ZADACI IZ FIZIKE

Rijeeni ispitni zadaci, rijeeni primjeri

i zadaci za vjebu
(1. dio)
(1/2)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

G
G
G G G
G
G
G
1. Zadana su dva vektora a = 4 i 2 j + k i b = 4 i + 2 j + 3k . Odrediti kut izmeu njih.

Rjeenje
Kut moemo odrediti naG dva naina. Moemo
G
nai zbroj vektora a i b , te preko kosinusova
pouka odrediti kut . Drugi nain, koji emo
upotrijebiti, poto su nam vektori dati u
komponentama, je preko skalarnog
umnoka.
G G
Skalarni umnoak vektora a i b je

G G
a b = ab cos
Ili, preko skalarnih komponenti
G G
a b = axbx + ay by + azbz

Iz ova dva izraza moemo dobiti kut vektora

cos =

axbx + ay by + azbz
ab

a = ax2 + ay2 + az2 = 4 2 + ( 2 ) + 12 = 4,58

2

b = bx2 + by2 + bz2 =

cos =

( 4 )

axbx + ay by + azbz
ab

Traeni kut je

+ 2 2 + 32 = 5,39

= 0,6886

= arccos = arccos ( 0,6886 ) = 133,519 = 133 31' 9,8''

2. Grafiki su prikazana tri vektora u xy ravnini. Izraziti ove vektore, te nai:
G G G G G G
G G G
a) A + B + C i A + B + C ; b) A B C i kut izmeu
G G G
G G G
G G G
A B i C; c) A C B i A C B .

Rjeenje
G
G
G
G
G
A = Ax i + Ay j = 2 i + 7 j
G
G
G
G
G
B = Bx i + By j = 5i 2 j

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

G
G
G
G G
C = C x i + C y j = 3 i j

G G G
G
G
G
a) A + B + C = ( Ax + Bx + C x ) i + Ay + By + C y j = 4 j

G G G
A+B+C = 4
G G G
b) A B C = ( Ax Bx ) C x + Ay By C y = 12

G G
AB =

( Ax Bx )

+ Ay By

= 11, 4

G
C = C x2 + C y2 = 3,16

( A B) C
cos = G G G = 0,333
AB C

= arccos = arccos 0,333 = 70,549 = 70 32 ' 56,5''

G
i
G G G
c) d) A C B = Ax C x

G
j
Ay C y

Bx

By

G
k
0=

G
G
G
= ( Ax C x ) By Ay C y Bx k = ( 2 40 ) k = 42 k

( A C ) B = 42
G G G
Na slici smo vektor A C B prikazali simbolom

koji oznaava da imamo vektor usmjeren okomito na

sliku, u smjeru od nas prema slici. (U sluaju da imamo
vektor okomito na sliku, u smjeru iz slike prema nama,
simbol bi bio .)
Iznos vektorskog umnoka na slici je predstavljen
G G G
povrinom paralelograma ogranienog s A C i B, te s
nasuprotnim paralelnim crtama.
3. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima
stalne brzine v1, v2, v3,, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela?

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

Rjeenje
n

s
v=
=
t

i =1
n

t
i =1

s1 + s2 + " + sn
=
s1 s2
sn
+
+"+
v1
v2
vn

n
n

v
i =1

4. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge
polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila?
Rjeenje
n

s
v=
=
t

i =1
n

t
i =1

s1 + s2 s1 + s2
=
t t
t 1 + t 2
+
2 2

s1 = v1t1
s2 = v2 t2
t2 = t2 =
v=

t
2

v1 + v2
m
km
= 12, 5 = 45
2
s
h

G G
5. Dva amca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji meusobno
zaklapaju kut .
a) Kolika je relativna brzina gibanja amaca?
b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska?
Rjeenje

a)

G
G G
v12 = v1 v2
v12 = v12 + v22 2 v1v2 cos

b)

d = v12 t0

6. Dva vlaka, A i B, putuju u suprotnim smjerovima du paralelnih ravnih tranica, s

brzinama istog iznosa od 60 km/h. Lagani zrakoplov prelazi iznad njih. Putniku u vlaku A
izgleda da se zrakoplov giba pod pravim kutom u odnosu na njihov pravac gibanja, a putniku
u vlaku B izgleda da se giba pod kutom od 30 u odnosu na njihov pravac gibanja. Kojim
iznosom brzine i pod kojim kutom zrakoplov prelazi tranice ako promatramo njegov let
izvan vlakova.

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

Rjeenje

G
G
vZA i vZB su vektori relativnih brzina zrakoplova prema
vlakovima A i B. Ovi vektori zajedno s vektorima brzina
vlakova A i B i zrakoplova konstruiraju trokutove koje
vidimo na slici.
Vidimo da je:
vZA
tg 30 =
v A + vB
vZA = ( v A + vB ) tg 30 = 19, 25 m/s

tg =

vZA
vA

Kut izmeu pravca gibanja zrakoplova i pravca gibanja vlakova je:

= arctg

vZA
= 49 06' 29,8''
vA

Brzina zrakoplova iznosi:

vZ =

vA
= 25, 46 m/s
cos

7. Izmeu dvije toke koje se nalaze sa iste strane obale, na meusobnom rastojanju od
140 km, usmjeren je motorni amac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se
kree uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu amca u odnosu na vodu.
Rjeenje

Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x os u pravcu kretanja rijeke. Oznaimo brzinu

rijeke sa u, a brzinu amca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina amca u zamiljenom sustavu kad se kree niz rijeku.

A ako se amac kree uz rijeku imamo
v2 = v + u

(2)

gdje je v2 - brzina amca u zamiljenom sustavu kad se kree uz rijeku.

S brzinom v1 amac pree put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

140 km 1, 4 105 m
m
=
= 7, 78
4
5h
1,8 10 s
s

v1 =

S brzinom v2 amac pree put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 105 m
m
=
= 3, 24
4
12 h
4,32 10 s
s

Jednadbe (1) i (2) ine sustav dviju jednadbi s dvije nepoznanice.

Tako je brzina rijeke
u=

v1 v2 7, 78 3, 24
m
km
=
= 2, 27 = 8,172
2
2
s
h

Brzina amca je
v = v1 u = 7,78 2, 27 = 5,51

m
km
= 19,836
s
h

8. Promatra koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi
vagon proao pored njega za 3 s. Koliko vremena e se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon?
Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rjeenje

Kad prvi vagon duljine l proe pored promatraa moemo rei da je vlak preao put l kojeg
moemo izraziti ovako
1
l = at12
2

Isto tako kad dva vagona prou pored promatraa moemo pisati
2l =

1 2
at 2
2

Moemo pisati openiti izraz za n vagona

nl =

1 2
at n
2

Sad podijelimo putove koje su proli n vagona i jedan vagon

t n2
=n
t12
Dobili smo vrijeme za koje pored promatraa proe n vagona

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

6
t n = t1 n

Na isti nain izraunamo vrijeme za koje pored promatraa proe (n 1) vagona

tn1 = t1 n 1

Na kraju imamo da n-ti (u naem sluaju deseti) vagon proe pored promatraa za vrijeme
t n = t n t n1 = 0,487 s
9. Tijelo je baeno vertikalno uvis poetnom brzinom 10 m/s. U trenutku kada tijelo dostigne
najviu toku svog kretanja, baci se drugo tijelo vertikalno uvis, istom poetnom brzinom. Na
kojoj visini e se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti.
Rjeenje

Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je

gt 2
h = v0t
2

(1)

A brzina pri vertikalnom hitcu je

v = v0 gt
U maksimalnom poloaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je
t=

v0
g

Uvrstivi ovaj izraz u (1) imamo

h=

v02
2g

(2)

Tijela e se susresti na nekoj visini h1

h = h1 + h 2

(3)

Drugo tijelo pree put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pree put h2
h2 =

g 2
t
2

h1 = v0t

(4)
g 2
t
2

(5)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

Iz (4) i (5) slijedi

h1 = v0

2h 2
h2
g

(6)

Jednadbe (2), (3) i (6) ine sustav od tri jednadbe s tri nepoznanice. Rjeavanjem ovog
sustava dobiva se rezultat
h1 =

3 v02

= 3,823 m
8 g

10. Tijelo slobodno pada s visine h. U toki A ima brzinu v A = 29,43 ms-1, a u toki B brzinu
v B = 49,05 ms-1. Kolika je visinska razlika toaka A i B? Za koje e vrijeme tijelo prei put
AB?
Rjeenje

Vrijeme za koje tijelo doe u toku A je

tA =

vA
g

A vrijeme za koje doe u toku B je

tB =

vB
g

Tako e tijelo prei put AB za vrijeme

t = t B t A =

Udaljenost toke A od polazne toke je

hA =

gt A2
2

Udaljenost toke B od polazne toke je

hB =
Duljina puta AB je

gt B2
2

vB v A
= 2s
g

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

h = AB = hB h A =

g 2 2
( tB t A ) = 78,5 m
2

11. Lopta je baena s ruba krova zgrade vertikalno uvis, poetnom brzinom od 30 m/s. Koliku
e brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na
tlo?
Rjeenje

Lopta e se popeti na visinu H i poeti padati. Kod ruba zgrade imat e brzinu jednaku
poetnoj to je lako pokazati.
Lopta e se popeti na visinu H
H = v0t g

t2
2

gdje je brzina nula v = 0.

