i
njoj odgovarajue pojedinane direktive u potpunosti primjenjive
na zatitu zdravlja i sigurnosti radnika u eljeznikom prometu.
Sustav upravljanja sigurnou takoer treba voditi rauna o
Direktivi Vijea 96/49/EZ od 23. srpnja 1996. o usklaivanju
zakonodavstava drava lanica u odnosu na prijevoz opasnog
tereta eljeznicom (2).

(15)

Kako bi se osigurala visoka razina sigurnosti eljeznice i jednakih

uvjeta za sve eljeznike prijevoznike, za njih moraju vrijediti isti
sigurnosni zahtjevi. Rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu treba dokazivati da je eljezniki prije
voznik uspostavio svoj sustav upravljanja sigurnou i da je u
mogunosti udovoljiti odgovarajuim sigurnosnim normama i
pravilima. Za usluge meunarodnog prijevoza trebalo bi biti
dovoljno da se sustav upravljanja sigurnou odobri u jednoj
dravi lanici i da to odobrenje vrijedi u Zajednici. Pridravanje
nacionalnih propisa s druge strane, zahtijeva dodatno izdavanje
rjeenja u svakoj dravi lanici. Konani bi cilj trebao biti
uvoenje zajednikog rjeenja o sigurnosti koje bi bilo valjano
u cijeloj Zajednici.

(16)

Osim sigurnosnih zahtjeva utvrenih u rjeenju o sigurnosti za

obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu, eljezniki prijevoz
nici koji imaju dozvolu za obavljanje usluga u eljeznikom
prometu moraju zadovoljiti nacionalne zahtjeve koji su u skladu
s pravom Zajednice i koji se primjenjuju na nediskriminirajui
nain, a odnose se na zdravstvene, sigurnosne i socijalne uvjete,
ukljuujui zakonske odredbe koje se odnose na vrijeme vonje i
prava radnika i potroaa kako su predviena u lancima 6. i 12.
Direktive 95/18/EZ.

(17)

Svaki upravitelj infrastrukture nosi presudnu odgovornost za

sigurno projektiranje, odravanje i uporabu njegove eljeznike
mree. Osim rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljez
nikom prijevozu koja se izdaju eljeznikim prijevoznicima,
upravitelj infrastrukture mora dobiti rjeenje o sigurnosti za
upravljanje eljeznikom infrastrukturom od strane tijela
nadlenog za sigurnost u vezi s njegovim sustavom upravljanja
sigurnou i drugih odredaba radi zadovoljavanja sigurnosnih
zahtjeva.

(18)

Drave lanice moraju se potruditi pomoi podnositeljima

zahtjeva koji ele ui na trite kao eljezniki prijevoznici.
Posebno moraju pruiti informacije i trenutano bez odgaanja
odgovarati na zahtjev za izdavanjem rjeenja o sigurnosti za

(1) SL L 183, 29.6.1989., str. 1.

(2) SL L 235, 17.9.1996., str. 25. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direk
tivom Komisije 2003/29/EZ (SL L 90, 8.4.2003., str. 47.).

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 6

B
obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu. Za eljeznike prije
voznike koji pruaju usluge meunarodnog prijevoza, vano je da
postupci budu slini u razliitim dravama lanicama. Premda e,
jo dogledno vrijeme, rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu sadravati nacionalne dijelove, unato
tome treba omoguiti usklaivanje njezinih zajednikih dijelova
i olakati oblikovanje zajednikog obrasca.
(19)

Izdavanje ovlatenja osoblju vlakova i odobrenje za uporabu

eljeznikih vozila koja su u upotrebi za razliite nacionalne
mree esto nesavladive prepreke za nove sudionike u trinom
natjecanju. Drave lanice moraju osigurati da mogunosti ospo
sobljavanja i izdavanja ovlatenja eljeznikom osoblju, potrebnih
radi zadovoljavanja zahtjeva nacionalnih pravila, budu na raspo
laganju eljeznikim prijevoznicima koja podnose zahtjev za
izdavanje rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljezni
kom prijevozu. Treba propisati zajedniki postupak za izdavanje
odobrenja za uporabu eljeznikih vozila koja su u upotrebi.

(20)

Vremena vonje i razdoblja odmora za strojovoe i osoblje vlaka

koje obavlja zadatke vezane uz sigurnost imaju znaajan utjecaj
na razinu sigurnosti eljeznikog sustava. Ovi aspekti spadaju
pod lanke 137. i 139. Ugovora i ve su predmet pregovora
izmeu socijalnih partnera u okviru Odbora za sektorski dijalog
osnovanog u skladu s Odlukom Komisije 98/500/EZ (1).

(21)

Razvitak sigurnog eljeznikog sustava Zajednice zahtijeva uspo

stavljanje usklaenih uvjeta za izdavanje odgovarajuih dozvola
strojovoama i prateem osoblju u vlaku koje obavlja zadatke
vezane uz sigurnost, za koje je Komisija najavila svoju namjeru
predlaganja dodatnog zakonodavstva u bliskoj budunosti. to se
tie osposobljenosti ostalog osoblja zaduenog za zadatke rele
vantne za sigurnost, ona je ve odreena u okviru direktiva
96/48/EZ i 2001/16/EZ.

(22)

Kao dio novog zajednikog regulatornog okvira za sigurnost

eljeznice, treba, u svim dravama lanicama, osnovati nacio
nalna tijela radi reguliranja i nadzora nad sigurnou eljeznice.
Kako bi se, na razini Zajednice, olakala suradnja meu njima,
treba im dodijeliti jednake minimalne zadatke i odgovornosti.
Nacionalnim tijelima nadlenim za sigurnosti treba dodijeliti
visoki stupanj nezavisnosti. Ona moraju svoje zadatke provoditi
na otvoren i nediskriminirajui nain kako bi pomogla u stvaranju
jedinstvenog eljeznikog sustava Zajednice i suraivala na
usklaivanju svojih kriterija za donoenje odluka, posebno u
vezi s izdavanjem rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu eljeznikim prijevoznicima koja pruaju
usluge meunarodnog prijevoza.

(23)

Ozbiljne eljeznike nesree su rijetke. Meutim, one mogu imati

razorne posljedice i mogu biti razlog za zabrinutost javnosti u
vezi sa sigurnosti eljeznikog sustava. Stoga, sve takve nesree
treba istraiti sa stajalita sigurnosti, kako bi se izbjeglo njihovo
ponavljanje, a rezultate istraivanja treba objaviti. Ostale nesree i
poremeaji mogu biti znaajna upozorenja koja prethode
ozbiljnim nesreama i trebale bi takoer biti predmet sigurnosnih
istraivanja, kada je to potrebno.

(1) Odluka Komisije 98/500/EZ od 20. svibnja 1998. o osnivanju Odbora za

sektorski dijalog meu socijalnim partnerima na europskoj razini (SL
L 225, 12.8.1998., str. 27.).

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 7

B
(24)

Istraivanje u vezi sa sigurnosti treba odvojiti od sudske istrage o

istoj nesrei i omoguiti joj pristup dokazima i svjedocima. Treba
ju provoditi stalno tijelo, neovisno o sudionicima eljeznikog
sektora. Tijelo bi trebalo djelovati na nain koji izbjegava svaki
sukob interesa i svaku moguu ukljuenost u uzroke dogaaja
koji se istrauju; posebno bi trebalo osigurati njegovu funkcio
nalnu neovisnost ako je usko povezano s nacionalnim tijelom
nadlenim za sigurnost ili regulatornim tijelom za eljeznice u
svrhu organizacijske i pravne strukture. Njegova bi se istraivanja
trebala provoditi to je mogue otvorenije. Za svaki bi dogaaj
istrano tijelo trebalo osnovati odgovarajue istrano povjerenstvo
s potrebnim strunim znanjem i iskustvom kako bi se utvrdili
neposredni uzroci i posredni uzroci.

(25)

Izvjea o istraivanjima i svi nalazi i preporuke pruaju kljune

informacije za daljnje poboljanje sigurnosti eljeznice i morali bi
biti na raspolaganju javnosti na razini Zajednice. Adresati trebaju
djelovati prema sigurnosnim preporukama te o aktivnostima
povratno izvijestiti istrano tijelo.

(26)

Ciljeve predloenih mjera, preteito koordiniranje aktivnosti u

dravama lanicama na reguliranju i nadzoru sigurnosti te istra
ivanjima nesrea i donoenju zajednikih sigurnosnih ciljeva na
razini Zajednice, zajednikih sigurnosnih metoda, zajednikih
sigurnosnih pokazatelja i zajednikih zahtjeva za rjeenja o sigur
nosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu, drave
lanice ne mogu dostatno ostvariti nego ih se, zbog opsega aktiv
nosti na bolji nain moe ostvariti na razini Zajednice, Zajednica
moe donijeti mjere u skladu s naelom supsidijarnosti kako je
utvreno u lanku 5. Ugovora. U skladu s naelom proporcio
nalnosti, kako je utvreno u tom lanku, ova Direktiva ne prelazi
ono to je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(27)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba donijeti u skladu

s Odlukom Vijea 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrivanju
postupaka za izvravanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komi
siji (1).

(28)

Ova Direktiva tei reorganizaciji i objedinjavanju zakonodavstva

Zajednice o sigurnosti eljeznice. Zbog toga treba staviti izvan
snage odredbe o izdavanju rjeenja o sigurnosti za obavljanje
usluga u eljeznikom prijevozu eljeznikim prijevoznicima,
prethodno utvrene u Direktivi 2001/14/EZ, zajedno sa svim
upuivanjima na izdavanje rjeenja o sigurnosti za obavljanje
usluga u eljeznikom prijevozu. Direktiva 95/18/EZ ukljuivala
je zahtjeve o sigurnosnoj osposobljenosti radnog osoblja i o
sigurnosti eljeznikih vozila koji su obuhvaeni zahtjevima o
izdavanju rjeenja o sigurnosti iz ove Direktive te stoga ne
trebaju vie biti dio zahtjeva u vezi s izdavanjem dozvola. eljez
niki prijevoznik koji posjeduje dozvolu za obavljanje usluga u
eljeznikom prometu mora imati rjeenja o sigurnosti za obav
ljanje usluga u eljeznikom prijevozu, da bi mu se mogao
dozvoliti pristup eljeznikoj infrastrukturi.

(29)

Drave lanice bi trebale utvrditi propise o sankcijama koje se

primjenjuju na krenja odredaba ove Direktive i osigurati njihovu
provedbu. Sankcije moraju biti uinkovite, proporcionalne i
odvraajue,

(1) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 8

B
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

UVODNE ODREDBE
lanak 1.
Svrha
Svrha je ove Direktive osigurati razvoj i unapreenje sigurnosti na
eljeznicama Zajednice i bolji pristup tritu za usluge eljeznikog
prijevoza putem:

a) usklaivanja regulatorne strukture u dravama lanicama;

b) definiranja odgovornosti izmeu sudionika;

c) razvoja zajednikih sigurnosnih ciljeva i zajednikih sigurnosnih

metoda imajui u vidu vee usklaivanje nacionalnih pravila;

d) zahtjeva za osnivanjem tijela nadlenog za sigurnost te tijela za

istraivanje nesrea i poremeaja u svakoj dravi lanici;

e) odreivanja zajednikih naela u vezi s upravljanjem, reguliranjem i

nadzorom sigurnosti eljeznice.

lanak 2.
Podruje primjene
1.
Ova se Direktiva primjenjuje na eljezniki sustav u dravama
lanicama, koji se moe ralaniti na podsustave prema strukturnim i
operativnim podrujima. Ona obuhvaa sigurnosne zahtjeve sustava kao
cjeline, ukljuujui sigurno upravljanje infrastrukturom i prometnim
operacijama te meudjelovanje izmeu eljeznikih prijevoznika i upra
vitelja infrastrukture.

