SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJESTI

Vlado Mihojevi

Ban Khuen-Hedervary
Referat

Mentor: dr. sc. Ivica arac

Mostar, 2015.

Sadraj

Uvod ............................................................................................................................... 3
1. Predrazdoblje .................................................................................................

........ 4

2. Uspostava vlasti .............................................................................................

........ 5

2.1. Podjela Narodne stranke .................................................................... ........ 5

2.2. Opozicija ..............................................................................

.................. 6

3. Djelovanje ............................................................................................... .................. 7

3.1. Narodni pokret i pad reima ............................................................ ........ 9
Zakljuak .......................................................................................................
Literatura ...........................................................................................

...... 10

................ 11

Uvod

Rad obuhvaa djelovanje bana grofa Karolya Dragutina Khuena-Hedervarya,

maarona i unionista, za hrvatske prilike, a liberala i domoljuba za maarske. Vrlo malo
u se dotai privatnog ivota ovoga lika, jer on u svoj sutini i nije odvie vaan za ovu
priu u kojoj emo biti upueni u dvadesetogodinje politiko stanje banovine Hrvatske.
Zvuna imena hrvatske politike scene provlait e se, manje ili vie, kroz rad koji se
dotie i nekih ne hrvatskih tema, to jest odnosa Austrijskog dvora sa Ugarskim saborom.
Svoj reim ban Hedervary provodit e kroz maarske inovnike, Narodnu stranku
uvezanu sa unionistima, te Srbima koji e utoite pronai u liku maarskog krvnika.
Mnogim zakonima otetit e hrvatski narod koji e cijeli reim trpjeti do narodnog
pokreta 1903. kada e ban biti svrgnut, a na politiko svjetlo izai e neki politiari o
kojima e se priati mnogo godina poslije.

1. Predrazdoblje

Da bi shvatili kako je Dragutin Karoly Khuen Hedervary doao na vlast,

moramo se osvrnuti na prethodnoga bana, grofa Ladislava Pejaevia. Jedan plemi
hrvatske krvi koji je bio ublaeni unionist, zbog ega je i dobio pristanak maarske
strane da bi doao na bansku ast. Za vrijeme bana Pejaevia dogodit e se neki
dogaaji koji e i za male vladavine ovog bana ostaviti veliki dojam. On dolazi na vlast
27. studenog 1880. nakon bana puanina Ivana Maurania, te e kao prvu svoju
veliku zaslugu odraditi neto to njegov prethodnik nije uspio, a to je povezati Vojnu
Krajinu sa Banskom Hrvatskom. Taj veliki dogaaj uslijedio je odmah nakon nekoliko
mjeseci, odnosno 15. srpnja 1881., od stupanja Pejaevia na bansku ast, time je nakon
dva stoljea tenje, Vojna Krajina stavljena pod upravu hrvatskog bana. No nakon dvije
godine uspjenog banovanja, grof Ladislav Pejaevi iz demonstrativnih razloga
odluuje napustiti to mjesto zbog nijemih grbova.1

1 http://enciklopedija.hr/ladislavpejacevic (22.5.2015.)
4

2. Uspostava vlasti
Nakon odlaska Pejaevia, na banski ast dolazi Maar, u svakom pogledu
orijentiran ka pripojenju hrvatskih zemalja Ugarskoj kraljevini, 4. prosinca 1883. Stupa
na ast, a ve 17. prosinca u svome govoru na saboru zahtjeva jedinstvo Dalmacije,
Banske Hrvatske i Slavonije sa Kraljevinom Ugarskom. Svoju strunost i
intelektualnost dokazao je diplomom pravnika, te radom kao parlamentarni zastupnik
1875-78. u ugarskom saboru, bio je lan maarske liberalne stranke. Svoj politiki
uspon moe zahvaliti i svojoj eni, neakinji premjera Ugarske K. Tiszea, Margiti
Teleki. Odmah po stupanju na ast Hedervarya je doekalo nezadovoljstvo naroda zbog
maarskih natpisa, koji su netom prije njegova ustolienja bili uklonjeni. Zahvalu za
veinu u saboru moe uputiti nekada istinsko hrvatskoj, sada oruem Ugara, Narodnoj
stranci, onoj istoj stranci koju je osnovao Ljudevit Gaj, Kukuljevi i Maurani. 2

