Zakon o Radu Republike Srpske 2016

ZAKON O RADU REPUBLIKE SRPSKE
Slubeni glasnik Republike Srpske broj: 1/16

GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet Zakona
lan 1.
(1) Ovim zakonom ureuju se radni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti iz radnog
odnosa i drugi odnosi po osnovu rada u Republici Srpskoj, ako posebnim zakonima nije drugaije
odreeno.
(2) Radni odnos je odnos izmeu poslodavca i radnika, a koji se zasniva: zakljuivanjem
ugovora o radu, odlukom o prijemu, odlukom o izboru i imenovanju i drugim pravnim osnovom
ureenim posebnim zakonom.
(3) Prava iz radnog odnosa nastaju danom kada radnik stupi na rad po jednom od pravnih
osnova iz stava 2. ovog lana.
(4) Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa ureuju se i kolektivnim ugovorom, a
pravilnikom o radu i ugovorom o radu, samo kada je to ovim zakonom odreeno.
lan 2.
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve radnike koji rade na teritoriji Republike
Srpske (u daljem tekstu: Republika), kod domaeg ili stranog pravnog, odnosno fizikog lica, bez
obzira na mjesto njegove registracije, odnosno dravljanstva (u daljem tekstu: poslodavac), kao i na
radnike koji su upueni na rad u inostranstvo od poslodavca, osim ako zakonom zemlje u koju su
upueni ili meunarodnim sporazumom nije dukije odreeno.
(2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na zaposlene u republikim organima, organima
lokalne samouprave i javnim slubama ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na zaposlene strane dravljane i lica bez
dravljanstva koji rade na teritoriji Republike, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
https://advokat-prnjavorac.com
lan 3.
(1) Kolektivnim ugovorom zakljuenim izmeu sindikata i poslodavca u skladu sa
zakonom, ureuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, nain i postupak njihovog
ostvarivanja i meusobni odnosi uesnika kolektivnog ugovora.
(2) Pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, ureuju se prava, obaveze i odgovornosti iz
radnog odnosa, ako:
1) kod poslodavca nije osnovan sindikat ili nijedan sindikat ne ispunjava uslove
reprezentativnosti, odnosno nije zakljuen sporazum o sindikalnom udruivanju radi kolektivnog
pregovaranja u skladu sa ovim zakonom,
2) nijedan uesnik kolektivnog ugovora ne pokrene inicijativu za poetak pregovora radi
zakljuivanja kolektivnog ugovora,
3) uesnici kolektivnog ugovora ne postignu saglasnost za zakljuivanje kolektivnog
ugovora u roku od 60 dana od dana poinjanja pregovora i
4) sindikat, u roku od 15 dana od dana dostavljanja poziva za poetak pregovora za
zakljuivanje kolektivnog ugovora ne prihvati inicijativu poslodavca.
(3) U sluaju iz stava 2. taka 3) ovog lana uesnici kolektivnog ugovora duni su da
nastave pregovore u dobroj volji.
(4) Poslodavac koji ne prihvati inicijativu reprezentativnog sindikata za pristupanje
pregovorima za zakljuenje kolektivnog ugovora, ne moe Pravilnikom o radu da uredi prava i
obaveze iz radnog odnosa.
(5) Prije utvrivanja konanog teksta Pravilnika o radu, poslodavac je duan da o Pravilnku
zatrai miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako su organizovani, i miljenje razmotri.
(6) Pravilnik o radu donosi nadleni organi poslodavca odreen statutom, odnosno drugim
internim aktom i lice koje samostalno obavlja preduzetniku djelatnost, ako zapoljava vie od 15
radnika.
(7) Odredbe pravilnika o radu prestaju da vae stupanjem na snagu kolektivnog ugovora
zakljuenog izmeu poslodavca i sindikata kojim su ista pitanja ureena.
lan 4.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za oznaavanje mukog ili enskog roda
podrazumijevaju oba pola.
2. Znaenje pojedinih pojmova
lan 5.
(1) Radnik, u smislu ovog zakona, jeste fiziko lice koje radi kod poslodavca i ima prava i
obaveze iz radnog odnosa po nekom od osnova iz lana 1. stav 2. ovog zakona i koje je prijavljeno
u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljem tekstu: Jedinstveni sistem).
(2) Poslodavac, u smislu ovog zakona, jeste domae ili strano pravno, odnosno fiziko lica
kod kojeg se radnik nalazi u radnom odnosu po jednom od pravnih osnova iz lana 1. stav 2. ovog
zakona.
lan 6.
(1) Sindikatom, u smislu ovog zakona, jeste samostalna, demokratska i nezavisna
organizacija radnika u koju se oni dobrovoljno udruuju radi zastupanja, predstavljanja,
unapreivanja i zatite svojih profesionalnih, radnih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih
pojedinanih i kolektivnih prava i interesa.
(2) Udruenjem poslodavaca, u smislu ovog zakona, smatra se samostalna, demokratska i
nezavisna organizacija u koju poslodavci dobrovoljno stupaju radi predstavljanja, unapreivanja i
zatite svojih poslovnih prava i interesa, u skladu sa zakonom.
lan 7.
(1) Kolektivni ugovor, u smislu ovog zakona, jeste opti kolektivni ugovor, posebni
kolektivni ugovor i kolektivni ugovor kod poslodavca, kojim se blie ureuju prava po osnovu rada,
obim prava i nain i postupak njihovog ostvarivanja, meusobni odnosi uesnika u zakljuivanju
kolektivnih ugovora i druga pitanja od znaaja za ureivanje odnosa izmeu radnika i poslodavaca
koji je obavezujui za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u ijem je zakljuivanju
poslodavac neposredno uestvovao, ili je ovlastio drugog poslodavca da to uini u njegovo ime, ili
je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru.
(2) Akt o sitematizaciji je akt kojim se utvruju: unutranja organizacija, radna mjesta, opis
poslova, te posebni uslovi neophodni za zasnivanje radnog odnosa, kao to su vjetine i radno
iskustvo, vrsta i stepen strune spreme, odnosno nivoi obrazovanja i zanimanja potrebnih za
obavljanje sistematizovanih radnih mjesta i drugo.
(3) Pravilnikom o radu, u smislu ovog zakona, smatra se pravilnik o radu koji je donio
poslodavac, u skladu sa lanom 3. ovog zakona.
(4) Ugovorom o radu smatra se ugovor na osnovu kojeg se izmeu radnika i poslodavca, u
skladu sa ovim zakonom, zasniva radni odnos.
lan 8.
(1) Radno mjesto, u smislu ovog zakona, jeste mjesto namijenjeno za obavljanje poslova
kod poslodavca na kojem radnik obavlja radne zadatke ili ima pristup u toku rada i koji je pod
neposrednom ili posrednom kontrolom poslodavca.
(2) Radna sredina, u smislu ovog zakona, jeste prostor u kojem se obavlja rad i koji ukljuuje
radna mjesta, radne uslove, radne postupke i odnose u procesu rada.
(3) Radno iskustvo, u smislu ovog zakona, podrazumijeva znanja i vjetine steene za
vrijeme obavljanja poslova u odreenom stepenu strune spreme, odnosno nivou obrazovanja i
zanimanja.
(4) Radni sta je vrijeme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca, koji je upisan u
radnu knjiicu.
3.Meusobni odnos zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o

radu
lan 9.
(1) Kolektivni ugovor i pravilnik o radu (u daljem tekstu: opti akti) i ugovor o radu ne
mogu da sadre odredbe kojima se radniku daju manja prava ili utvruju nepovoljniji uslovi rada
od prava i uslova koji su utvreni zakonom.
(2) Optim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde druga, ili propiu povoljnija prava
i povoljniji uslovi rada od onih utvrenih ovim zakonom, osim ako to zakonom nije izriito
zabranjeno.
lan 10.
(1) Odredbe opteg akta koje utvruju nepovoljnija prava ili nepovoljnije uslove rada od
prava i uslova utvrenih ovim zakonom su nezakonite i umjesto njih se primjenjuju odredbe ovog
zakona.
(2) Pojedine odredbe ugovora o radu kojima su utvreni nepovoljniji uslovi rada od uslova
utvrenih zakonom i optim aktom, nitave su.
lan 11.
(1) Nitavost ugovora o radu, u smislu lana 10. ovog zakona, utvruje se pred nadlenim
sudom po zahtjevu zainteresovane strane.
(2) Pravo da se zahtijeva utvrivanje nitavosti ne zastarijeva.
(3) Radnik ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog primjene nitavog ugovora o
radu.
4. Osnovna prava i obaveze

1) Prava radnika
lan 12.
(1) Radnik ima pravo na:
1) platu, naknadu plate i druga primanja u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o
radu,
2) bezbjednost i zatitu ivota i zdravlja na radu,
3) zdravstvenu zatitu,
4) zatitu linog integriteta,
5) posebnu zatitu u sluaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti i
6) na druga prava i druge oblike zatite, u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o
radu.
(2) ena radnik ima pravo na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe i nakon poroaja.
(3) Radnik ima pravo na posebnu zatitu radi njege djeteta, u skladu sa ovim zakonom.
(4) Radnik mlai od 18 godina ivota i radnik invalid imaju pravo na posebnu zatitu.
lan 13.
(1) Radnik neposredno, odnosno posredstvom svojih predstavnika, ima pravo na
udruivanje, uee u pregovorima za zakljuivanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje
kolektivnih i individualnih radnih sporova, konsultovanje, informisanje i izraavanje svojih stavova
prema bitnim pitanjima u oblasti rada.
(2) Radnik, odnosno predstavnik radnika, zbog aktivnosti iz stava 1. ovog lana ne moe
biti pozvan na odgovornost, niti stavljen u nepovoljniji poloaj u pogledu uslova rada i ostvarivanja
prava po osnovu rada, ako postupa u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
lan 14.
Ugovorom o radu ili odlukom poslodavca moe se utvrditi uee radnika u dobiti
ostvarenoj u poslovnoj godini, u skladu sa zakonom i optim aktom.
2) Obaveze radnika
lan 15.
(1) Radnik je duan da:
1) savjesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi,
2) potuje organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i uslove i pravila poslodavca
u vezi sa ispunjavanjem ugovornih i drugih obaveza iz radnog odnosa,
3) obavijesti poslodavca o bitnim okolnostima koje utiu ili bi mogle da utiu na obavljanje
poslova utvrenih ugovorom o radu,
4) obavijesti poslodavca o svakoj vrsti potencijalne opasnosti za ivot i zdravlje i nastanak
materijalne tete,
5) pristupi zdravstvenim pregledima i ocjeni radne sposobnosti na zahtjev poslodavca i
6) u periodu otkaznog roka izvri obaveze preuzete ugovorom o radu
(2) Radnik je duan da privremeno obavlja poslove koji ne odgovaraju ni vrsti ni stepenu
njegovog strunog obrazovanja, znanja i radnog iskustva, u sluaju vie sile (prirodnih ili drugih
nesrea u kojima je ugroen ivot i zdravlje ljudi ili imovina), spasavanja ljudskih ivota i zdravlja,
iznenadnog kvara postrojenja, sirovina i materijala koji prouzrokuju potpun ili djelimian zastoj
radnog procesa kod poslodavca, ako je osposobljen za rukovanje sredstvima rada i sredstvima
zatite na radu na poslovima koje je duan privremeno obavljati, dok te okolnosti traju.
(3) Izuzetno, poslodavac moe radnika privremeno rasporediti na druge poslove koji ne
odgovaraju vrsti i stepenu njegovog strunog obrazovanja u sluaju iznenadnog poveanja obima
posla, zamjene odsutnog radnika ili obaveze izvravanja ugovorenog posla, s tim da takav raspored
ne moe trajati due od 60 dana, u toku jedne godine.
(4) Radnik za vrijeme obavljanja poslova iz st. 2. i 3. ovog lana ima pravo na platu svog
radnog mjesta, odnosno platu radnog mjesta na koje je privremeno rasporeen, ukoliko je ta plata
za njega povoljnija.
3) Obaveze poslodavca
lan 16.
Poslodavac je duan da:
1) radnika prijavi u Jedinstveni sistem i urui mu kopiju prijave,
2) radniku prilikom stupanja na rad urui identifikacionu ispravu radnika,
3) radniku za obavljeni rad isplati platu, u smislu lana 121. stav 3. u skladu sa zakonom,
optim aktom i ugovorom o radu,
4) radniku obezbijedi uslove rada i organizuje rad radi bezbjednosti i zatite ivota i zdravlja
na radu, u skladu sa zakonom i drugim propisima,
5) radnika, u roku od 15 dana od dana stupanja na rad, upozna sa obavezama koje proizlaze
iz propisa o radu i propisa o bezbjednosti i zatiti ivota i zdravlja na radu,
6) radniku obezbjedi obavljanje poslova utvrenih ugovorom o radu,
7) kolektivno osigura sve radnike za sluaj nesree na poslu i
8) zatrai miljenje sindikata u sluajevima utvrenim zakonom, a kod poslodavca kod koga
nije osnovan sindikat od savjeta radnika ili predstavnika koga odrede radnici.
lan 17.
(1) Poslodavac je duan da informie radnike, odnosno njihove predstavnike o pravima,

dunostima i odgovornostima, a posebno iz ovog zakona i kolektivnog ugovora, o uslovima za
utvrivanje plata, platama, uslovima rada, nainu zatite prava radnika, optem stanju i perspektivi
poslodavca i djelatnosti, te planovima za budui razvoj, perspektivi radnog odnosa, uslovima rada
i zatite na radu.
(2) Poslodavac je duan da radnika obavjetava o svim aktivnostima u vezi sa utvrivanjem
prestanka potrebe za radom radnika, te da ga upozna sa mogunostima za rjeavanje njegovog
radno-pravnog statusa.
(3) Sindikat ima pravo da zahtijeva od poslodavca i druge informacije znaajne za
ostvarivanje prava radnika, osim informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu poslodavca.
4) Obaveze poslodavca i radnika

lan 18.
Poslodavac i radnik duni su da se pridravaju prava i obaveza utvrenih zakonom, optim
aktom i ugovorom o radu.
5. Zabrana diskriminacije
lan 19.
Radnik, kao i lice koje trai zaposlenje, ne moe biti stavljen u neravnopravan poloaj
prilikom ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etnike ili nacionalne
pripadnosti, boje koe, pola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja i ubjeenja, socijalnog
porijekla, imovnog stanja, lanstva ili nelanstva u sindikatu ili politikoj organizaciji, fizikog i
duevnog zdravlja i drugih obiljeja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa.
lan 20.
(1) Diskriminacija lica iz lana 19. ovog zakona moe biti neposredna i posredna.
(2) Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje uzrokovano
nekim od osnova iz lana 19. ovog zakona kojim se lice koje trai zaposlenje, kao i radnik, stavlja
u nepovoljniji poloaj u odnosu na druga lica u istoj ili slinoj situaciji.
(3) Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada odreena naizgled
neutralna odredba, pravilo ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj u odnosu na druga
lica lice koje trai zaposlenje, kao i radnika, zbog odreene osobine, statusa, opredjeljenja ili
ubjeenja iz lana 19. ovog zakona.
lan 21.
Ne smatra se diskriminacijom u smislu lana 19. ovog zakona pravljenje razlike u odnosu
na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja, kao i pruanje posebne zatite odreenim
kategorijama radnika u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
lan 22.
(1) Diskriminacija iz lana 19. ovog zakona nije dozvoljena naroito u odnosu na:
1) uslove za zapoljavanje i izbor kandidata za obavljanje odreenog posla,
2) uslove rada i sva prava iz radnog odnosa,
3) obrazovanje, osposobljavanje i usavravanj,
4) napredovanje u poslu i
5) otkaz ugovora o radu.
(2) Odredbe opteg akta i ugovora o radu kojima se utvruje diskriminacija po nekim od
osnova iz lana 19. ovog zakona su nezakonite i nitavne.
lan 23.
(1) Sva lica su ravnopravna u postupku zapoljavanja po osnovu pola.