2.
Drave lanice mogu iz mjera koje donose u provedbi ove Direk
tive iskljuiti:

a) podzemne eljeznice, tramvaje i druge sustave lake eljeznice;

b) mree koje su funkcionalno odvojene od ostatka eljeznikog sustava

i namijenjene samo za odvijanje lokalnog, gradskog ili prigradskog
putnikog prometa, kao i eljeznike prijevoznike koji djeluju isklju
ivo na ovim mreama;

c) infrastrukturu eljeznice u privatnom vlasnitvu, koju upotrebljava

iskljuivo vlasnik infrastrukture za potrebe vlastitog prijevoza tereta;

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 9

M2
d) povijesna vozila koja prometuju u nacionalnim mreama, pod
uvjetom da su u skladu s nacionalnim sigurnosnim pravilima i propi
sima kako bi se osiguralo sigurno prometovanje tih vozila;
e) povijesne, muzejske i turistike eljeznice koje prometuju na
njihovim vlastitim mreama, ukljuujui radionice, vozila i osoblje.
B
lanak 3.
Definicije
Za potrebe ove Direktive, primjenjuju se sljedee definicije:
a) eljezniki sustav znai sveukupni podsustavi za strukturna i
operativna podruja, kako je definirano u direktivama 96/48/EZ i
2001/16/EZ, kao i upravljanje i rad sustava kao cjeline;
b) upravitelj infrastrukture znai svako tijelo ili poduzee koje je
posebno odgovorno za uspostavu i odravanje infrastrukture eljez
nice, ili njezinog dijela, kako je definirano lankom 3. Direktive
91/440/EEZ, koji takoer moe ukljuiti upravljanje prometnoupravljakim i signalno-sigurnosnim sustavom infrastrukture. Funk
cije upravitelja infrastrukture na mrei ili dijelu mree mogu se
dodijeliti razliitim tijelima ili poduzeima;
c) eljezniki prijevoznik znai eljezniki prijevoznik kako je defi
nirano Direktivom 2001/14/EZ te svako drugo javno ili privatno
poduzee, ija je djelatnost pruanje usluga prijevoza roba i/ili
putnika eljeznicom pri emu poduzee mora osigurati vuu; ovo
takoer ukljuuje poduzea koja pruaju samo uslugu vue;
d) tehnika specifikacija za interoperabilnost (TSI) znai specifika
cije kojima je obuhvaen svaki podsustav ili dio podsustava kako bi
se zadovoljili osnovni zahtjevi i osigurala interoperabilnost transeu
ropskog sustava brze i konvencionalne eljeznice, kako je utvreno
u Direktivi 96/48/EZ i Direktivi 2001/16/EZ;
e) zajedniki sigurnosni ciljevi (CST-ovi) znai najmanje razine
sigurnosti koje trebaju dosegnuti razliiti dijelovi eljeznikog
sustava (kao to je konvencionalni eljezniki sustav, eljezniki
sustav velikih brzina, dugaki eljezniki tuneli ili pruge koje se
upotrebljavaju iskljuivo za teretni promet) ili sustav u cjelini, izra
eno u kriterijima prihvatljivog rizika;
f) zajednike metode sigurnosti (CSM-ovi) znai metode koje treba
razviti kako bi se opisalo na koji se nain postiu razine sigurnosti i
ostvarivanje sigurnosnih ciljeva te kako se ocjenjuje usklaenost s
drugim sigurnosnim zahtjevima;
g) tijelo nadleno za sigurnost znai nacionalno tijelo kome su
povjereni zadaci u vezi sa sigurnosti eljeznice u skladu s ovom
Direktivom ili bilo koje dvonacionalno tijelo kome su drave lanice
povjerile ove zadae kako bi se osigurao jedinstveni sustav sigur
nosti za posebne prekogranine infrastrukture;

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 10

B
h) nacionalna sigurnosna pravila znai sva pravila koja sadre sigur
nosne zahtjeve za eljeznicu postavljene na razini drave lanice i
primjenjiva na vie od jednog eljeznikog prijevoznika, bez obzira
na tijelo koje ih izdaje;

i) sustav upravljanja sigurnou znai organizacija i rjeenja koja

uspostavlja upravitelj infrastrukture ili eljezniki prijevoznik radi
osiguravanja sigurnog upravljanja svojom djelatnou;

j) glavni istraitelj znai osoba odgovorna za organizaciju, provo

enje i nadzor istraivanja;

k) nesrea znai neeljeni ili nenamjeravani iznenadni dogaaj ili

specifian niz takvih dogaaja koji imaju tetne posljedice;
nesree se dijele na sljedee kategorije: sudari, iskliznua iz tra
nica, nesree na eljezniko-cestovnim prijelazima, nesree s ljud
skim rtvama uzrokovane eljeznikim vozilima u pokretu, poari i
drugo;

l) ozbiljna nesrea znai svaki sudar vlakova ili iskliznue vlaka iz

tranica, koje ima za posljedicu smrt najmanje jedne osobe ili teke
ozljede pet ili vie osoba ili veliku tetu na eljeznikim vozilima,
infrastrukturi ili okoliu, i svaka druga slina nesrea s oiglednim
utjecajem na reguliranje sigurnosti eljeznice ili upravljanje sigurno
u; velika teta znai teta koju istrano tijelo odmah moe
procijeniti na najmanje 2 milijuna eura ukupno;

m) poremeaj znai svaki dogaaj, osim nesree ili ozbiljne nesree,

povezan s prometom vlakova koja utjee na sigurnost prometa;

n) istraivanje znai postupak koji se provodi u svrhu spreavanja

nesrea i poremeaja koja ukljuuje prikupljanje i analizu podataka,
predlaganje zakljuaka, ukljuujui otkrivanje uzroka i, kada je
primjereno, izradu sigurnosnih preporuka;

o) uzroci znai djela, propusti, dogaaji ili uvjeti, ili njihova kombi
nacija, koja je dovela do nesree ili poremeaja;

p) Agencija znai Europska agencija za eljeznice, agencija Zajed

nice za sigurnost i interoperabilnost eljeznica;

q) prijavljena tijela znai tijela koja su odgovorna za ocjenu suklad

nosti interoperabilnih sastavnih dijelova ili njihove prikladnosti za
upotrebu ili za pokretanje EZ postupka za provjeru podsustava, kako
je utvreno u direktivama 96/48/EZ i 2001/16/EZ;

r) interoperabilni sastavni dijelovi znai svaki osnovni dio, skupina

dijelova, podsklop ili cjelokupni sklop opreme ugraen ili namije
njen za ugradnju u podsustav o kojem izravno ili posredno ovisi
interoperabilnost sustava eljeznica velikih brzina ili sustava
konvencionalnih eljeznica, kako je utvreno u direktivama
96/48/EZ i 2001/16/EZ. Pojam sastavnog dijela obuhvaa materi
jalnu kao i nematerijalnu opremu poput softvera;

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 11

M2
s) posjednik znai osoba ili subjekt koji je vlasnik vozila ili ga ima
pravo koristiti, te vozilo koristi kao prijevozno sredstvo i kao takav
je upisan u nacionalni registar vozila (NRV) iz lanka 33. Direktive
2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 17. lipnja 2008. o
interoperabilnosti eljeznikog sustava u Zajednici (preinaena) (1)
(dalje u tekstu Direktiva o interoperabilnosti eljeznice);

t) subjekt nadlean za odravanje znai subjekt koji je nadlean za

odravanje vozila i kao takav je upisan u NVR;

u) vozilo znai eljezniko vozilo na vlastiti pogon ili bez njega koje
je prikladno za kretanje svojim vlastitim kotaima po eljeznikim
prugama. Vozilo je sastavljeno iz jednog ili vie strukturnih i funk
cionalnih podsustava ili dijelova takvih podsustava.

B
POGLAVLJE II.

RAZVOJ I UPRAVLJANJE SIGURNOU

lanak 4.
Razvoj i unapreenje sigurnosti eljeznica
1.
Drave lanice osiguravaju openito odravanje sigurnosti eljez
nice i, kada je to praktino provedivo, njezino stalno unapreivanje,
uzimajui u obzir razvoj zakonodavstva Zajednice i tehniki i znan
stveni napredak pri emu treba dati prednost spreavanju ozbiljnih
nesrea.

Drave lanice osiguravaju da se sigurnosna pravila donose, primjenjuju

i provode na otvoreni i nediskriminirajui nain, pospjeujui razvoj
jedinstvenog sustava europskog eljeznikog prometa.

2.
Drave lanice osiguravaju da mjere za razvitak i unapreenje
sigurnosti eljeznice uzimaju u obzir potrebu za sustavnim pristupom.

3.
Drave lanice osiguravaju da odgovornost za sigurno funkcioni
ranje eljeznikog sustava i nadziranje rizika koje su s tim povezane lei
na upraviteljima infrastrukture i eljeznikim prijevoznicima, obvezujui
ih na provedbu potrebnih mjera za nadzor rizika - uz meusobnu sura
dnju kada je to primjereno, primjenu nacionalnih sigurnosnih pravila i
normi te uspostavu sustava upravljanja sigurnou u skladu s ovom
Direktivom.

Ne dovodei u pitanje graanskopravnu odgovornost u skladu sa zako

nodavstvom drava lanica, svaki je upravitelj infrastrukture i eljez
niki prijevoznik odgovoran korisnicima, potroaima, dotinim radni
cima i treim strankama, za svoj dio sustava i njegov siguran rad,
ukljuujui dobavu materijala i ugovaranje usluga.
(1) SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 12

B
4.
Ovime se ne dovodi u pitanje odgovornost svakog proizvoaa,
osobe zaduene za odravanje, M2 posjednik , pruatelja usluga i
slube nabave, da eljeznika vozila, postrojenja, pribor te oprema i
usluge koje pruaju odgovaraju zahtjevima i uvjetima za predvienu
upotrebu, tako da ih eljezniki prijevoznik i/ili upravitelj infrastrukture
moe na siguran nain staviti u uporabu.

lanak 5.
Zajedniki sigurnosni pokazatelji
1.
Kako bi se olakala ocjena postizanja CST-a
opeg razvoja sigurnosti eljeznice, drave lanice
cije o zajednikim sigurnosnim pokazateljima
godinja izvjea tijela nadlenih za sigurnost
lanku 18.

i osiguralo praenje
prikupljaju informa
(CSI-jevima) kroz
kako se navodi u

Prva referentna godina za CSI je 2006. o njima treba izvijestiti u godi

njem izvjeu sljedee godine.
CSI se utvruju kako je odreeno u Prilogu I.
M2
2.
Prilog I. mora se revidirati prije 30. travnja 2009., naroito kako bi
se u njega ukljuile zajednike definicije CSI-ja i zajednikih metoda za
izraun trokova nesrea. Ta mjera, namijenjena izmjenama elemenata
ove Direktive koji nisu kljuni, donosi se u skladu s regulatornim
postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka 2.a.
B
lanak 6.
Zajednike sigurnosne metode
M2
1.
Komisija do 30. travnja 2008. donosi prvu skupinu CSM-ova, koji
obuhvaaju barem metode opisane u stavku 3. toki (a). Oni se objav
ljuju u Slubenom listu Europske unije.
Komisija do 30. travnja 2010. donosi drugu skupinu CSM-ova, koji
obuhvaaju preostale metode opisane u stavku 3. Oni se objavljuju u
Slubenom listu Europske unije.
Navedene mjere, koje su namijenjene izmjenama elemenata ove Direk
tive koji nisu kljuni njihovim dopunjavanjem, donose se u skladu s
regulatornim postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka 2.a.
B
2.
Nacrt CSM i revidirani nacrt CSM-ova donosi Agencija sukladno
zaduenjima koja se dodjeljuju u skladu s postupkom navedenim u
lanku 27. stavku 2.
Nacrt CSM se zasniva na ispitivanju postojeih metoda u dravama
lanicama.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 13

B
3.
CSM-ovi opisuju na koji se nain ocjenjuju razina sigurnosti kao i
postignue sigurnosnih ciljeva i usklaenost s drugim sigurnosnim
zahtjevima, pomou sljedeih objanjenja i definicija:

a) metode vrednovanja i ocjene rizika,

b) metode za procjenu usklaenosti sa zahtjevima iz rjeenja o sigur

nosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu i rjeenje o
sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom izdanim u
skladu s lancima 10. i 11.,

M2
c) sve dok nisu obuhvaene TSI-jima, metode za provjeravanje upravlja
li se strukturnim podsustavima eljeznikih sustava i odrava li ih se
u skladu s odgovarajuim osnovnim zahtjevima.

4.
CSM-ovi se moraju revidirati u redovitim vremenskim razmacima,
uzimajui u obzir iskustvo steeno njihovom primjenom te globalni
razvoj sigurnosti na eljeznicama i obveze drava lanica iz lanka 4.
stavka 1. Ta mjera, namijenjena izmjenama elemenata ove Direktive
koji nisu kljuni, meu ostalim njihovim dopunjavanjem, donosi se u
skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka 2.a.

B
5.
Drave lanice izrauju sve potrebne izmjene njihovih nacionalnih
sigurnosnih pravila u svjetlu usvajanja CSM-ova i njihovih revizija.

lanak 7.
Zajedniki sigurnosni ciljevi
1.
CST-ovi se razvijaju, donose i revidiraju slijedei postupke utvr
ene u ovom lanku.

2.
Nacrt CST-ova i revidirani nacrt CST-ova izrauje Agencija
sukladno zaduenjima koja se dodijeljuju u skladu s postupkom nave
denim u lanku 27. stavku 2.

M2
3.
Prva skupina nacrta CST-ova temelji se na provjeravanju posto
jeih ciljeva i razine sigurnosti u dravama lanicama te osigurava da se
razina sigurnosti eljeznikog sustava ne smanji niti u jednoj dravi
lanici. Njih donosi Komisija do 30. travnja 2009. i objavljuju se u
Slubenom listu Europske unije. Ta mjera, namijenjena izmjenama
elemenata ove Direktive koji nisu kljuni, meu ostalim njihovim dopu
njavanjem, donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz
lanka 27. stavka 2.a.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 14

M2
Druga skupina nacrta CST-ova temelji se na iskustvima steenim s
prvom skupinom CST-ova i njihovom provedbom. Ona mora odraavati
prioritetna podruja gdje sigurnost treba dodatno poboljati. Donosi ih
Komisija do 30. travnja 2011. i objavljuju se u Slubenom listu
Europske unije. Ta mjera, namijenjena izmjenama elemenata ove Direk
tive koji nisu kljuni, meu ostalim njihovim dopunjavanjem, donosi se
u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka
2.a.

B
Svi prijedlozi nacrta i izmjena CST-ova uzimaju u obzir obveze drava
lanica utvrene u lanku 4. stavku 1. Uz takve prijedloge prilae se
procjena proraunatih koristi i trokova, kojom se ukazuje na njihov
mogui utjecaj na sve ukljuene izvoae i gospodarske subjekte te
njihov utjecaj na drutvenu prihvatljivost rizika. Oni, prema potrebi,
moraju sadravati vremenski plan postepene provedbe, posebno radi
potovanja prirode i opsega ulaganja potrebnog za njihovu primjenu.
Moraju analizirati mogui utjecaj na TSI za podsustave i, kada je to
primjereno, sadravati prijedloge za izmjene TSI-ja.

4.
CST-ovi trebaju definirati najmanje razine sigurnosti koje trebaju
dosei razliiti dijelovi eljeznikog sustava i sustav kao cjelina u
svakoj dravi lanici, izraeno u kriterijima prihvatljivog rizika za:

a) pojedinane rizike koji se odnose na putnike, osoblje, ukljuujui

vanjsko - ugovoreno osoblje, korisnike eljezniko-cestovnih prije
laza i ostale te, ne dovodei u pitanje postojee nacionalne i meu
narodne propise o sigurnosti, pojedinane rizike koji se odnose na
neovlatene osobe na eljeznikim objektima;

b) drutvene rizike.