A poto je
v = v0 gt

v0 = gt

Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo

H = gt 2 g

t2
t 2 v2
=g = 0
2
2 2g

Iz tog poloaja lopta poinje padati, a brzina joj iznosi

v = v0 + gt

dok je v 0 = 0

Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. preko duine puta kojeg prelazi.
Duina puta kojeg prevali lopta padajui je
s=g

t2
2

t=

2s
g

Uvrtavajui ovo u izraz za v imamo

v=g

2s
= 2 gs
g

Pored ruba zgrade lopta e biti kad prijee put s =H tako da je brzina u tom trenutku
v' = 2 gH = 2 g

v 02
= v0
2g

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

Sad moemo uzeti ovu brzinu kao poetnu brzinu i u iduem trenutku e brzina, koju emo
oznaiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t.
v1 = v'+ gt1 dakle v = 30

m
m
m
+ 9,81 2 1 s = 39,81
s
s
s

12. Tijelo je baeno horizontalno brzinom 20 ms-1. Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon
to se poelo kretati. Otpor zraka zanemariti.
Rjeenje
G
Tijelo e se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom u odnosu prema poetnoj brzini
G
G
v0 . U tom trenutku ubrzanje g moemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu
G
G
kretanja tijela at , te na radijalnu komponentu ar .
Radijalna komponenta ubrzanja iznosi

ar =
gdje je

v2
= g cos
R

cos =

(1)

vx v0
=
v
v

(2)

Brzina iznosi
v = v02 + g 2t 2

(3)

Iz (1), (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti

R=

(v

2
0

3
2 2 2

+g t
gv0

= 112, 088 m

13. Tijelo je baeno pod kutom prema horizontu poetnom brzinom v0. Vrijeme kretanja
tijela iznosi 2,4 s. Odrediti najveu visinu na kojoj e se tijelo nai pri tom kretanju. Otpor
zraka zanemariti.

Rjeenje
y - komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi:
vy = v0 y gt

(1)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

10

U maksimalnom poloaju brzina tijela vy = 0, tako da je

v0 y = gt

(2)

Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je

y = v0 y t

gt 2
2

(3)

Uvrstivi (2) u (3) dobivamo za maksimalni poloaj

y max = gt 2

gt 2 gt 2
=
2
2

(4)

U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2,4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja, tako
da e tijelo biti u maksimalnom poloaju za pola ovog vremena.
g ( tD / 2 )
gtD2
=
=
= 7, 063m
2
8
2

y max

14. Pod kutom od 60, prema horizontu, baeno je tijelo poetnom brzinom od 25 m/s. Kroz
koliko sekundi e njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45?
Rjeenje

Odnos komponenti brzina vy i vx odreuje kut koji brzina v zaklapa prema horizontu.
tg =

vy
vx

tg 45 =

vy
vx

v0 sin 60 gt
v0 cos 60

Odavde slijedi
t=

v0 sin 60 tg 45 v 0 cos 60
= 0,933 s
g

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

11

15. Igra udari loptu pod kutom od 40 prema horizontu dajui joj poetnu brzinu od 20 m/s.
Drugi igra, udaljen od prvog 30 m, poinje da tri prema lopti u momentu kad je ona
udarena. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igra da bi udario loptu u trenutku
pada na zemlju?
Rjeenje

Domet do kojeg lopta doe je

xD = vxtD

(1)

gdje je tD vrijeme leta lopte, moemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se
popne do maksimalne visine.
U toki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula.
v0 y = gt max
t max =

v0 y
g

(2)
v0 sin
g

gdje tmax vrijeme potrebno lopti da se

popne do maksimalne visine i ono iznosi
pola vremena leta lopte tD.
t D = 2t max =

2 v0 sin
= 2,62 s
g

(3)

Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje

2v0 sin v02 sin 2
x D = v0 cos
=
= 40,16 m
g
g
Put koji igra treba prei do lopte je
x = x D x 2 = 10,16 m

Znai treba se kretati ovom prosjenom brzinom

vi =

x
m
= 3,87
tD
s

16. Dva tijela baena su istovremeno iz jedne toke na zemlji, i to jedno vertikalno uvis,
drugo pod kutom od 45 prema horizontu. Njihove poetne brzine su jednake i iznose 30 m/s.
Kolika je udaljenost izmeu tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su baena?

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

12

Rjeenje

Vektor poloaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu je:

G
G
1
G
r1 = y1 j = v0t gt 2 j
2

Vektor poloaja drugog tijela u ovisnosti o vremenu je:

G
G
G
G
1
G
r2 = x2 i + y2 j = v0t cos i + v0t sin gt 2 j
2

Razlika ova dva vektora je

G
G
G
G
G
G G
r12 = r1 r2 = x2 i + ( y1 y2 ) j = v0t cos i + v0t ( 1 sin ) j

A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu

G G
r12 = r1 r2

r12 = v02t 2 cos 2 + v02t 2 ( 1 sin ) = v0t 2(1 sin ) = 46 m

2

17. Kuglica mase 0,1 kg udara pod pravim kutom u kruti vertikalni zid brzinom od 20 m/s.
Mjesto udara nalazi se na visini od 4,9 m iznad tla. Kuglica se odbija od zida i pada na tlo na
horizontalnoj udaljenosti 15 m od zida. Koliki je impuls sile kojim je zid djelovao na kuglicu?
Rjeenje

Zid je na kuglicu djelovao impulsom sile I i

G
G G
G
promijenio joj brzinu s v1 na v2 . v1 i v2 su na
istom pravcu ali imaju suprotan smjer. Nakon
odbijanja kuglica se giba po putanji horizontalnog
hica, dakle, po putanje parabole.
Iz visine te putanje moemo odrediti vrijeme
padanja
h=

gt 2
2

t=

2h
g

Iznos brzine kuglice nakon odbijanja je

v2 =

g
x
=x
= 15 m/s
t
2h

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

13

Impuls sile je
I = mv2 ( mv1 ) = m ( v2 + v1 ) = 3,5 kgm/s

18. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se, uslijed eksplozije, na tri jednaka dijela. Jedan
dio ode prema sjeveru, drugi prema istoku, oba brzinom 20 ms-1. Kolikom brzinom i u kojem
smjeru je odletio trei dio?
Rjeenje

Primjenom zakona ouvanja koliine gibanja imamo

G
G
G
m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0
m1 = m 2 = m 3 = m;

G
G
v1 = v1 j ;

G
G
v2 = v2 i

G
G G
v1 j + v 2 i + v 3 = 0
G
G
G
v 3 = v1 j + v 2 i

Iznos ove brzine je

v 3 = v12 + v 22 = 28,28 ms -1
Trei dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28,28 ms-1.
19. Saonice sa vreom pijeska, ukupne mase 500 kg kreu se po zamrznutom jezeru brzinom
0,5 m/s. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreu pijeska pod kutom 30 u
odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. Kolika je promjena brzine saonica i u kojem
smjeru e saonice nastaviti gibanje?
Rjeenje

Na osnovi zakona ouvanja koliine gibanja imamo

G
G
G
m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) v

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

14

Koliine gibanja rastavimo na x i y komponente:

m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) vx

m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy

v2 x = v2 cos = 346, 4
v2 y = v2 sin = 200

m
s

m
s

Iz gornjih izraza slijedi

vx = 0, 5069

m
i vy = 0, 00399 m
s
s

Brzina saonica je
v = vx2 + vy2 = 0,5069

m
s

dakle promjena brzine saonica je

v = v v1 = 0,0069

m
m
7 10 3
s
s

Smjer gibanja je odreen kutom

= arctg

vy
vx

= 0, 450985D = 27 8

20. Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. Odrediti koliki treba biti odnos masa
ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastinom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri
puta. Izraunati kinetiku energiju drugog tijela poslije sudara ako je poetna kinetika
energija prvog tijela 1500 J.
Rjeenje

Koliina gibanja je ouvana

m1 v1 = m1v1, + m2 v2,

(1)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

15

gdje su: v1 - brzina tijela mase m1 prije sudara, v1, - brzina tijela mase m1 poslije sudara, v2, brzina tijela mase m2 poslije sudara.
v
Ako u (1) uvrstimo da je v1, = 1 dobijemo
3
v 2, =

2m1
v1
3m2

(2)

Isto tako, ukupna energija je ouvana

,

E1 = E1 + E 2
m1 v12 m1 v1, 2 m2 v 2, 2
=
+
2
2
2

(3)

uvrstivi izraze za v1, i v 2, dobijemo odnos masa

m1
=2
m2
,

Uvrtavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobivamo E k 2

,

E k 2 = 1,333 kJ

21. Koliko se dugo sputa tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba = 45 ako je maksimalni
kut pri kojem tijelo moe mirovati na kosini = 30?
Rjeenje

Jednadba gibanja za situaciju kad tijelo miruje je

FGT Ftr = 0
mg sin = mg cos

sin
= tg = 0,577
cos

Jednadba gibanja za situaciju kad tijelo se tijelo

giba
FGT Ftr = ma

mg sin mg cos = ma

a = 2,93 ms1

Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu moemo

dobiti iz relacije za preeni put

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

s=

16

h
at 2
=
sin
2

t=

2h
= 1, 39 s
a sin

22. Dva tijela razliitih masa vezana su uetom, kao na crteu i kreu se po razliitim
podlogama. Koeficijenti trenja izmeu tijela i odgovarajuih podloga su: 1 i 2. Kakav mora
biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje.
Rjeenje