(2) Nije dozvoljena diskriminacija zasnovana po osnovu pola u postupku zapoljavanja,
trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu, osim u sluajevima:
1) ako je normama, pravilima ili praksom mogue opravdati postizanje zakonitog cilja koji
je proporcionalan preduzetim nunim i opravdanim mjerama i
2) uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova i
eliminacije postojee neravnopravnosti, odnosno zatite polova po osnovu biolokog odreenja.
lan 24.
(1) Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu pola, kao
i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavca i drugih zaposlenih.
(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana jeste svako neeljeno ponaanje uzrokovano
nekim od osnova iz lana 19. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica
koje trai zaposlenje, kao i radnika, a koje izaziva strah ili stvara poniavajue ili uvredljivo
okruenje.
(3) Seksualno uznemiravanje, u smislu stava 1. ovog lana jeste svako verbalno ili fiziko
ponaanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje trai zaposlenje, kao i
radnika u sferi polnog ivota, a koje izaziva strah ili stvara poniavajue ili uvredljivo okruenje.
(4) Nasilje na osnovu pola predstavlja bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku,
seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica
da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, u radu i/ili u vezi sa
radom.
(5) Mobing je specifian oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie lica
sistematski, u duem periodu, psihiki zlostavlja ili poniava drugo lice s ciljem ugroavanja
njegovog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
(6) Poslodavac je duan da preduzme pravovremene i efikasne mjere s ciljem spreavanja
nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi
sa radom i mobinga, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog injenice da se
alio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.
lan 25.
(1) U sluajevima diskriminacije u smislu odredaba l. 19, 22, 23. i 24. ovog zakona lice koje
trai zaposlenje, kao i radnik, moe da pokrene pred nadlenim sudom postupak za ostvarivanje
prava i naknadu tete od poslodavca u skladu sa zakonom.
(2) U sluaju spora, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno
da je postupljeno u skladu sa zakonom, ukoliko lice koje trai zaposlenje, odnosno lice koje je
zaposleno iznese injenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno
odredbama lana 24. stav 1. ovog zakona.
(3) U sluajevima nasilja na osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja i
mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne moe se tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje prava
na voenje krivinog ili graanskog postupka.
GLAVA II
ZASNIVANjE RADNOG ODNOSA
1. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa
lan 26.
Radni odnos moe da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina, odgovarajuu
zdravstvenu sposobnost i koje ispunjava druge uslove utvrene posebnim zakonom, optim aktom
poslodavca, aktom o sistematizaciji ili posebnom odlukom poslodavca.
lan 27.
(1) Radni odnos sa licem mlaim od 18 godina moe da se zasnuje samo uz pismenu
saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca, ako takav rad ne ugroava njegovo zdravlje, moral i
obrazovanje, odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom.
(2) Lice mlae od 18 godina ivota moe da zasnuje radni odnos samo na osnovu nalaza
nadlene zdravstvene ustanove kojim se utvruje da je sposobno za obavljanje poslova za koje
zasniva radni odnos i da takvi poslovi nisu tetni za njegovo zdravlje.
(3) Trokove ljekarskog pregleda za lice iz stava 2. ovog lana koja se nalaze evidenciji
nezaposlenih kod Javne ustanove Zavod za zapoljavanje Republike Srpske (u daljem tekstu:
Zavod za zapoljavanje), snosi Zavod za zapoljavanje.
lan 28.
(1) Kandidat je duan da prilikom zasnivanja radnog odnosa poslodavcu dostavi isprave i
druge dokaze o ispunjenosti uslova za rad na poslovima za koje zasniva radni odnos.
(2) Poslodavac ne moe od kandidata da zahtijeva podatke o porodinom, odnosno
branom statusu i planiranju porodice, odnosno dostavljanje isprava i drugih dokaza koji nisu od
neposrednog znaaja za obavljanje poslova za koje se zasniva radni odnos.
(3) Poslodavac ne moe da uslovljava zasnivanje radnog odnosa testom trudnoe, osim ako
je rije o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje ene i djeteta utvren od nadlenog
zdravstvenog organa, odnosno aktom o procjeni rizika.
(4) Poslodavac ne moe da uslovljava zasnivanje radnog odnosa prethodnim davanjem
izjave o otkazu ugovora o radu od strane kandidata.
lan 29.
Poslodavac je duan da prije zakljuivanja ugovora o radu kandidata obavijesti o poslu,
uslovima rada, pravima i obavezama iz radnog odnosa i pravilima iz lana 15. taka 2) ovog zakona.
lan 30.
Lica sa invaliditetom zasnivaju radni odnos pod uslovima i na nain utvren ovim zakonom,
ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 31.
Strani dravljanin ili lice bez dravljanstva moe da zasnuje radni odnos pod uslovima
utvrenim ovim zakonom i posebnim zakonom.
2. Ugovor o radu
lan 32.
(1) Ugovor o radu zakljuuju radnik i poslodavac i smatra se zakljuenim kada ga svojeruno
potpiu radnik i lice ovlateno za zatupanje i predstavljanje poslodavca.
(2) Ugovor o radu, u ime poslodavca, moe da potpie i lice koga ovlasti lice ovlateno za
zastupanje i predstavljanje poslodavca u skladu sa lanom 198. ovog zakona.
3. Vrste i trajanje ugovora o radu

lan 33.
(1) Ugovor o radu, po pravilu, zakljuuje se na neodreeno vrijema, a pod uslovima
predvienim lanom 39. ovog zakona moe se zakljuiti i na odreeno vrijeme.
(2) Ugovor o radu u kome nije naznaeno vrijeme trajanja ili osnov za zakljuenje ugovora
na odreeno vrijeme iz lana 39. st. 1. i 4, smatra se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
lan 34.
(1) Ugovor o radu zakljuuje se prije stupanja radnika na rad.
(2) Ako poslodavac sa radnikom ne zakljui ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog lana
smatra se da je radnik zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme danom stupanja na rad.
4. Forma i sadrina ugovora o radu
lan 35.
(1) Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj formi.
(2) Ugovor o radu obavezno sadri podatke o sljedeem:
1) nazivu i sjeditu poslodavca,
2) imenu, prezimenu, strunoj spremi i prebivalitu, odnosno boravitu radnika,
3) datumu stupanja radnika na rad,
4) radnom mjestu na kome se radnik zapoljava i mjestu rada, sa podacima o duini i

rasporedu radnog vremena,
5) plati, novanim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada,
6) duini godinjeg odmora,
7) trajanju ugovora i razlogu za zakljuivanje iz lana 39. stav 1, ako se zakljuuje ugovor o
radu na odreeno vrijeme,
8) rokovima za otkazivanje ugovora o radu zakljuenog na neodreeno vrijeme i
9) poslovima sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje.
(3) Ugovor o radu moe da sadri i druge podatke koje poslodavac i radnik smatraju
znaajnim za ureivanje odnosa koji nastaju po osnovu rada radnika.
(4) Umjesto podataka iz stava 2. t. 5), 6), 8) i 9) ovog lana, u ugovoru o radu mogu se
navesti odredbe odgovarajuih zakona, i opteg akta kojima su ta pitanja ureena, u vrijeme
zakljuenja ugovora o radu.
(5) Ugovorom o radu mogu da se ugovore i druga prava i obaveze, koja nisu ureena ovim
zakonom i optim aktom.
(6) Na prava i obaveze koje nisu utvrene ugovorom o radu primjenjuju se odgovarajue
odredbe zakona i opteg akta.
(7) Poslodavac je duan da primjerak ovjerenog ugovora o radu urui radniku prije stupanja
radnika na rad.
(8) Ministar nadlean za poslove rada (u daljem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje
obrasce ugovora o radu.
5. Stupanje na rad
lan 36.
(1) Radnik ostvaruje prava i izvrava obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad.
(2) Ako radnik ne stupi na rad danom utvrenim ugovorom o radu, smatra se da nije
zasnovao radni odnos, osim ako je sprijeen da stupi na rad iz opravdanih razloga ili ako se radnik
i poslodavac drugaije dogovore.
6. Probni rad
lan 37.
(1) Ugovorom o radu ili posebnim ugovorom o probnom radu moe se ugovoriti probni
rad radnika, koji moe trajati najvie do tri mjeseca.
(2) Izuzetno, ovaj rok moe se sporazumno produiti jo do tri mjeseca.
(3) Poslodavac je duan da svakom radniku sa kojim je zakljuio ugovor o probnom radu,
za vrijeme trajanja tog rada, obezbijedi struni nadzor i praenje njegovog rada radi ocjenjivanja.
(4) Lica koja vre struni nadzor i ocjenjivanje moraju imati najmanje kvalifikaciju i stepen
strune spreme radnika iji rad nadziru, kao i radno iskustvo na tim poslovima i kod tog poslodavca.
(5) Ocjena probnog rada se vri se na nain i po postupku utvrenim optim aktom, a
konana ocjena rezultata daje se poslodavcu istekom probnog rada.
(6) Ukoliko je radnik zadovoljio na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada sa
poslodavcem zakljuuje ugovor o radu.
(7) Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkau ugovor o probnom radu i prije isteka
roka na koji je ugovor zakljuen, uz otkazni rok od sedam dana.
(8) U sluaju da ugovor o probnom radu prije isteka roka otkae poslodavac, odluku o
otkazu je duan da pismeno obrazloi i urui radniku.
(9) Ugovor o probnom radu, pored podataka iz lana 35. stav 2. ovog zakona, sadri
podatke o nainu sprovoenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa optim aktom.
lan 38.
(1) Radnik za vrijeme trajanja probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa
poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.
(2) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog
rada, prestaje radni odnos danom isteka roka odreenog ugovorom o probnom radu.
7. Radni odnos na odreeno vrijeme
lan 39.
(1) U cilju zasnivanja radnog odnosa ije je trajanje unaprijed odreeno objektivnim
razlozima koji su opravdani rokom, izvrenjem tano odreenog posla ili nastupanjem unaprijed
odreenog dogaaja, poslodavac i radnik mogu zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme.
(2) Poslodavac i radnik mogu zakljuiti jedan ili vie ugovora o radu iz stava 1. ovog lana
za period koji sa prekidima ili bez prekida ne moe biti dui od ukupno 24 mjeseca.
(3) Prekid krai od 30 dana ne smatra se prekidom perioda iz stava 2. ovog lana.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog lana, ugovor o radu na odreeno vrijeme moe da se zakljui
na period dui od 24 mjeseca:
1) ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog radnika, do njegovog povratka,
2) za rad na projektu ije je trajanje unaprijed odreeno, do zavretka projekta, a najdue
60 mjeseci i
3) sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu
penziju nedostaje do pet godina, najdue do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o penzijskom
i invalidskom osiguranju.
(5) Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme zakljuen suprotno odredbama ovog zakona
ili ako radnik ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku vremena za koje
je ugovor zakljuen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodreeno vrijeme.
(6) Radni odnos zasnovan na odreeno vrijeme prestaje istekom roka odreenog
ugovorom.
8. Radni odnos za obavljanje poslova sa posebnim uslovima rada
lan 40.
(1) Ugovor o radu moe da se zakljui za poslove za koje su propisani posebni uslovi rada
samo ako radnik ispunjava uslove za rad na tim poslovima.
(2) Radnik moe da radi na poslovima iz stava 1. ovog lana samo na osnovu prethodno
utvrene zdravstvene sposobnosti za rad na tim poslovima od nadlenog zdravstvenog organa.
9. Radni odnos sa nepunim radnim vremenom

lan 41.
Radni odnos moe da se zasnuje i za rad sa nepunim radnim vremenom, na neodreeno ili
odreeno vrijeme ali ne krae od punog sedminog radnog vremena, osim ako posebnim
propisom nije drugaije propisano.
lan 42.
(1) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz radnog odnosa
srazmjerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, optim aktom i
ugovorom o radu nije drugaije odreeno.
(2) Poslodavac je duan da radniku koji radi sa nepunim radnim vremenom obezbijedi iste
uslove rada kao i radniku sa punim radnim vremenom koji radi na istim ili slinim poslovima.
(3) Poslodavac je duan da blagovremeno obavijesti radnike o dostupnosti poslova sa
punim i nepunim radnim vremenom, na nain i u rokovima utvrenim optim aktom.
(4) Poslodavac je duan da razmotri zahtjev radnika sa nepunim radnim vremenom za
prelazak na puno radno vrijeme, kao i radnika sa punim radnim vremenom za prelazak na nepuno
radno vrijeme.
(5) Kolektivnim ugovorom ureuje se saradnja i informisanje radnika o poslovima sa punim
i nepunim radnim vremenom.
lan 43.
Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca moe za ostatak
radnog vremena da zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca i da na taj nain ostvari puno radno
vrijeme.
10. Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca
lan 44.
(1) Radni odnos moe da se zasnuje za obavljanje poslova van prostorija poslodavca.
(2) Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca iz stava 1. ovog lana
obuhvata rad na daljinu i rad od kue.
(3) Ugovor o radu koji se zakljuuje u smislu stava 1. ovog lana, pored podataka iz lana
35. ovog zakona, sadri i:
1) trajanje radnog vremena,
2) vrstu poslova i nain organizovanja rada,
3) uslove rada i nain vrenja nadzora nad radom radnika,
4) visinu plate za obavljeni rad i rokove isplate,
5) korienje i upotrebu sredstava za rad radnika i naknadu za njihovu upotrebu,
6) naknadu drugih trokova rada i nain njihovog utvrivanja i
7) druga prava i obaveze.
(4) Poslodavac moe da ugovori poslove van svojih prostorija koji nisu opasni ili tetni po
zdravlje radnika i drugih lica i ne ugroavaju radnu sredinu.
lan 45.
Rad van prostorija poslodavaca, radnik obavlja sam ili sa lanovima svoje ue porodice, u
ime i za raun poslodavca.
11. Radni odnos sa kunim pomonim osobljem
lan 46.
(1) Radni odnos moe da se zasnuje za obavljanje poslova kunog pomonog osoblja.
(2) Ugovorom o radu iz stava 1. ovog lana moe se ugovoriti isplata dijela plate i u naturi,
pod kojom se podrazumijeva obezbjeivanje stanovanja i ishrane, odnosno samo obezbjeivanje
stanovanja ili ishrane.
(3) Vrijednost dijela davanja u naturi mora se obavezno izraziti u novcu.
(4) Najmanji procenat plate koji se obavezno obraunava i isplauje u novcu utvruje se
ugovorom o radu i ne moe biti nii od 50% od plate radnika.
(5) Ako je plata ugovorena dijelom u novcu, a dijelom u naturi, za vrijeme odsustvovanja
sa rada uz naknadu plate, poslodavac je duan da radniku naknadu plate isplauje u novcu.
lan 47.
(1) Ugovori iz l. 44. i 46. ovog zakona registruju se kod nadlenog organa jedinice lokalne
samouprave.
(2) Nain i postupak registracije ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija
poslodavca i poslova kunog pomonog osoblja propisuje ministar.
12. Rad pripravnika

lan 48.
(1) Poslodavac moe da zasnuje radni odnos sa licem koje prvi put zasniva radni odnos, u
svojstvu pripravnika, za zanimanje za koje je to lice steklo odreenu vrstu i stepen strune spreme,
ako je to kao uslov za rad na odreenim poslovima utvreno zakonom ili pravilnikom.
(2) Odredba stava 1. ovog lana odnosi se i na lice koje je radilo krae od vremena
utvrenog za pripravniki sta u stepenu strune spreme koja je uslov za rad na tim poslovima.
(3) Za vrijeme pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava iz
radnog odnosa, u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.
lan 49.
Ako posebnim propisima nije drugaije utvreno, pripravniki sta traje:

1) est mjeseci za lica koja imaju zavrenu srednju kolu,
2) 12 mjeseci za lica koja imaju visoko obrazovanje, pod uslovom da se ova lica prvi put
zapoljavaju u svojoj strunoj spremi ili zvanju.
lan 50.
(1) Pripravniki rad, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, obavlja se po
programu koji pripremi poslodavac.
(2) Nakon zavrenog pripravnikog staa pripravnik polae ispit na kojem se provjerava
njegova osposobljenost za samostalan rad.
(3) Sadraj ispita iz stava 2. ovog lana i nain njegovog polaganja propisuje se posebnim
propisom ili optim aktom.
GLAVA III
OBAVLjANjE POSLOVA DIREKTORA
lan 51.
(1) Radni odnos se moe zasnovati radi obavljanja poslova direktora, ako posebnim
zakonom nije drugaije ureeno.
(2) Ugovor o radu iz stava 1. ovog lana moe se zakljuiti na neodreeno vrijeme i na
odreeno vrijeme do isteka roka na koji je direktor izabran, odnosno postavljen.
(3) Meusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i
poslodavca ureuju se posebnim ugovorom.
(4) Lice koje obavlja poslove direktora iz stava 3. ovog lana ima pravo na naknadu za rad
koja ima karakter plate i druga prava, obaveze i odgovornosti u skladu sa ugovorom.
(5) Ugovor iz st. 2. i 3. ovog lana sa direktorom zakljuuje u ime poslodavca nadleni organ
poslodavca.
(6) Odredbe ovog lana primjenjuju se i na direktore, predsjednike i rukovodioce udruenja,
fondacija i organizacija, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
GLAVA IV
OBRAZOVANjE, STRUNO OSPOSOBLjAVANjE I USAVRAVANjE
lan 52.
(1) Poslodavac moe lice koje trai zaposlenje, uz njegovu saglasnost, kao i radnika u
radnom odnosu, uputiti na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima
zatite na radu ako je to neophodno za bezbjedno rukovanje tim sredstvima i za njihovo namjensko
korienje.
(2) O trajanju i nainu sprovoenja dopunskog osposobljavanja iz stava 1. ovog lana
odluuje poslodavac.
lan 53.
(1) Poslodavac moe radnika uputiti na odreene oblike strunog osposobljavanja i
usavravanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno kada doe do
usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada.
(2) Za vrijeme trajanja strunog osposobljavanja i usavravanja u smislu stava 1. ovog lana,
radnik ima pravo na naknadu plate u visini pune plate koju bi ostvario da je bio na radu.
lan 54.
(1) Radnik je duan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i
za struno obrazovanje i usavravanje u smislu l. 52. i 53. ovog zakona.
(2) Optim aktom, posebnim ugovorom ili ugovorom o radu blie se ureuje dopunsko
osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada, kao i struno obrazovanje i usavravanje radnika u
smislu l. 52. i 53. ovog zakona.
lan 55.
(1) Trokovi obrazovanja, strunog osposobljavanja i usavravanja obezbjeuju se iz
sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i optim aktom.
(2) U sluaju da radnik prekine obrazovanje, struno osposobljavanje ili usavravanje,