M2
5.
CST-ovi se moraju revidirati u redovitim vremenskim razmacima,
uzimajui u obzir globalni razvoj sigurnosti na eljeznicama. Ta mjera,
namijenjena izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu kljuni, meu
ostalim njihovim dopunjavanjem, donosi se u skladu s regulatornim
postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka 2.a.

B
6.
Drave lanice donose sve potrebne izmjene njihovih nacionalnih
sigurnosnih pravila kako bi dosegle najmanje CST-ove, i svaki revidi
rani CST, u skladu s provedbenim rasporedom koji im je pridruen. Ova
pravila trebaju dostaviti Komisiji u skladu s lankom 8. stavkom 3.

lanak 8.
Nacionalna sigurnosna pravila
1.
U primjeni ove Direktive, drave lanice donose obvezujua
nacionalna sigurnosna pravila i osiguravaju da se oni objave na
jasnom jeziku razumljivom zainteresiranim stranama i budu raspoloivi
svim upraviteljima infrastrukture, eljeznikim prijevoznicima, podnosi
teljima zahtjeva za izdavanje rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu i podnositeljima zahtjeva za izdavanje rjeenja o
sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 15

B
2.
Do 30. travnja 2005. drave lanice obavjeuju Komisiju o svim
odgovarajuim nacionalnim sigurnosnim pravilima koji su na snazi,
kako je navedeno u Prilogu II., te navode njihovo podruje primjene.

Nadalje, obavijest sadri informacije o glavnom sadraju pravila s

uputama na pravne tekstove, o vrsti pravnog akta i o tome koje tijelo
ili organizacija je odgovorno za njegovu objavu.

3.
Najkasnije etiri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive,
Agencija procjenjuje na koji su nain objavljena i stavljena na raspola
ganje nacionalna sigurnosna pravila u skladu sa stavkom 1. Takoer
daje primjerene preporuke Komisiji za objavu takvih pravila kako bi
se odgovarajue informacije uinile lake dostupnima.

4.
Drave lanice odmah obavjeuju Komisiju o svim izmjenama
dostavljenih nacionalnih sigurnosnih pravila i o svakom takvom
novom pravilu koji se moe donijeti, osim ako se pravilo u cijelosti
odnosi na provedbu TSI-ja.

5.
Komisija prati uvoenje novih nacionalnih pravila od strane
drava lanica kako bi se uvoenje novih specifinih nacionalnih
pravila svelo na najmanju moguu mjeru i tako sprijeilo stvaranje
daljnjih barijera te radi postepenog usklaivanja sigurnosnih pravila.

6.
Ako, nakon donoenja CST-ova, drave lanice namjeravaju uvesti
novo nacionalno sigurnosno pravilo koji zahtijeva viu razinu sigurnosti
nego CST, ili ako drava lanica namjerava uvesti novo nacionalno
sigurnosno pravilo koje moe utjecati na rad eljeznikih prijevoznika
iz drugih drava lanica na dravnom podruju dotine drave lanice,
drava lanica se u propisnom vremenu treba savjetovati sa svim zain
teresiranim strankama pri emu se primjenjuje stavak 7.

7.
Drava lanica dostavlja nacrt sigurnosnog pravila Komisiji na
pregled, zajedno s razlozima za njegovo uvoenje.

Ako Komisija ustanovi da nacrt sigurnosnog pravila nije u skladu s

CSM-ovima ili s postizanjem barem CST-ova, ili da oni predstavljaju
sredstva samovoljne diskriminacije ili prikrivenog ograniavanja eljez
nikog prijevoza izmeu drava lanica, donijet e se Odluka, upuena
dotinoj dravi lanici, u skladu s postupkom navedenim u lanku 27.
stavku 2.

Ako Komisija ima ozbiljne sumnje u vezi s usklaenou nacrta sigur

nosnog pravila s CSM-ovima ili s postizanjem barem CST-ova, ili
smatra da oni predstavljaju sredstva samovoljne diskriminacije ili prikri
venog ograniavanja eljeznikog prijevoza izmeu drava lanica,
Komisija odmah obavjeuje dotinu dravu lanicu, koja zaustavlja
donoenje, stupanje na snagu ili provedbu pravila sve dok se, u roku
od est mjeseci, ne donese odluka u skladu s postupkom navedenim u
lanku 27. stavku 2.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 16

B
lanak 9.
Sustavi upravljanja sigurnou
1.
Upravitelji infrastrukture i eljezniki prijevoznici trebaju usposta
viti svoje sustave upravljanja sigurnou kako bi se osiguralo da eljez
niki sustav moe dosegnuti barem CST-ove, da je u skladu s nacio
nalnim sigurnosnim pravilima opisanim u lanku 8. i Prilogu II. i sa
sigurnosnim zahtjevima utvrenim u TSI-ju, te da se primjenjuju odgo
varajui dijelovi CSM-ova.

2.
Sustav upravljanja sigurnou treba zadovoljiti zahtjeve i sadra
vati elemente utvrene u Prilogu III., prilagoene znaajkama, opsegu i
drugim uvjetima njihovih aktivnosti. On treba osigurati nadzor svih
rizika povezanih s aktivnou upravitelja infrastrukture ili eljeznikog
prijevoznika, ukljuujui nabavu usluge odravanja i nabavu materijala
te ugovaranje vanjskih usluga. Ne dovodei u pitanje postojea nacio
nalna i meunarodna pravila o odgovornosti, sustav upravljanja sigur
nou takoer treba uzeti u obzir, kada je to primjereno i razumno,
rizike koji proizlaze iz aktivnosti drugih strana.

3.
Sustav upravljanja sigurnou bilo kojeg upravitelja infrastrukture
treba uzeti u obzir uinke razliitih eljeznikih prijevoznika na mreu i
donijeti odredbe kojima se svim eljeznikim prijevoznicima doputa da
rade u skladu s TSI-jem i nacionalnim sigurnosnim pravilima i uvjetima
utvrenim u njihovom rjeenju o sigurnosti za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu. Nadalje, one moraju biti razvijene s ciljem
usklaivanja postupaka u sluaju nunosti koje provodi upravitelj infra
strukture s ovima eljeznikih prijevoznika koja pruaju usluge na
njegovoj infrastrukturi.

4.
Svake godine, do 30. lipnja, svi upravitelji infrastrukture i eljez
niki prijevoznici dostavljaju tijelu nadlenom za sigurnost godinje
izvjee o sigurnosti koje se odnosi na prethodnu kalendarsku godinu.
Izvjee o sigurnosti treba sadravati:

a) podatke o tome kako se ispunjavaju unutarnji sigurnosni ciljevi i

kakvi su rezultati sigurnosnih planova;

b) razvoj nacionalnih sigurnosnih pokazatelja, i CSI-jeva utvrenih u

Prilogu I., u mjeri u kojoj je to relevantno za poduzee koja podnosi
izvjee;

c) rezultate unutarnjeg nadzora sigurnosti;

d) zakljuke o nedostacima i pogrekama eljeznikih operacija i uprav

ljanja infrastrukturom koje mogu biti znaajne za tijelo nadleno za
sigurnost.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 17

B
POGLAVLJE III.

IZDAVANJE RJEENJA O SIGURNOSTI ZA OBAVLJANJE

USLUGA U ELJEZNIKOM PRIJEVOZU I RJEENJA O
SIGURNOSTI
ZA
UPRAVLJANJE
ELJEZNIKOM
INFRASTRUKTUROM
lanak 10.
Rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu
1.
Kako bi se dozvolio pristup eljeznikoj infrastrukturi, eljezniki
prijevoznik mora imati rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu kako se navodi u ovom poglavlju. Rjeenje o
sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu moe obuhva
ati itavu mreu eljeznica drave lanice ili samo njezinog odreenog
dijela.

M2
Svrha je rjeenja o sigurnosti pruiti dokaz da je eljezniki prijevoznik
uspostavio svoj sustav upravljanja sigurnou i moe ispuniti zahtjeve
utvrene TSI-jem i ostalog odgovarajueg zakonodavstva Zajednice i
nacionalnih sigurnosnih pravila kako bi imao nadzor nad rizicima i
pruao usluge prijevoza na mrei na siguran nain.

B
2.
Rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prije
vozu mora sadravati:

a) potvrdu kojim se potvruje prihvatljivost sustava upravljanja sigur

nou eljeznikog prijevoznika kako se navodi u lanku 9. i Prilogu
III.,

te

M2
b) potvrda kojom se potvruje odobrenje odredaba koje je donio eljez
niki prijevoznik radi ispunjavanja posebnih zahtjeva potrebnih za
sigurno obavljanje svojih usluga na odreenoj mrei. Ti se zahtjevi
mogu odnositi na uporabu TSI-ja i nacionalnih sigurnosnih pravila,
ukljuujui operativne propise mree, prihvaanje ovlatenja za
osoblje i odobrenje za uporabu vozila koje koristi eljezniki prije
voznik. Izdavanje potvrde mora se temeljiti na dokumentaciji koju je
podnio eljezniki prijevoznik, kako je opisano u Prilogu IV.

B
3.
Tijelo nadleno za sigurnost u dravi lanici u kojoj eljezniki
prijevoznik prvo zapone s obavljanjem djelatnosti dodjeljuje rjeenje u
skladu sa stavkom 2.

U rjeenju koje se dodjeljuje u skladu sa stavkom 2. mora se navesti

vrsta i opseg obuhvaenih eljeznikih usluga. Rjeenje koje se izdaje u
skladu sa stavkom 2.(a) vai u cijeloj Zajednici za istovrsne usluge
eljeznikog prijevoza.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 18

B
4.
Tijelo nadleno za sigurnost u dravi lanici u kojoj eljezniki
prijevoznik namjerava obavljati dodatne usluge eljeznikog prijevoza
dodjeljuje dodatno nacionalno rjeenje u skladu sa stavkom 2. (b).

5.
Rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prije
vozu se obnavlja u razmacima ne duljim od pet godina, na osnovu
zahtjeva eljeznikog prijevoznika. Mora se u cijelosti ili djelomino
aurirati uvijek kada se vrsta ili opseg djelatnosti znaajno promjeni.

Imatelj rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prije

vozu mora bez odlaganja obavijestiti tijelo nadleno za sigurnost o svim
veim izmjenama uvjeta bilo kojeg dijela rjeenja o sigurnosti za obav
ljanje usluga u eljeznikom prijevozu. Nadalje, treba obavijestiti tijelo
nadleno za sigurnost uvijek kada se zaposle nove kategorije osoblja ili
uvedu nove vrste eljeznikih vozila.

Tijelo nadleno za sigurnost moe zahtijevati da se odgovarajui dio

rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu
revidira u sluaju znaajnijih promjena pravnog okvira u podruju sigur
nosti.

Ako tijelo nadleno za sigurnost ustanovi da imatelj rjeenja o sigur

nosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu vie ne zadovoljava
uvjete rjeenja koje je izdalo, ono povlai dio a) i/ili b) rjeenja, navo
dei razloge za takvu odluku. Tijelo nadleno za sigurnost koje povue
dodatno nacionalno rjeenje dodijeljeno u skladu sa stavkom 4. mora, o
svojoj odluci, odmah izvijestiti tijelo nadleno za sigurnost koje je
dodijelilo svjedodbu prema stavku 2. a).

Isto tako, tijelo nadleno za sigurnost mora staviti zvan snage rjeenje o
sigurnosti za obavljanje u eljeznikom prijevozu ako je oigledno da
ga njezin imatelj nije koristio u godini nakon njegovog izdavanja kao
to je bilo namjeravano.

6.
Tijelo nadleno za sigurnost u roku jednog mjeseca obavjeuje
Agenciju o izdanim, obnovljenim, izmijenjenim ili stavljenim izvan
snage rjeenjima o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prije
vozu navedenim u stavku 2.(a). Mora navesti naziv (tvrtku) i adresu
eljeznikog prijevoznika, datum izdavanja, opseg i rok valjanosti
rjeenja o sigurnosti i, u sluaju stavljanje izvan snage, razloge za
njegovu odluku.

7.
Do 30. travnja 2009. Agencija ocjenjuje razvoj okolnosti u vezi s
izdavanjem rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom
prijevozu i dostavlja izvjee Komisiji s preporukama o strategiji prije
laza na jedinstveno rjeenju o sigurnosti Zajednice. Komisija poduzima
na osnovu preporuke odgovarajue mjere.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 19

B
lanak 11.
Rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom
1.
Kako bi se omoguilo upravljanje i voenje eljeznike infrastruk
ture upravitelj infrastrukture mora dobiti rjeenje o sigurnosti za uprav
ljanje eljeznikom infrastrukturom od tijela nadlenog za sigurnost u
dravi lanici u kojoj ima poslovni nastan.

Rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom mora

sadravati:

a) potvrdu kojim se potvruje prihvatljivost sustava upravljanja sigur

nou upravitelja infrastrukture kako je opisano u lanku 9. i Prilogu
III.,

b) potvrdu kojim se potvruje prihvatljivost odredaba upravitelja infra

strukture kojima se nastoji ispuniti specifine zahtjeve potrebne za
sigurno projektiranje, odravanje i uporabu eljeznike infrastrukture
ukljuujui, kada je primjereno, odravanje i rad prometno-upravlja
kog i signalno-sigurnosnog sustava.