2.1. Podjela Narodne stranke

Poinje svoj rad pod imenom Ilirska stranka u Zagrebu, na elu sa Ljudevitom Gajom,
Ivanom Kukuljeviem Sakcinskim i Ivanom Mauraniem, od 11. sijenja 1843. djeluju
kao Narodna stranka (dalje: NS). Stranka je osnovana u elji za sjedinjenjem te kao
suprotnost maaronima, s kojima e kroz nekoliko desetljea postati jedno. Za vrijeme
Bachova apsolutizma 1851-1860. bit e zabranjena, nakon ega djeluje pod biskupom
Josipom Jurajem Strossmayerom i Ivanom Mauraniem. Ve se nakon dvije godine
cijepa na Samostalnu Narodnu stranku (dalje:SNS) sa Mauraniem na elu i maticu, na
sljedeim izborima matina stranka e zajedno sa unionistima pobijediti na izborima, te
e ta vlada sklopiti Hrvatsko-Ugarsku nagodbu. Mrazovi 1880. istupa iz SNS-a i
osniva vlastitu Neovisnu Narodnu stranku (dalje: NNS), za vrijeme Hedervariya NS e
postati orue reima, a svoj konani lom doivjet e nakon izbora 1906. kada je pravila
hrvatsko-srpsku koaliciju.3

2 http://www.nustarburg.info/karlo-dragutin-khuen-hedervary (22.5.2015.)
3 http://enciklopedija.hr/narodnastranka (22.5.2015.)
5

2.2. Opozicija
Na izborima odranim 1884. veliki uspjeh doivjet e Stranka Prava koja e postii
znatan uspjeh, ali e sama opozicija biti nesjedinjena zbog razliitih stajalita, a
ponajvie netrpeljivosti, moe se rei i mrnji dvije osobe, Starevia i Strossmayera.
Njihova stajalita se razlikuju, a sami pravai su bili dosta radikalniji od
Strossmayerovaca i nisu eljeli uti o nikakvim unijama, nego samo o nezavisnosti i
jedinstvenosti Hrvatske. Svoje stajalite izrei e u adresi koju e poslati caru, u njoj mu
piu o svome nezadovoljstvu, prije svega banom, zatim injenicom da se Bosna i
Hercegovina kao jedna od hrvatskih drava nije pripojila ostatku, u adresi mu Starevi
navodi kako stranka ne prihvaa nagodbu kao ustav i dri je nelegalnu. Te mu zduno na
kraju poruuju da jedva ekaju da se monarhija raspadne, te da Hrvati nee prstom
mrdnuti da bi tu injenicu zaustavili. Nakon to je car proitao adresu, izrazio je veliku
neugodnost te je poruio banu da se strogo obrauna sa neprijateljima monarhije. 4