duan je da poslodavcu naknadi trokove, osim ako je do prekida dolo iz opravdanih razloga.
GLAVA V
RADNO VRIJEME
1. Pojam radnog vremena
lan 56.
(1) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obavezan da obavlja poslove, prema
uputstvima poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi
poslodavac.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan da se odazove
pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokae takva potreba, pri emu se radnik ne nalazi
na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade ureuje se posebnim propisom, optim aktom ili
ugovorom o radu.
(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu poslodavca smatra se
radnim vremenom, nezavisno od toga obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu
koje je odabrao radnik.
2. Puno radno vrijeme radnika

lan 57.
(1) Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 asova sedmino.
(2) Optim aktom moe da se utvrdi radno vrijeme krae od 40 asova sedmino, ali ne
krae od 36 asova sedmino.
(3) Radnik koji radi u skladu sa stavom 2. ovog lana ostvaruje sva prava iz radnog odnosa
kao da radi sa punim radnim vremenom.
(4) Radnik moe zakljuiti ugovor o radu s punim radnim vremenom samo sa jednim
poslodavcem.
3. Nepuno radno vrijeme
lan 58.
Pod nepunim radnim vremenom u smislu ovog zakona, podrazumijeva se radno vrijeme
krae od radnog vremena iz lana 57. stav 1. ovog zakona.
4. Skraeno radno vrijeme
lan 59.
(1) Radno vrijeme radnika koji rade na radnim mjestima i poslovima na kojima i pored
primjene odgovarajuih mjera i sredstava zatite na radu, postoji poveano tetno dejstvo uslova
rada na zdravlje radnika, skrauje se srazmjerno tom tetnom dejstvu, a najvie do deset asova
sedmino (poslovi sa poveanim rizikom).
(2) O skraenju radnog vremena u smislu stava 1. ovog lana odluuje ministarstvo
nadleno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili
sindikata, a na osnovu strune analize sainjene od ovlaene naune ili strune organizacije.
(3) Radno vrijeme iz stava 2. ovog lana i lana 110. stav 1. ovog zakona u pogledu prava
radnika, smatra se punim radnim vremenom.
5. Prekovremeni rad
lan 60.
U sluaju neplaniranog poveanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih
nepogoda, havarija na sredstvima rada, poara, zemljotresa, epidemija i drugih nesrea, radnik je
duan da, na pismeni zahtjev ili nalog poslodavca, radi due od punog radnog vremena iz lana 57.
stav 1. ovog zakona (u daljem tekstu: prekovremeni rad).
lan 61.
(1) Prekovremeni rad iz lana 60. ovog zakona ne moe trajati vie od deset asova
sedmino, niti due od etiri asa dnevno.
(2) Radnik u toku kalendarske godine ne moe raditi prekovremeno vie od 180 asova.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, kolektivnim ugovorom se moe utvrditi maksimalno
trajanje prekovremenog rada do 230 asova godinje.
lan 62.
Ako potreba za prekovremenim radom traje vie od tri sedmice neprekidno, ili vie od deset
sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je duan da o tome obavijesti nadlenog
inspektora rada.
lan 63.
Za vrijeme prekovremenog rada radnik ima pravo na uveanje plate.
lan 64.
(1) Prekovremeni rad je zabranjen:
1) radnicima mlaim od 18 godina ivota,
2) trudnim enama i majkama sa djetetom do tri godine ivota i
3) samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlaeg od est godina ivota.
(2) Izuzetno, radnicima iz stava 1. t. 2) i 3), na njihov pismeni zahtjev, poslodavac moe
odobriti da rade prekovremeno.
lan 65.
Nadleni inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad koji je uveden suprotno odredbama
l. 60. do. 62. i lana 64. ovog zakona.
lan 66.
Prekovremenim radom smatra se i deurstvo na radnom mjestu, a koje se ureuje posebnim
propisom ili optim aktom.
6. Raspored radnog vremena
lan 67.
(1) Radna sedmica, po pravilu, traje pet radnih dana.
(2) Radni dan, po pravilu, traje osam asova.
(3) Raspored radnog vremena u okviru radne sedmice utvruje poslodavac.
(4) Poslodavac je duan da izvri raspored radnog vremena radnika najmanje za 30
narednih dana i da to oglasi na nain koji je pristupaan svim radnicima, kao i da vodi dnevnu
evidenciju o prisustvu radnika na radu.
(5) U eviedenciji iz stava 4. ovog lana poslodavac je duan da navede vrijeme poetka i
zavretka dnevnog rada radnika.
(6) Raspored radnog vremena u odreenim djelatnostima i na odreenim poslovima,
odlukom ureuje nadleni republiki organ, odnosno organ jedinice lokalne samouprave.
(7) Poslodavac kod koga se rad obavlja u smjenama, nou ili kada priroda posla i
organizacija rada to zahtijeva, radnu sedmicu i raspored radnog vremena moe da organizuje na
drugi nain.
(8) Blie ureenje naina voenja evidencije o prisustvu radnika na radu, pravilnikom e
propisati ministar.
lan 68.
(1) Poslodavac je duan da obavijesti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog
vremena najmanje pet dana unaprijed.
(2) Izuzetno, poslodavac moe da obavijesti radnike o rasporedu i promjeni rasporeda radnog
vremena u kraem roku od pet dana, ali ne kraem od 24 asa unaprijed u sluaju potrebe posla
usljed nastupanja nepredvienih okolnosti koje za posljedicu imaju nastanak nepredvienih
trokova i kazni za poslodavca.
(3) Kod poslodavca kod koga je rad organizovan u smjenama ili to zahtijeva organizacija rada,
puno ili nepuno radno vrijeme radnika ne mora biti rasporeeno jednako po radnim sedmicama,
ve se utvruje kao prosjeno sedmino radno vrijeme na mjesenom nivou.
(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana, radnik moe da radi najdue 12 asova dnevno, a najdue
48 asova sedmino, ukljuujui i prekovremeni rad.
7. Preraspodjela radnog vremena

lan 69.
(1) Ako priroda i potreba posla zahtijeva, puno radno vrijeme na pojedinim radnim
mjestima moe se preraspodijeliti, tako da u jednom dijelu godine bude due, a u drugom dijelu
godine srazmjerno krae, s tim da u toku kalendarske godine ne moe iznositi vie od 40 asova
prosjeno sedmino.
(2) Preraspodjelom punog radnog vremena moe se u jednom dijelu godine uvesti radno
vrijeme najdue do 52 asa sedmino, a na sezonskim poslovima najdue do 60 asova sedmino.
(3) Due radno vrijeme iz jednog dijela godine u smislu stava 1. ovog lana ne smatra se
prekovremenim radom.
8. Noni rad i rad u smjenama
lan 70.
(1) Nonim radom smatra se rad izmeu 22.00 asa i 06.00 asova narednog dana.
(2) Za radnike mlae od 18 godina, nonim radom smatra se rad izmeu 19.00 asova i
06.00 asova narednog dana.
lan 71.
Radniku koji radi nou najmanje tri asa svakog radnog dana ili treinu punog radnog
vremena u toku jedne sedmice, poslodavac je duan da obezbijedi obavljanje poslova u toku dana
ako bi, po miljenju nadlenog zdravstvenog organa, takav rad doveo do pogoranja njegovog
zdravstvenog stanja.
lan 72.
(1) Radnicima mlaim od 18 godina zabranjen je noni rad.
(2) Izuzetno, radnici mlai od 18 godina mogu biti privremeno izuzeti od zabrane nonog
rada u sluaju otklanjanja posljedica vie sile, havarija i zatite interesa Republike, na osnovu
saglasnosti nadlenog inspektora rada.
lan 73.
Trudnicama, poev od estog mjeseca trudnoe i majkama sa djetetom do dvije godine
ivota zabranjen je noni rad.
lan 74.
(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj se radnici na istim
radnim mjestima smjenjuju prema utvrenom rasporedu, pri emu izmjena smjena moe da bude
kontinuirana ili sa prekidima tokom odreenog perioda dana ili sedmica.
(2) Radnik koji radi u smjenama je lice zaposleno kod poslodavca kod koga je rad
organizovan u smjenama i koji u toku mjeseca posao obavlja u razliitim smjenama najmanje
treinu svog radnog vremena.
(3) Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama, zamjena smjena vri se u rokovima
i na nain odreen optim aktom i ugovorom o radu, tako da radnik ne radi neprekidno vie od
jedne radne sedmice nou.
(4) Radnik moe da radi nou due od jedne radne sedmice neprekidno, samo uz njegovu
pismenu saglasnost.
(5) Radnik za vrijeme nonog rada ima pravo na uveanje plate.
GLAVA VI
ODMORI I ODSUSTVA
1. Dnevni odmor u toku radnog vremena
lan 75.
(1) Radnik koji radi sa punim radnim vremenom ili najmanje est sati dnevno, ima pravo na
odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta, a koji ne moe biti u prva dva ili posljednja
dva sata radnog vremena radnika.
(2) Radnik koji radi due od etiri sata, a krae od est sati dnevno ima pravo na odmor u
toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.
(3) Radnik koji radi due od punog radnog vremena, a najmanje deset sati dnevno, pored
odmora iz stava 1. ovog lana ima pravo i na dodatni odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15
minuta.
(4) Vrijeme odmora iz st. 1. do 3. ovog lana uraunava se u radno vrijeme.
lan 76.
(1) Odmor u toku dnevnog rada organizuje se na nain kojim se obezbjeuje da se rad ne
prekida, ako priroda posla ne dozvoljava prekid rada, kao i ako se radi sa strankama.
(2) Odluku o rasporedu korienja odmora u toku dnevnog rada donosi poslodavac.
2. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana
lan 77.
(1) Radnik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od
najmanje 12 asova neprekidno, a radnici zaposleni u poljoprivredi i na sezonskim poslovima,
najmanje deset asova neprekidno.
(2) Radnik mlai od 18 godina ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna
dana u trajanju od 12 asova neprekidno.
3. Sedmini odmor
lan 78.
(1) Radnik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 asa neprekidno kojem
se dodaje najmanje osam asova odmora iz lana 77. stav 1. prema unaprijed odreenom rasporedu.
(2) Sedmini odmor se po pravilu koristi nedjeljom.
(3) Poslodavac moe da odredi drugi dan za korienje sedminog odmora ako priroda
posla i organizacija rada to zahtijeva.
(4) Ako je neophodno da radnik radi na svoj sedmini dan odmora, poslodavac je duan da
mu obezbijedi odmor iz stava 1. ovog lana u toku naredne radne sedmice.
4. Godinji odmor
lan 79.
(1) Radnik ima pravo na godinji odmor u skladu sa ovim zakonom.
(2) Radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa dui od 30 radnih
dana stie pravo na korienje godinjeg odmora poslije est mjeseci neprekidnog rada kod
poslodavca.
(3) Pod neprekidnim radom smatra se i vrijeme privremene sprijeenosti za rad u smislu
propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva sa rada uz naknadu plate.
(4) Radnik ne moe da se odrekne prava na godinji odmor, niti mu se to pravo moe
uskratiti.
lan 80.
(1) U svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju utvrenim
optim aktom i ugovorom o radu, najmanje etiri radne sedmice, odnosno najmanje 20 radnih
dana.
(2) Godinji odmor iz stava 1. ovog lana uveava se po osnovu radnog staa i drugim
osnovama u skladu sa kolektivnim ugovorom.
(3) Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada iz lana 59. stav 1. ovog
zakona, ima pravo na godinji odmor najmanje u trajanju od 30 radnih dana, koji se uveava u
skladu sa stavom 2. ovog lana.
lan 81.
Radnik ima pravo na jedan dan odmora za svaki mjesec dana rada u kalendarskoj godini:
1) ako u kalendarskoj godini u kojoj prvi put zasniva radni odnos nema est mjeseci
neprekidnog rada i
2) ako u kalendarskoj godini nije stekao pravo na godinji odmor zbog prekida rada u smislu
lana 79. stav 2. ovog zakona.
lan 82.
(1) U godinji odmor se ne uraunavaju periodi korienja odsustvovanja s rada po drugim
osnovima, pa se za to vrijeme korienje godinjeg odmora prekida.
(2) U sluaju prekida korienja godinjeg odmora u smislu stava 1. ovog lana, radnik, u
sporazumu sa poslodavcem, koristi preostali dio godinjeg odmora.
lan 83.
(1) Pri utvrivanju duine godinjeg odmora radna sedmica rauna se kao pet radnih dana.
(2) Praznici koji su neradni dani u skladu sa zakonom, odsustvo sa rada uz naknadu plate i
privremena sprijeenost za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, ne uraunavaju
se u dane godinjeg odmora.
(3) Ako je radnik za vrijeme korienja godinjeg odmora privremeno sprijeen za rad u
smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, ima pravo da po isteku te sprijeenosti za rad, nastavi
sa korienjem godinjeg odmora.
lan 84.
(1) Radnik, u pravilu, koristi godinji odmor bez prekida, ali, na zahtjev radnika, a uz
saglasnost poslodavca, godinji odmor moe se koristiti u dva ili vie dijelova.
(2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi najmanje u trajanju od
dvije radne sedmice u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne
kalendarske godine.
(3) Radnik koji nije u cijelosti iskoristio godinji odmor u tekuoj kalendarskoj godini zbog
odsutnosti sa rada sa naknadom, ima pravo da preostali dio godiljeg odmora iskoristi najkasnije
do 30. juna naredne godine.
lan 85.
(1) Raspored korienja godinjeg odmora utvruje poslodavac, uz obavezu da radnike
blagovremeno, a najkasnije do 30. juna, pisanim putem obavijesti o istom, s tim to radnik moe
traiti korienje godinjeg odmora u smislu lana 84. stav 1.
(2) Prema potrebi, poslodavac moe od savjeta radnika ili sindikata zatraiti da daju svoje
prijedloge ili miljenja o rasporedu korienja godinjih odmora.
(3) Optim aktom i ugovorom o radu moe se blie urediti nain korienja godinjeg
odmora.
lan 86.
(1) Radnici koji rade na poslovima nastave u obrazovnim ustanovama, koriste godinji
odmor za vrijeme kolskih raspusta.
(2) Duina i raspored korienja godinjeg odmora radnika iz stava 1. ovog lana ureuje
se posebnim zakonom.
lan 87.
(1) Radnik za vrijeme korienja godinjeg odmora ima pravo na naknadu plate u visini
pune plate, kao da je za to vrijeme bio na radu.
(2) Radnik ostvaruje pravo na regres za korienje godinjeg odmora, u skladu sa zakonom
i kolektivnim ugovorom.
lan 88.
(1) Radnik kojem prestane radni odnos radi prelaska na rad kod drugog poslodavca, za tu
kalendarsku godinu koristi godinji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo i to prije
prestanka radnog odnosa.
(2) Radniku kojem prestaje radni odnos zbog ispunjavanja uslova za odlazak u starosnu
penziju i radniku kojem prestaje radni odnos na odreeno vrijeme, poslodavac je duan da
obezbijedi korienje godinjeg odmora prije prestanka radnog odnosa, odnosno sticanja uslova za
starosnu penziju.
(3) Ako radnik iz st. 1. i 2. ovog lana krivicom poslodavca, u cijelosti ili djelimino, ne
iskoristi godinji odmor, ima pravo na naknadu tete u visini prosjene plate radnika ostvarene u
prethodna tri mjeseca, srazmjerno duini neiskorienog godinjeg odmora.
5. Plaeno odsustvo
lan 89.
(1) Radnik ima pravo da uz naknadu plate odsustvuje s posla u sljedeim sluajevima:
stupanja u brak, roenja djeteta, dobrovoljnog davanja krvi, tee bolesti ili smrti lana porodice i u
drugim sluajevima odreenim optim aktom i ugovorom o radu.
(2) Plaeno odsustvo iz stava 1. ovog lana ne moe biti due od pet radnih dana u toku
jedne kalendarske godine, osim u sluaju smrti lana porodice, ukoliko se zakonom, optim aktom
ili ugovorom o radu ne odredi drugaije.
(3) Radnik, u sluaju potrebe, moe u toku kalendarske godine koristiti plaeno odsustvo
po vie osnova.
(4) Poslodavac moe, na zahtjev radnika, odobriti plaeno odsustvo due od pet radnih
dana u toku kalendarske godine u opravdanim sluajevima.
(5) Uz zahtjev za korienje plaenog odsustva po svim osnovima, potrebno je priloiti
odgovarajui dokaz o postojanju sluaja za koji se trai plaeno odsustvo.
(6) lanom porodice, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se brani i vanbrani suprunici,
njihova djeca (brana, vanbrana i usvojena), pastorad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca
bez roditelja uzeta na izdravanje, majka, otac, ouh, maeha, usvojilac, a djed i baba po majci i po
ocu, braa i sestre, ako ive u zajednikom domainstvu.
lan 90.
(1) U sluaju da je radnik zbog vie sile ili havarije na mainama ili drugim sredstvima rada,
sprijeen da izvrava svoje obaveze iz ugovora o radu, ima pravo na plaeno odsustvo za koje
vrijeme ostvaruje naknadu plate u visini od 50% plate koju bi ostvario da je radio.
(2) Optim aktima se mogu blie urediti uslovi i nain ostvarivanja prava iz stava 1. ovog
lana.
lan 91.
(1) Poslodavac, uz konsultacije sa sindikatom, odnosno savjetom radnika, ako sindikat nije
organizovan kod poslodavca, moe radnika uputiti na plaeno odsustvo (ekanje) u sluaju
neplaniranog privremenog smanjenja obima poslova kod poslodavca, kao i razloga ekonomskofinansijske ili tehniko-tehnoloke prirode.
(2) Za vrijeme trajanja odsustva iz stava 1. ovog lana radnici ostvaruju pravo na naknadu
plate u visini od najmanje 50% prosjene plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca.
(3) Nain upuivanja radnika, duina trajanja, meusobna prava i obaveze radnika i druga
pitanja vezana za blie ureenje odsustva iz stava 1. ovog lana ureuju se kolektivnim ugovorom.
6. Neplaeno odsustvo
lan 92.
(1) Poslodavac je duan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri dana
u toku kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih
potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Poslodavac moe radniku, na njegov pisani zahtjev odobriti neplaeno odsustvo i u
drugim sluajevima.
(3) Za vrijeme neplaenog odsustva prava i obaveze radnika po osnovu rada miruju.
7. Mirovanje prava iz radnog odnosa