2.
Rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom
se obnavlja, u razmacima ne duljim od pet godina, na osnovu zahtjeva
upravitelja infrastrukture. Ono se mora u cijelosti ili djelomino aurirati
uvijek kada su uinjene znaajne izmjene na graevinskom, prometnoupravljakom i signalno-sigurnosnom ili elektroenergetskom podsustavu
ili u naelima njihove uporabe i odravanja. Imatelj rjeenja o sigurnosti
za upravljanje eljeznikom infrastrukturom bez odlaganja obavjeuje
tijelo nadleno za sigurnost o svim takvim izmjenama.

Tijelo nadleno za sigurnost moe zahtijevati da se rjeenje o sigurnosti

za upravljanje eljeznikom infrastrukturom revidira u sluaju znaajnih
promjena pravnog okvira u podruju sigurnosti.

Ako tijelo nadleno za sigurnost ustanovi da upravitelj infrastrukture

koji posjeduje rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infra
strukturom vie ne zadovoljava uvjete za rjeenje o sigurnosti za uprav
ljanje eljeznikom infrastrukturom ono to rjeenje stavlja izvan snage,
uz obrazloenje svoje odluke.

3.
Tijelo nadleno za sigurnost, u roku od jednog mjeseca, obavje
uje Agenciju o izdanim, obnovljenim, izmijenjenim ili stavljenim
izvan snage rjeenjima o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infra
strukturom. Ono navodi naziv (tvrtku) i adresu upravitelja infrastrukture,
datum izdavanja, opseg i rok valjanosti rjeenja o sigurnosti za uprav
ljanje eljeznikom infrastrukturom i, u sluaju stavljanja izvan snage,
obrazloenje svoje odluke.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 20

B
lanak 12.
Zahtjevi za podnoenje zahtjeva za izdavanje rjeenja o sigurnosti
za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu i rjeenje o sigurnosti
za upravljanje eljeznikom infrastrukturom
1.
Tijelo nadleno za sigurnost bez odlaganja donosi odluku o
podnesenom zahtjevu za izdavanje rjeenja o sigurnosti za obavljanje
usluga u eljeznikom prijevozu ili rjeenja o sigurnosti za upravljanje
eljeznikom infrastrukturom, i to u svakom sluaju ne nakon proteka
vie od etiri mjeseca od dostave svih propisanih informacija i svih
dodatnih informacija koje zahtijeva tijelo nadleno za sigurnost. Ako
se od podnositelja molbe zahtijeva da dostavi dodatne informacije, takve
informacije treba dostaviti odmah.

2.
Kako bi se olakalo osnivanje novih eljeznikih prijevoznika i
dostavljanje zahtjeva za izdavanje rjeenja za obavljanje usluga u eljez
nikom prijevozu eljeznikih prijevoznika iz drugih drava lanica,
tijelo nadleno za sigurnost daje detaljne smjernice o tome kako ishoditi
rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu. U
njima se navode svi zahtjevi koji su utvreni za potrebe lanka 10.
stavka 2., a svi potrebni dokumenti se stavljaju na raspolaganje podno
sitelju.

eljeznikim prijevoznicima koja podnose zahtjev za izdavanje rjeenja

o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu u vezi s
uslugama na odreenom ogranienom dijelu infrastrukture daju se
posebne smjernice, pri emu se posebno navode specifini propisi koji
vrijede za dio o kome je rije.

3.
Vodi sa smjernicama za podnoenje zahtjeva za izdavanje
rjeenja u kojem se opisuju i objanjavaju zahtjevi za rjeenja o sigur
nosti i navode isprave koje se moraju dostaviti je besplatno na raspo
laganju podnositeljima zahtjeva. Svi zahtjevi za izdavanje rjeenja o
sigurnosti dostavljaju se na jeziku koji zahtjeva tijelo nadleno za sigur
nost.

lanak 13.
Pristup osposobljavanju
1.
Drave lanice osiguravaju da svi eljezniki prijevoznici koji
podnose zahtjev za rjeenje o sigurnosti za obavljanje usluga u eljezni
kom prijevozu imaju poten i nediskriminirajui pristup sredstvima za
osposobljavanje strojovoa i prateeg osoblja vlakova, uvijek kada je
takvo osposobljavanje potrebno za ispunjenje zahtjeva za izdavanje
rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu.

Usluge koje se nude moraju ukljuivati obuku o potrebnom poznavanju

trasa, prometnim pravilima i postupcima, signalno-sigurnosnom i
prometno-upravljakom sustavu te postupcima u sluaju opasnosti koji
se primjenjuju na trasama na kojima se promet odvija.

Drave lanice takoer osiguravaju da upravitelji infrastrukture i njihovo

osoblje koje provodi zadatke bitne za sigurnost imaju poten i nedis
kriminirajui pristup osposobljavanju.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 21

B
Ako osposobljavanje ne ukljuuje preglede i dodjelu ovlatenja, drave
lanice osiguravaju eljeznikim prijevoznicima dobivanje ovlatenja
ako se to zahtijeva u rjeenju o sigurnosti za obavljanje usluga u eljez
nikom prijevozu.

Tijelo nadleno za sigurnost osigurava da pruanje usluga osposoblja

vanja ili, kada je primjereno, dodjela ovlatenja ispunjavaju sigurnosne
zahtjeve utvrene u TSI-ju ili nacionalnim sigurnosnim pravilima
opisanim u lanku 8. i Prilogu II.

2.
Ako usluge osposobljavanja nudi samo jedan eljezniki prije
voznik ili upravitelj infrastrukture, drave lanice osiguravaju pristup
osposobljavanju drugim eljeznikim prijevoznicima uz primjerenu i
nediskriminirajuu cijenu, koja je povezana s trokovima i moe uklju
ivati profitnu maru.

3.
Prilikom zapoljavanja novih strojovoa, osoblja vlaka i osoblja
koje provodi zadatke bitne za sigurnost, eljezniki prijevoznici moraju
uzeti u obzir svako osposobljavanje, kvalifikacije i iskustvo prethodno
steeno u drugim eljeznikim prijevoznicima. Zbog toga se tom
osoblju odobrava pristup, preslikavanje te dostavljanje svih isprava
koje svjedoe o njihovom osposobljavanju, kvalifikacijama i iskustvu.

4.
U svakom sluaju je svaki eljezniki prijevoznik i svaki upravitelj
infrastrukture odgovoran za razinu osposobljenosti i kvalifikacije svojeg
osoblja koje provodi zadatke vezane uz sigurnost, kako se navodi u
lanku 9. i Prilogu III.

M1

__________

M2
lanak 14.a
Odravanje vozila
1.
Svakom se vozilu prije poetka prometovanja ili koritenja na
mrei dodjeljuje subjekt nadlean za njegovo odravanje, koji se
upisuje u NRV, u skladu s lankom 33. Direktive o interoperabilnosti
eljeznica.

2.
Subjekt nadlean za odravanje moe biti eljezniki prijevoznik,
upravitelj infrastrukture ili posjednik.

3.
Ne dovodei u pitanje odgovornost eljeznikog prijevoznika i
upravitelja infrastrukture u pogledu sigurnog upravljanja vlakom, kako
je predvieno u lanku 4., subjekt mora primjenom sustava odravanja
osigurati da su vozila, za ije je odravanje nadlean, u stanju sigurnom
za promet. U tom smislu subjekt nadlean za odravanje osigurava da
su vozila odravana u skladu s:

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 22

M2
(a) dokumentacijom o odravanju svakog vozila;

(b) vaeim zahtjevima, ukljuujui pravila o odravanju i odredbe TSIja.

Subjekt nadlean za odravanje obavlja odravanje sam ili za to koristi

ugovorene radionice za odravanje.

4.
U sluaju teretnih vagona, svako tijelo nadleno za odravanje
mora biti akreditirano ili priznato u skladu sa stavkom 5. ili potvreno
od strane nacionalnog tijela nadlenog za sigurnost. Postupak akredita
cije temelji se na mjerilima neovisnosti, strunosti i nepristranosti, kao
to su na primjer odgovarajui europski standardi serije EN 45 000.
Postupak priznavanja takoer se temelji na mjerilima neovisnosti, stru
nosti i nepristranosti.

Tamo gdje je subjekt nadlean za odravanje eljezniki prijevoznik ili

upravitelj infrastrukture, sukladnost sa zahtjevima donesenim prema
stavku 5. provjeravaju odgovarajua nacionalna tijela nadlena za sigur
nost u skladu s postupcima iz lanaka 10. ili 11. i potvruju ju na
rjeenjima o sigurnosti navedenim u tim postupcima.

5.
Na temelju preporuke Agencije, Komisija do 24. prosinca 2010.
donosi mjeru kojom se uvodi sustav ovlaivanja subjekta nadlenog za
odravanje teretnih vagona. Ovlatenjima izdanim u skladu s tim
sustavom potvruje se sukladnost sa zahtjevima iz stavka 3.

Navedena mjera ukljuuje zahtjeve u pogledu:

(a) sustava odravanja koji uspostavlja subjekt nadlean za odravanje;

(b) oblike i valjanosti ovlatenja izdanih subjektu;

(c) mjerila za akreditaciju ili priznavanje tijela, odgovornog(-ih) za

izdavanje ovlatenja i osiguravanje nadzora koji je potreban za
djelovanje sustava ovlaivanja;

(d) datuma primjene sustava ovlaivanja, ukljuujui prijelazno

razdoblje od godinu dana za postojee subjekte nadlean za odra
vanje.

Ta mjera, namijenjena izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu

kljuni njihovim dopunjavanjem, donosi se u skladu s regulatornim
postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka 2.a.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 23

M2
Na temelju preporuke Agencije, Komisija do 24. prosinca 2018. pregle
dava tu mjeru radi ukljuivanja svih vozila i prema potrebi radi auri
ranja sustava ovlaivanja za teretne vagone.

6.
Ovlatenja izdana u skladu sa stavkom 5., valjana su u cijeloj
Zajednici.

7.
Agencija ocjenjuje postupak izdavanja ovlatenja koji se izvodi u
skladu sa stavkom 5. te Komisiji dostavlja izvjee najkasnije tri godine
nakon stupanja na snagu odgovarajue mjere.

8.
Drave lanice mogu donijeti odluku da u sljedeim sluajevima
svoje obveze utvrivanja subjekta nadlenog za odravanje i njegovog
ovlaivanja ispune alternativnim mjerama:

(a) vozila registriranih u treoj dravi i odravanih u skladu sa zako

nima te drave;

(b) vozila koja se koriste na mreama ili prugama ija je irina kolosi
jeka drugaija od one na glavnoj eljeznikoj mrei u Zajednici i za
koja je ispunjavanje zahtjeva iz stavka 3. zajameno meunarodnim
sporazumima s treim dravama;

(c) vozila utvrenih u lanku 2. stavku 2. i vojne opreme te posebnog

prijevoza, za koje je prije prometovanja potrebna ad hoc dozvola
nacionalnih tijela nadlenih za sigurnost. U tom se sluaju dozvo
ljavaju iznimke za razdoblje od najvie pet godina.

Takve se alternativne mjere provode iznimkama koje odobrava odgova

rajue nacionalno tijelo nadleno za sigurnost:

(a) pri registraciji vozila u skladu s lankom 33. Direktive o interope

rabilnosti eljeznice, kada se utvruje subjekt nadlean za odrava
nje;

(b) pri izdavanju rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga eljeznikog

prijevoza i rjeenja o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infra
strukturom eljeznikim prijevoznicima i upraviteljima infrastruk
ture u skladu s lancima 10. i 11. ove Direktive, kada se utvruje
i ovlauje subjekt nadlean za odravanje.

Takve se iznimke utvruju i opravdavaju u godinjem izvjeu o sigur

nosti iz lanka 18. ove Direktive. Tamo gdje se primijeti da postoje
preveliki rizici u pogledu sigurnosti u eljeznikom sustavu Zajednice,
Agencija o tome odmah obavjeuje Komisiju. Komisija stupa u kontakt
s ukljuenim stranama i tamo gdje je to prikladno, od drave lanice
zahtijeva da povue svoju odluku o iznimci.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 24

B
lanak 15.
Usklaivanje

rjeenja o sigurnosti za obavljanje

eljeznikom prijevozu

usluga

1.
Odluke o zajednikim usklaenim zahtjevima u skladu s lankom
10. stavkom 2. tokom (b) i Prilogom IV. te o zajednikom obliku
dokumenata sa smjernicama za podnoenje zahtjeva donosi se u
skladu s postupkom navedenim u lanku 27. stavku 2. do 30. travnja
2009.

2.
Agencija donosi preporuke o zajednikim usklaenim zahtjevima i
zajednikom oblik dokumenata sa smjernicama za podnoenje zahtjeva
sukladno ovlastima koja se dodjeljuju u skladu s postupkom navedenim
u lanku 27. stavku 2.

POGLAVLJE IV.

TIJELO NADLENO ZA SIGURNOST

lanak 16.
Zadaci
1.
Svaka drava lanica osniva tijelo nadleno za sigurnost. Ovo
tijelo moe biti ministarstvo nadleno za promet, i ono je organizacijski,
pravno i u donoenju odluka neovisno od svakog eljeznikog prijevoz
nika, upravitelja infrastrukture, podnositelja zahtjeva i tijela za nabavu.