4 JAROSLAV IDAK MIRJANA GROSS, Povijest hrvatskog naroda od 1860-1914.,

kolska knjiga, Zagreb, 1968, str. 130-132.
6

3. Djelovanje

Veliko nezadovoljstvo oporbenih zastupnika Hrvatskog Sabora osim samim

banom, biti e kroz cijelo njegovo dvadesetogodinje vladanje koje e u svojoj zadai
imati samo jaanje utjecaja Maarske u Hrvatsku. Promjene zakona su glavni dijelovi
nove maarske torture. Po promjeni saborskog poslovnika i zabrani masovnih
okupljanja, oporba po prvi puta zajedniki ustaje i osuuje ovakav zakon . Kulminacija
pravakih zastupnika desila se godinu dana poslije 1885. kada zbog odluke o
premjetanju arhivskih spisa iz Zagreba u Budimpetu, spise je 1849. iz Budimpete
donijeo ban Josip Jelai, meu spisima su se nalazile i isprave o oduzimanju posjeda
Zrinsko-Frankopanskih te sami zapisi sa suenja. Saborski zastupnici u opoj pomutnji
kreu prema banu, u elji za fizikim obraunom, no ban bjei ali ga Josip Grani
(prava) hvata za vrat, a Goran Tukan (prava) iz sve snage nabija nogom u stranjicu i
izbacuju ga iz saborske sale.5
No iako politike prilike u dravi nisu bile sjajne, gospodarstvo napokon biljei svoj
rast. Dolaskom dualizma, poinje i unos velikog kapitala iz austrijskih zemalja, to
unaprjeuje poljoprivredu, a sam ban od zajednikog hrvatsko-maarskog novca gradi
eljeznice, koja postaju nositelj gospodarstva i nositelj maarizacije. Jedna od izreka
bana Hedervaryja u to vrijeme bila je i ija je eljeznica, od tog je i drava.6
Zakon koji e najvie tetiti hrvatskom puku i pomlatku, bio je onaj iz 1888. odnosno,
Zakon o pukim kolama, tim zakonom ozakonjeno je otvaranje maarskih kola na
podruju Hrvatske, sve se vie u uporabu za dravne slube koristi maarski, a
ponajvie na eljeznikim postajama. Problem jezika, zadati e jak udarac hrvatskom
nacionalnom identitetu u to vrijeme koji se pod stalnim udarom naao, ne samo od
strane Maara, ve i od Srba, Austrijanaca i Talijana. Maarski jezik od 1894. bit e
5 JAROSLAV IDAK MIRJANA GROSS, Povijest hrvatskog naroda od 1860-1914., str.
134.
6 JAROSLAV IDAK MIRJANA GROSS, Povijest hrvatskog naroda od 1860-1914., str.
135.
7

uveden u sve kole kao obvezni predmet. Nezadovoljstvo hrvatskog puka, ponajvie
studenata eskalirat e na dan otvorenja zgrade Narodnog Kazalita na kojem e nazoiti
i sam car Franjo Josip. Na tom otvorenju dolazi do demonstracija protiv vlasti, te
paljenja pred oima svih prisutnih maarske zastave. Uesnici te demonstracije biti e
uhieni te e im biti ukinuto pravo kolovanja. 7
Vanu ulogu u vlasti Hedervarya imat e i Srbi koji su za svoje ciljeve snage
ujedinili sa banovim, pa je ve kraljem 19.stoljea dolazilo do velikih nesuglasica
Hrvata sa Srbima, posebno su se u tom pogledu isticali Starevi i njegovi pravai koji
su ih zvali i Khuenovim srbima. Nagli porast pravoslavnog stanovnitva u Hrvatskoj
desio se pridruivanjem Vojne Krajine, pa su tako nedugo nakon toga nastale i srpske
politike stranke, kojima je Hedervary uz manje ustupke vjeto kontrolirao. 8
Devedesetih godina 19. stoljea dravna politika doivljava sve vee probleme u
dualizmu, vlada u Ugarskoj pada, a nedugo zatim i u samoj Austriji sto e uzdrmati
samu monarhiju to se tie globalnog plana. Maarski politiki vrh eli nekog snanog
za mjesto premjera, to vide u Hedervaryju, no njegova samovolja ih od njega odvlai.
Razlika izmeu Austrije i Ugarske je ponajvie u tome to se Austrijanci ele pokazati u
globalnom pogledu, dok je kod Maara vanije stanje u Hrvatskoj i problemi kod kue.
9

Uslijed velike krize koju uzrokuje nacionalna borba eha, ali koja ne doivljava vei
uspijeh zbog manjka saveznika unutar monarhije, ali ti sukobi povlae za sobom neke
dobre posljedice za Hrvate. Kako je rad Carevinskog vijea poremeen austrijskonjemakim sukobima oko rjeavanja nacionalnog ekog pitanja, nemogua je rasprava,
na dravno-pravno nioj razini, o novoj austro-ugarskoj financijskoj nagodbi. To
pridonosi jaanju maarskih elemenata za neovisnost, koje ugarska i austrijska vlada
uspijevaju zaobii, bez potvrde maarskog parlamenta, dogovorom dotadanja
financijska nagodba ostaje na snazi. Sve to izaziva velike nerede u Austro-Ugarskoj koji
7 http://enciklopedija.hr/khuen-hedervary (22.5.2015)
8 http://www.nustarburg.info/grof-karlo-dragutin-khuen-hedervary (22.5.2015.)
9 JAROSLAV IDAK MIRJANA GROSS, Povijest hrvatskog naroda od 1860-1914., str.
145.
8