Jednadba gibanja za tijelo mase m1 je

m1a = FZ' Ftr1
Jednadba gibanja za tijelo mase m2 je
m2 a = FG 2T FZ Ftr 2
FG 2T = m2 g sin
Iznosi sila zatezanja na oba tijela jednaki su.
FZ = FZ'
Imamo dvije jednadbe s dvije nepoznate. Poto je a = 0 iz gornje dvije jednadbe dobivamo
0 = m2 g sin 1m1 g 2 m2 g cos
Tako da je traeni odnos masa
m1 ( sin 2 cos )
=
m2
1
23. Automobil mase 2,5103 kg sputa se cestom nagiba 25. U momentu kada brzina iznosi
30 m/s voza poinje koiti. Koliku silu koenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio
na putu od 150 m. (Stalna sila koenja je paralelna nagibu.)
Rjeenje

Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi

ma = FGT FK
FGT = mg sin
Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i prijeeni
put su

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

17
v = v0 + at
s = v0t +

at 2
2

Iz ove dvije relacije dobivamo

v 2 = v02 + 2as

a=

v 2 v02
2s

Kako je na kraju puta v = 0 imamo

v02
= 3 ms 2
a=
2s
Tako je sila koenja
FK = m ( g sin a ) = 17,025 103 N

24. Dva tijela, mase m1 i m2, vezana su uetom i postavljena na podlogu. Koeficijent trenja
izmeu tijela i podloge je . Kolika je sila zatezanja ueta, a koliko ubrzanje sustava?
Rjeenje

Jednadba gibanja za tijelo mase m2 je

m2 a = FG 2 T Ftr 2 FZ
FG 2T = m2 g sin
Jednadba gibanja za tijelo mase m1 je
m1a = FZ' Ftr 1
Iznosi sila zatezanja na oba tijela jednaki su.
FZ = FZ'
Imamo dvije jednadbe s dvije nepoznate. Njihovim rjeavanjem dobivamo ubrzanje sustava
a=g
Sila zatezanja ueta je

m2 (sin cos ) m1
m1 + m2

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

18

FZ = FZ' =

m1 g
[m2 (sin cos ) m1 ] + m1 g
m1 + m2

25. Na kosini, iji kut je = 30 nalazi se tijelo mase m = 500 kg. Koeficijent trenja izmeu
tijela i podloge je = 0,1. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Kolikom silom treba
djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s?
Rjeenje

Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je

v = v0 at
Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je
a=

v0
t

Jednadba gibanja tijela je (negativan smjer akceleracije smo

ma = FGT Ftr F
FGT = mg sin
Traena sila je
F=m

v0
v
+ mg sin Ftr = m( 0 + g sin g cos ) = 2227,5 N
t
t

26. Kuglicu mase m = 1 kg, objeenu o nit, otklonimo iz ravnotenog poloaja za kut = 30 i
pustimo. Izraunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnoteni poloaj.
Rjeenje

Jednadba gibanja za kuglicu u radijalnom pravcu je

FZ FGN = mar = m

v2
l

FGN = mg cos

Pa je
v2

+ g cos
l

FZ = m

U trenutku prolaska kroz ravnoteni poloaj ( = 0 ) sila zatezanja je

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

19

v2

+ g
l

FZ = m

Brzinu v u trenutku prolaska kroz ravnoteno poloaj dobit emo koristei zakon ouvanja
energije. Nemamo vanjske sile pa nam vrijedi
EK + EP = 0
EK = EP
EK 2 0 = ( 0 EP 1 )

mv 2
= mgl(1 cos ) v = 2 gl(1 cos )
2
Uvrtavajui ovaj izraz u izraz za silu zatezanja imamo
FZ = mg ( 3 2 cos ) = 12, 44 N

27. Na platformi kamiona bez bonih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg. Kolikim
najveim ubrzanjem kamion moe krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme?
Koeficijent trenja izmeu sanduka i platforme je = 0,3.
Rjeenje

Na sanduk djeluje inercijska sila ma koja mora biti manja od sile trenja
ma Ftr
a

Ftr
m

Maksimalno ubrzanje kamiona je

a=

mg
m

= g = 2,943 ms 2

28. Na kosini nagiba = 30 nalaze se dva tijela, ije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg.

Koeficijent trenja izmeu tijela mase m1 i podloge je 1 = 0,25, a koeficijent trenja izmeu
tijela mase m2 i podloge je 2 = 0,1. Odrediti:
a. silu meudjelovanja dvaju tijela i
b. minimalnu vrijednost kuta pri kojem e se tijela poeti gibati.

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

20

Rjeenje

a) Jednadbe gibanja za prvo i drugo tijelo su:

FG1T + F21 Ftr1 = m1a
FG 2T F12 Ftr 2 = m2a
FG1T = m1 g sin
FG 2T = m2 g sin
gdje je F12 - sila meudjelovanja izmeu tijela mase m1 i tijela mase m2, zbog koje ova dva
tijela ine jedan sustav.
G
G
F12 = F21

Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1, a tijelo 1 silom F12 koi tijelo 2.
Iz jednadbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 .
a = g sin g cos

F12 =

( 1m1 + 2m2 )
m1 + m2

m1m2 g cos ( 1 2 )
= 0,85 N
m1 + m2

b) Tijela e se poeti gibati kad su sile u ravnotei. Tada je ubrzanje jednako nuli.
a=0

g sin = g cos

tg =

( 1m1 + 2m2 )
m1 + m2

( 1m1 + 2m2 ) = 0,15

m1 + m2

Traeni kut je

= arctg 0,15 = 8,53 = 8 31' 4 ''

29. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. Ako je prije djelovanja
sile tijelo mirovalo izraunati njegovu kinetiku energiju poslije vremena t = 5 s od poetka
kretanja.

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

21

Rjeenje

Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela, u ovom sluaju samo kinetike energije
W ' = E = EP + EK
EP = 0
EK = EK 2 0
Rad vanjske sile je
W ' = Fs

Put s moemo odrediti kinematikom jednadbom

s=

at 2
= 1, 25 m
2

Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetika energija

EK = Fs = 1, 25 J
30. Tijelo, mase m1 = 15 kg, pone da klizi sa vrha kosine, nagibnog kuta = 60. Na kraju
kosine, tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom, mase m2 = 90 kg koja miruju na
horizontalnoj podlozi. Ako je visinska razlika tijela i kolica u poetnom poloaju h = 10 m,
odrediti brzinu kojom e se kretati kolica zajedno sa tijelom. Trenje zanemariti.
Rjeenje

Ukupna mehanika energija nekog sustava je ouvana. Ukupna energija u ovom primjeru
jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. Ona se pretvara u kinetiku energiju
gibanja tijela.
m v2
m1 gh = 1 1
2
Na dnu kosine brzina tijela e biti
v1 = 2 gh = 14 ms -1
Dakle, koliina gibanja tijela na dnu kosine je m1v1 . Ovu koliinu gibanja moemo rastaviti
na dvije komponente, komponentu u pravcu gibanja kolica m1v1x i komponentu okomitu na
pravac gibanja kolica m1v1y . Komponenta m1v1y nije ouvana. Primjenom zakona ouvanja
koliine gibanja, za komponentu m1v1x moemo pisati
m1v1X = ( m1 + m2 ) v2

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

22

Tako je brzina kolica zajedno s tijelom

v2 = v1 cos

m1
= 1ms -1
m1 + m2

31. Na jezeru se nalazi amac, duljine 10 m i mase 140 kg, postavljen pramcem (prednji dio
amca) okomito na obalu. Udaljenost izmeu obale i pramca je 3,75 m. Da li e amac
dodirnuti obalu u toku kretanja ovjeka, mase 60 kg, od pramca amca do krme (zadnji dio
amca)? Trenje amca i vode zanemariti.
Rjeenje

Koliina gibanja ovog sustava prije poetka kretanja ovjeka jednaka je nuli. Poto se radi o
zatvorenom sustavu ukupna koliina gibanja nakon poetka kretanja ovjeka treba biti
jednaka nuli.
ovjek se u odnosu na amac giba brzinom v1, a amac se u odnosu na obalu giba brzinom v2.
Moemo onda pisati
m2 ( v1 v2 ) m1v2 = 0

Brzina ovjeka u odnosu na amac je

v1 =

l
t

Brzina amca u odnosu na obalu je

v2 =

s
t

Iz gornjih izraza moemo izvui

s=l

m2
=3m
m1 + m2

Dakle, amac nee dodirnuti obalu.