lan 93.
(1) Radniku koji je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme, prava i obaveze iz radnog
odnosa miruju za vrijeme obavljanja javne funkcije.
(2) Radni odnos miruje i branom supruniku radnika koji je upuen na rad u inostranstvo
u okviru meunarodno-tehnike saradnje ili prosvjetno-kulturne saradnje, u diplomatska,
konzularna i druga predstavnitva, za vrijeme dok takav rad traje.
(3) Radniku koji je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme, prava i obaveze iz radnog
odnosa miruju za vrijeme izdravanja kazne zatvora, odnosno izreene mjere bezbjednosti,
vaspitne ili zatitne mjere u trajanju do est mjeseci.
lan 94.
Javnom funkcijom u smislu lana 93. stav 1. Zakona smatra se reizborna funkcija na koju
je radnik neposredno izabran od graana ili na koju je imenovan ili postavljen od nadlenog organa
Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, grada ili optine, ako tu funkciju obavlja profesionalno i
za nju ostvaruje platu.
lan 95.
(1) Radnik kome su prava i obaveze iz radnog odnosa mirovale po osnovu lana 93. zakona,
duan je da se u roku od pet dana od dana prestanka mirovanja vrati na rad kod poslodavca, na
svoj raniji ili drugi odgovarajui posao.
(2) Mirovanje prava i obaveza po osnovu vrenja reizborne javne funkcije moe trajati
najdue dva mandata, nakon ega radnik moe da se vrati na rad kod poslodavca na svoj raniji ili
drugi odgovarajui posao.
(3) Ako poslodavac zbog ekonomskih razloga, promijenjene organizacije i tehnologije rada
i poslovanja, radnika iz stava 1. ovog lana ne moe vratiti na raniji ili na drugi odgovarajui posao,
radniku otkazuje ugovor o radu, sa pravom radnika na otpremninu, u skladu sa lanom 194. ovog
zakona.
GLAVA VII
ZATITA RADNIKA
1. Opta zatita
lan 96.
Poslodavac je duan da omogui radniku da se u roku od 15 dana od dana stupanja na rad
upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zatiti na radu, ukljuujui i prava i obaveze
koji proizlaze iz opteg akta.
lan 97.
(1) Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada ije korienje moe ugroziti ivot
ili zdravlje ljudi i okolinu, poslodavac je duan da prije otpoinjanja rada radnika provjeri da li je
radnik osposobljen za rukovanje tim sredstvima i njihovim korienjem.
(2) Prema potrebi, poslodavac moe radnika uputiti na dopunu znanja iz odreene oblasti
zatite na radu.
lan 98.
(1) Poslodavac je odgovoran za posljedice nesree na radu koje nastupe zbog neispravnosti
objekata, maina, ureaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada, kao i zbog
neovlaenog i nestrunog rukovanja tim sredstvima, do kojih je dolo zbog propusta poslodavca.
(2) Odgovornost u smislu stava 1. ovog lana podrazumijeva, pored prekrajne
odgovornosti iz l. 264. do 266. ovog zakona, i materijalnu odgovornost poslodavca prema radniku
koji pretrpi povredu na radu, u skladu sa optim pravilima o odgovornosti.
lan 99.
(1) Radnik moe da odbije da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima
rada, kao i zbog nepostojanja odgovarajuih mjera zatite na radu, neposredno prijeti opasnost po
ivot ili zdravlje, ili ako takva opasnost prijeti drugim licima.
(2) Radnik je duan da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadlenog
inspektora rada, o postojanju uslova iz stava 1. ovog lana i o svom odbijanju da radi u tim
uslovima.
lan 100.
(1) Radnik je duan da se pri radu koristi odgovarajuim sredstvima i opremom za linu
zatitu na radu i da sredstvima rada rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama.
(2) Postupanjem suprotno obavezama iz stava 1. ovog lana, posebno ako je zbog
neodgovarajueg rukovanja sredstvima rada ili sredstvima zatite na radu dolo do nesree na radu
ili do materijalne tete, radnik odgovara za povredu radnih obaveza.
lan 101.
Zakonom, optim aktom i ugovorom o radu blie se ureuju mjere i sredstva zatite na
radu.
2. Zatita linih podataka
lan 102.
(1) Radnik ima pravo uvida u sve dokumente koji sadre njegove line podatke, a koji se
uvaju ili obrauju kod poslodavca, kao i pravo da zahtijeva brisanje podataka koji nisu od
neposrednog znaaja za poslove koje obavlja, kao i ispravljanje netanih podataka.
(2) Lini podaci koji se odnose na radnika ne mogu da budu dostupni treem licu, osim u
sluajevima i pod uslovima utvrenim zakonom ili ako je to potrebno radi dokazivanja prava i
obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radom.
(3) Line podatke radnika moe da prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja treim licima samo
za to ovlaeno lice zaposleno kod poslodavca u skladu sa propisom koji ureuje zatitu linih
podatka.
3. Posebna zatita mlaih radnika

lan 103.
(1) Radnik mlai od 18 godina ne moe biti rasporeen da radi na radnim mjestima za koja
je utvreno da su radna mjesta sa poveanim rizikom, ili na naroito tekim fizikim poslovima, na
radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli
da predstavljaju povean rizik po njegov ivot, zdravlje i psihofiziki razvoj.
(2) Poslove iz stava 1. ovog lana pravilnikom utvruje ministar.
lan 104.
(1) Puno radno vrijeme radnika mlaeg od 18 godina ne moe da se utvrdi u trajanju duem
od 35 asova sedmino, niti duem od osam asova dnevno.
(2) Poslodavac je duan da radnike mlae od 18 godina najmanje jednom u toku
kalendarske godine, o svom troku, uputi kod nadlene medicinske ustanove na ocjenu radne
sposobnosti.
4. Posebna zatita ene i materinstva
lan 105.
Poslodavac ne moe odbiti da primi u radni odnos enu zbog toga to je trudna, niti joj
moe otkazati ugovor o radu zbog trudnoe ili zbog toga to ena koristi porodiljsko odsustvo.
lan 106.
(1) Na osnovu nalaza i preporuke nadlenog doktora medicine, ena za vrijeme trudnoe i
dok doji dijete moe biti privremeno rasporeena na druge poslove ako je to u interesu ouvanja
njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.
(2) Ako poslodavac nije u mogunosti da eni obezbijedi raspored na drugi posao u smislu
stava 1. ovog lana, ena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa optim aktom.
(3) Naknada iz stava 2. ovog lana ne moe biti manja od naknade koju bi ena ostvarivala
da je ostala da radi na svom radnom mjestu.
(4) enu za vrijeme trudnoe i majku djeteta do tri godine ivota, poslodavac moe
rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.
lan 107.
(1) Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljsko odsustvo
u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance i svako tree i naredno dijete, u trajanju od 18
mjeseci neprekidno.
(2) Na osnovu zahtjeva ene i preporuke ovlaenog doktora medicine, ena moe poeti
sa korienjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana poroaja.
(3) Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo iz stava 1. ovog lana, nakon isteka
60 dana od dana roenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac djeteta.
(4) ena majka stie pravo na penziju za jednu godinu manje staa osiguranja za svako
roeno dijete u odnosu na uslove za sticanje prava na penziju ureene Zakonom o penzijsko
invalidskom osiguranju.
lan 108.
(1) ena moe, na sopstveni zahtjev, uz saglasnost poslodavca, poeti da radi i prije isteka
porodiljskog odsustva iz lana 107. stav 1. ovog zakona, ali ne prije nego to protekne 60 dana od
dana poroaja.
(2) Ako ena pone da radi prije isteka vremena porodiljskog odsustva iz lana 107. stav 1.
ovog zakona, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi jo i 60 minuta
odsustva s rada radi dojenja djeteta.
(3) Ako ena rodi mrtvo dijete, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, ena
ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je prema ocjeni ovlaenog doktora
medicine potrebno da se ena oporavi od poroaja i psihikog stanja izazvanog gubitkom djeteta,
a najmanje 45 dana od dana poroaja, odnosno od dana gubitka djeteta.
lan 109.
(1) Ako majka djeteta umre, ili napusti dijete, ili iz drugih razloga nije u stanju da se brine o
djetetu i da ga njeguje (izdravanje kazne zatvora, tea bolest, dokolovanje, specijalizacija i
edukacija, priprema za zapoljavanje i dr.), pravo na odsustvo u trajanju iz lana 107. stav 1. ovog
zakona ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadleni organ starateljstva
povjerio dijete na njegu i staranje od dana usvojenja ili dana poetka starateljstva bez obzira na
uzrast djeteta.
(2) Pravo iz stava 1. ovog lana otac djeteta ima i kada majka nije u radnom odnosu.
lan 110.
(1) Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa
polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navri tri godine ivota, ukoliko je
djetetu, prema nalazu ovlaenog doktora medicine, potrebna pojaana njega.
(2) Ako su roditelji djeteta umrli, ili su dijete napustili, ili su nepoznati, ili se iz drugih
opravdanih razloga ne mogu brinuti o djetetu, pravo na rad sa polovinom radnog vremena u
trajanju iz stava 1. ovog lana ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice kome je nadleni organ
starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.
lan 111.
(1) Jedan od roditelja djeteta sa psihofizikim smetnjama u razvoju, koje nije smjeteno u
odgovarajuu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi s polovinom punog radnog
vremena iz lana 57. stav 1. ovog zakona, sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog
radnog vremena.
(2) O trajanju, odnosno poetku i prestanku korienja ovog prava odluuje ovlaena
zdravstvena ustanova, vodei rauna o potrebama djeteta za pojaanom roditeljskom njegom i
staranjem.
(3) Naknadu plate roditelju djeteta iz stava 1. ovog lana obezbjeuje Javni fond za djeiju
zatitu Republike Srpske.
(4) Roditelju djeteta iz stava 1. ovog lana ne moe se, bez njegove saglasnosti, odrediti da
radi prekovremeno ili nou, niti mu se, bez njegovog pristanka, moe promijeniti mjesto rada.
lan 112.
(1) Za vrijeme korienja porodiljskog odsustva, ena ima pravo na naknadu plate u visini
prosjene plate koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije poinjanja porodiljskog
odsustva.
(2) Naknada se mjeseno usklauje sa rastom prosjenih plata u Republici.
(3) Ako ena nije ostvarila platu za svih posljednjih 12 mjeseci, naknada plate iznosi u visini
plate koju bi ostvarila da je bila na radu.
(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i na druga lica koja, u skladu sa
ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla zbog njege i staranja
o djetetu.
(5) Naknada plate iz stava 1. ovog lana ostvaruje se na teret Javnog fonda za djeiju zatitu
Republike Srpske.
lan 113.
Odredbe lana 111. ovog zakona shodno e se primijeniti i prilikom utvrivanja visine i
naina ostvarivanja naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz lana
110. ovog zakona od strane majke djeteta ili drugih lica koja, u smislu ovog zakona, imaju pravo na
skraeno radno vrijeme radi njege i staranja o djetetu, za onaj dio punog radnog vremena u kojem
korisnik prava nije radio.
lan 114.
Ako je za sticanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom vano
prethodno trajanje radnog odnosa, periodi porodiljskog odsustva, rada s polovinom punog radnog
vremena radi pojaane brige i njege djeteta, privremene sprijeenosti za rad trudnice ili majke koja
doji dijete, ili rada s polovinom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama
u razvoju, smatrae se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.
5. Posebna zatita bolesnih radnika i invalida