2.
Tijelu nadlenom za sigurnost povjereni su najmanje sljedei
zadaci:

M2
a) izdaje rjeenje za poetak rada strukturnih podsustava koji ine
eljezniki sustav u skladu s lankom 15. Direktive o interoperabil
nosti eljeznica, i provjerava upravlja li se njime i odrava li ga se u
skladu s odgovarajuim osnovnim zahtjevima;

__________

B
c) nadzor usklaenosti interoperabilnih sastavnih dijelova s osnovnim
zahtjevima iz lanka 12. direktiva 96/48/EZ i 2001/16/EZ;

d) izdavanje odobrenja za uporabu novih i znaajno izmijenjenih

eljeznikih vozila koja jo nisu obuhvaena TSI-jem;

e) izdavanje, obnavljanje, izmjene i stavljanje izvan snage odgovara

juih dijelova rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljezni
kom prijevozu i rjeenja o sigurnosti za upravljanje eljeznikom
infrastrukturom dodijeljenih u skladu s lancima 10. i 11. i provje
ravanje jesu li u njima utvreni uvjeti i zahtjevi ispunjeni i djeluju li
upravitelji infrastrukture i eljezniki prijevoznici u skladu sa zahtje
vima Zajednice ili nacionalnog zakonodavstva;

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 25

B
f) praenje, promicanje i, prema potrebi, provedba i razvijanje pravnog
okvira za sigurnost ukljuujui sustav nacionalnih sigurnosnih
pravila;

M2
g) kontrolira da su vozila pravilno registrirana u NRV te tonost i
aurnost podataka o sigurnosti sadranih u njemu.

B
3.
Zadaci na koje upuuje stavak 2. ne mogu se prenijeti na upravi
telja infrastrukture, eljeznikog prijevoznika ili tijelo za nabavu.

lanak 17.
Naela donoenja odluka
1.
Tijelo nadleno za sigurnost provodi svoje zadatke na otvoren,
nediskriminirajui i transparentan nain. Ono posebno mora svim stra
nama omoguiti da budu sasluane i obrazloiti svoje odluke.

Ono odmah odgovara na upite i podnesene zahtjeve te bez odlaganja

upuuje svoje zahtjeve za podacima i donosi sve svoje odluke u roku od
etiri mjeseca nakon to su sve zatraene informacije bile dostavljene. U
bilo kojem trenutku moe zatraiti tehniku pomo upravitelja infra
strukture i eljeznikih prijevoznika ili drugih kvalificiranih tijela kada
provodi zadatke navedene u lanku 16.

U postupku razvijanja nacionalnog pravnog okvira, tijelo nadleno za

sigurnost se savjetuje sa svim ukljuenim osobama i zainteresiranim
stranama, ukljuujui upravitelje infrastrukture, eljeznike prijevoznike,
proizvoae i subjekte nadlene za odravanje, korisnike i predstavnike
osoblja.

2.
Tijelo nadleno za sigurnost je slobodno provoditi preglede i istra
ivanja koji su potrebni za ispunjavanje njegovih zadaa i treba mati
dozvoljen pristup svim odgovarajuim dokumentima i objektima,
postrojenjima i opremi upravitelja infrastrukture i eljeznikih prijevoz
nika.

3.
Drave lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo da
odluke koje donese tijelo nadleno za sigurnost podlijeu sudskoj
kontroli.

4.
Tijela nadlena za sigurnost provode aktivnu razmjenu stajalita i
iskustava u svrhu usklaivanja njihovih kriterija odluivanja irom
Zajednice. Njihova suradnja je posebno usmjerena olakavanju i koordi
naciji izdavanja rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljezni
kom prijevozu eljeznikim prijevoznicima kojima su dodijeljene
meunarodne trase u skladu s postupkom utvrenim u lanku 15. Direk
tive 2001/14/EZ.

Agencija podrava tijela nadlena za sigurnost u ovim zadacima.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 26

B
lanak 18.
Godinje izvjee
Svake godine tijelo nadleno za sigurnost objavljuje godinje izvjee o
svojim aktivnostima u prethodnoj godini i alje ga Agenciji najkasnije
do 30. rujna. Izvjee sadri podatke o:

a) razvoju sigurnosti eljeznice, ukljuujui objedinjenje na razini

drave lanice CSI-jeva, utvrenih u Prilogu I.;

b) vanim promjenama u zakonodavstvu i propisima u vezi sa sigur

nosti eljeznice;

c) razvijanju izdavanja rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u

eljeznikom prijevozu i rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljez
nikom infrastrukturom;

d) rezultatima i iskustvima koja se odnose na nadzor upravitelja infra

strukture i eljeznikih prijevoznika;

M2
e) izuzea, o kojima je odlueno u skladu s lankom 14.a stavkom 8.

B
POGLAVLJE V.

ISTRAIVANJE NESREA I POREMEAJA

lanak 19.
Obveza istraivanja
1.
Drave lanice osiguravaju da istrano tijelo navedeno u lanku
21., nakon ozbiljnih nesrea na eljeznikom sustavu provede istrai
vanje iji je cilj mogue poboljanje sigurnosti eljeznica i spreavanje
nesrea.

2.
Pored ozbiljnih nesrea, istrano tijelo navedeno u lanku 21.
moe istraiti i one nesree i poremeaje koje su pod neznatno druga
ijim uvjetima mogle dovesti do ozbiljnih nesrea, ukljuujui tehnike
kvarove strukturnih podsustava ili interoperabilnih sastavnih dijelova
transeuropskih sustava eljeznikih pruga velikih brzina ili sustava
konvencionalnih eljeznikih pruga.

Istrano tijelo, prema vlastitoj diskreciji, odluuje treba li provesti istra

ivanje u vezi s takvom nesreom ili poremeajem. U svojoj odluci ono
uzima u obzir:

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 27

B
a) teinu nesree ili poremeaja;

b) ini li ona dio niza nesrea ili poremeaja koje su znaajne za sustav
u cjelini;

c) njezin utjecaj na sigurnost eljeznice na razini Zajednice,;

d) zahtjeve upravitelja infrastrukture, eljeznikih prijevoznika, tijela

nadlenih za sigurnost ili drava lanica.

3.
Opseg istraivanja i postupaka koji treba obuhvatiti u provoenju
takvih istraivanja odreuje istrano tijelo, vodei rauna o naelima i
ciljevima iz lanaka 20. i 22. i ovisno o spoznajama koje se od nesrea
ili poremeaj oekuju u vezi s unapreenjem sigurnosti.

4.
Istraivanja se ni u kom sluaju ne treba baviti pitanjima krivnje ili
odgovornosti.

lanak 20.
Status istraivanja
1.
Drave lanice, u okviru vlastitog pravnog sustava, odreuju
pravni status istraivanja koji omoguuje glavnim istraiteljima provo
enje njihove zadau na najuinkovitiji nain i u najkraem roku.

2.
U skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u dravama lani
cama i, gdje je to primjereno, u suradnji s tijelima odgovornima za
sudsku istragu, istraiteljima se, to je ranije mogue omoguuje:

a) pristup mjestu nesree ili poremeaja kao i eljeznikim vozilima

koja su u nju ukljuena, odnosno graevinskom i prometno-uprav
ljakim i signalno-sigurnosnim podsustavu;

b) pravo na trenutni popis dokaza i nadzirano uklanjanje olupina, infra

strukturne opreme ili sastavnih dijelova za potrebe ispitivanja ili
analize;

c) pristup sadrajima i uporaba sadraja ureaja za snimanje i opreme

za snimanje govornih poruka u vlaku te biljeenje rada signalnosigurnosnog i prometno-upravljakog podsustava;

d) pristup rezultatima obdukcije tijela rtava;

e) pristup rezultatima ispitivanja osoblja vlaka i drugog eljeznikog

osoblja ukljuenog u nesreu ili poremeaj;

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 28

B
f) mogunost ispitivanja ukljuenog eljeznikog osoblja i drugih svje
doka;

g) pristup svim odgovarajuim informacijama ili snimkama koje posje

duju upravitelj infrastrukture, ukljueni eljezniki prijevoznici i
tijela nadlena za sigurnost.

3.

Istraivanje se provodi nezavisno od bilo koje sudske istrage.

lanak 21.
Istrano tijelo
1.
Svaka drava lanica osigurava da istraivanja nesrea i poreme
aja navedenih u lanku 19. provodi stalno tijelo, koje se sastoji od
najmanje jednog istraitelja sposobnog za provoenje funkcija glavnog
istraitelja u sluaju nesree ili poremeaja. Ovo tijelo je organizacijski,
pravno i u donoenju odluka nezavisno od bilo kojeg upravitelja infra
strukture, eljeznikog prijevoznika, tijelo za ubiranje pristojbi, tijelo za
dodjelu kapaciteta i prijavljenog tijela, i od bilo koje stranke iji bi
interesi mogli biti u sukobu sa zadaama povjerenim istranom tijelu.
Nadalje, ono je funkcionalno nezavisno od tijela nadlenog za sigurnost
i od bilo kojeg regulatornog tijela za eljeznicu.

2.
Istrano tijelo provodi svoje zadae neovisno od organizacija
navedenih u stavku 1. i mora biti sposobno pribaviti dostatna sredstva
za tu svrhu. Njegovim istraiteljima se dodjeljuje status koji im daje
potrebna jamstva neovisnosti.

3.
Drave lanice obvezuju eljeznike prijevoznike, upravitelje
infrastrukture i, kada je primjereno, tijelo nadleno za sigurnost, da
odmah izvijeste istrano tijelo o nesreama i poremeajima navedenim
u lanku 19. Istrano tijelo ima mogunost odgovoriti na takva izvjea
i napraviti potrebne pripreme za poetak istraivanja najkasnije jedan
tjedan nakon primitka izvjea u vezi s nesreom ili poremeajem.

4.
Istrano tijelo moe osim zadaa vezanih uz istraivanje eljezni
kih nesrea i poremeaja prema ovoj Direktivi, obavljati istraivanja i
drugih pojava, sve dok obavljanje tih istraivanja ne ugroava njegovu
neovisnost.

5.
Istrano tijelo moe, prema potrebi, zatraiti pomo istranih tijela
drugih drava lanica ili od Agencije kako bi pribavilo struna znanja ili
provelo tehnike preglede, analize ili vrednovanja.

6.
Drave lanice mogu istranom tijelu povjeriti zadau provedbe
istraivanja i drugih eljeznikih nesrea i poremeaja osim onih nave
denih u lanku 19.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 29

B
7.
Istrana tijela provode aktivnu razmjenu stajalita i iskustava u
svrhu razvoja zajednikih metoda istraivanja, oblikovanja zajednikih
naela za sigurnosne preporuke koje treba slijediti i prilagoavanja
tehnikom i znanstvenom napretku.

Agencija podrava istrana tijela pri izvravanju ove zadae.

lanak 22.
Istrani postupak
1.
Nesreu ili poremeaj navedenu u lanku 19. istrauje istrano
tijelo drave lanice u kojoj se desila. Ako nije mogue utvrditi u
kojoj se dravi lanici desila, ili ako se desila na postrojenja na
granici ili u blizini granice izmeu dvije drave lanice, odgovarajua
se tijela dogovaraju o tome koje e od njih provesti istraivanje ili se
dogovoriti da ju provedu u suradnji. Drugom tijelu se u prvom sluaju
dozvoljava sudjelovanje u istrazi i u potpunosti se koriste njegovi rezul
tati.

Istrana tijela druge drave lanice pozvana su da sudjeluju u istrazi

uvijek kada je eljezniki prijevoznik koji je osnovan i ima dozvolu za
obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu u toj dravi lanici uklju
eno u nesreu ili poremeaj.

Ovaj stavak ne spreava drave lanice da pristanu na to da odgovara

jua tijela, i u drugim okolnostima, provode istraivanja u suradnji.

2.
Tijelo odgovorno za istraivanje, za svaku nesreu ili poremeaj
priprema odgovarajua sredstva, koja ukljuuju potrebna operativna i
tehnika struna znanja za provoenje istraivanja. Struna znanja se
mogu pribaviti unutar samog tijela ili izvan njega, ovisno o vrsti nesree
ili poremeaja koja se istrauje.

3.
Istraivanje se provodi to je mogue otvorenije, tako da se svim
strankama omogui sasluanje i pristup rezultatima. Odgovarajui upra
vitelj infrastrukture i eljezniki prijevoznici, tijelo nadleno za sigur
nost, rtve i njihovi roaci, vlasnici oteene imovine, proizvoai,
zaduene hitne slube i predstavnici osoblja i korisnika su redovito
informirani o istrazi i njezinom napretku i, koliko je to izvedivo,
omogueno im je dostavljanje svojih miljenja i stajalita u vezi s
istraivanjem te dozvoliti komentiranje podataka u nacrtima izvjea.

4.
Istrano tijelo zakljuuje svoja ispitivanja na mjestu nesree u
najkraem moguem vremenu kako bi upravitelju infrastrukture omogu
ilo popravljanje infrastrukture i njezino otvaranje eljeznikom prije
vozu to je ranije mogue.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 30

B
lanak 23.
Izvjea
1.
Istraivanje o nesrei ili poremeaju navedenom u lanku 19. je
predmet izvjea koji se pripremaju u obliku primjerenom vrsti i teini
nesree ili poremeaja i relevantnosti nalaza istraivanja. U izvjeima
se navode ciljevi istraivanja navedeni u lanku 19. stavku 1. i, kada je
primjereno, oni sadre sigurnosne preporuke.

2.
Istrano tijelo objavljuje konano izvjee u najkraem moguem
vremenu i uobiajeno ne kasnije od 12 mjeseci nakon datuma dogaaja.
Izvjee prati, u najveoj moguoj mjeri, strukturu izvjeivanja iz
Priloga V. Izvjee se, zajedno sa sigurnosnim preporukama, dostavlja
odgovarajuim stranama navedenim u lanku 22. stavku 3. kao i
dotinim tijelima i stranama u drugim dravama lanicama.

3.
Svake godine, najkasnije do 30. rujna, istrano tijelo objavljuje
godinje izvjee koji uzima u obzir istraivanja provedene u prethodnoj
godini, sigurnosne preporuke koje su bile izdane i aktivnosti poduzete u
skladu s prethodno izdanim preporukama.

lanak 24.
Obavijesti koje se alju Agenciji
1.
U roku jednog tjedna nakon odluke o pokretanju istraivanja,
istrano tijelo o tome obavjeuje Agenciju. U obavijesti se navodi
datum, vrijeme i mjesto dogaaja, kao i vrsta nesree i njezine poslje
dice obzirom na smrtno stradale, ozlijeene i materijalnu tetu.