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

23

32. Da bi mogao uzletjeti, zrakoplov, mase 4 t, na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h.
Duljina piste je 100 m. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je
njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja izmeu kotaa i piste iznosi = 0,2.
Rjeenje

Piemo jednadbu gibanja za zrakoplov

Fm Ftr = ma
Tako je vuna sila motora
Fm = ma + Ftr
Brzinu moemo odrediti iz kinematike jednadbe

v 2 = 2 as
Pa je
Fm =

mv 2
+ mg
2s

Tako je potrebna snaga motora

v2

P = Fm v = + g mv = 1,59 106 W = 1,59 MW

2s

Drugi nain

Veza rada i promjene energije je

W '+ Wtr = E = EP + EK
W ' = Fms
Wtr = mgs
EP = 0; EK =
Iz gornjih izraza dobivamo
mv 2
Fm =
+ mg
2s
Tako je potrebna snaga motora

mv 2
2

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

24

v2

P = Fm v = + g mv = 1,59 106 W = 1,59 MW

2s

33. Kugla mase 1 kg baena je vertikalno uvis, poetnom brzinom 10 m/s. Na koju visinu e
kugla odskoiti ako pri udaru u podlogu gubi koliinu topline 10 J?
Rjeenje

Ukupna energija koju lopta ima u poetnom trenutku jednaka je kinetikoj energiji.
E = EK1
Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu.
E = EP + EK = Q
Tako je
EP 2 = EK1 Q
mgh 2 =

mv12
Q
2

Visina na koju kugla odskoi je

h2 =

mv12 2Q
= 4, 077 m
2mg

34. Zamanjak, polumjera R = 0,8 m, okree se stalnom brzinom 0 = 7,5 rad/s. Pokretaki
stroj zamanjaka u jednom trenutku prestane djelovati, ali se on nastavi okretati s
usporavanjem jo tijekom vremena t = 24 s. Koliko je kutno ubrzanje zamanjaka, kao i
tangencijalno ubrzanje toke na obodu zamanjaka tijekom zaustavljanja?
Rjeenje

Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je

= 0 + t

Kad se zamanjak zaustavi, = 0, pa imamo

0 = 0 + t
0 = - t

Tako da je kutno ubrzanje

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

25

0
t

= -0,313 rad/s2

Tangencijalno ubrzanje
at = R = -0,25 m/s2
35. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem, bez klizanja, niz kosinu duljine
2 m i nagibnog kuta 37 . Odrediti kutnu brzinu valjka u podnoju kosine.
Rjeenje

Ukupna mehanika energija valjka na kosini, poto nema djelovanja vanjskih sila, je ouvana
E = EP + EK = 0
EP 2 EP1 + EK 2 EK1 = 0
EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije
mgh =

Moment tromosti valjka je

I 2 mv 2
+
2
2

mR 2
, a brzina v = R .
2
mgh =

mR 2 2 mR 2 2 3mR 2 2
+
=
4
2
4

Tako je kutna brzina na kraju kosine

2
R

gh
= 56, 60 s
3

36. Preko dva homogena valjka prebaena je nit na kojoj vise dva utega. Mase utega su
m1 = 2 kg i m2 = 1 kg, a mase valjaka m3 = 1 kg i m4 = 5 kg. Odrediti ubrzanje sustava pod
pretpostavkom da nema klizanja.
Rjeenje

Za svako tijelo piemo jednadbu gibanja.

Za uteg mase m1
m1 g FZ1 = m1a

(1)

Za valjak mase m3 izraavamo jednadbu za moment sile

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

26
M1 = ( FZ' 1 FZ 2 ) R1

M1 je moment sile koji djeluje na valjak je

M1 = I1 1 ; I1 =

FZ' 1 FZ 2 =

m3R12
a
; 1 =
2
R1

m3a
2

(2)

Za valjak mase m4 moment sile je

M 2 = ( FZ' 2 FZ' 3 ) R2
FZ' 2 FZ' 3 =

m4a
2

(3)

Jednadba gibanja za uteg mase m2 je

FZ 3 m2 g = m2 a

(4)

Iz jednadbi (1), (2), (3) i (4) slijedi

a=

2(m1 m2 ) g
= 1,635 ms-2
2(m1 + m2 ) + m3 + m4

37. Koloturu, mase 10 kg i vanjskog promjera 50 cm, vuemo konopcem koji je namotan na
osovinu, polumjera 10 cm, silom od 10 N. Koliki mora biti faktor trenja izmeu podloge i
koloture kako bi kolotura klizila bez trenja?
Rjeenje

Piemo jednadbu gibanja za koloturu koja klizi

F Ftr = ma

(1)

Ftr = mg

(2)

Rezultantni moment sile na koloturu mora biti jednak nuli kako ne bi dolo do okretanja
koloture.
Fr Ftr R = 0 (3)
Iz (1) i (3) dobivamo ubrzanje kojim kolotura klizi

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

27

a=

F (R r )
= 0,3 m/s2
mR

Minimalni faktor trenja izmeu koloture i podloge, kako ne bi dolo do okretanja, mora biti
F ma
= 0,07
mg

38. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0,5 s-1 oko okomite osi koja prolazi
kroz centar mase. Na rubu platforme stoji djeak mase 30 kg. Kolikom e frekvencijom
rotirati platforma ako se djeak pomjeri u sredinu platforme.
(Aproksimirati djeaka materijalnom tokom.)
Rjeenje

Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna koliina gibanja je ouvana.

I
i

= const.

I11 = I2 2

Ukupni moment tromosti diska i ovjeka na rubu je

I1 = m1

R2
+ m2 R 2
2

Ukupni moment tromosti diska i ovjeka u sredini diska je

R2
I 2 = m1
2

1 = 2 1

2 = 2 2

Uvrstivi izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo

2 =

2m1 + 4m2
1 = 0,833 s-1
m1

39. Dva tijela, jednakih masa m, povezana su uetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi.
Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira, dok drugo visi u zraku. Koliku kutnu brzinu
treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje
tijela na podlozi je R. Sva trenja zanemariti.
Rjeenje

Jednadba gibanja za objeeno tijelo je

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

28
mg FZ = ma

Jednadba gibanja za tijelo na horizontalnoj podlozi je

FZ' = mar = m 2 R = Fcp

Iznosi sila zatezanja su jednaki

FZ = FZ'
Uvjet je da objeeno tijelo ostane na istoj visini, dakle a = 0 , pa je
m 2 R = mg
Kutna brzina je

g
R

40. Knjiga mase m1 = 500 g nalazi se na stolu, a ispod knjige je list papira mase m2 = 50 g.
Koeficijent trenja izmeu svih povrina je 0,1. Papir je povuen silom F. Koliki treba biti
iznos ove sile kako bismo papir izvukli ispod knjige?
Rjeenje

Djelovanjem sile F knjiga i papir se gibaju kao jedno tijelo. Ako iznos sile F preraste
graninu vrijednost gibat e se samo papir.
F Ftr = ma
F ( m1 + m2 ) g = ( m1 + m2 ) a

Ubrzanje kojim se gibaju knjiga i papir pod djelovanjem sile F je:

a=

F
g
m1 + m2

Knjiga se praktino nalazi u inercijskom sustavu vezanom za papir i na nju djeluje inercijska
sila iznosa m1a . Ako ova sila preraste silu trenja knjiga e se odvojiti od papira.
Fin = Ftr1
m1a = m1 g

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

29
a = g

g =

F
g
m1 + m2

F = 2 g ( m1 + m2 ) = 1,08 N

41. Vlak se giba po zakrivljenom dijelu staze brzinom v = 50 km/h. Kuglica objeena o nit u
vagonu otklanja se pri tome za kut = 5. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje.
Rjeenje

Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijski sustav. Stoga na kuglicu
objeenu u vagonu djeluje inercijska centrifugalna sila
mv 2
Fcf = m r =
r
2

Pored inercijske sile na kuglicu djeluje sila tea, te sila

zatezanja niti.
Iznos vektorskog zbroja inercijske sile i sile tee jednak
je iznosu sile zatezanja.
Tako moemo pisati
mg = FZ cos
Fcf = FZ sin
Iz gornjih izraza dobivamo
r=

v2
= 226,98 m 227 m
gtg

42. Stoasto njihalo sastoji se od niti duljine 2 m i kuglice mase 0,5 kg. Njihalo rotira i u
sekundi ini dva okreta oko vertikale. Izraunati silu zatezanja u niti i kut poloaja niti u
odnosu na vertikalu.
Rjeenje

Kuglica se giba po putanji krunice u horizontalnoj ravnini.

Horizontalna komponenta sile zatezanja predstavlja centripetalnu
silu.
Fzx = Fz sin = mar = m 2 R
Poto su

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

30

R = l sin i = 2 f

Iz gornjih izraza dobivamo da je iznos sile zatezanja

Fz = m ( 2 f ) l = 157,75 N
2

Vertikalna komponenta sile zatezanja izjednaena je sa silom tee

Fzy = Fz cos = mg
Kut poloaja niti u odnosu na vertikalu je

= arccos

mg
= 88, 218 = 88 13' 5,6''
Fz

43. Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne toke u vertikalnoj ravnini u polju
Zemljine tee. Izraunati razliku meu silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvioj i
najnioj toki putanje.
Rjeenje

Jednadba gibanja u radijalnom pravcu za tijelo koje na koncu rotira u vertikalnoj ravnini je
FZ FGN = mar = m

v2
R

FGN = mg cos
v2

+ g cos
R

FZ = m

U najvioj u toki, oznaenoj s A, gornja jednadba gibanja postaje

vA2

g
R

FZA = m

A u najnioj u toki, oznaenoj s B, postaje

vB2

+ g
R

FZB = m

Razlika ove dvije sile zatezanja je

F = FZB FZA

( vB2 v A2 )

= m
+ 2g
R

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

31

Razlika vB2 vA2 se dobije iz zakona o ouvanju energije, iznos potencijalne energije tijela u
toki A se pretvara u kinetiku energiju u toki B.
mvB2 mv A2
=
+ 2 Rmg
2
2

vB2 vA2 = 4Rg

Tako je razlika sila zatezanja

F = 6mg = 117, 72 N

44. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se moe opteretiti silom od 93,34 N. Luster se
otkloni za kut i pusti. Koliki moe biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao?
Rjeenje