lan 115.
(1) Radniku koji je povrijeen na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne
moe otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je
radnik sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno ili na odreeno vrijeme.
(2) Ako je radnik iz stava 1. ovog lana zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme, period
zdravstvene sprijeenosti za rad ne uraunava se u vrijeme trajanja ugovora o radu.
lan 116.
(1) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu,
bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlateni doktor
medicine, odnosno nadleni organ u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad,
ima pravo da se vratiti na poslove na kojima je prethodno radio.
(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio,
poslodavac mu je duan ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, koji
moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(3) Ako poslodavac nije u mogunosti radniku ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih
odgovarajuih poslova ili ako radnik odbije ponueni ugovora o radu, poslodavac mu moe
otkazati ugovor o radu na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(4) U sporu izmeu poslodavca i radnika, ovlaena zdravstvena ustanova medicine rada je
nadlena da ocijeni da li su ponueni poslovi iz stava 2. ovog lana odgovarajui.
(5) Radnik iz stava 1. ovog lana ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je
dolo do promjene u tehnologiji ili nainu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz
poboljanih uslova rada na koje bi imao pravo.
(6) Radniku koji je povrijeen na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne
moe otkazi ugovora o radu u smislu stava 3. ovog lana.
6. Pravo na zaposlenje na drugim poslovima
lan 117.
(1) Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti ili neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti koju je utvrdio nadleni organ u skladu s posebnim propisom, poslodavac je
duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje tog organa, ponuditi radniku zakljuenje ugovora o radu
za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, a koji moraju odgovarati poslovima na kojima je
radnik prethodno radio.
(2) Radi osiguranja poslova iz stava 1. ovoga lana, poslodavac je duan prilagoditi poslove
sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno preduzeti druge mjere da
radniku obezbijedi odgovarajue poslove.
(3) Ako je poslodavac preduzeo sve mjere iz stava 2. ovog lana, a ne moe radniku
obezbijediti odgovarajue poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za zakljuenje ugovora o
radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i
miljenjem nadlenog organa, poslodavac radniku moe otkazati ugovor o radu uz miljenje
sindikata, odnosno savjeta radnika.
(4) Radniku kojem je smanjena radna sposobnost ili je neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti uzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, poslodavc ne moe otkazi
ugovora o radu u smislu stava 3. ovog lana.
7. Otpremnina u sluaju otkaza ugovora o radu radniku sa preostalom radnom
sposobnosti
lan 118.
(1) Izuzetno od lana 116. stav 6. i lana 117. stav 4. ovog zakona, poslodavac, uz pismenu
saglasnost radnika koji je pretrpio povredu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti,
a kojem nakon zavrenog lijeenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne moe
obezbjediti odgovarajue poslove iz lana 117. ovog zakona, moe otkazati ugovor o radu uz pravo
na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu otpremnine utvene lanom 194. ovog Zakonom,
bez obzira na vrijeme koje je proveo na radu kod poslodavca.
(2) Pismena saglasnost radnika u smislu stava 1. ovog lana, ne moe biti smetnja u
ostvarivanju prava utvrenih drugim propisima.
8. Privremena sprijeenost za rad
lan 119.
(1) Radnik je duan da najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja privremene
sprijeenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu
potvrdu nadlenog doktora medicine.
(2) U sluaju tee bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju lanovi ue
porodice ili druga lica sa kojima ivi u porodinom domainstvu.
(3) Ako radnik ivi sam, potvrdu je duan da dostavi u roku od tri dana nakon prestanka
razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.
(4) Doktor medicine je duan da izda potvrdu iz stava 1. ovog lana.
(5) Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u smislu
stava 1. ovog lana, moe da podnese zahtjev nadlenom organu radi utvrivanja zdravstvene
sposobnosti radnika, u skladu sa zakonom.
(6) Nain izdavanja i sadraj potvrde o nastupanju privremene sprijeenosti za rad u smislu
propisa o zdravstvenom osiguranju pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove zdravlja i
socijalne zatite.
GLAVA VIII
PLATE, NAKNADE I DRUGA PRIMANjA
1. Plate
lan 120.
(1) Radnik ostvaruje pravo na platu u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu.
(2) Radnicima se garantuje jednaka plata za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruju
kod poslodavca.
(3) Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen strune
spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz
jednaku odgovornost.
(4) Odluka poslodavca ili sporazum sa radnikom koji nisu u skladu sa stavom 2. ovog lana
nitavni su.
(5) U sluaju povrede prava iz stava 2. ovog lana, radnik ima pravo da pokrene postupak
za naknadu tete.
(6) Poslodavac ne moe radniku isplatiti manju platu od one koja je utvrena u skladu sa
optim aktom i ugovorom o radu.
lan 121.
(1) Plata iz lana 120. stav 1. ovog zakona sastoji se od dijela plate za obavljeni rad i vremena
provedenog na radu, uveanja plate propisanih ovim zakonom, optim aktom i ugovorom o radu i
drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o
radu.
(2) Zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, moe se odrediti drugaiji nain
odreivanja plate, koji ne moe biti nepovoljniji za radnika od naina obrauna plate iz stava 1.
ovog lana.
(3) Pod platom u smislu stava 1., odnosno stava 2. ovog lana smatra se bruto plata koja
sadri poreze i doprinose koji se plaaju na platu u skladu sa posebnim propisom.
2. Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu
lan 122.
Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate i dijela plate
za radni uinak.
lan 123.
(1) Osnovna plata odreuje se na osnovu uslova potrebnih za rad na poslovima za koje je
radnik zakljuio ugovor o radu utvrenih optim aktom i vremena provedenog na radu.
(2) Elementi za odreivanje plate iz stava 1. ovog lana su koeficijenti sloenosti posla i
cijena rada, ukoliko zakonom i kolektivnim ugovorom nije drukije ureeno.
(3) Ukoliko cijena rada za podruje, oblast ili granu nije utvrena aktima iz stava 2. ovog
lana, cijenu rada odlukom utvruje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomsko-socijalnog
savjeta Republike Srpske, a na osnovu zahtjeva zainteresovane strane.
(4) Ako Ekonomsko-socijalni savjet ne dostavi prijedlog odluke iz stava 3. ovog lana u
roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva zainteresovane strane odluku o cijeni rada donosi Vlada
Republike Srpske u narednom roku od 15 dana.
(5) Radni uinak odreuje se na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i doprinosa
radnika poslovnom rezultatu poslodavca koji se utvruje optim aktima, ugovorom o radu ili
drugim aktima poslodavca.
(6) Ugovorom o radu moe da se utvrdi osnovna plata u veem iznosu od osnovne plate
utvrene na osnovu elemenata iz opteg akta.
lan 124.
(1) Plata iz lana 123. ovog zakona uveava se 0,3% za svaku godinu radnog staa, ukoliko
drugim zakonom, kolektivnim aktom ili ugovorom o radu nije drugaije odreeno.
(2) Pored uveanja iz stava 1. ovog lana, plata radnika se u skladu sa optim aktom i
ugovorom o radu uveava po osnovu oteanih uslova rada, prekovremenog rada, rada nou, rada
praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi.
(3) Optim aktom i ugovorom o radu mogu se utvrditi i drugi sluajevi u kojima radnik ima
pravo na uveanje plate.
lan 125.
Pripravnik ima pravo na platu najmanje u visini 80% osnovne plate za poslove za koje je
zakljuio ugovor o radu, kao i na naknadu trokova i druga primanja, u skladu sa ovim zakonom,
optim aktom i ugovorom o radu.
lan 126.
(1) Plata se isplauje u rokovima utvrenim optim aktom i ugovorom o radu, najmanje
jedanput mjeseno, a najkasnije do kraja tekueg mjeseca za prethodni mjesec.
(2) Plate se isplauje samo u novcu, na tekui raun radnika, osim ako zakonom nije
drugaije odreeno.
(3) Poslodavac je duan da radniku urui pismeni obraun plate, prilikom svake isplate.
(4) Obraun plate ima snagu izvrne isprave.
3. Najnia plata
lan 127.
(1) Najniu platu u Republici utvruje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomskosocijalnog savjeta u posljednjem kvartalu tekue za narednu godinu.
(2) Ukoliko Ekonomsko-socijalni savjet ne utvrdi prijedlog, odluku o najnioj plati iz stava
1. ovog lana donosi Vlada Republike Srpske, imajui u vidu kretanje plata, rast proizvodnje i
ivotnog standarda u Republici.
lan 128.
(1) Najnia plata se isplauje za puno radno vrijeme i prosjeno ostvarene rezultate radnika
u skladu sa aktima poslodavca.
(2) Najnia plata se isplauje radniku samo kada je iznos plate radnika, obraunate u skladu
sa ovim zakonom, optim aktom ili ugovorom o radu, ispod iznosa najnie plate iz stava 1. ovog
lana.
4. Naknada plate
lan 129.
Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada u sluajevima
predvienim ovim zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.
lan 130.
(1) Zakonom, optim aktom i ugovorom o radu blie se ureuju ostali sluajevi i uslovi za
ostvarivanje prava na naknadu plate, visina naknada, nain isplate i druga pitanja u vezi sa
ostvarivanjem prava radnika na naknadu plate.
(2) Aktima iz stava 1. ovog lana ne moe se odrediti manji iznos naknade plate od 50%
prosjene plate koju je radnik ostvario u odgovarajuem prethodnom periodu, a ija duina se
utvruje Zakonom ili optim aktom.
lan 131.
(1) Naknada plate za vrijeme korienja godinjeg odmora, praznika po zakonu, privremene
sprijeenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vrijeme prekida rada
zbog propusta poslodaca da preduzme odgovarajue mjere zatite na radu, iznosi u visini od 100%
prosjene plate koju je radnik ostvario u odgovarajuem prethodnom periodu, ili od plate koju bi
ostvario da je bio na radu.
(2) Propisima o zdravstvenom osiguranju blie se ureuju uslovi za ostvarivanje prava na
naknadu plate za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti i povreda, trajanje prava na
naknadu, kao i visina i nain ostvarivanja prava na naknadu plate.
(3) Naknadu plate za vrijeme odmora i odsustvovanja s rada propisanih ovim zakonom,
optim aktom i ugovorom o radu, isplauje poslodavac, ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije
odreeno.
5. Druga primanja po osnovu rada
lan 132.
(1) Poslodavac radniku isplauje:

1) dnevnicu za slubeno putovanje u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH i u inostranstvu;
2) naknadu trokova prevoza kod dolaska na posao i povratka s posla, ukoliko prevoz nije
organizovan od strane poslodavca;
3) naknadu za poveane trokove boravka za vrijeme rada na terenu;
4) trokove jednog toplog obroka za vrijeme jednog radnog dana, kao i u sluaju obavljanja
prekovremenog rada dueg od tri asa dnevno, u koliko kod poslodavca nije organizovana ishrana
radnika;
5) otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju;
6) naknadu trokova za korienje sopstvenog automobila kod obavljanja slubenog posla,
po nalogu poslodavca; i
7) druga primanja utvrena optim aktom i ugovorom o radu
(2) Visina i nain ostvarivanja primanja iz stava 1. ovog lana ureuju se kolektivnim
ugovorom.
lan 133.
Radniku ili njegovoj porodici, u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu, pripada pomo
u sluaju:
1) smrti radnika;
2) smrti lana porodice;
3) teke invalidnosti i dugotrajne bolesti radnika;
4) drugim sluajevima.
lan 134.
(1) Ukoliko se kolektivnim ugovorom ne utvrdi uveanje plate iz lana 124. stav 2., visina
primanja iz lana 132.stav 1. i visina pomoi iz lana 133. ovog zakona, uveanje plate, visinu
pomoi i visinu primanja, odlukom utvruje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ekonomskosocijalnog savjeta Republike Srpske, a na osnovu zahtjeva jedne od uesnica tog kolektivnog
ugovora.
(2) Ako Ekonomsko-socijalni savjet ne dostavi prijedlog odluke iz stava 1. ovog lana u
roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva jedne od uesnica ugovora, odluku iz stava 1. ovog lana
donosi Vlada Republike Srpske u narednom roku od 15 dana.
(3) Odluka Vlade Republike Srpske iz stava 1. ovog lana primjenjuje se do zakljuivanja
kolektivnog ugovora kojim e ova pitanja biti regulisana.
lan 135.
Radniku se moe isplatiti jubilarna nagrada za ostvareni sta kod poslodavca, u skladu sa
kolektivnim ugovorom.
6. Zatita plate i naknada

lan 136.
(1) Poslodavac ne moe, bez pristanka radnika ili bez pravosnane odluke nadlenog suda,
svoje ili tue potraivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate.
(2) Prinudno izvrenje na plati ili naknadi plate radnika provodi se u skladu sa odredbama
Zakona o izvrnom postupku.
(3) Pojedinane isplate plata, naknada i drugih primanja nisu javne.
GLAVA IX
ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU I
MATERIJALNA ODGOVORNOST
1. Povreda obaveza iz ugovora o radu od strane radnika
lan 137.
(1) Radnik je duan da se na radu pridrava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, i da svoje radne obaveze izvrava na nain kojim
nee onemoguavati ili ometati druge radnike u izvravanju njihovih radnih obaveza.
(2) Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je povredom radnih
obaveza priinjena materijalna teta poslodavcu ili treim licima, ili je uinjeno krivino djelo ili
prekraj, radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivino i prekrajno.
lan 138.
(1) Teom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponaanje radnika na radu ili u vezi
sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i ponaanje radnika iz koga se
osnovano moe zakljuiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio mogu.
(2) Ako radnik uini propust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra teom povredom
radnih obaveza u smislu stava 1. ovog lana, poslodavac e ga pismeno upozoriti na takvo
ponaanje ili izrei mjeru iz lana 140. stav 1. taka 1) ili 2) ovog zakona, pa ukoliko radnik, i pored
tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, u roku od jedne godine, takvo ponovljeno ponaanje
smatrae se teom povredom radnih obaveza zbog koje poslodavac moe otkazati ugovor o radu.
lan 139.
Lakom povredom radnih obaveza smatraju se propusti u radu i u vezi sa radom koji
nemaju znaajnije tetne posljedice po poslodvaca i koji se ne smatraju teim povredama radnih
obaveza, a utvruju se optim aktom.
2. Mjere za povredu radnih obaveza i radne discipline
lan 140.
(1) Za povredu radnih obaveza i radne discipline radniku se moe izrei jedna od sljedeih
mjera:
1) pismeno upozorenje,
2) novana kazna,
3) prestanak radnog odnosa.

(2) Mjera iz stava 1. taka 3) ovog lana ne moe se izrei za lake povrede radne obaveze.
lan 141.
Poslodavac moe radniku za povredu radne obaveze ili nepotovanje radne discipline u
smislu lana 179. st. 2. i 3. ovog zakona da, ako smatra da postoje olakavajue okolnosti ili da
povreda radne obaveze, odnosno nepotovanje radne discipline, nije takve prirode da radniku treba
da prestane radni odnos, umjesto otkaza ugovora o radu, izrei jednu od sljedeih mjera:
a) novanu kaznu u visini do 20% osnovne plate radnika za mjesec u kome je novana
kazna izreena, u trajanju do tri mjeseca, koja se izvrava obustavom od plate, na osnovu odluke
poslodavca o izreenoj mjeri;
b) pismeno upozorenje sa najavom otkaza ugovora o radu u kojem se navodi da e
poslodavac radniku otkazati ugovor o radu bez ponovnog upozorenja, ako u narednom roku od
est mjeseci uini povredu radne obaveze ili nepotovanje radne discipline.
3. Naknada materijalne tete
lan 142.
(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepanje priini materijalnu
tetu poslodavcu, duan je da tu tetu naknadi.
(2) Ako tetu prouzrokuje vie radnika, svaki od njih odgovara za dio tete koju je
prouzrokovao, a ako se ne moe utvrditi dio tete koju je prouzrokovao svaki pojedini radnik,
smatra se da su svi podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.
(3) Ako je vie radnika prouzrokovalo tetu krivinim djelom, za tetu odgovaraju solidarno.
lan 143.
(1) Ako se ne moe utvrditi taan iznos naknade tete, ili ako bi utvrivanje njene visine
prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se
predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i da se uredi nain i
postupak paualnog utvrivanja naknade tete, odredi organ koji tu naknadu utvruje i druga
pitanja u vezi sa utvrivanjem naknade tete u paualnom iznosu.
(2) Ukoliko je prouzrokovana teta znatno vea od utvrenog paualnog iznosa naknade
tete, poslodavac moe zahtjevati naknadu u visini punog iznosa prouzrokovane tete.
lan 144.
(1) Za tetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom priini treem licu, radnik i poslodavac
odgovaraju solidarno.
(2) Poslodavac koji je, u skladu sa stavom 1. ovog lana, nadoknadio tetu treem licu, ima
pravo da zahtijeva da mu radnik nadoknadi isplaeni iznos.
lan 145.
Optim aktom mogu se predvidjeti uslovi i sluajevi u kojima se radnik moe osloboditi od
obaveze da naknadi priinjenu tetu.
lan 146.
Radnik ima pravo na naknadu tete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom,
osim ako je teta nastala njegovom krivicom ili krajnjom nepanjom.
lan 147.
Ako se izmeu poslodavca i radnika ne postigne saglasnost o visini i nainu naknade tete,
oteena strana svoje pravo na naknadu tete ostvaruje putem nadlenog suda, u skladu sa
zakonom.
lan 148.
Na pitanja naknade tete priinjene na radu ili u vezi sa radom koja nisu posebno ureena
ovim zakonom, primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
4. Udaljenje radnika sa rada
lan 149.
(1) Ako je radnik zateen u vrenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju
krivino djelo, teu povredu radne obaveze ili radnji koje ugroavaju imovinu vee vrijednosti,
poslodavac ga moe udaljiti s rada i prije otkazivanja ugovora o radu.
(2) Udaljenje radnika sa rada moe trajati najdue do tri mjeseca, u kojem roku je poslodavac
duan da odlui o odgovornosti radnika.
(3) Ako je protiv radnika pokrenut krivini postupak, udaljenje radnika traje do okonanja
krivinog postupka, ako poslodavac drugaije ne odlui.
lan 150.
Radnik kome je odreen pritvor udaljuje se sa rada od prvog dana pritvora, dok pritvor
traje.
lan 151.
Po isteku udaljenje iz lana 149. stav 2. ovog zakona poslodavac je duan da radnika vrati
na rad ili da mu otkae ugovor o radu ako za to postoje opravdani razlozi iz lana 179. ovog zakona.
lan 152.
(1) Za vrijeme privremenog udaljenja radnika sa rada u smislu l. 149. i 150. ovog zakona,
radniku pripada naknada plate u visini 50% osnovne plate koju bi ostvario da je na radu.
(2) Naknada plate za vrijeme privremenog udaljenja sa rada u smislu lana 149. stav 3. i
lana 150 ovog zakona isplauje poslodavac, uz pravo na regresni zahtjev od organa koji je
pokrenuo krivini postupak, odnosno odredio pritvor.
lan 153.
Radniku koji je bio privremeno udaljen sa rada, u smislu lana 149. i 150. ovog zakona,
pripada razlika izmeu iznosa naknade plate primljene po osnovu lana 152. stav 1. ovog zakona i
punog iznosa plate, i to:
1) ako krivini postupak protiv njega bude obustavljen pravnosnanom odlukom, ili ako
pravnosnanom odlukom bude osloboen optube, ili je optuba protiv njega odbijena, ali ne zbog
nenadlenosti, na teret organa koji je pokrenuo krivini postupak, odnosno odredio pritvor;
2) ako radniku ne prestane radni odnos u smislu lana 179. stav 2. ovog zakona, na teret
poslodavca.
GLAVA X
PRAVA RADNIKA KOD PROMJENE POSLODAVCA
lan 154.
U sluaju statusne promjene kod poslodavca, odnosno promjene poslodavca ili vlasnitva
nad poslodavcem, u skladu sa zakonom, poslodavac sljedbenik preuzima od poslodavca
prethodnika opte akte i sve ugovore o radu koji vae na dan promjene poslodavca.
lan 155.
Poslodavac prethodnik duan je da poslodavca sljedbenika potpuno i istinito obavijesti o
pravima i obavezama iz opteg akta i ugovora o radu koji se prenose.
lan 156.
(1) Poslodavac prethodnik duan je da o prenoenju ugovora o radu na poslodavca
sljedbenika pismenim putem obavijesti radnike iji se ugovori o radu prenose.
(2) Ako radnik odbije prenos ugovora o radu ili se ne izjasni u roku od pet radnih dana od
dana dostavljanja obavjetenja iz stava 1. ovog lana, poslodavac prethodnik moe radniku da
otkae ugovor o radu.
lan 157.
Poslodavac sljedbenik duan je da primjenjuje opti akt poslodavca prethodnika najmanje
godinu dana od dana promjene poslodavca, osim ako prije isteka tog roka istekne vrijeme na koje
je doneen opti akt.
lan 158.
(1) Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik duni su da najmanje 15 dana prije
promjene poslodavca, obavijeste reprezentativni sindikat kod poslodavca o:
1) datumu ili predloenom datumu promjene poslodavca,
2) razlozima za promjenu poslodavca,
3) pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca na poloaj