2.
Istrano tijelo alje Agenciji kopiju konanog izvjea navedenog
u lanku 23. stavku 2. kao i godinjeg izvjea navedenog u lanku 23.
stavku 3.

lanak 25.
Sigurnosne preporuke
1.
Sigurnosna preporuka koju izdaje istrano tijelo ni u kom sluaju
ne stvara pretpostavku o krivnji ili odgovornosti za nesreu ili poreme
aj.

2.
Preporuke se alju tijelu nadlenom za sigurnost i, kada je to
potrebno zbog prirode preporuke, drugim tijelima ili tijelima vlasti u
dravama lanicama ili drugim dravama lanicama. Drave lanice i
njihova tijela nadlena za sigurnost poduzimaju potrebne mjere kako bi
se osiguralo prikladno uzimanje u obzir sigurnosnih preporuka koje
izdaju istrana tijela i, kada je to primjereno, da se djeluje u skladu s
njima.

3.
Tijelo nadleno za sigurnost i druga tijela ili organi vlasti, ili kada
je primjereno, druge drave lanice kojima su poslane preporuke,
najmanje jednom godinje izvjeuju istrano tijelo o mjerama koje su
poduzete ili se planiraju u vezi s preporukom.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 31

B
POGLAVLJE VI.

PROVEDBENE OVLASTI
M2
lanak 26.
Prilagodba priloga
Prilozi se prilagoavaju znanstvenom i tehnikom napretku. Ta mjera,
namijenjena izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu kljuni, meu
ostalim njihovim dopunjavanjem, donosi se u skladu s regulatornim
postupkom s kontrolom iz lanka 27. stavka 2.a.

B
lanak 27.
Postupak Odbora
1.
Komisiji pomae Odbor osnovan prema lanku 21. Direktive
96/48/EZ.

2.
Prilikom upuivanja na ovaj stavak, primjenjuju se lanci 5. i 7.
Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir odredbe njezinog lanka 8.

Razdoblje utvreno u lanku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ odreuje

se na tri mjeseca.

M2
2.a
Kod pozivanja na ovaj stavak, primjenjuje se lanak 5.a stavci od
1. do 4. i lanak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir odredbe
njezina lanka 8.

B
3.
Prilikom upuivanja na ovaj stavak, primjenjuju se lanci 3. i 7.
Odluke 1999/468/EZ, uzimajui u obzir odredbe njezinog lanka 8.

M2

__________

B
lanak 28.
Provedbene mjere
1.
Drave lanice mogu Komisiju upoznati s bilo kojom mjerom koja
se tie provedbe ove Direktive. Odgovarajue odluke donose se u
skladu s postupkom navedenim u lanku 27. stavku 2.

2.
Na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicijativu Komisija, u
pojedinom sluaju, pregledava primjenu i provedbu odredaba koje se
tiu izdavanja rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 32

B
prijevozu i rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastruk
turom, i u roku dva mjeseca od primitka takvog zahtjeva odluuje u
skladu s postupkom navedenim u lanku 27. stavku 2. o tome moe li
se dotina mjera i dalje primjenjivati. Komisija svoju odluku dostavlja
Europskom parlamentu, Vijeu i dravama lanicama.

POGLAVLJE VII.

OPE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 29.
Izmjene Direktive 95/18/EZ
Direktiva 95/18/EZ se mijenja kako slijedi:
1) lanak 8. zamjenjuje se sljedeim:

lanak 8.
Zahtjevi koji se odnose na strunu osposobljenost ispunjeni su kada
eljezniki prijevoznik koje podnosi zahtjev ima ili e imati organi
zaciju upravljanja koja posjeduje potrebno znanje i/ili iskustvo za
provoenje sigurnog i pouzdanog nadzora rada i nadgledanja onih
vrsta poslova koji su navedeni u dozvoli za obavljanje usluga u
eljeznikom prijevozu.
2) U Prilogu se brie odjeljak II.

lanak 30.
Izmjene Direktive 2001/14/EZ
Direktiva 2001/14/EZ se mijenja kako slijedi:
1. Naslov se zamjenjuje sljedeim:
Direktiva 2001/14/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 26. veljae
2001. o dodjeli eljeznikog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju
pristojbi za koritenje eljeznike infrastrukture.
2. U lanku 30. stavku 2., toka (f) zamjenjuje sljedeim:
f) rjeenja u vezi s pristupom u skladu s lankom 10. Direktive
Vijea 91/440/EEZ od 29. srpnja 1991. o razvoju eljeznica
Zajednice (*) kako je izmijenjena Direktivom 2004/51/EZ Europ
skog parlamenta i Vijea od 30. travnja 2004. o izmjeni Direk
tive Vijea 91/440/EEZ o razvoju eljeznica Zajednice (**).
___________
(*) SL L 237, 24.8.1991., str. 25.
(**) SL L 164, 30.4.2004., str. 164.

3. lanak 32. se brie.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 33

B
4. U lanku 34. stavak 2. zamjenjuje se sljedeim:
2.
Na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicijativu Komi
sija e, u pojedinom sluaju preispitati primjenu i provedbu odre
daba koje se tiu ubiranja pristojbi, dodjele kapaciteta, i u roku
od dva mjeseca od primitka takvog zahtjeva odluiti u skladu s
postupkom navedenim u lanku 35. stavku 2. mogu li se odgo
varajue mjere nastaviti primjenjivati. Komisija svoju odluku
dostavlja Europskom parlamentu, Vijeu i dravama lanicama.

lanak 31.
Izvjee i daljnja aktivnost Zajednice
Komisija Europskom parlamentu i Vijeu dostavlja prije 30. travnja
2007. i svakih pet godina nakon toga izvjee o provedbi ove Direk
tive.
Izvjeu se prema potrebi prilau prijedlozi za daljnju aktivnost
Zajednice.

lanak 32.
Sankcije
Drave lanice utvruju pravila o sankcijama primjenjivim na
povredu nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direk
tivom i poduzimaju sve mjere potrebne za osiguravanje njihove
provedbe. Predviene sankcije moraju biti uinkovite, razmjerne,
nediskriminirajue i odvraajue.
Drave lanice odmah obavjeuju Komisiju o ovim propisima do
datuma navedenog u lanku 33. i o svim kasnijim izmjenama koje na
njih utjeu.

lanak 33.
Provedba
Drave lanice donose zakone i druge propise potrebne za usklai
vanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. travnja 2006. One o tome
odmah obavjeuju Komisiju.
Kada drave lanice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove
slubene objave sadravaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih
navodi takva uputa. Naine tog upuivanja odreuju drave lanice.

lanak 34.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Slubenom listu
Europske unije.

lanak 35.
Adresati
Ova je Direktiva upuena dravama lanicama.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 34

M3
PRILOG I.
ZAJEDNIKI SIGURNOSNI POKAZATELJI
Tijela nadlena za sigurnost svake godine izvjeuju o zajednikim sigurno
snim pokazateljima. Prvo izvjetajno razdoblje je 2010.
Ako se podnose pokazatelji koji se odnose na aktivnosti iz lanka 22. stavka
2. toaka (a) i (b), njih treba prikazati odvojeno.
Ako se nakon podnoenja izvjea otkriju nove injenice ili pogreke, tijela
nadlena za sigurnost prvom odgovarajuom prilikom mijenjaju ili ispravljaju
pokazatelje za odreenu godinu, a najkasnije u sljedeem godinjem izvjeu.
Za pokazatelje koji se odnose na nesree navedene pod rubrikom 1 primje
njuje se Uredba (EZ) br. 91/2003 Europskog parlamenta i Vijea od
16. prosinca 2002. o statistici eljeznikog prijevoza (1) ako su podaci raspo
loivi.
1.

Pokazatelji koji se odnose na nesree

1.1.

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) znaajnih nesrea i

ralamba na sljedee vrste nesrea:
sudari vlakova, ukljuujui sudare s preprekama unutar slobodnog
profila,
iskliznua vlakova,
nesree na eljezniko-cestovnim prijelazima, ukljuujui nesree u
kojima sudjeluju pjeaci na eljezniko-cestovnim prijelazima,
nesree osoba koje prouzroe eljeznika vozila u pokretu, osim
samoubojstava,
poari u eljeznikim vozilima,
ostalo.
O svakoj se znaajnoj nesrei izvjeuje prema vrsti primarne nesree,
ak i ako su posljedice sekundarne nesree ozbiljnije, npr. poar nakon
iskliznua vlaka.

1.2.

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) teko ozlijeenih i

smrtno stradalih osoba prema vrsti nesree, razvrstano u sljedee kate
gorije:
putnici (takoer u odnosu na ukupan broj putnikih kilometara i
putnikih vlak-kilometara),
zaposlenici, ukljuujui vanjski ugovoreno osoblje,
korisnici eljezniko-cestovnih prijelaza,
neovlatene osobe na objektima eljeznice,

(1) SL L 14, 21.1.2003., str. 1.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 35

M3
ostali.
2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari
Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) nesrea kod prijevoza
opasnih tvari, podijeljeno na sljedee kategorije:
nesree u kojima sudjeluje najmanje jedno eljezniko vozilo koje prevozi
opasne tvari, kako je definirano u Dodatku,
broj takvih nesrea u kojima je dolo do isputanja opasnih tvari.
3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva
Ukupan i relativan broj samoubojstava (prema vlak-kilometrima).
4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivae nesrea
Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima):
slomljenih tranica,
spojnica,
ispad signalizacije u nesigurno stanje,
prolaza pored signala koji zabranjuju daljnju vonju,
slomljenih kotaa i osovina na eljeznikim vozilima u prometu.
Potrebno je izvijestiti o svim pretkazivaima nesrea, kako o onima koji za
posljedicu imaju nesreu, tako i o onima koji ju nemaju. O pretkazivaima
koji za posljedicu imaju nesreu izvjeuje se u skladu sa zajednikim sigur
nosnim pokazateljima za pretkazivae; o nesreama koje su se dogodile, ako
su znaajne, izvjeuje se u skladu sa zajednikim sigurnosnim pokazateljima
za nesree iz toke 1.
5. Pokazatelji za izraunavanje gospodarskog uinka nesrea
Ukupno u eurima i relativno (u odnosu na vlak-kilometre):
broj smrtno stradalih osoba i tekih ozljeda pomnoen s vrijednou spre
avanja stradavanja (VPC),
trokovi tete po okoli,
trokovi materijalne tete na eljeznikim vozilima ili infrastrukturi,
trokovi kanjenja kao posljedice nesrea.
Tijela nadlena za sigurnost izvjeuju ili o gospodarskom uinku svih
nesrea ili samo o gospodarskom uinku znaajnih nesrea. U godinjem
izvjeu iz lanka 18. potrebno je tono naznaiti koja od te dvije mogunosti
je odabrana.
VPC je vrijednost koju drutvo pripisuje spreavanju stradavanja i kao takva
nije referentna u sluaju nadoknade tete izmeu sudionika u nesreama.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 36

M3
6. Pokazatelji koji se odnose na tehniku sigurnost infrastrukture i njezinu
provedbu
6.1.
Postotak pruga koje imaju u uporabi automatsku zatitu vlaka (ATP), postotak
vlak-kilometara uz uporabu ATP sustava.
6.2.
Broj eljezniko-cestovnih prijelaza (ukupan, po kilometru pruge i kolosijenom
kilometru) prema sljedeih osam vrsta:
(a) aktivni (zatieni) eljezniko-cestovni prijelazi s:
i.

automatskim upozorenjem korisnika;

ii. automatskom zatitom korisnika;

iii. automatskom zatitom i upozorenjem korisnika;
iv. automatskom zatitom i upozorenjem korisnika, te zatitom pruge;
v.

runim upozorenjem korisnika;

vi. runom zatitom korisnika;

vii. runom zatitom i upozorenjem korisnika;
(b) pasivni (nezatieni) eljezniko-cestovni prijelazi.
7. Pokazatelji koji se odnose na upravljanje sigurnou
Unutarnji nadzor koji provode upravitelji infrastrukture i eljezniki prijevoz
nici kako je utvreno u dokumentaciji o sustavu upravljanja sigurnou.
Ukupan broj provedenih nadzora i broj kao postotak traenih (i/ili planiranih)
nadzora.
8. Definicije
Zajednike definicije za CSI-je i metode izraunavanja gospodarskog uinka
nesrea navedene su u Dodatku.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 37

M3
Dodatak
Zajednike definicije za CSI-je i metode izraunavanja gospodarskog uinka
nesrea
1. Pokazatelji koji se odnose na nesree
1.1.

Znaajna nesrea znai svaka nesrea u kojoj je ukljueno najmanje

jedno eljezniko vozilo u pokretu, a koja za posljedicu ima najmanje
jednu smrtno stradalu ili teko ozlijeenu osobu, ili veliku tetu na eljez
nikim vozilima, pruzi ili drugim postrojenjima ili okoliu, ili vee smetnje
u prometu. Nesree u radionicama, skladitima i spremitima su iskljuene.

1.2.

Velika teta na eljeznikim vozilima, pruzi, drugim postrojenjima ili

okoliu znai teta koja odgovara iznosu od EUR 150 000 ili veem.

1.3.

Vee smetnje u prometu znai obustavljanje usluga prijevoza vlakom na

glavnoj eljeznikoj pruzi u trajanju od est sati ili dulje.

1.4.