Luster u mirovanju optereuje plafon svojom teinom mg. Luster otklonjen za kut djelovat
e na plafon dodatnom silom, iznosom centripetalne sile.
Jednadba gibanja za luster u radijalnom pravcu je
FZ FGN = mar = m

v2
l

FGN = mg cos
Pa je sila zatezanja
v2

+ g cos
l

FZ = m
FZ = FZ'

U trenutku prolaska kroz ravnoteni poloaj ( = 0 ) sila zatezanja e biti maksimalna

v2

+ g
l

FZ = m

Brzinu v u trenutku prolaska kroz ravnoteno poloaj dobit emo koristei zakon ouvanja
energije. Nemamo vanjske sile pa nam vrijedi
EK + EP = 0
EK = EP
EK 2 0 = ( 0 EP 1 )

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

32

mv 2
= mgl(1 cos ) v = 2 gl(1 cos )
2
Uvrtavajui ovaj izraz u izraz za silu zatezanja dobivamo
cos =

3 FZ

2 2mg

Tako je maksimalni kut otklona

3 F
= arc cos Z = 45
2 2mg

45. Tijelo, mase m = 1 kg, vezano je na kraju niti duljine l = 0,5 m. Nit s tijelom rotira u
vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom = 10 rads-1. Kolika je zatezna sila niti kad je
tijelo u tokama A, B, C i D?
Rjeenje

Jednadba gibanja u radijalnom pravcu za tijelo koje na koncu rotira u vertikalnoj ravnini je
FZ FGN = mar = m 2l

FGN = mg cos
Pa je sila zatezanja

FZ = m ( g cos + 2l )
Sile zatezanja u traenim tokama su:
A ( = 0) : FZ = 59,81 N
B ( = 90) : FZ = 50 N
C ( = 180) : FZ = 40,19 N
D ( = 270) : FZ = 50 N
46. Letei brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi petlju u vertikalnoj ravnini polumjera
R = 600 m. Kolikom silom djeluje pilot, mase m = 80 kg, na svoje sjedalo u trenutku kad se
avion nalazi u najvioj toki, a kolikom kad se nalazi u najnioj toki putanje?

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

33

Rjeenje

Moemo pisati jednadbu gibanja za pilota u

radijalnom pravcu. Na njega djeluje sila
sjedala i sila tee.
FS FGN = mar = m

v2
R

FGN = mg cos
U najnioj toki ( = 0) sila sjedala je
v2

FSA = m + g = 4, 485 kN
R

A u najvioj toki ( = 180) sila sjedala je

v2

FSB = m g = 2, 918 kN
R

47. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje, ako je poznato da je:
a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9,83 m/s2,
b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km,
c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3, 84 10 5 km
Rjeenje

Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila izmeu Zemlje i Mjeseca.
mm v 2
m m
=G m2 Z
R
R
Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom moemo izraunati period
obilaska Mjeseca oko Zemlje.
v = R

2 = g0
2

g0 = G
RZ2
R3

RZ2
2
=
g
0

R3
T

mZ
RZ2

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

T=

4 2 R3 2 R
=
g0 RZ2
RZ

34
R
= 2,355 106 s 27 dana
g0

48. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kree po krunoj putanji na visini
H? Koliki je period kretanja ovog satelita?
Rjeenje:

Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila izmeu Zemlje i satelita.
mS v 2
mSmZ
=G
( RZ + H ) 2
RZ + H
Odavde nalazimo da je traena brzina
v= G

mZ
RZ + H

Period kretanja satelita je

T=

2 ( RZ + H )
RZ + H
= 2 ( RZ + H )
v
GmZ

49. Cilindrina posuda prikazana na slici napunjena je do vrha vodom.

Kolika sila djeluje na: a) dno posude,
b) bonu stranu proirenog dijela cijevi?
Gustoa vode je 103 kg/m3, d = 70 cm, h1 = 30 cm i h2 = 70 cm.
Rjeenje

a) Sila na dno posude je

F = pS = g ( h1 + h2 )

d2
= 3773, 42 N
4

a) Sila na bonu stranu ireg dijela cijevi je

p + p2
F = pS = 1
S
2
p1 = g ( h1 + h2 ) + gh2

p2 = gh2

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

35
F = g(

h1
+ h2 )d h1 = 5498, 41 N
2

50. Potrebno je napraviti splav od hrastovih balvana, a svaki od njih ima teinu 1200 N. Ako
se na splav stavi teret od 6000 N splav potone. Odrediti minimalni broj balvana potrebnih da
se napravi takav splav (Gustoa vode je103 kgm-3; a drveta 800 kgm-3).
Rjeenje

Splav e poeti tonuti kad je sila uzgona jednaka teini splava i tereta.
FU = NmB g + mT g
N broj balvana

N VVB g = NmB g + mT g
Kako je
VB =

mB

Dobivamo da je minimalan broj balvana

N=

mT
= 20
V
1
mB
B

51. Od 20 g aluminija treba napraviti uplju kuglu koja e lebdjeti u vodi. Odrediti debljinu
zida kugle. Gustoa aluminija je 2710 kg/m3, a gustoa vode je 1000 kg/m3.
Rjeenje

Da bi uplja kugla lebdjela u vodi treba vrijediti

FG = FU
mg = gV

Tako da je volumen uplje kugle

V=

Od toga je volumen upljine

4r 3
= 20 cm3
3

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

36
1
1
3
V ' = V VAl = m
= 12, 62 cm

Al

Odavde odreujemo radijuse kugle i upljine, a iz toga debljinu zida.

V=

4 3
r
3

4
V ' = r '3
3

r=

r'=

3
V = 1, 68 cm
4

3
V ' = 1, 44 cm
4

Debljina zida kugle je

h = r r ' = 0, 24 cm

52. eljezni splav, mase 6 t, ima vanjski volumen 56 m3. Koliko ljudi, prosjene mase 70 kg
moe primiti ovaj splav, pod uvjetom da je dozvoljeno potapanje splava samo do polovine
njegovog volumena?
Rjeenje

Teina splava zajedno s N ljudi treba biti jednaka sili uzgona

mg + Nm g =

N=

V
g
2

V
m
2
= 314, 29
m

Splav moe primiti 314 ljudi.

53. U kojem odnosu moraju biti polumjeri lopte od elika i lopte od pluta da bi spojene
lebdjele u vodi? Gustoa vode je 1000 kg/m3, gustoa elika 7850 kg/m3 i gustoa pluta 300
kg/m3.
Rjeenje

Teina lopti treba biti jednaka sili uzgona

mP g + m g = FU
P gV1 + gV2 = V g(V1 + V2 )
P

4 3
4 3
4 3
R1 +
R2 = V
( R1 + R23 )
3
3
3

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

37
R13 (V P ) = R23 ( V )

R13 ( V ) 6850 kg/m 3

=
=
= 9,785
R23 (V P ) 700 kg/m 3
Polumjeri lopti imaju odnos
R1
= 2, 14
R2
54. eljezna bava, bez poklopca, mase m1 = 4 kg, ima vanjski volumen V1 = 0,4 m3. Koliko
je pijeska, gustoe = 3000 kgm-3, potrebno usuti u bavu da bi potonula u vodi?
Rjeenje

Da bi bava potonula teina bave s pijeskom mora biti vea ili jednaka sili uzgona. Dakle
minimalna teina bave jednaka je sili uzgona
m1 g + mg = VV1 g
m = VV1 m1
Minimalan volumen pijeska kojeg treba usuti u bavu je
V=

VV1 m1
= 0,132 m3

55. Loptica, mase m i polumjera R zagnjurena je u vodu do dubine h i putena. Do koje visine
h0 e loptica iskoiti prilikom izlaska iz vode? Zanemariti trenje u vodi.
Rjeenje

Na lopticu djeluje sila

Fu mg = F
Ova sila, ako zanemarimo trenje ubrzava lopticu ubrzanjem
a=

Fu mg gV
=
g
m
m

Tako loptica na povrini vode ima brzinu

V

v = 2ah = 2 g
1 h
m

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

38

Visina do koje e loptica uspjeti iskoiti je

4 R3
v 2 V
h' =
=
1 h =
1 h
2g m

3m

56. Kroz horizontalnu cijev tee tekuina gustoe 0,9 g/cm3. Ako je brzina tekuine u uem
dijelu cijevi 5 m/s, a razlika tlakova ireg i ueg dijela iznosi 5 kPa, za koliko je potrebno
podii iri dio cijevi da bi se brzina smanjila 50 %? Brzina u uem dijelu ostaje stalna.
Rjeenje

Po Bernoullijevoj jednadbi imamo

p1 +

qv12
qv 2
= p2 + 2
2
2

Odavde odredimo v2:

v2 = v12

2 p

= 3, 73 m/s

Nakon podizanja ireg dijela cijevi imamo:

p1 +

qv1 '2
qv '2
= p2 + gh + 2
2
2

Zadatkom je zadano
v2 ' =

v2
= 1,86 m/s
2

v1 ' = v1
p = p2 p1 = 5 kPa
Iz ovih izraza dobivamo visinu na koju treba podii iri dio cijevi
h=

v1 '2 v2 '2 p

= 0,53 m
g
2g

57. U vertikalnoj U cijevi povrina unutarnjeg presjeka jednog kraka je S1, a drugog 3S1. U
cijev je ulivena iva (gustoa 13,6 g/cm3) tako da je l = 30 cm. Za koliko e se povisiti nivo
ive u irem dijelu cijevi ako se u ui dio nalije voda do vrha (gustoa 1 g/cm3)?