radnika i mjerama za njihovo ublaavanje.
(2) Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik duni su da, najmanje 15 dana prije
promjene poslodavca, u saradnji sa reprezentativnim sindikatom, preduzmu mjere u cilju
ublaavanja socijalno-ekonomskih posljedica na poloaj radnika.
(3) Ako kod poslodavca ne postoji reprezentativni sindikat, radnici imaju pravo da budu
neposredno obavjeteni o okolnostima iz stava 1. ovog lana.
lan 159.
Odredbe l. 154. do 158. ovog zakona primenjuju se i u sluaju promjene vlasnitva nad
kapitalom privrednog drutva ili drugog pravnog lica.
GLAVA XI
VIAK RADNIKA
lan 160.
(1) Poslodavac je duan da donese program rjeavanja vika radnika (u daljem tekstu:
program), ako utvrdi da e zbog tehnolokih, ekonomskih ili organizacionih razloga u okviru
perioda od 90 dana doi do prestanka potrebe za radom radnika koji su u radnom odnosu na
neodreeno vrijeme, i to za najmanje:
1) 10 radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu vie od 30, a manje od 100
zaposlenih na neodreeno vrijeme;
2) 10% radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu vie od 100 zaposlenih na
neodreeno vrijeme;
3) 30 radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu preko 300 zaposlenih na
neodreeno vrijeme.
(2) Program je duan da donese i poslodavac koji utvrdi da e doi do prestanka potrebe
za radom najmanje 30 radnika u okviru perioda od 90 dana, iz razloga navedenih u stavu 1. ovog
lana, bez obzira na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca.
lan 161.
(1) Program obavezno sadri:
1) razloge prestanka potrebe za radom radnika;
2) ukupan broj radnika kod poslodavca;
3) broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i sta osiguranja radnika koji su viak i
poslove koje obavljaju;
4) kriterijume za utvrivanje vika radnika;
5) mjere za zapoljavanje: premjetaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca,

prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vrijeme ali ne krae od polovine punog radnog
vremena i druge mjere,
6) sredstva za reavanje socijalno-ekonomskog poloaja vika zaposlenih;
7) rok u kome e biti otkazan ugovor o radu.
lan 162.
Program donosi nadleni organ poslodavca nakon razmatranja i davanja odgovora na

miljenja iz lana 163. ovog zakona, ukoliko su ista blagovremeno dostavljena.
lan 163.
Poslodavac je duan da prijedlog programa dostavi sindikatu ili savjetu radnika i Zavodu
najkasnije osam dana od dana utvrivanja prijedloga programa, radi davanja miljenja.
lan 164.
(1) Sindikat ili savjet radnika duan je da dostavi miljenje na prijedlog programa u roku od
15 dana od dana dostavljanja prijedloga programa.
(2) Zavod je duan da, u roku iz stava 1. ovog lana, dostavi
poslodavcu prijedlog
mogunosti obezbjeenja prekvalifikacije, dokvalifikacije, samozapoljavanja, zapoljavanja kod
drugih poslodavaca, kao i druge mjere za novo zapoljavanje vika radnika.
lan 165.
Poslodavac je duan da razmotri miljenje sindikata i Zavoda, i da ih obavjesti o svom stavu

u roku od osam dana od dana dostavljanja miljenja.
lan 166.
Kriterijum za utvrivanje vika radnika iz lana 161. stav 1. taka 4) ne moe da bude
odsustvovanje radnika sa rada zbog privremene sprijeenosti za rad, trudnoe, porodiljskog
odsustva, njege djeteta i posebne njege djeteta.
GLAVA XII
ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU
lan 167.
Radnik koji je zasnovao radni odnos s punim radnim vremenom ne moe, bez saglasnosti
poslodavca, da za svoj ili tui raun ugovara ili obavlja poslove iz djelatnosti koje obavlja
poslodavac.
lan 168.
(1) Ako radnik na radu ostvari izum, inovaciju, tehniko unapreenje ili drugi pronalazak
iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, duan je da o tome obavijesti poslodavca i da mu, po pravu
prvenstva, ponudi otkup pronalaska, ako ugovorom o radu nije drugaije odreeno.
(2) Ako se poslodavac u roku od 60 dana ne odazove na ponudu za otkup pronalaska, ili
izjavi da nema interesa za pronalazak, radnik slobodno raspolae pronalaskom, s tim to je duan
da u tom roku i za vrijeme pregovora s poslodavcem pronalazak uva kao tajnu.
lan 169.
(1) Poslodavac se moe sporazumjeti s radnikom da se radnik za odreeno vrijeme nakon
prestanka radnog odnosa, a najdue do jedne godine, ne moe zaposliti kod drugog poslodavca na
teritoriji Republike ili na uem podruju, odnosno da ne moe, za svoj ili tui raun, na istoj
teritoriji, odnosno podruju obavljati ili ugovarati poslove kojima se konkurie poslodavcu.
(2) Radnik se ne moe obavezati prema poslodavcu u smislu stava 1. ovog lana ako je do
prestanka radnog odnosa radnika dolo zbog povrede ugovora o radu od strane poslodavca.
(3) Za vrijeme trajanja obaveza iz stava 1. ovog lana, radnik ima pravo na naknadu, koja
ne moe biti manja od 50% prosjene plate koju je radnik ostvario u toku posljednjih est mjeseci
rada kod poslodavca. Ako se poslodavac i radnik drugaije ne sporazumiju, ova naknada isplauje
se radniku u jednokratnom iznosu.
GLAVA XIII
IZMJENA UGOVORA O RADU
1. Izmjena sadraja ugovora o radu
lan 170.
(1) Poslodavac moe radniku da ponudi izmjenu sadraja ugovora o radu (u daljem tekstu:
aneks ugovora):
1) radi rasporeda na drugo radno mjesto ili premjetaja u drugo mjesto rada kod istog
poslodavca, u skladu sa lanom 172. ovog zakona;
2) radi upuivanja na rad na odgovarajui posao kod drugog poslodavca, u skladu sa lanom
173. ovog zakona;
3) ako je radniku koji je viak obezbjedio ostvarivanje prava iz lana 162. stav 1. taka 5)
ovog zakona;
4) ako je dolo do promjena u plati, novanim naknadama i drugim primanjima radnika po
osnovu rada,
5) u drugim sluajevima utvrenim optim aktom i ugovorom o radu.
(2) Odgovarajuim poslom u smislu stava 1. taka 2) ovog lana smatra se posao za ije se
obavljanje zahtjeva ista vrsta i stepen strune spreme koji su utvreni ugovorom o radu.
lan 171.
(1) Uz ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora poslodavac je duan da radniku u pisanom
obliku dostavi i razloge za ponudu, rok u kome radnik treba da se izjasni o ponudi i pravne
posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude.
(2) Radnik je duan da se izjasni o ponudi za zakljuivanje aneksa ugovora u roku koji
odredi poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam radnih dana.
(3) Smatra se da je radnik odbio ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora ako se ne izjasni
u roku iz stava 2. ovog lana.
(4) Ako radnik prihvati ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora, zadrava pravo da pred
nadlenim sudom osporava zakonitost tog ugovora u roku od 6 mjeseci.
2. Raspored na drugo radno mjesto ili premjetaj u drugo mjesto rada

lan 172.
(1) Radnik moe da bude rasporeen na drugo radno mjesto kod poslodavca koje odgovara
njegovoj strunoj spremi i iskustvu steenim radom.
(2) Radnik moe da bude premjeten u drugo mesto rada, ako su ispunjeni svi sljedei
uslovi:
1) ako je djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima van sjedita
poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dijela;
2) ako je udaljenost od mesta u kome radnik radi do mjesta u koje se premijeta na rad
manja od 50 km i ako je organizovan redovan prevoz koji omoguava blagovremeni dolazak na rad
i povratak sa rada i obezbjeena naknada trokova prevoza u visini cijene prevozne karte u javnom
saobraaju;
3) ako radno mjesto u drugom mjestu rada odgovara njegovoj strunoj spremi i iskustvu
steenim radom.
(2) Radnik moe da bude premjeten u drugo mjesto rada van sluajeva iz stava 1. ovog
lana samo uz svoj pristanak.
3. Upuivanje radnika na rad kod drugog poslodavca

lan 173.
(1) Radnik moe da bude privremeno upuen na rad kod drugog poslodavca na
odgovarajui posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, ako je dat u zakup
poslovni prostor ili zakljuen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upuivanje,
a najdue do godinu dana.
(2) Radnik moe, uz svoju saglasnost, u sluajevima iz stava 1. ovog lana i u drugim
sluajevima utvrenim optim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upuen na rad kod
drugog poslodavca i due od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo upuivanje.
(3) Radnik moe da bude privremeno upuen u smislu stava 1. ovog lana u drugo mjesto
rada ako su ispunjeni uslovi iz lana 172. stav 2. taka 2) ovog zakona.
(4) Radnik sa poslodavcem kod koga je upuen na rad zakljuuje ugovor o radu na
odreeno vrijeme.
(5) Ugovorom o radu iz stava 4. ovog lana radniku se ne mogu utvrditi manja prava od
prava koja je imao kod poslodavca koji ga je uputio na rad.
(6) Po isteku roka na koji je upuen na rad kod drugog poslodavca radnik ima pravo da se
vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.
4. Upuivanje radnika na rad u drugu zemlju

lan 174.
(1) Poslodavac moe radnika uputiti na rad u drugu zemlju u kojoj poslodavac obavlja dio
svoje djelatnosti, pod uslovom da poslovi koje radnik treba da obalja odgovaraju njegovim strunim
i radnim sposobnostima i da se sa radnikom sporazumije o sljedeem:
1) trajanju rada u drugoj zemlji,
2) uslovima smjetaja radnika za vrijeme boravka u drugoj zemlji, ako je to potrebno,
3) valuti u kojoj e se radniku isplaivati plata i druga primanja po osnovu rada u drugoj
zemlji, kao i rokovima i nainu isplate,
4) uslovima odlaska i povratka radnika sa rada u drugoj zemlji.
(2) Poslodavac je duan da radnika, prije odlaska na rad u drugu zemlju, upozna o propisima
koji e se primjenjivati kod ostvarivanja njegovih prava i obaveza za vrijeme rada u drugoj zemlji.
(3) Drugom zemljom, u smislu stava 1. ovog lana, ne smatra se Federacija Bosne i
Hercegovine ili Brko distrikt Bosne i Hercegovine.
GLAVA XIV
PRESTANAK RADNOG ODNOSA
1. Razlozi za prestanak radnog odnosa
lan 175.
Radni odnos prestaje:
1) istekom roka na koji je zasnovan,
2) kad radnik navri 65 godina ivota i najmanje 15 godina staa osiguranja,
3) sporazumom izmeu radnika i poslodavca,
4) otkazom ugovora o radu od strane radnika ili poslodavca,
5) odlukom nadlenog suda
6) na zahtjev roditelja ili staratelja radnika mlaeg od 18 godina ivota;
7) smru radnika i
8) u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
lan 176.
Radniku prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodvca:

1) ako je na nain propisan zakonom utvreno da je kod radnika dolo do gubitka radne
sposobnosti, danom dostavljanja formalnog obavjetenja o gubitku radne sposobnosti poslodavcu,
od strane nadlenog organa;
2) ako je radnik osuen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbijednosti, vaspitnu ili
zatitnu mjeru u trajanju duem od est mjeseci, sa danom poetka izvrenja kazne, odnosno mjere;
3) u sluaju prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom.
2. Sporazumni prestanak radnog odnosa
lana 177.
(1) Radni odnos moe da prestane na osnovu pisanog sporazuma poslodavca i radnika.
(2) Sporazumom iz stava 1. ovog lana mogu se ugovoriti prava i obaveze radnika i
poslodavca do prestanka i nakon prestanka radnog odnosa.
(3) Sporazum iz stava 1. ovog lana proizvodi pravno dejstvo od dana ovjere potpisa
radnika na sporazumu od strane nadlenog organa lokalne samouprave.
3. Otkaz ugovora o radu od strane radnika
lan 178.
(1) Radnik ima pravo da poslodavcu otkae ugovor o radu, bez obaveze navoenja razloga.
(2) Otkaz ugovora o radu radnik dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana
prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa
(3) U sluaju da radnik otkazuje ugovor o radu zbog povrede obaveza od strane poslodavca
koje proizilaze iz ovog zakona, drugih propisa, optih akata i ugovora o radu, otkaz se poslodavcu
moe dostaviti najmanje jedan dan prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa
.
(4) Otkaz ugovora o radu po osnovu iz stava 3. ovog lana radnik moe dati najdalje u roku
od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvrio povredu obaveza iz ovog zakona,
drugih propisa, optih akata i ugovora o radu.
2. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca
2.1 Razlozi za otkaz ugovora o radu
lan 179.
(1) Poslodavac moe radniku da otkae ugovor o radu, ako za to postoji opravdan razlog i
to:
1) ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje
poslova na kojima radi;
2) ako je pravnosnano osuen za krivino delo na radu ili u vezi sa radom;
3) ako usljed tehnolokih, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za

obavljanjem odreenog posla ili doe do smanjenja obima posla, a poslodava ne moe radniku
obezbijediti drugi posao;
4) ako odbije zakljuenje aneksa ugovora u smislu lana 170. stav 1. t. 1)-4) ovog zakona.
5) ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 5 dana od dana isteka roka mirovanja
radnog odnosa iz lana 94. ovog zakona, odnosno neplaenog odsustva iz lana 93. ovog zakona.
(2) Poslodavac moe da otkae ugovor o radu radniku koji svojom krivicom uini teu
povredu radne obaveze, i to:
1) odbije da izvrava svoje radne obaveze odreene ugovorom o radu;
2) izvri krau, namjerno unitenje, oteenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima
poslodavca, kao i nanoenje tete treim licima koju je poslodavac duan naknaditi;
3) zloupotrebi poloaj, sa materijalnim ili drugim tetnim posljedicama po poslodavca;
4) oda poslovne ili slubene tajne;
5) namjerno onemoguava ili ometa druge radnike da izvravaju svoje radne obaveze, ime
se remeti proces rada kod poslodavca;
6) nasilniki se ponaa prema poslodavcu, drugim radnicima i treim licima za vrijeme rada;
7) neopravdano izostane s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini;
8) ako je dao netane podatke koji su bili odluujui za zasnivanje radnog odnosa;
9) izvri nasilje na osnovu pola, diskriminaciju, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
drugih radnika ili mobing i
10) ako uini drugu teu povredu radne obaveze utvrenu kolektivnim ugovorom.
(3) Poslodavac moe da otkae ugovor o radu radniku koji ne potuje radnu disciplinu, i
to:
1) ako neopravdano odbije da obavlja poslove i izvrava naloge poslodavca u skladu sa
zakonom;
2) ako ne dostavi potvrdu o privremenoj sprijeenosti za rad u smislu lana 120. ovog
zakona;
3) ako zloupotrijebi pravo na odsustvo zbog privremene spreenosti za rad;
4) zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno
upotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili moe da ima
uticaj na obavljanje posla;
5) ako njegovo ponaanje predstavlja radnju izvrenja krivinog dela uinjenog na radu i u
vezi sa radom, nezavisno od toga da li je protiv radnika pokrenut krivini postupak za krivino
djelo;
6) ako radnik koji radi na poslovima sa poveanim rizikom, na kojima je kao poseban uslov
za rad utvrena posebna zdravstvena sposobnost, odbije da bude podvrgnut ocjeni zdravstvene
sposobnosti;
7) ako ne potuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo
ponaanje takvo da ne moe da nastavi rad kod poslodavca.
(4) Poslodavac moe radnika da uputi na odgovarajue preglede u ovlaenu zdravstvenu