Vlak znai jedno ili vie eljeznikih vozila koje vue jedna ili vie
lokomotiva ili jedan ili vie tranikih vozila ili jedno traniko vozilo
koje vozi samo, koji prometuje pod odreenim brojem ili pod posebnom
oznakom od poetne utvrene toke do krajnje utvrene toke. Lokomotiva
koja vozi sama, smatra se vlakom.

1.5.

Sudar vlaka, ukljuujui sudare s preprekama unutar slobodnog profila

znai sudar vlakova prednjim dijelom, sudar prednjeg dijela sa stranjim
dijelom ili sudar postrance izmeu dijela vlaka i dijela drugog vlaka, ili s:

i. manevarskim sastavom,

ii. objektima koji su privreni ili se privremeno nalaze na pruzi ili u

njezinoj blizini (osim na eljezniko-cestovnim prijelazima, ako ih je
tijekom prelaenja izgubilo vozilo ili korisnik prijelaza).

1.6.

Iskliznue vlaka znai svaki sluaj gdje najmanje jedan kota vlaka
ispadne s tranice.

1.7.

Nesree na eljezniko-cestovnim prijelazima znai nesree na eljezni

ko-cestovnim prijelazima u koje su ukljuene najmanje jedno eljezniko
vozilo te jedno ili vie vozila koja prelaze preko prijelaza, drugi korisnici
prijelaza, kao to su pjeaci, ili drugi objekti koji se privremeno nalaze na
pruzi ili u njezinoj blizini, a koje su izgubila vozila/korisnici tijekom
prelaenja preko prijelaza.

1.8.

Nesree osoba koje su prouzroila eljeznika vozila u pokretu znai

nesree koje doive jedna ili vie osoba kada ih udari eljezniko vozilo
ili predmet koji je privren na vozilo ili se s njega otkaio. Ukljuene su
osobe koje su pale sa eljeznikih vozila, kao i osobe koje su pale ili su ih
udarili neprivreni predmeti tijekom putovanja u vozilima.

1.9.

Poari na eljeznikim vozilima znai poari i eksplozije u eljeznikim

vozilima (ukljuujui i njihov teret) tijekom vonje izmeu odlaznog kolo
dvora do odredita, ukljuujui i razdoblja stajanja na odlaznom kolodvoru,
odreditu ili meustajalitima, kao i tijekom raniranja.

1.10. Ostale vrste nesrea znai sve nesree osim ve navedenih (sudari
vlakova, iskliznua vlakova, na eljezniko-cestovnim prijelazima,
nesree koje doive osobe, a koje uzrokuju eljeznika vozila u pokretu
i poari na eljeznikim vozilima).

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 38

M3
1.11. Putnik znai svaka osoba koja putuje eljeznicom, osim lanova osoblja
vlaka. U svrhu statistikih podataka o nesreama, tu su ukljueni su i
putnici koji se pokuavaju ukrcati na vlak ili iskrcati s vlaka koji je u
pokretu.

1.12. Zaposlenici (ukljueno je osoblje ugovaratelja te samozaposleni ugovara

telji) znai sve osobe ije je zaposlenje povezano sa eljeznicom i koje se
u trenutku nesree nalaze na radnom mjestu. To ukljuuje osoblje vlaka i
osobe koje rukuju eljeznikim vozilima i postrojenjima infrastrukture.

1.13. Korisnici eljezniko-cestovnih prijelaza znai sve osobe koje koriste

prijelaz radi prelaenja eljeznike pruge bilo kojim prijevoznim sredstvom
ili pjeice.

1.14. Neovlatene osobe na objektima eljeznice znai sve osobe koje se

nalaze na objektima eljeznice gdje je nazonost zabranjena, osim kori
snika eljezniko-cestovnih prijelaza.

1.15. Ostale (tree osobe) znai sve osobe koje nisu definirane kao putnici,
zaposlenici, ukljuujui osoblje ugovaratelja, korisnici eljeznikocestovnog prijelaza ili neovlatene osobe na objektima eljeznice.

1.16. Smrtni sluajevi (smrtno stradala osoba) znai svaka osoba koja je od
posljedica nesree preminula odmah ili u roku od 30 dana, osim samouboj
stava.

1.17. Ozljede (teko ozlijeena osoba) znai svaka ozlijeena osoba koja je
zbog nesree boravila u bolnici dulje od 24 sata, osim zbog pokuaja
samoubojstva.

2.

Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

2.1.

Nesrea koja ukljuuje prijevoz opasnih tvari znai svaka nesrea ili
poremeaj koju je potrebno prijaviti u skladu s RID-om (1)/ADR-om,
odjeljkom 1.8.5.

2.2.

Opasne tvari znai one tvari i proizvodi iji je prijevoz zabranjen RIDom, ili doputen samo pod uvjetima propisanim u njemu.

3.

Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

3.1.

Samoubojstvo znai in namjernog ozljeivanja samog sebe koji za

posljedicu ima smrt, kako ga je zabiljeilo i razvrstalo nadleno dravno
tijelo.

4.

Pokazatelji koji se odnose na pretkazivae nesrea

4.1.

Slomljena tranica znai svaka tranica koje je podijeljene na dva ili vie
dijelova ili svaka tranica s kojih se odvojio dio metala, a to je prouzro
ilo slobodan prostor na voznoj povrini vei od 50 mm po duljini i vei
od 10 mm po dubini.

4.2.

Izbacivanje kolosijeka znai oteenja koja se odnose na neprekinutost i

geometriju kolosijeka, zbog kojih je potrebno kolosijek zatvoriti ili odmah
smanjiti dozvoljenu brzinu kako bi se sauvala sigurnost.

(1) RID, Odredbe koje se odnose na meunarodni prijevoz opasnih tvari eljeznicom, kako
su donesene Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 24. rujna 2008. o
prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodama (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.)

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 39

M3
4.3.

Ispad signalizacije u nesigurno stanje znai svaki ispad signalno-sigurno

snog sustava (na infrastrukturi ili eljeznikim vozilima), koje za posljedicu
imaju pokazivanje manje ograniavajuih signalnih informacija od zahtije
vanih.

4.4.

Prolazak pored signala koji zabranjuje daljnju vonju (SPAD) znai

svaka situacija kada bilo koji dio vlaka nastavi vonju izvan doputenog
kretanja.

Nedoputeno kretanje znai prolazak:

pored svjetlosnog signala u boji ili likovnog signala uz prugu koji

upozoravaju na opasnost, pokazuju naredbu STOJ, tamo gdje sustav
automatske kontrole vlakova (ATCS) ili sustav ATP nisu u pogonu,

kraja doputenog sigurnog kretanja, koje je utvreno u sustavu ATCS

ili ATP,

pored toke koja je priopena pismenim ili usmenim odobrenjem utvr

enim u propisima,

pored ploe sa znakom obaveznog zaustavljanja (ublaivai udarca nisu

ukljueni) ili runih signala.

Sluajevi gdje vozila bez prikljuene vune jedinice ili nezaposjednuti vlak
prou pored signala koji zabranjuje daljnju vonju nisu ukljueni. Nisu
ukljueni ni sluajevi gdje signal iz bilo kojeg razloga pravovremeno ne
ukae na zabranu daljnje vonje i time omogui strojovoi da zaustavi vlak
prije signala.

Nacionalna tijela nadlena za sigurnost mogu odvojeno izvjeivati o nave

dena etiri sluaja nedoputenog kretanja, a moraju izvijestiti najmanje o
zbirnom pokazatelju koji sadri podatke o sve etiri stavke.

4.5.

Slomljeni kotai i slomljene osovine znai svi lomovi koji utjeu na

glavne dijelove kotaa ili osovine i stvaraju rizik od nesree (iskliznue
ili sudar).

5.

Zajednike metodologije za izraunavanje gospodarskog uinka

nesrea

5.1.

Vrijednost spreavanja stradavanja (VPC) sastoji se od:

1. Vrijednosti sigurnosti per se: vrijednosti spremnosti na plaanje (WTP)

na temelju studija navedenih preferencija, koje su provedene u dra
vama lanicama na koje se primjenjuju.

2. Izravni i neizravni gospodarski trokovi: vrijednosti trokova procije

njenih u dravi lanici, koji se sastoje od:

trokova lijeenja i oporavka,

sudskih trokova, trokova policije, privatnih istraga o sudaru i

trokova slube za hitne sluajeve te administrativnih trokova
osiguranja,

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 40

M3
gubitaka u proizvodnji: vrijednost robe i usluga za drutvo, koje je
osoba mogla proizvesti ili pruiti da se nesrea nije dogodila.

5.2.

Zajednika naela za ocjenu vrijednosti sigurnosti per se i izravni/neizravni

gospodarski trokovi:

Za vrijednost sigurnosti per se, ocjena jesu li raspoloive procjene odgo

varajue ili ne, temelji se na sljedeim razmatranjima:

procjene se odnose na sustav za vrednovanje smanjivanja rizika od

smrtnosti u sektoru prometa i slijede pristup WTP-a u skladu s meto
dama navedenih preferencija,

koriteni uzorak ispitanika glede vrijednosti reprezentativan je za

dotinu populaciju. Uzorak naroito mora odraavati raspodjelu
prema dobi/dohotku zajedno s ostalim mjerodavnim drutveno gospo
darskim/demografskim znaajkama populacije,

metode za dobivanje vrijednosi WTP-a: anketa mora biti sastavljena

tako da su pitanja ispitanicima jasna/razumljiva.

Izravni i neizravni gospodarski trokovi procjenjuju se na temelju stvarnih

trokova koje snosi drutvo.

5.3.

Troak tete po okoli znai trokovi koje moraju pokriti eljezniki

prijevoznici/upravitelji infrastrukture i koji se procjenjuju na temelju
njihovog iskustva, kako bi se oteeno podruje ponovno vratilo u stanje
prije eljeznike nesree.

5.4.

Troak materijalne tete na eljeznikim vozilima ili infrastrukturi znai

troak osiguravanja novih eljeznikih vozila ili infrastrukture s jednakom
funkcionalnou i tehnikim parametrima koje su imala ona koja se vie ne
mogu popraviti te troak ponovne uspostave stanja eljeznikih vozila ili
infrastrukture koji se mogu popraviti u stanje prije nesree. I jedno i drugo
ocjenjuju eljezniki prijevoznici/upravitelji infrastrukture na temelju svog
iskustva. Takoer su ukljueni i trokovi zakupa eljeznikih vozila zbog
neraspoloivosti vozila nastale zbog njihovog oteenja.

5.5.

Troak kanjenja kao posljedice nesrea znai novana vrijednost

kanjenja koju su pretrpjeli korisnici eljeznikog prijevoza (putnici i kori
snici prijevoza tereta) kao posljedicu nesrea, a izraunava se prema slje
deem modelu:

VT = novana vrijednost utede vremena putovanja

Vrijednost vremena za putnike u vlaku (po satu)

VTP = [VT poslovnih putnika]*[Prosjeni postotak poslovnih

putnika godinje] + [VT putnika koji ne putuju poslom]*[Prosjeni
postotak putnika koji ne putuju poslom godinje]

VT se mjeri u eurima po putniku po satu

Vrijednost vremena za teretni vlak (po satu)

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 41

M3
VTF = [VT teretnih vlakova]*[(tonski kilometar)/(vlak-kilometar)]
VT se mjeri u eurima po toni tereta po satu

Prosjeni broj tona tereta prevezenog vlakom u jednoj godini =

(tonski kilometar)/(vlak-kilometar)

CM = troak jedne minute kanjenja vlaka

Putniki vlak

CMP = K1*(VTP/60)*(putniki kilometar)/(kilometar vlaka)

Prosjean broj putnika po vlaku u jednoj godini = (putniki kilo
metar)/(vlak-kilometar)

Teretni vlak

CMF = K2*(VTF/60)
Faktori K1 i K2 su izmeu vrijednosti vremena i vrijednosti kanje
nja, kako je procijenjeno u studijama navedenih preferencija, kako
bi se u obzir uzelo da se izgubljeno vrijeme kao posljedica
kanjenja smatra znatno negativnijim od uobiajenog vremena
putovanja.

Trokovi kanjenja zbog nesree = CMP* (minute kanjenja putnikih

vlakova) + CMF* (minute kanjenja teretnih vlakova)
Podruje primjene modela
Trokovi kanjenja izraunavaju se za sve nesree, kako one
znaajne, tako i ostale.

Kanjenja se izraunavaju na sljedei nain:

stvarna kanjenja na eljeznikim prugama na kojima su se

dogodile nesree,

stvarna kanjenja ili, ako to nije mogue, procijenjena kanjenja

na ostalim pogoenim prugama.

6.

Pokazatelji koji se odnose na tehniku sigurnost infrastrukture i

njezinu provedbu

6.1.

Automatska zatita vlaka (ATP) znai sustav kojim se provodi potivanje

signala i ogranienja brzine putem nadzora brzine, ukljuujui automatsko
zaustavljanje kod signala.

6.2.

eljezniko-cestovni prijelaz znai svako krianje u razini izmeu eljez

nike pruge i prolaza, kako ga priznaje upravitelj infrastrukture i koji je
otvoren za javne ili privatne korisnike. Prolazi izmeu perona na kolodvo
rima su iskljueni, kao i prolazi preko kolosijeka koji su namijenjeni
iskljuivo zaposlenicima.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 42

M3
6.3.

Prolaz znai svaka javna ili privatna cesta, ulica ili auto-cesta, ukljuu
jui pjeake i biciklistike staze ili druge rute namijenjene prolasku ljudi,
ivotinja, vozila ili strojeva.

6.4.

Aktivan eljezniko-cestovni prijelaz znai eljezniko-cestovni prijelaz

na kojemu su korisnici prijelaza zatieni od ili upozoreni na nailazei vlak
putem aktiviranja naprava, kada prijelaz preko raskrija nije siguran za
korisnika.