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

39

Rjeenje

Teina ulivene vode u ui krak cijevi treba biti jednaka teini ive koja se podigla u irem
kraku cijevi

v gS1l = g3S1x
Tako je visina za koju se povisio nivo ive u irem kraku
x=

v
l = 0, 735 cm
3

58. Mali komad drveta potopljen je u vodu do dubine 2,9 m. Odrediti akceleraciju komada
drveta nakon to je puten i vrijeme za koje doe do povrine vode. Zanemariti viskoznost.
Rjeenje

Jednadba gibanja za potopljeno drvo je

Fu mg = ma
Odavde dobivamo akceleraciju kojom se drvo giba prema povrini vode.
a=

Fu
g=
1 g = 14, 72 ms-2
m
d

Iz puta koji prijee drvo odredimo vrijeme za koje drvo doe do povrine vode.
s=h=

t=

at 2
2

2h
= 0,63s
a

59. Cilindrina posuda promjera 0,5 m ima na dnu kruni otvor promjera 8 mm. Odrediti
brzinu opadanja nivoa vode u posudi u trenutku kada je visina stuba vode 40 cm.
Rjeenje

Po Bernoullijevoj jednadbi imamo

v12
v 2
+ gh = 2
2
2
Preko jednadbe kontinuiteta izrazimo v2

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

40
v2 =

S1
v1
S2

Uvrstivi izraz za v2 u prvu jednadbu dobijemo brzinu istjecanja tekuine na visini h, tj.
brzinu opadanja nivoa vode
v1 = d22

2 gh
= 7,168 104 m/s
4
d d2
4
1

60. Kroz horizontalnu cijev protjee voda. Na mjestima gdje su presjeci cijevi S1 = 1 cm2 i
S2 = 3 cm2 vertikalno su spojene dvije manometarske cijevi. Neka se odredi protok vode kroz
horizontalnu cijev ako je razlika nivoa vode u manometrima h = 10 cm.
Rjeenje:

Prema Bernoullijevoj jednadbi moemo pisati

p1 +

v12
v2
= p2 + 2
2
2

Razlika nivoa vode u manometrima je h, stoga bi oni pokazali razliku pritisaka p

p = p2 p1 = gh

Napomena: Promjeri cijevi nisu na visinskoj razlici, ve samo nivoi vode u manometrima koji
su pokazatelji veliine tlaka.
Protok kroz cijev je ouvan:
v1S1 = v2S2

v1 = v2

S2
S1

Ako ove izraze uvrstimo u Bernoullijevu jednadbu dobijemo

p =

v22 S22
1
2 S12

Tako imamo

v2 = S1

2 gh
-1
2
2 = 0,5 ms
S2 S1

Traeni protok je
q = v2S2 = 1,5 104 m3s-1
61. Na dnu cilindrine posude promjera 0,4 m nalazi se kruni otvor promjera 0,01 m.
Odrediti brzinu opadanja nivoa vode u trenutku kada je visina stupa vode 0,3 m.

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

41

Rjeenje

Po Bernoullijevoj jednadbi imamo

v12
v 22
+ gh =
2
2

(1)

Iz jednadbe kontinuiteta izrazimo v2

S1
v1
S2

v2 =

Uvrstivi izraz za v2 u (1) dobijemo brzinu istjecanja tekuine na visini h

2 gh
= 1,516 103 m/s
4
d d2

v1 = d22

4
1

62. Kroz cijev AB struji zrak tako da je protok q = 5 L/min. Povrina poprenog presjeka
cijevi na irem dijelu je S1 = 2 cm2, a na uem dijelu S2 = 0,5 cm2. Treba odrediti razliku
nivoa vode h u dijelu cijevi abc. Gustoa zraka je 1,32 kg/m3, gustoa vode 1000 kg/m3.
Rjeenje

Bernoullijeva jednadba za ovaj sluaj je

p1 + Z

v12
v2
= p2 + Z 2
2
2

p1 p2 =

Z
2

(v

2
2

v12 )

(1)

Razlika nivoa vode u dijelu cijevi abc (koja predstavlja manometar) pokazuje razliku tlakova
p1 i p2
p1 p2 = p = gh
(2)
Preko jednadbe kontinuiteta izrazimo v1
v1 =

S2
v2
S1

(3)

Izraze (2) i (3) uvrstimo u (1) i dobivamo

h =

Z q 2 S22
4
1 = 1,75 10 m
2 g S22 S12

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

42

1. Grafiki su prikazana dva vektora u xy ravnini. Izraziti ove vektore, te nai:

G G G
G G G
G G G
G G G
a) A + C B i A + C B ; b) B + D A i B + D A ; c)
G G
G
G G G
G G G
A + B C; i kut izmeu A + B i C; d) C D A; i
G G G
G G G
G G G
kut izmeu C D i A; e) C D B i C D B ;
G G
G G
G G
G G
f) C B B A i C B B A .
G G G
G G G G G
(Rjeenje: a)
A + C B = 3i + j ; A + C B = 3,16; b)
G G G G G
G G G
B + D A = 5i + 3 j ; B + D A = 5,83; c)
G G G
A + B C = 30; = 120 58' 9,7 ''; d)
G G G
C D A = 2; = 93 22 ' 8,3''; e)
G
G
G G
G G G
G G G
G G
G G
G G
C D B = 26 k ; C D B = 26; f) C B B A = 32 k ; C B B A = 32;

(
(
(

) (

( )
(
) ( )

) (

)
)
)

) (

) (

2. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h, a na drugoj 54 km/h. Kolika
je srednja brzina gibanja automobila na putu?
(Rjeenje: v = 43,2 km/h)
3. Na prvoj treini puta automobil se kree brzinom v1, a na ostalom dijelu puta brzinom
v2 = 54 km/h. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Kolika je brzina v1?
(Rjeenje: v1 = 21,6 km/h)
4. Tijelo se kree po ravnoj putanji tako to u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima,
koji traju t, ima stalne brzine v1, v2, v3,, vn. Kolika je srednja brzina tijela?
n

(Rjeenje: v =

v
i =1

5. Lokomotiva se kree brzinom v1 = 54 km/h. Nasuprot njoj naie vlak, duljine l = 150 m,
koji se kree brzinom v2 = 36 km/h. Koliko e vremena kompozicija vlaka prolaziti pored
strojovoe lokomotive?
(Rjeenje: t = 6 s)
6. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i koenju ne smije biti vee od 1,2 m/s2, a njegova
najvea brzina je 40 km/h, nai najkrae vrijeme za koje e autobus prijei put izmeu dvije
susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km.
(Rjeenje: tmin = 190 s)
7. Od trenutka zapaanja signala stop pa do primjene konice vozau je potrebno vrijeme
od 0,7 s. Ako konice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2, izraunati duljinu puta
koju e automobil prijei od trenutka zapaanja signala pa do zaustavljanja. Brzina
automobila prije poetka koenja iznosila je 100 km/h.
(Rjeenje: s = 96,6 m)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

43

8. Automobil i kamion poinju se gibati u isto vrijeme, u istom smjeru, s tim da kamion
poinje gibanje na nekoj udaljenosti ispred automobila. Automobil i kamion se gibaju sa
stalnim ubrzanjima, iznosa a1 = 2 m/s2 i a2 = 1 m/s2. Automobil dostigne kamion nakon to je
kamion preao 32 m. Koliko vremena je bilo potrebno automobilu da dostigne kamion?
Kolike su bile brzine automobila i kamiona u tom trenutku? Koliko su automobil i kamion bili
udaljeni na poetku gibanja? (Rjeenje: t = 8 s; v1 = 16 m/s, v2 = 8 m/s; d = 32 m)
9. Jedno tijelo slobodno pada s vrha zgrade, visoke 100 m. Jednu sekundu kasnije, drugo
tijelo je baeno prema dolje poetnom brzinom v0. Drugo tijelo sustigne prvo tijelo na visini
20 m iznad tla. Kolika je bila poetna brzina v0? (Rjeenje: v0 = 11, 42 m/s)
10. Lopta je baena pod kutom od 60 prema horizontali. Ona slijee 2 m od ruba zgrade
visoke 20 m. Rub zgrade je 38 m udaljen horizontalno od mjesta bacanja lopte. Odrediti
brzinu kojom je lopta baena. (Rjeenje: v0 = 25, 24 m/s)