se u Hrvatskoj prate sa strepnjom, jer Hrvatima ne odgovara niti jedna od ponuenih

opcija maarizacija ili germanizacija. Njemaka, s druge strane, potie dualistika
kretanja, jer dualizam slabi Monarhiju, pa ova ovisi o Njemakoj kojoj Monarhija slui
za Drang nach Osten. Uvidjevi da to znai njemaku ekonomsku i politiku premo
na itavom prostoru monarhije, na hrvatskim prostorima dolazi do politikog okupljanja
nove, mlade politike generacije, odlune suprotstaviti se takvoj politikoj ideji, ime im
je bilo Napredna omladina, a tajnik te organizacije bio je jedan od najveih politiara u
hrvatskoj povijesti Stjepan Radi, a ta omladina zadat e konane udarce
Hedervaryevom reimu.10
3.1. Narodni pokret i pad reima

Na zasjedanju maarskog sabora 1903. odbijen je zahtjev za proirenje financijskih

uvjeta u Hrvatskoj, nakon te odluke diljem zemlje nastaje ope nezadovoljstvo koje
organizira javne skuptine. Iz straha da bi mogla eskalirati pobuna, Hedervary
zabranjuje javna okupljanja, pa dolazi upravo do onoga ega se on pribojavao. Najei
sukob dogodio se u Zapreiu gdje su se sukobili prosvjednici i vojska, nakon nekoliko
razbijenih prozora na eljeznikoj postaji, i zapaljene maarske zastave, dolazi do
krvoprolia i mnogih uhienja. Pobuna protiv maarizacije i Hedervaryjeva reima
proirila se nakon toga cijelom zemljom, protjeravani su inovnici, paljeni maarski
posjedi i banove slike, a najvie su bile pogoene eljeznice, sredita maaronskog
utjecaja, skidani su natpisi i prekidane brzojavne ice. Car, upoznat sa svim neredima,
po hitnom postupku smjenjuje dvadesetogodinjeg bana Karolya Khuena Hedervarya,
ali ga postavlja na mjesto premjera Ugarske. Ostaje u Budimpeti sve do kraja svog
ivota 16. veljae 1918. 11

10 JAROSLAV IDAK MIRJANA GROSS, Povijest hrvatskog naroda od 1860-1914., str.

145-151.
11 http://blog.dnevnik.hr/hedervary-i-narodni-pokret (23.5.2015.)
9

Zakljuak

Sustavno iz izrabljivanje Hrvatske nakon Nagodbe na neko vrijeme prestaje

nakon odlaska Hedervarya, no posljedice su ostale. Iako nije bio na strani hrvatskog
naroda, Kheun-Hedervary je bio jedan od velikih politiara kraja 19. i poetka 20.
stoljea. injenica je da gospodarstvo napokon doivljava neki rast, a takoer i
infrastruktura glavnog grada se uvelike mijenja. Njegova sposobnost biljeila se i u
sukobu sa oporbom, odnosno sa Pravaima i Obzoraima kojima je zadavao muke u
svakom pogledu, ak ni Pravai nisu uspjeli ostati ujedinjeni nakon smrti Starevia
1896. Bio je i ostao na strani cara, ali za Maarsku, to e i dokazati rjeavanjem nekih
vanih problema u dualistikoj monarhiji, kao premijer Ugarske i neko vrijeme
zastupnik u ugarskom saboru. Rezime ovoga grofa je prilino velik i bogat, iako nije
pretjerano pozitivan, Dragutinu Khuenu-Hedervaryu se ne moe osporiti njegova
sposobnost i umijee vladanja.

10

Literatura

IDAK, JAROSLAV GROSS,MIRJANA, Povijest hrvatskog naroda od 1860-1914.,

kolska knjiga, Zagreb, 1968
http://www.nustarburg.info/karlo-dragutin-khuen-hedervary (22.5.2015.)
http://enciklopedija.hr/narodnastranka (22.5.2015.)
http://enciklopedija.hr/khuen-hedervary (22.5.2015)
http://blog.dnevnik.hr/hedervary-i-narodni-pokret (23.5.2015.)

11