Zatita s uporabom fizikih naprava:

branici ili polubranici,

zatitne ograde.

Upozorenje uporabom ugraene opreme na eljezniko-cestovnim

prijelazima:

vidljive naprave: svjetla,

zvune naprave: zvona, sirene, trube, itd.,

fizike naprave, npr. vibracija zbog uspornika.

Aktivni eljezniko-cestovni prijelazi razvrstani su kako slijedi:

1. eljezniko-cestovni prijelaz s automatskom zatitom i/ili upozorenjem

korisnika znai eljezniko-cestovni prijelaz, kod kojih zatitu i/ili
upozorenje pri prelasku aktivira nadolazei vlak.

Ti su eljezniko-cestovni prijelazi razvrstani kao:

i.

automatsko upozorenje korisnika;

ii. automatska zatita korisnika;

iii. automatska zatita i upozorenje korisnika;

iv. automatska zatita i upozorenje korisnika i zatita pruge.

Zatita pruge znai signal ili drugi sustav zatite vlaka kojim se
doputa prolazak vlaka samo ako je eljezniko-cestovni prijelaz
zatien za korisnika i prohodan; potonji je onemoguen nadzorom
i/ili otkrivanjem prepreke.

2. eljezniko-cestovni prijelaz s runom zatitom i/ili upozorenjem

znai eljezniko-cestovni prijelaz na kojem se zatita i/ili upozorenje
aktivira runo i gdje ne postoji meusobno ovisan eljezniki signal
koji vlaku pokazuje da je nastavak vonje mogu samo pri aktiviranju
zatite i/ili upozorenja na eljezniko-cestovnom prijelazu.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 43

M3
Ti su eljezniko-cestovni prijelazi razvrstani kao:
v.

runo upozorenje korisnika;

vi. runa zatita korisnika;

vii. runa zatita i upozorenje korisnika.
6.5.

Pasivni eljezniko-cestovni prijelazi znai eljezniko-cestovni prijelazi

bez ikakvog sustava upozorenja/zatite koji se aktivira kada prijelaz preko
njega nije siguran za korisnike.

7.

Pokazatelji koji se odnose na upravljanje sigurnou

7.1.

Nadzor znai sustavan, nezavisan i dokumentiran postupak dobivanja

dokaza o nadzoru te njihova objektivna ocjena, kako bi se utvrdilo u
kojem opsegu su ispunjeni kriteriji nadzora.

8.

Definicije mjernih jedinica

8.1.

Vlak-kilometar znai mjerna jedinica koja predstavlja kretanje vlaka na

udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se koristi je stvarno
prijeena udaljenost, ako je raspoloivo; inae se koristi standardna udalje
nost mree izmeu mjesta polaska i odredita. U obzir se uzima samo
udaljenost na dravnom podruju drave izvjestiteljice.

8.2.

Putniki kilometar znai mjerna jedinica koja predstavlja prijevoz jednog

putnika eljeznicom na udaljenosti od jednog kilometra. U obzir se uzima
samo udaljenost na dravnom podruju drave izvjestiteljice.

8.3.

Kilometar pruge znai u kilometrima izmjerena duljina eljeznike mree

u dravama lanicama, ije je podruje primjene utvreno u lanku 2. Kod
eljeznikih pruga s vie kolosijeka rauna se samo udaljenost izmeu
mjesta polaska i odredita.

8.4.

Kolosijeni kilometar znai u kilometrima izmjerena duljina eljeznike

mree u dravama lanicama, ije je podruje primjene utvreno u lanku
2. Rauna se svaki kolosijek eljeznike pruge s vie kolosijeka.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 44

B
PRILOG II.
OBAVIJEST O NACIONALNIM SIGURNOSNIM PRAVILIMA
Komisiju se obavjeuje o nacionalnim sigurnosnim pravilima u skladu s
postupkom opisanim u lanku 8. ukljuuju:
1. pravila koja se tiu postojeih nacionalnih sigurnosnih ciljeva i sigurnosnih
metoda;
2. pravila koja se tiu zahtjeva o sustavima upravljanja sigurnou i izdavanju
rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljeznikom prijevozu eljezni
kim prijevoznicima;

M2

__________

B
4. zajednika pravila za eljezniku mreu koja jo nisu obuhvaena TSI-jem,
ukljuujui pravila koji se odnose na prometno-upravljaki i signalno-sigur
nosni podsustav;
5. pravila koja utvruju zahtjeve o dodatnim unutarnjim operativnim propisima
(pravila drutva) koja moraju donijeti upravitelji infrastrukture i eljezniki
prijevoznici;
6. pravila o zahtjevima za osoblje koje izvrava zadatke relevantne za sigurnosti,
ukljuujui kriterije odabira, zdravstvenu spremnost i strunu osposobljenost
te izdavanje odobrenja u mjeri u kojoj nisu jo pokriveni TSI-jem;
7. pravila koji se odnose na istraivanje nesrea i poremeaja.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 45

B
PRILOG III.
SUSTAVI UPRAVLJANJA SIGURNOU
1. Zahtjevi u vezi sa sustavom upravljanja sigurnou
Sustav upravljanja sigurnou se mora dokumentirati u svim odgovarajuim
dijelovima i mora posebno opisivati podjelu odgovornosti unutar organizacije
upravitelja infrastrukture ili eljeznikog prijevoznika. Mora pokazati na koji je
nain osiguran nadzor uprave na razliitim razinama, na koji su nain osoblje i
njihovi predstavnici na svim razinama ukljueni i kako se osigurava neprekidno
poboljanje sustava upravljanja sigurnou.

2. Osnovni elementi sustava upravljanja sigurnou

Osnovni elementi sustava upravljanja sigurnou su:

a) sigurnosna politika odobrena od izvrnog upravitelja organizacije i dostavljena

svom osoblju;

b) kvalitativni i kvantitativni ciljevi organizacije u vezi s odravanjem i unapre

enjem sigurnosti te planovi i postupci za postizanje tih ciljeva;

c) postupci za zadovoljavanje postojeih, novih i izmijenjenih tehnikih normi i

operativnih standarda ili drugih propisanih uvjeta, utvrenih

u TSI-ju,

ili

u nacionalnim sigurnosnim pravilima navedenim u lanku 8. i Prilogu II.,

ili

u drugim odgovarajuim pravilima,

ili

u odlukama tijela vlasti

i postupcima kojima se osigurava usklaenost s normama i drugim propisanim

uvjetima kroz ivotni ciklus opreme i radova;

d) postupci i metode za provoenje procjene rizika i provedbu mjera nadzora

rizika uvijek kada promjena radnih uvjeta ili novi materijal predstavlja nove
rizike za infrastrukturu ili djelovanje;

e) osiguravanje programa za osposobljavanje osoblja i sustava kako bi se osigu

rala trajna osposobljenost osoblja i provoenje zadaa u skladu s tim;

f) mjere za pruanje dostatnih informacija unutar organizacije i, kada je primje

reno, izmeu organizacija koje rade na istoj infrastrukturi;

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 46

B
g) postupci i obrasci vezano za naine dokumentiranja informacije o sigurnosti i
odreivanje postupaka za nadziranje konfiguracije vitalnih sigurnosnih infor
macija;
h) postupci kojima se osigurava da se nesree, poremeaji, izbjegnute nesree i
druge opasnosti prijave, istrauju i analiziraju te da se poduzmu potrebne
preventivne mjere;
i) pripremanje planova djelovanja i pripravnosti te informiranja u sluaju
opasnosti, dogovorenih s odgovarajuim javnim tijelima;
j) osiguravanje redovitih unutarnjih kontrola sustava upravljanja sigurnou.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 47

B
PRILOG IV.
POJANJENJA U VEZI S DIJELOM RJEENJA O SIGURNOSTI ZA
OBAVLJANJE USLUGA U ELJEZNIKOM PRIJEVOZU ZA
POJEDINU MREU
Sljedei se dokumenti moraju dostaviti kako bi se omoguilo da tijelo nadleno
za sigurnost izda poseban dio rjeenja o sigurnosti za obavljanje usluga u eljez
nikom prijevozu za mreu:
dokumentacija eljeznikog prijevoznika u vezi s TSI-jem ili dijelovima TSIja i, kada je potrebno, nacionalna sigurnosna pravila i drugi propisi primje
njivi na njegove djelatnosti, njegovo osoblje i eljeznika vozila te nain na
koji se sustavom upravljanja sigurnou osigurava usklaenost,
dokumentacija eljeznikog prijevoznika o razliitim vrstama eljeznikih
vozila koja se koriste za rad, ukljuujui dokaz da zadovoljavaju zahtjeve
TSI-ja ili nacionalna pravila i da imaju propisana rjeenja.
Kako bi se izbjegla dvostrukost posla i smanjila koliina informacija, u vezi s
elementima koji zadovoljavaju TSI i ostale zahtjeve direktiva 96/48/EZ i
2001/16/EZ treba dostaviti samo saetu dokumentaciju.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 48

B
PRILOG V.
OSNOVNI SADRAJ IZVJEA O ISTRAIVANJU NESREA I
POREMEAJA
1) Saetak
Saetak treba sadravati kratki opis dogaaja, vrijeme i mjesto nesree te
njezine posljedice. Mora navesti izravne uzroke kao i imbenike koji su joj
doprinijeli, te posredne uzroke utvrene istraivanjem. Treba navesti glavne
preporuke i informacije o adresatima.

2) Neposredne injenice o dogaaju:

1. Dogaaj:

datum, tono vrijeme i mjesto dogaaja,

opis dogaaja i mjesta nesree ukljuujui napore spasilakih i hitnih

slubi,

odluka o pokretanju istraivanja, sastavu tima istraitelja i provoenju

istraivanja.

2. Pozadina dogaaja:

ukljueno osoblje i ugovorni vanjski suradnici te druge stranke i svje

doci,

vlakovi i njihove kompozicije ukljuujui brojeve registracije uklju

enih eljeznikih vozila,

opis graevinskog i prometno-upravljakog i signalno-sigurnosnog

podsustava vrste kolosijeka, skretnica, signalno-sigurnosnih ureaja,
signala, zatite vlaka,

sredstva komunikacije,

radovi koji se izvode na ili u blizini mjesta nesree,

pokretanje eljeznikog plana za sluaj opasnosti i prema njemu pred

vienog niza dogaaja,

pokretanje plana za sluaj opasnosti javnih spasilakih slubi, policije i

zdravstvenih slubi te prema njemu predvienog niza dogaaja.

3. Smrtno stradali, ozljede i materijalna teta:

putnici i tree stranke, osoblje, ukljuujui vanjsko ugovoreno osoblje,

teret, prtljaga i drugo vlasnitvo,

eljeznika vozila, infrastruktura i okoli.

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 49

B
4. Vanjske okolnosti:

vremenski uvjeti i zemljopisne prilike.

3) Zapisi o istrazi i ispitivanjima

1. Saetak svjedoenja (pod uvjetom zatite identiteta osoba):

eljezniko osoblje, ukljuujui vanjsko ugovoreno osoblje,

ostali svjedoci.

2. Sustav upravljanja sigurnou:

okvirna organizacija i kako se izdaju i izvravaju naredbe,

zahtjevi za osoblje i kako se ispunjavaju,

postupci za unutarnje provjere i nadzor te njihovi rezultati,

suelje razliitih sudionika povezanih s infrastrukturom.

3. Pravila i propisi:

odgovarajua pravila i propisi Zajednice te nacionalna pravila i propisi,

ostala pravila kao to su radni propisi, lokalne upute, zahtjevi za

osoblje, propisi o odravanju i primjenjive norme.

4. Djelovanje eljeznikih vozila i tehnike opreme:

prometno-upravljaki i signalno-sigurnosni sustav, ukljuujui zapise

iz ureaja za automatsko snimanje podataka,

infrastruktura,

oprema za komunikaciju,

eljeznika vozila, ukljuujui zapise iz ureaja za automatsko

snimanje podataka.

5. Dokumentiranje o odvijanju i upravljanju prometom:

mjere koje su poduzeli djelatnici koji obavljaju prometno-upravljake i

signalno-sigurnosne funkcije,

razmjena govornih poruka u vezi s dogaajima, ukljuujui dokumen

taciju na temelju snimljenih materijala,

2004L0049 HR 18.12.2009 002.004 50

B
mjere koje se poduzimaju za zatitu i osiguranje mjesta dogaaja.
6. Suelje ovjek-stroj-organizacija:
radno vrijeme ukljuenog osoblja,
zdravstvene i osobne okolnosti koje utjeu na dogaaj, ukljuujui
fiziki ili psiholoki stres,
izvedba opreme koja utjee na suelje ovjek-stroj.
7. Prethodni dogaaji slinog znaaja.
4) Analize i zakljuci
1. Zavrno razmatranje niza dogaaja:
kojim se donose zakljuci o dogaaju, zasnovani na injenicama nave
denim u rubrici 3).
2. Rasprava:
analize injenica navedenih u rubrici 3) s ciljem prijedloga zakljuaka
u vezi s uzrocima dogaaja i djelovanja spasilakih slubi.
3. Zakljuci:
izravni i neizravni uzroci dogaaja ukljuujui imbenike koji su
doprinijeli a tiu se aktivnosti ukljuenih osoba ili stanja eljeznikih
vozila ili tehnike opreme,
posredni uzroci koji se odnose na vjetine, postupke i odravanje,
korijenski uzroci koji se odnose na uvjete pravnog okvira i primjenu
sustava upravljanja sigurnou.
4. Dodatna razmatranja:
nedostaci i manjkavosti ustanovljeni tijekom istraivanja, ali bez
znaaja za zakljuke o uzrocima.
5) Poduzete mjere
Zapisi o mjerama koje su ve poduzete ili donesene kao posljedica dogaaja.
6) Preporuke