11. Tijelo se gurne uz kosinu poetnom brzinom 48 m/s. Ako je nagib kosine 30, odrediti
koliki e put tijelo prijei po njoj do zaustavljanja, pod uvjetom da je trenje zanemarivo.
(Rjeenje: s = 235 m)
12. Automobil, iji kotai imaju promjer 0,60 m, giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h.
Pri koenju se automobil zaustavi poslije prijeenog puta od 20 m. Pod pretpostavkom da je
usporenje automobila jednoliko, izraunati kutno ubrzanje njegovih kotaa tijekom koenja.
(Rjeenje: = - 23,2 rad/s2)
13. Automobil se kree po horizontalnoj krunoj putanji polumjera R = 43 m, tangencijalnim
ubrzanjem at = 2 ms-2. Za koje vrijeme e automobil prijei prvi krug ako mu je poetna
brzina v0 = 36 kmh-1?
(Rjeenje: t1 = 12 s.)
14. Osovina nekog motora okree se stalnom kutnom brzinom 200 rad/s. Koenjem se kutna
brzina osovine smanji na 160 rad/s za vrijeme od 4 s. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj
uinjenih okretaja za vrijeme koenja?
(Rjeenje: = 10 rads -2 i n = /2 = 360 ok)
15. Tijelo, pri gibanju stalnom kutnom brzinom 0 = 4 rad/s, dobije kutno ubrzanje
= - 0,5 rad/s2. Kolika e biti kutna brzina tijela nakon:
a) vremena t = 1 s,
b) kutnog pomaka od = (/3) rad,
c) n = 2 okretaja?
(Rjeenje: a. = 3,5 rad/s; b. = 3,9 rad/s; c. = 1,85 rad/s)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

44

16. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m, a u isto vrijeme je sa zemlje izbaeno
drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola
puta?
(Rjeenje: v0 = 280 m/s)
17. Tijelo slobodno pada, i u posljednjoj sekundi kretanja pree put koji je jednak putu koji je
tijelo prelo za prve 3 s kretanja. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo
palo.
(Rjeenje: t = 5s; h = 122, 625 m )
18. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. Udar u vodu uje se nakon 2,58 s. Odrediti
dubinu bunara. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s.
(Rjeenje: h = 30,4 m)
19. S iste visine i u istom trenutku ponu padati dvije kuglice, i to jedna kuglica bez poetne
brzine, a druga poetnom brzinom v0 = 20 m/s. Prva kuglica padne za drugom nakon t = 2 s.
S koje visine su kuglice pale, te koja su vremena padanja kuglica?
(Rjeenje: h = 14,1 km; t1 = 53,6 s i t2 = 51,6 s)
20. Tijelo, koje slobodno pada, prijee drugu polovicu puta za vrijeme t = 1 s.
a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela
b) S koje visine je tijelo puteno?
(Rjeenje: a) t = 3,42 s, b) h = 57,2 m)
21. S tornja visokog 25 m baeno je tijelo vertikalno uvis, poetnom brzinom 10 m/s. Koliko
je vrijeme padanja tijela, a kolika njegova brzina pri padu na tlo?
(Rjeenje: t = 3,5 s; v = 24,3 m/s)
22. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. Tijelo padne na
udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. Pod kojim kutom e tijelo pasti na zemlju?
(Rjeenje: = 5618')
23. Iz tri toke na vertikalnoj obali istovremeno su izbaene tri jednake kuglice u
horizontalnom pravcu, poetnim brzinama v01 = 50 m/s, v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s. Prva
kuglica padne na povrinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. Ako sve tri
kuglice istovremeno padnu na povrinu vode izraunati:
a) vrijeme padanja svake kuglice,
b) visine h1, h2 i h3 s kojih su kuglice izbaene,
c) brzine kuglica v1, v2 i v3 u trenutku pada u vodu.
(Rjeenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s; b) h1 = h2 = h3 = 19,6 m; c) v1 = 53,7 m/s, v2 = 77,4 m/s,
v3 = 102 m/s)
24. Tijelo je baeno pod kutom = 70 prema horizontu. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne
najviu toku. Odrediti poetnu brzinu rakete i poloaj pada rakete.
(Rjeenje: v0 = 835 m/s; xD = 45,7 km)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

45

25. Pri lansiranju rakete, mase m = 200 kg, trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt
sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Ako je brzina produkata
sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s, kolika je poetna brzina rakete?
Na kojoj e udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim
je izbaena raketa = 30?
(Rjeenje: v0 = 600 m/s; xD = 31,78 km)
26. Tijelo, mase 10 g, ispaljeno je u horizontalnom pravcu brzinom v1. Ono se zabija u drveni
blok, mase 7 kg, koji se nalazi na glatkoj horizontalnoj podlozi, nakon ega se blok poinje
klizati brzinom 0,5 m/s. Odrediti brzinu tijela prije sudara s drvenim blokom i izgubljenu
energiju u ovom sudaru. (Rjeenje: v1 = 350,5 m/s; Q = 613,38 J)
27. Nogometni vratar, mase 80 kg, udara loptu, mase 0,5 kg, koja je prema njemu dolazila
horizontalno brzinom 1 m/s. Odmah nakon udara lopta se nastavila gibati horizontalno, u
suprotnom smjeru, brzinom 0,8 m/s. Pretpostaviti da je udar trajao 0,2 s. Koja je minimalna
vrijednost statikog faktora trenja izmeu vatara i tla kako vratar ne bi proklizao. (Rjeenje:
= 0,006)
28. Na zaustavljenom eljeznikom vagonu, mase m1 = 8 t, nalazi se raketna rampa s koje
rakete polijeu brzinom v0 = 1000m/s. Istovremeno se lansiraju dvije rakete, svaka mase
m2 = 80 kg, u horizontalnom pravcu, koji se poklapa s pravcem tranica. Za koliko se pomjeri
vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona = 0,06?
(Rjeenje: s = 339,8 m)
29. Metalna kuglica, mase 10 g, slobodno pada s visine od 30 m. Kuglica padne na glatku
metalnu plou, od koje se odbije ne promijenivi iznos brzine. Ako je dodir kuglice s ploom
trajao 1 ms, izraunati iznos impulsa sile, kao i veliinu srednje sile kojom kuglica djeluje na
plou.
(Rjeenje: I = 0,48 kgm/s, F = 485,2 N)
30. Padobranac, mase 50 kg, iskae iz zrakoplova i slobodno pada do trenutka kad postigne
brzinu od 20 m/s. Tada otvara padobran, te mu se za 5 s brzina smanji na 5 m/s.
Pretpostavljajui da je akceleracija bila stalna odredite ukupnu silu zatezanja u padobranskim
nitima i rezultantnu silu na padobranca. (Rjeenje: FZ = 640, 5 N; F = 150 N)
31. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg. Koeficijent
trenja izmeu tijela mase m1 i podloge je = 0,2 dok je kut kosine = 30. Odrediti:
a) ubrzanje sustava tijela i
b) silu zatezanja ueta.
(Rjeenje: a. a = 5,4 m/s; b. FZ = 22 N)

32. Automobil, mase m = 4000 kg, kree se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu.
Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN, odrediti duljinu puta koju e automobil
prijei poslije prestanka rada motora.
(Rjeenje: s = 222,2 m)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

46

33. Skija stoji nepomino na snjenoj padini nagiba 15 u odnosu na horizontalu. Zbog
pritiska skija sloj snijega ispod skija se postupno topi, te se smanjuje statiko trenje i u
jednom trenutku skija se pone gibati. Kolika je vrijednost statikog koeficijenta trenja u
ovom trenutku? Ako vrijednost koeficijenta trenja klizanja izmeu skija i snijega iznosi 0,1
odrediti brzinu skijaa poslije 5 s, te prijeeni put u ovom vremenu.
(Rjeenje: S = 0,268; v = 7,95 m/s; s = 19,88 m)
34. Na horizontalnom dijelu puta, duljine s = 3 km, brzina automobila se povea s
v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h. Ako je masa automobila m = 1,5 t, a koeficijent trenja izmeu
automobilskih guma i puta iznosi = 0,02, odrediti:
a) rad koji izvri automobil na tom putu
b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu.
(Rjeenje: a. W = 1,11106 J = 1,11 MJ; b. P = 5,54 kW)
35. S vrha kosine, visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. Odrediti kinetiku energiju
koju tijelo postie pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0,06.
(Rjeenje: Ek = 7,91J )
36. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu
zatezanja konopca.
m1 = 250 g
m2 = 500 g
= 30
= 45
(Rjeenje: a = 2,989 ms-2; FZ = 1,974 N)
37. Po kosini se giba tijelo mase M. Koeficijent trenja izmeu tijela i podloge je = 0,01. S
ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. Treba odrediti masu
tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2.
(Rjeenje: M = 53,17 kg)

38. Tijelo mase m, koje se nalazi na kosini nagiba 40, vezano je uetom preko koloture s
tijelom mase 0,5 m, kao to je prikazano na slici. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja
izmeu tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. Trenje u koloturi zanemariti.
(Rjeenje: = 0,187 )

39. Kameni blok, mase 200 kg, nalazi se na kosini nagiba 15. Da bi se blok gibao niz kosinu
potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N.
a) Koliki je koeficijent trenja izmeu bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko?
b) Kolikom silom bi se mogao vui isti blok uz kosinu?
(Rjeenje: = 0,52 b) F = 1493 N)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

47

40. Automobil ukupne mase 2103 kg sputa se cestom nagiba 30. U trenutku kad brzina
automobila iznosi 20 m/s voza je zapoeo koiti. Koliku silu koenja treba primijeniti da bi
se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila koenja paralelna
nagibu. (Rjeenje: FK = 13,81 kN )
41. Tijelo je gurnuto poetnom brzinom 10 m/s uz kosinu nagiba 20 u odnosu na horizontalu.
Koeficijent trenja iznosi 0,2. Odrediti vrijeme gibanja tijela do trenutka kad se zaustavi i
zapone klizanje nazad, te prijeeni put u ovom vremenu. Odrediti vrijeme u kojem se tijelo
vrati u poetnu toku. (Rjeenje: t1 = 1,92 s; s = 9,62 m; t2 = 3,57 s)
42. Vlak u zabavnom parku penje se na maksimalnu visinu od 50 m i tuda prolazi brzinom od
0,5 m/s. Zatim se sputa na minimalnu visinu od 5 m, te se ponovno uspinje, sada do visine 30
m. Zanemarujui trenje odrediti brzinu vlaka u ove dvije toke.
(Rjeenje: v2 = 29,72 m/s; v3 = 19,82 m/s)

43. Dizalica vertikalno die teret mase 500 kg stalnom brzinom od 2 m/s. Odrediti potrebnu
snagu dizalice za ovaj rad. Koliki rad je dizalica uinila ako je teret podignut 20 m? Druga
dizalica moe podii isti teret dvostruko veom brzinom. Izraunati snagu i rad te dizalice za
podizanje tereta na istu visinsku razliku.
(Rjeenje: P1 = 9810 W; W1 = 98100 J; P2 = 19620 W; W2 = 98100 J)
44. Tobogan u zabavnom parku, kojim se giba vlak, na jednom mjestu ima krunu petlju
polumjera 20 m. Vlak se sputa s visine h, gdje je bio u mirovanju. Pretpostavljajui da se
vlak giba slobodno, bez sile trenja i bez motora, odrediti potrebnu visinu h kako bi vlak
proao ovu krunu petlju. (Rjeenje: h = 50 m)

45. Najvee dozvoljeno ubrzanje lifta, mase 600 kg, iznosi 1,2 m/s2. Kolika je:
a) najvea sila zatezanja ueta koje nosi lift,
b) ova sila kad bi bilo a = g,
c) sila zatezanja ueta kad lift stoji, a kolika kad se kree jednoliko?
(Rjeenje: a) FZmax = 6,6 kN; b) FZmax = 11,8 kN; c) FZ = 5,9 kN)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

48

46. Vlak se kree po krunom eljeznikom kolosijeku, polumjera R = 0,5 km kutnim

ubrzanjem = 0,0049 rad/s2. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina
v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotaa vagona ako je njihov polumjer r = 0,5 m?
(Rjeenje: a = 2,5 m/s2, = 33,3 rad/s)
47. Disk, polumjera R = 12 cm, pone se okretati kutnim ubrzanjem = 2 rad/s2. Izraunati
ubrzanje toke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka poetka kretanja?
(Rjeenje: a = 1,935 m/s2)
48. Kota, polumjera R = 20 cm pone se okretati stalnim kutnim ubrzanjem = 6,28 rad/s2.
Kolika je brzina i ubrzanje toke na obodu kotaa poslije vremena t = 5 s od poetka kretanja?
(Rjeenje: a = 197,2 m/s2)
49. Metalna kugla, polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg, rotira stalnom kutnom brzinom
= 2 rad/s oko osi:
a) koja prolazi kroz njen centar mase,
b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi.
Kolika je kinetika energija kugle u oba sluaja?
(Rjeenje: a) Ek = 1,3 J; b) Ek = 14,1 J)
50. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm, nalazi se cilindar, mase
m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. Ako motor poe iz mirovanja za koje vrijeme e napraviti
prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme?
(Rjeenje: t = 0,358 s; Ek = 4,94 kJ)
51. Koloturu, vanjskog promjera 40 cm, vuemo konopcem koji je namotan na osovinu,
promjera 16 cm i ona pri tome klizi ubrzanjem 0,4 m/s2. Koliki mora biti faktor trenja izmeu
podloge i koloture kako bi kolotura klizila bez okretanja?
(Rjeenje: = 0,027)

52. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R, namotano je tanko nerastegljivo ue

zanemarive mase, na ijem je kraju privezano tijelo mase m2. Zanemarujui trenje u osi
cilindra odrediti:
a) kutnu brzinu cilindra i
b) kinetiku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.
m2 g 2t 2
gt
)
; b) Ek =
(Rjeenje: a) =

m1
m1
R 1 +
2 1 +

2m2
2m2
53. Tijelo, mase m = 200 g, vezano konopcem duljine l = 0,5 m, rotira u vertikalnoj ravnini.
Izraunati najveu kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine.
Maksimalna sila zatezanja koju konopac moe izdrati je FZmax = 295 N.
(Rjeenje: max = 54,1 rad/s)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

49

54. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi priblino RZM = 3,85108 m, a period obilaska
Mjeseca oko Zemlje je TM = 27,3 dana. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko
Saturna RSD = 3,78108 m, a period obilaska oko Saturna TD = 2,7 dana. Na osnovu ovih
podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna.
(Rjeenje: mZ/mS = 0,01)
55. Planet, mase m, kree se po krunoj putanji oko Sunca brzinom v = 34,9 km/s. Odrediti
period obilaska ovog planeta oko Sunca, ako je masa Sunca mS = 21030 kg.
(Rjeenje: T 225 dana)
56. Stacionarni Zemljin satelit kree se oko Zemlje po krunoj putanji.
a) Koliki je polumjer njegove putanje?
b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje?
(Rjeenje: a) r = 4,2107 m; b) v = 3,02103 m/s, a = 0,22 m/s2
57. Umjetni Zemljin satelit kree se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti
R = 2107 m od njenog centra. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer
rotacije Zemlje). Jednu istu toku na ekvatoru satelit nadlijee poslije svakih TS = 11,6 h.
Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje?
(Rjeenje: mZ = 5,971024 kg)
58. Posuda u obliku kocke stranice 32 cm napunjena je do vrha ivom. Odrediti silu koja
djeluje na jednu bonu stranu kocke. Gustoa ive iznosi 13,59103 kg/m3.
(Rjeenje: F = 2185,89 N)
59. eljezni splav, mase 8 t, ima vanjski volumen 40 m3. Koliko ljudi, prosjene mase 60 kg
moe primiti ovaj splav, pod uvjetom da je dozvoljeno potapanje splava samo do polovine
njegovog volumena?
(Rjeenje: 200 ljudi)
60. Koliki rad je potrebno uloiti da bi se kocka, stranica a = 20 cm, izraena od drveta
gustoe = 800 kg/m3, potopila u vodu?
(Rjeenje: W = 0,31 J)
61. U moru pliva santa leda tako da joj iznad povrine viri volumen 195 m3. Koliki je ukupan
volumen sante leda ako je gustoa morske vode v = 1,03 g/cm3, a gustoa leda
led = 0,9 g/cm3?
(Rjeenje: V = 1545 m3 )
62. Tijelo od pluta, gustoe P, privezano je nekom niti za dno jezera tako da je 60 %
volumena tijela ispod povrine vode. Odrediti silu zatezanja niti ako je teina tijela G.
(Rjeenje: Fz = G(0,6

v
1) )
p

63. Tijelo gustoe 800 kg/m3 puteno je da slobodno pada s visine od 10 m u jezero s vodom
gustoe 1000 kg/m3. Zanemarivi viskoznost odrediti:
a) brzinu tijela u trenutku ulaska u vodu,
b) akceleraciju tijela u jezeru i
c) dubinu do koje tijelo zaroni.
(Rjeenje: a) v = 14 m/s; b) a = -2,45 m/s2; c) h = 40 m)

Zadaci iz fizike (1. dio) (1/2)

50

64. Sila kojom je potrebno pritisnuti drvenu kocku, stranice a = 0,1 m, da bi ula cijela u vodu
iznosi 3,43 N. Izraunati gustou drveta. Koliki dio kocke bi potonuo u vodu ako ne bi
djelovala sila?
(Rjeenje: D = 650,36 kg/m3; h = 6,5 cm)
65. Kocka stranice 0,1 m visi na dinamometru i uronjena je u posudu s tekuinom. U posudi
se nalazi voda i iznad nje sloj ulja, debljine 20 cm i gustoe 500 kg/m3. Dno kocke nalazi se
20 mm ispod granice ulja i vode. Dinamometar pokazuje 0,49 N. Odrediti masu kocke i
hidrostatski tlak na dnu kocke.
(Rjeenje: m = 0,64 kg; p = 1177,2 Pa)

66. Odrediti apsolutni tlak na morskom dnu na dubini od 30 m ako je atmosferski tlak jednak
tlaku od 720 mm ive. Gustoa ive iznosi 13600 kg/m3, a gustoa morske vode je
1020 kg/m3.
(Rjeenje: p = 396,245 kPa)
67. Na dnu cilindrine posude promjera d = 0,4 m nalazi se kruni otvor promjera
d1 = 0,01 m. Odrediti brzinu opadanja nivoa vode u trenutku kad je visina vode u posudi
h = 0,3 m.
(Rjeenje: v = 1,516 103 m/s )
68. Voda se pumpa kroz cijev na visinu h = 20 m stalnim protokom od 6 m3/min. Cijev uz
pumpu na tlu ima promjer d1 = 0,2 m, a na visini h promjer joj je d2 = 0,4 m. Iz cijevi voda
izlazi u otvoreni spremnik. Kolikom brzinom voda izlazi iz cijevi? Koliki je tlak vode u cijevi
pored pumpe?
(Rjeenje: v2 = 0,8 m/s; p1 = 2,91 105 Pa )