ustanovu koju odredi poslodavac, o svom troku, radi utvrivanja okolnosti iz stava 3. t. 3) i 4)
ovog lana ili da utvrdi postojanje navedenih okolnosti na drugi nain u skladu sa zakonom.
(5) Odbijanje radnika da se odazove na poziv poslodavca da izvri analizu smatra se
nepotovanjem radne discipline u smislu stava 3. ovog lana.
2.2. Postupak u sluaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca
lan 180.
(1) Poslodavac je duan da prije otkaza ugovora o radu u sluaju iz lana 179. st. 2. i 3. ovog
zakona, radnika pisanim putem obavijesti o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu i da mu
ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja obavjetenja da se izjasni na navode iz
obavjetenja.
(2) U obavjetenju iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan da navede osnov za davanje
otkaza, injenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora
na obavjetenje.
(3) Neizjanjavanje uredno obavjetenog radnika o okolnostima koje mu se stavljaju na
teret u roku iz stava 1. ovog lana nije smetnja za dalje voenje postupka.
lan 181.
Poslodavac moe radniku iz lana 179. stav 1. taka 1) ovog zakona da otkae ugovor o
radu, ako mu je prethodno dao pismeno upozorenje u vezi sa nedostacima u njegovom radu,
uputstvima i primjerenim rokom za poboljanje rada, ako radnik ne pobolja rad u ostavljenom
roku, a poslodavac ne moe da mu obezbijedi drugi odgovarajui posao.
lan 182.
(1) Radnik uz izjanjenje moe da priloi miljenje sindikata iji je lan, u roku iz lana 180.
stav 1. ovog zakona.
(2) Poslodavac je duan da razmotri priloeno miljenje sindikata.
lan 183.
(1) Opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu lana 179. ovog zakona, ne
moe da se smatra:
1) privremena spreenost za rad usljed bolesti, nesree na radu ili profesionalnog oboljenja,
2) korienje porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi njege djeteta i odsustva sa rada
radi posebne njege djeteta,
3) lanstvo ili nelanstvo u politikoj organizaciji, sindikatu, pol, jezik, nacionalna ili etnika
pripadnost, socijalno porijeklo, vjeroispovijest, politiko ili drugo uvjerenje ili neko drugo lino
svojstvo radnika,
4) djelovanje u svojstvu predstavnika radnika, u skladu sa ovim zakonom i
5) obraanje radnika sindikatu ili organima nadlenim za zatitu prava iz radnog odnosa u
skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.
(2) Poslodavac ne moe radniku da otkae ugovor o radu u smislu lana 179. stav 1. t. 1),
3) i 4). za vrijeme trudnoe, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraenog rada radi njege
djeteta.
lan 184.
(1) Otkaz ugovora o radu iz lana 179. stav 1. taka 1) i st. 2. i 3. ovog zakona poslodavac
moe dati radniku u roku od tri mjeseca od dana saznanja za injenice koje su osnov za davanje
otkaza, odnosno u roku od est mjeseci od dana nastupanja injenica koje su osnov za davanje
otkaza.
(2) Otkaz ugovora o radu iz lana 179. stav 1. taka 2) ovog zakona poslodavac moe dati
radniku najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja pravosnane odluke suda.
lan 185.
(1) Ugovor o radu otkazuje se rjeenjem u pisanom obliku koje mora biti obrazloeno
i sadravati odredbe o pravnom lijeku.
(2) Rjeenje o otkazu ugovora o radu mora da se dostavi radniku lino, u prostorijama
poslodavca, odnosno na adresu prebivalita ili boravita radnika.
(3) Ako poslodavac radniku nije mogao da dostavi rjeenje o otkazu ugovora o radu u smislu
stava 2. ovog lana, duan je da o tome saini pismenu zabiljeku i rjeenje o otkazu istakne na
oglasnoj tabli poslodavca. Po isteku osam dana od dana isticanja odluke na oglasnoj tabli smatra se
da je dostavljanje izvreno.
(4) Radniku prestaje radni odnos danom dostavljanja rjeenja o otkazu, osim ako ovim
zakonom ili samim rjeenjem, nije odreen drugi rok.
lan 186.
(1) Poslodavac je duan da radniku, u sluaju prestanka radnog odnosa, isplati sve
neisplaene plate, naknade plate i druga primanja koja je radnik ostvario do dana prestanka radnog
odnosa, u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu.
(2) U sluaju otkaza ugovora o radu radniku kod koga je radno vrijeme prerasporeeno u
smislu lana 70. ovog zakona, poslodavac je duan radniku isplatiti naknadu i obezbijediti druga
prava po osnovu prekovremenog rada.
(3) Isplatu obaveza iz stava 1. ovog lana, poslodavac je duan da izvri do dana prestanka
radnog odnosa.
lan 187.
U sluaju spora pred nadlenim organom, poslodavac je duan da dokae postojanje
razloga za otkaz ugovora o radu.
lan 188.
U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu, nadleni sud moe, na zahtjev
radnika, ako ocijeni da se oito radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, ili ako se radi o otkazu
ugovora o radu predstavniku radnika suprotno lanu 191. ovog zakona, odluiti da se radnik
privremeno vrati na posao, do okonanja spora, osim u sluajevima otkaza ugovora o radu u skladu
sa lanom 179. stav 1. taka 2), stav 2. t. 2), 3), 4), 5), 6) i 9).
lan 189.
Ako nadleni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku
nezakonit ili bez pravnog osnova, naloie poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove
koje je obavljao prije otkaza ugovora o radu ili na druge poslove koji odgovaraju strunim i radnim
sposobnostima radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na
koje radnik ima pravo prema optem aktu i ugovoru o radu.
lan 190.
(1) Ako otkae ugovor o radu radniku u sluaju iz lana 179. stav 1. taka 3) ovog zakona,
poslodavac ne moe na istim poslovima u istom mjestu da zaposli drugo lice u roku od godinu
dana od dana prestanka radnog odnosa.
(2) Ako prije isteka roka iz stava 1. ovog lana nastane potreba za obavljanjem istih poslova u
istom mjestu, poslodavac je duan da prije zakljuivanja uovora o radu ponudi zaposlenje radniku
kome je prestao radni odnos.
3. Otkaz ugovora o radu izabranom predstavniku radnika
lan 191.
(1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu
radnika ili u organima sindikata za vrijeme obavljanja njegove funkcije, i est mjeseci nakon njenog
prestanka, samo uz prethodnu saglasnost sindikata, odnosno savjeta radnika.
(2) Ako se sindikat, odnosno savjet radnika, u roku od 8 dana ne izjasni o davanju
saglasnosti, smatra se da je saglasn sa odlukom poslodavca.
(3) Ako sindikat ili savjet radnika uskrati saglasnost na otkaz ugovora o radu to mora
pismeno obrazloiti, a poslodavac moe u roku od 15 dana od dana prijema izjanjenja sindikata
odnosno savjeta radnika zatraiti donoenje arbitrane odluke, u skladu sa zakonom o mirnom
rjeavanju radnih sporova.
(4) Zatitu iz stava 1. ovog lana imaju predsjednik reprezetnativnog sindikata i predsjednik
savjeta radnika.
4. Otkazni rok
lan 192.
(1) Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, osim ako mu prestaje
radni odnos u sluajevima iz lana 179. stav 1. t. 2) i 5) i st. 2. i 3. ovog Zakona.
(2) Otkazni rok ne moe biti krai od 15 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje
radnik, osim u sluaju iz lana 171. stav 3. niti krai od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o
radu daje poslodavac.
(3) Otkazni rok poinje tei od dana uruenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.
(4) Optim aktom i ugovorom o radu blie se ureuju sluajevi i uslovi za otkazni rok,
trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme
otkaznog roka.
(5) Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, aktima iz stava 4. ovog lana odreuje se
dui otkazni rok za radnike sa duim radnim staom.
lan 193.
(1) Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog
roka, poslodavac je duan da mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada kao da je
radio do isteka otkaznog roka.
(2) Poslodavac je duan da radniku omogui da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan
slobodan dan u sedmici radi traenja novog zaposlenja.
5. Otpremnina
lan 194.
(1) Radniku koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem radni odnos
prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog
rada kod poslodavca, poslodavac je duan da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje
otkazom ugovora o radu u sluajevima iz lana 179. stav 1. t. 2) i 5), i st. 2. i 3. istog lana ovog
Zakona.
(2) Visina otpremnine iz stava 1. ovog lana utvruje se optim aktom i ugovorom o radu
i zavisi od duine rada radnika kod poslodavca, a iznosi najmanje u visini jedne treine neto
prosjene mjesene plate radnika isplaene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu,
za svaku navrenu godinu rada kod poslodavca.
(3) Otpremnina iz stava 2 ovog lana ne moe biti vea od est prosjenih mjesenih plata
isplaenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog lana, poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se radniku
obezbjedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine.
(5) Pravo na otpremninu ili novanu naknadu radnika u drugim sluajevima prestanka
radnog odnosa utvruje se optim aktom i ugovorom o radu.
(6) O nainu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zakljuiti poseban
sporazum.
6. Pravne posljedice nezakonitog otkaza ugovora o radu

lan 195.
(1) Ako nadleni sud u toku postupka utvrdi da je radniku prestao radni odnos bez pravnog
osnova, a radnik ne zahtijeva da se vrati na rad, sud e, na zahtjev radnika, obavezati poslodavca
da radniku isplati naknadu tete u iznosu od najvie 12 plata radnika, u zavisnosti od vremena
provedenog u radnom odnosu kod poslodavca, godina ivota radnika i broja izdravanih lanova
porodice, a to se detaljnije ureuje kolektivnim ugovorom.
(2) Ako sud u toku postupka utvrdi da je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali
da je poslodavac postupio suprotno odredbama zakona kojima je propisan postupak za prestanak
radnog odnosa, sud e odbiti zahtev radnika za vraanje na rad, a na ime naknade tete radniku e
dosuditi iznos do est plata radnika.
(3) Odlukom suda iz stava 1. i 2. ovog lana utvruje se datum prestanka radnog odnosa.
7. Prestanak radnog odnosa na zahtjev roditelja ili staratelja radnika

lan 196.
(1) Radni odnos radnika mlaeg od 18 godina ivota prestaje na zahtjev roditelja ili
staratelja, sa danom koji naveden u zahtjevu.
(2) U koliko u zahtjevu nije naveden dan prestanka radnog odnosa, radni odnos prestaje
danom podnoenja zahtjeva.
8. Prestanak radnog odnosa smru radnika
lan 197.
Radni odnos prestaje smru radnika, danom smrti ili danom saznanja za njegovu smrt.
GLAVA XV
ZATITA PRAVA RADNIKA
lan 198.
(1) O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, optim aktom
i ugovorom o radu, odluuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice odreeno
statutom ili aktom o osnivanju.
(2) Ovlaeno lice iz stava 1. ovog lana moe, putem pismene punomoi, ovlastiti drugo
poslovno sposobno lice da odluuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz radnog odnosa.
lan 199.
Radniku se u pisanom obliku dostavlja rjeenje o ostvarivanju prava, obaveza i
odgovornosti, sa obrazloenjem i poukom o pravnom lijeku.
lan 200.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, moe
podnijeti pisani zahtjev poslodavcu da mu obezbjedi ostvarivanje tog prava.
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za
povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana uinjene povrede.
(3) Podnoenje zahtjeva za zatitu prava u smislu stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje
rjeenja ili radnje protiv kojih je radnik podnio zahtjev za zatitu prava, osim ako se radi o odbijanju
radnika da radi na poslovima pri ijem obavljanju postoji neposredna opasnost po ivot ili tee
naruavanje zdravlja radnika ili treih lica.
(4) Poslodavac je duan da odlui o zahtjevu radnika u roku od 30 dana od dana dostavljanja
zahtjeva, a ako u tom roku ne odlui, smatrae se da je zahtjev prihvaen.
lan 201.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, moe da
podnese prijedlog za mirno rjeavanje radnog spora nadlenom organu ili tubu nadlenom sudu
za zatitu tog prava.
(2) Pravo na podnoenje prijedloga i tube nije uslovljeno prethodnim obraanjem radnika
poslodavcu za zatitu prava.
(3) Prijedlog za mirno rjeavanje radnog spora radnik moe da podnese u roku od 30 dana
od dana saznanja za povredu prava, a najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana uinjene povrede.
(4) Tubu za zatitu prava radnik moe da podnese najkasnije u roku od est mjeseci od
dana saznanja za povredu prava ili dana uinjene povrede.
(5) Tubu iz stava 4. ovog lana, radnik moe da podnese ukoliko prethodno predmet spora
nije rijeen u postupku mirnog rjeavanja spora kod nadlenog organa.
(6) Pokretanjem postupka iz st. 3. i 4. ovog lana prekidaju se rokovi zastare.
lan 202.
(1) Nezavisno od postupka za zatitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca ili drugih
nadlenih organa radnik se moe obratiti inspektoru rada radi zatite prava u roku od mjesec dana
od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana uinjene povrede.
lan 203.
Ako se istovremeno najmanje deset radnika ili najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih
radnika, obratilo poslodavcu za zatitu prava iz radnog odnosa, poslodavac je duan da zatrai i
razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika ako kod poslodavca nije uspostavljen sindikat.
GLAVA XVI
RAD VAN RADNOG ODNOSA
1. Privremeni i povremeni poslovi

lan 204.
(1) Za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju due od 90 radnih dana
u kalendarskoj godini i da ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu, poslodavac
moe da zakljui ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:
1) nezaposlenim licem;
2) radnikom koji radi nepuno radno vrijeme - do punog radnog
vremena;
3) lanom omladinske ili studentske zadruge, u skladu sa posebnim propisima;
4) korisnikom starosne penzije.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u pisanom obliku.
2. Ugovor o djelu
lan 205.
(1) Poslodavac moe sa odreenim licem da zakljui ugovor o djelu, radi obavljanja poslova
koji su van djelatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku odreene
stvari, samostalno izvrenje odreenog fizikog ili intelektualnog posla.
(2) Ugovorom iz stava 1. ovog lana izmeu izvrioca posla i poslodavca uspostavlja se
graansko-pravni odnos u smislu propisa o obligacionim odnosima i zakljuuje se u pisanom
obliku.
3. Ugovor o strunom osposobljavanju i usavravanju

lan 206.
(1) Poslodavac moe da zakljui ugovor o strunom osposobljavanju sa licem radi

obavljanja pripravnikog staa, odnosno polaganja strunog ispita, kad je to zakonom, odnosno
drugim propisom predvieno kao poseban uslov za samostalan rad u struci.
(2) Rad po ugovoru iz stava 1. ovog lana rauna se u radno iskustvo kao uslov za rad na
odreenim poslovima.
(3) Poslodavac moe da zakljui ugovor o strunom usavravanju sa licem koje eli da se
struno usavri i stekne posebna znanja i sposobnosti za rad u svojoj struci, odnosno da obavi
specijalizaciju, za vrijeme utvreno programom usavravanja, odnosno specijalizacije.
(4) Poslodavac moe licima iz stava 1. ovog lana da obezbjedi novanu naknadu i druga
prava, u skladu sa zakonom, optim aktom ili ugovorom o strunom osposobljavanju i
usavravanju.
(5) Novana naknada iz stava 3. ovog lana ne smatra se platom u smislu ovog zakona.
(6) Ugovori iz stava 1. i 2. ovog lana zakljuuju se u pisanom obliku.
4. Ugovor o dopunskom radu
lan 207.
(1) Radnik koji je zakljuio ugovor o radu s punim radnim vremenom moe, bez saglasnosti
poslodavca, zakljuiti ugovor o radu sa drugim poslodavcem za rad do polovine punog radnog
vremena pod uslovom da se radno vrijeme radnika kod tih poslodavaca vremenski ne podudara i
da se ne radi o obavljanju poslova iz lana 167. ovog zakona.
(2) Ugovorom o dopunskom radu utvruje se pravo na novanu naknadu i druga prava i
obaveze po osnovu rada.
(3) Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u pisanom obliku.
GLAVA XVII
ORGANIZACIJE RADNIKA I POSLODAVACA
1. Savjet radnika
lan 208.
(1) Kod poslodavca koji zapoljava najmanje 15 radnika, radnici mogu uspostaviti savjet
radnika, u skladu sa zakonom.
(2) Savjet radnika daje miljenje i uestvuje u odluivanju o ekonomskim i socijalnim
pravima i interesima radnika na nain i pod uslovima utvrenim zakonom i optim aktom.
2. Osnivanje sindikata i udruenja poslodavaca

lan 209.
(1) Radnici imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i da se u njega
ulanjuju, u skladu sa statutom i pravilima sindikata.
(2) Poslodavci imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju odgovarajua
udruenja poslodavaca i da se u njih ulanjuju, u skladu sa statutom i pravilima tih udruenja.
(3) Sindikat i udruenja poslodavaca osnivaju se bez ikakve prethodne saglasnosti bilo kog
organa vlasti.
lan 210.
Radnici, odnosno poslodavci, slobodno odluuju o svom istupanju iz sindikata, odnosno iz
udruenja poslodavaca.
lan 211.
(1) Poslodavcima i udruenjima poslodavaca, kada djeluju u svoje ime ili putem drugog lica,
lana ili predstavnika, zabranjeno je da se mijeaju u organizovanje i rad sindikata, ili da, uz davanje
materijalne ili druge podrke sindikatu, kontroliu njegov rad.
(2) Sindikatu, kada djeluje u sopstveno ime ili putem drugog lica, lana ili predstavnika,
zabranjeno je da se mijea u organizovanje, rad i upravljanje udruenjem poslodavaca.
lan 212.
(1) Zakonita djelatnost sindikata i udruenja poslodavaca ne moe se trajno niti privremeno
zabraniti.
(2) Sindikalne organizacije i udurenja poslodavaca upisuju se u registar sindikalnih
organizacija, koji propisuje i vodi ministarstvo nadleno za poslove rada (u daljem tekstu:
ministarstvo).
3. Uslovi za rad sindikata
lan 213.
Poslodavac je duan da sindikatu omogui djelovanje u skladu sa njegovom ulogom i

zadacima, statutom, programom i meunarodnim konvencijama o radu i to:
1) da pokree inicijative, podnosi zahtjeve i prijedloge i da zauzima stavove od znaaja za
materijalni, ekonomski i socijalni poloaj radnika;
2) da se miljenja i prijedlozi sindikata razmotre prije donoenja odluke od znaaja za
materijalni, ekonomski i socijalni poloaj radnika i da se u odnosu na njih opredijeli.
lan 214.
Poslodavac je duan da sindikatu obezbijedi tehniko-prostorne uslove za njegovo

djelovanje, u skladu sa prostornim i finansijskim mogunostima, kao i da mu omogui pristup
podacima i informacijama neophodnim za obavljanje sindikalnih aktivnsoti.
lan 215.
(1) Predstavnicima sindikata mora se omoguiti odsustvovanje sa posla radi prisustvovanja

sindikalnim sastancima, konferencijama, sjednicama i kongresima i radi osposobljavanja na
kursevima i seminarima.
(2) Predstavnicima sindikata obezbjeuje se pristup svim radnim mjestima kod poslodavca
kad je to potrebno za obavljanje njihove funkcije, osim radnim mjestima pod posebnim reimom
zatite u skladu sa posebnim propisom.
(3) U sluaju potrebe ubiranja sredstava solidarnosti, predstavnici radnika koje sindikat za
to ovlasti, imaju pravo da ovu aktivnost obavljaju u odgovarajuim prostorijama ili pogonima
poslodavca.
(4) Predstavnicima sindikta dozvoljeno je da istiu obavjetenja sindikata u prostorijama
poslodavca na mjestima koja su pristupana radnicima.
(5) Predstavnicima sindikata dozvoljava se da koriste najmanje dva sata mjeseno u toku
radnog vremena za sastanke u preduzeu i dva sata sedmino za ostale sindikalne aktivnosti.
(6) Poslodavac je duan da predstavnicima sindikata dozvoli da radnicima dostavljaju
informacije, biltene, publikacije, letke i druga dokumenta sindikata.
(7) Dozvoljen je slobodan pristup vanjskim sindikalnim predstavnicima u organizaciju
sindikata organizovanu kod poslodavca, s tim da te aktivnosti i posjete budu ranije najavljene
poslodavcu.
(8) Aktivnosti sindikata vre se tako da ne idu na tetu redovnog funkcionisanja poslodavca
i radne discipline.
lan 216.
Poslodavac je na pisani zahtjev sindikata duan obezbijediti obraun i uplatu sindikalne

lanarine obustavom iznosa lanarine iz plata radnika - lanova sindikata, prilikom svake isplate
plate na osnovu pisane izjave, odnosno dostavljene potpisane sindikalne pristupnice radnika.
4. Reprezentativnost sindikata
lan 217.
(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:

1) ako je osnovan i djeluje na naelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;
2) ako je nezavisan od organa vlasti i poslodavaca;
3) ako se finansira preteno iz lanarine i drugih sopstvenih izvora;
4) ako ima potreban broj lanova na osnovu pristupnica u skladu sa l. 219. i 220. ovog
zakona;
5) ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima.
(2) Prilikom utvrivanja reprezentativnosti na osnovu broja lanova, ukoliko je radnik lan
vie sindikata, u obzir se uzima samo posljednja potpisana pristupnica sindikatu.
(3) U sluaju da na odgovarajuem nivou organizovanja djeluje samo jedan sindikat, smatra
se da je isti reprezentativan, bez obzira na broj lanova koje okuplja.
lan 218.
Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se svaki sindikat koji ispunjava uslove
iz lana 217. stava 1. ovog zakona i u koji je ulanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog
broja zaposlenih kod poslodavca.
lan 219.
(1) Reprezentativnim sindikatom u podruju, oblasti ili grani smatra se svaki sindikat koji
ispunjava uslove iz lana 217. ovog zakona i u koji je ulanjeno ne manje od 10% od ukupno
zaposlenih u podruju, oblasti ili grani.
(2) Reprezentativnim sindikatom na nivou Republike smatra se sindikat koji ispunjava
uslove iz lana 217. stav 1. t. 1), 2), 3), i 4), ovog zakona i u koji je ulanjeno ne manje od 5% od
ukupno zaposlenih u Republici u najmanje tri podruja, oblasti i grane, prema podacima
Republikog zavoda za statistiku.
5. Reprezentativnost udruenja poslodavaca
lan 220.
(1)Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

1) ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;
2) ako ima potreban broj zaposlenih kod poslodavaca lanova udruenja poslodavaca u
skladu sa lanom 221. ovog zakona.
(2) U sluaju da na odgovarajuem nivou organizovanja djeluje samo jedno udruenje
poslodavaca, smatrae se da je isto reprezentativno, bez obzira na broj zaposlenih kod poslodavaca
lanova udruenja.
lan 221.
Reprezentativno udruenje poslodavaca u smislu ovog zakona smatra se udruenje

poslodavaca koje ispunjava uslove iz lana 220. stav 1. ovog zakona i u koje je ulanjeno ne manje
od 10% poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca u podruju, oblasti ili grani, na nivou
Republike pod uslovom da ti poslodavci zapoljavaju ne manje od 10% zaposlenih od ukupnog
broja zaposlenih u podruju, oblasti ili grani na nivou Republike.
6. Utvrivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca.

lan 222.
(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavaca utvruje poslodavac u prisustvu
predstavnika zainteresovanih sindikata, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Sindikat moe da podnese zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti Odboru za
utvrivanje reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca (u daljem tekstu: Odbor):
1) ako mu nije utvrena reprezentativnost u smislu stava 1. ovog lana u roku od 15 dana
od dana podnoenja zahtjeva;
2) ako smatra da reprezentativnost sindikata nije utvrena u skladu sa ovim zakonom.
(3) Reprezentativnost iz stava 2. ovog lana na prijedlog Odbora utvruje ministar.
lan 223.
Reprezentativnost sindikata za teritoriju Republike, odnosno u podruju, oblasti ili grani i

reprezentativnost udruenja poslodavaca na nivou Republike, odnosno podruju, oblasti ili grani
utvruje ministar na prijedlog Odbora, u skladu sa ovim zakonom.
lan 224.
(1) Odbor ine po tri predstavnika Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada),
reprezentativnog sindikata i reprezentativnog udruenja poslodavaca koji imaju najvei broj
lanova, koji se imenuju na etiri godine.
(2) Predstavnike Vlade imenuje Vlada na prijedlog ministra, a predstavnike sindikata i
udruenja poslodavaca imenuju reprezentativni sindikati i udruenje poslodavaca oragnizovanih na
nivou Republike.
(3) Administrativno strune poslove za Odbor obavlja ministarstvo.
(4) lanstvo u Odboru po pravilu e odraavati ravnopravnu zastupljenost polova.
lan 225.
(1) Zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti u smislu lana 222. stav 1. ovog zakona
sindikat podnosi poslodavcu.
(2) Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz lana 217. stav
1. t. 4) i 5).
lan 226.
(1) Zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti u smislu l. 217. i 220. ovog zakona sindikat,
odnosno udruenje poslodavaca, podnosi Odboru.
(2) Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz l. 217., 218.,
220. i 221., te izjava lica ovlaenog za zastupanje sindikata, odnosno poslodavca, o broju lanova.
(3) Ukupan broj zaposlenih i poslodavaca na teritoriji Republike, odnosno u podruju,
oblasti ili grani utvruje se na osnovu podataka Zavoda za statistiku, odnosno drugog organa koji
vodi odgovarajuu evidenciju.
(4) Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvruje se na osnovu potvrde poslodavca.
(5) Poslodavac je duan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih.
7. Postupak po zahtjevu za utvrivanje reprezentativnosti
lan 227.
(1) U postupku utvrivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca uestvuju i

predstavnici sindikata osnovanih kod poslodavca.
(2) O zahtjevu iz lana 222. ovog zakona poslodavac odluuje rjeenjem na osnovu
podnijetih dokaza o ispunjavanju uslova reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva.
lan 228.
(1) Odbor utvruje da li su zahtjev i dokazi podnijeti u skladu sa lanom 225. ovog zakona.
(2) Podnosilac zahtjeva duan je da na zahtev Odbora dostavi i pristupnice sindikatu,
odnosno sporazume i druge dokaze o pristupanju poslodavaca udruenju poslodavaca.
(3) Podnosilac zahtjeva duan je da u roku od 15 dana otkloni nedostatke, ako uz zahtjev
nisu podneti dokazi iz lana 225. ovog zakona.
(4) Zahtjev se smatra urednim i blagovremenim ako podnosilac zahtjeva otkloni
nedostatke u roku utvrenom u stavu 3. ovog lana.
(5) Odbor moe raditi i usvajati prijedlog ako je na sednici prisutno najmanje dve treine
ukupnog broja lanova Odbora.
(6) Odbor usvaja prijedlog veinom glasova od ukupnog broja lanova Odbora.
(7) Ako Odbor ne dostavi odgovarajui prijedlog u odgovarajuem roku, a najkasnije u
roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva, ministar moe da odlui o zahtjevu i bez prijedloga
Odbora.
lan 229.
Ministar na prijedlog Odbora donosi zakljuak o odbacivanju zahtjeva:

1) ako je sindikat kod poslodavca podnio zahtjev prije podnoenja zahtjeva za utvrivanje
reprezentativnosti poslodavcu, odnosno prije isteka roka iz lana 222. stav 2. ovog zakona;
2) ako podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u roku utvrenom u lanu 228. stav 3.
ovog zakona.
lan 230.
(1) Ministar donosi rjeenje o utvrivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja

poslodavaca, na prijedlog Odbora, ako su ispunjeni uslovi utvreni ovim zakonom.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi se u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva,
odnosno od dana otklanjanja nedostataka u smislu lana 228. stav 3. ovog zakona.
(3) Ministar donosi rjeenje o odbijanju zahtjeva, na prijedlog Odbora, ako sindikat, odnosno
udruenje poslodavaca, ne ispunjava uslove reprezentativnosti utvrene ovim zakonom.
(4) Protiv rjeenja iz st. 1. i 3. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor.
lan 231.
(1) Ministar moe da zahtijeva od Odbora preispitivanje prijedloga o utvrivanju

reprezentativnosti, u roku od osam dana od dana dostavljanja prijedloga, ako ocijeni da nisu
utvrene sve injenice bitne za utvrivanje reprezentativnosti.
(2) Odbor je duan da se izjasni o zahtjevu iz stava 1. ovog lana i dostavi konaan prijedlog
ministru u roku od tri dana od dana dostavljanja zahtjeva za preispitivanje prijedloga Odbora.
(3) Ministar je duan da postupi po prijedlogu iz stava 2. ovog lana i donese rjeenje u smislu
lana 230. ovog zakona.
lan 232.
Postupak za utvrivanje reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca sprovodi se

u skladu sa odredbama Zakona o optem upravnom postupku.
8. Preispitivanje utvrene reprezentativnosti
lan 233.
(1) Sindikat, poslodavci i udruenje poslodavaca, mogu podnijeti nakon godinu dana
zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene injenice
na osnovu kojih je utvrena reprezentativnost.
(2) Preispitivanje reprezentativnosti sindikata kod poslodavca, utvrene rjeenjem
poslodavca, odnosno ministra, pokree se na zahtjev poslodavca ili na zahtjev drugog sindikata kod
tog poslodavca. Zahtjev za preispitivanje moe podnijeti i granski sindikat (sindikat vieg nivoa) u
koji je ulanjen sindikat kod poslodavca.
(3) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata na nivou Republike, grane ili
djelatnosti, moe da podnese sindikat osnovan na istom nivou sindikata ija reprezentativnost se
preispituje.
(4) Zahtjev za preispitivanjereprezentativnosti udruenja poslodavaca na nivou Republike,
podruja, oblasti ili grane moe da podnese udruenje poslodavaca osnovano na nivou udruenja
poslodavaca ija reprezentativnost se preispituje.
lan 234.
(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog na nivou poslodavca,

podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.
(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se
zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.
(3) Poslodavac je duan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti dostavi
sindikatu ija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojee reprezentativnosti u skladu
sa ovim zakonom.
(4) Sindikat je duan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog lana
dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.
(5) O osnovanosti zahtjeva iz stav 1 ovog lana, u roku od 30 dana od dana podnoenja
odluuje poslodavac.
lan 235.
(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca

na nivou Republike, podruja, oblasti ili grane podnosi se Odboru i sadri nivo osnivanja, broj akta
o registraciji i dokaze koji na to ukazuju.
(2) Odbor je duan u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu,
odnosno udruenju poslodavaca ija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojee
reprezentativnosti u skladu sa ovim zakonom.
(3) Sindikat, odnosno udruenje poslodavaca duni su da u roku od 30 dana od dana
prijema zahtjeva od strane Odbora dostave dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.
(4) O osnovanosti zahtjeva iz stava 1. ovog lana, na prijedlog Odbora odluuje ministar.
lan 236.
Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata na nivou Republike,

podruja, oblasti ili grane, kao i rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti
udruenja poslodavaca objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srpske.
lan 237.
Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruenje poslodavaca, u skladu sa ovim

zakonom imaju:
1) pravo na kolektivno pregovaranje i zakljuivanje kolektivnog ugovora na odgovarajuem

nivou;
2) pravo na uee u rjeavanju kolektivnih radnih sporova;
3) pravo na uee u radu tripartitnih i multipartitnih tijela na odgovarajuem nivou i
4) druga prava u skladu sa zakonom.
GLAVA XVIII
KOLEKTIVNI UGOVORI
1. Sadrina i oblik kolektivnog ugovora
lan 238.
(1) Kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom i drugim propisom, ureuju se prava,
obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, postupak izmjena i dopuna kolektivnog ugovora,
meusobni odnosi uesnika kolektivnih ugovora i druga pitanja od znaaja za ureivanje odnosa
izmeu radnika i poslodavaca.
(2) Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanom obliku.
2. Vrste kolektivnih ugovora
lan 239.
(1) Kolektivni ugovor se zakljuuje kao opti, posebni i kolektivni ugovor kod poslodavca.
(2) Opti kolektivni ugovor i posebni kolektivni ugovor za odreeno podruje, oblast ili
granu, u skladu sa posebnim propisom o klasifikaciji djelatnosti, zakljuuju se za teritoriju
Republike.
3. Uesnici u zakljuivanju kolektivnih ugovora
lan 240.
(1) Opti kolektivni ugovor zakljuuju: Vlada Republike Srpske, reprezentativno udruenje
poslodavaca i reprezentativni sindikat, osnovani za teritoriju Republike.
(2) Posebni kolektivni ugovor za odreeno podruje, oblast ili granu zakljuuju
reprezentativno udruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani za podruje, oblast ili
granu na teritoriji Republike.
(3) Posebne kolektivne ugovore za republiku upravu, drutvene djelatnosti i javne slube
zakljuuju Vlada Republike Srpske i reprezentativni sindikati grana i djelatnosti.
(4) Kolektivni ugovor kod poslodavca zakljuuju poslodavac i reprezentativni sindikati kod
poslodavca.
lan 241.
Ako nijedan od sindikata, odnosno nijedno od udruenja poslodavaca, ne ispunjava uslove
reprezentativnosti u smislu ovog zakona, sindikati odnosno udruenja poslodvaca mogu zakljuiti
pisani sporazum o udruivanju radi ispunjavanja uslova reprezentativnosti utvrenih ovim

zakonom i uestvovanja u zakljuivanju kolektivnog ugovora.
4. Pregovaranje i zakljuivanje kolektivnih ugovora.
lan 242.
(1) Ako u zakljuivanju kolektivnog ugovora uestvuje vie reprezentativnih sindikata ili
reprezentativnih udruenja poslodavca, odnosno sindikati ili udruenja poslodavaca koji su
zakljuili sporazum o udruivanju iz lana 241. ovog zakona obrazuje se odbor za pregovore.
(2) lanove odbora iz stava 1. ovog lana odreuju sindikati odnosno udruenja
poslodavaca, srazmjerno broju lanova.
(3) Kolektivni ugovor u ijim zakljuivanju uestvuje odbor u smislu stava 1. ovog lana,
zakljuuju lica koja ovlasti taj odbor.
lan 243.
U postupku pregovaranja radi zakljuivanja kolektivnog ugovora kod poslodavca
reprezentativni sindikat je duan da sarauje sa sindikatom u koji je ulanjeno najmanje 10%
zaposlenih kod poslodavca, radi izraavanja interesa zaposlenih koji su ulanjeni u taj sindikat.
lan 244.
Predstavnici sindikata i poslodavaca, odnosno udruenja poslodavaca, koji uestvuju u
pregovaranju za zakljuivanje kolektivnog ugovora i zakljuuju kolektivni ugovor moraju da imaju
ovlaenje svojih organa.
5. Primjena kolektivnih ugovora

lan 245.
(1) Opti i posebni kolektivni ugovori neposredno se primjenjuju i obavezuju sve
poslodavce koji su u vrijeme zakljuivanja kolektivnog ugovora lanovi udruenja poslodavaca
uesnika kolektivnog ugovora.
(2) Kolektivni ugovor iz stava 1. ovog lana obavezuje i poslodavce koji su naknadno postali
lanovi udruenja poslodvaca, uesnika kolektivnog ugovora.
(3) Kolektivni ugovor obavezuje poslodavce iz st. 1. i 2. ovog lana est mjeseci nakon
istupanja iz udruenja poslodvaca uesnika kolektivnog ugovora.
lan 246.
(1) Ministar moe da odlui da se kolektivni ugovor ili pojedine njegove odredbe primenjuju
i na poslodavce koji nisu lanovi udruenja poslodavaca uesnika kolektivnog ugovora.
(2) Odluku iz stava 1. ovog lana ministar moe donijeti ako postoji opravdani interes, a
naroito:
a) radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Republici, u cilju obezbjeivanja

jednakih uslova rada koji predstavljaju minimum prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada;
b) da bi se ublaile razlike u platama u odreenom podruju, oblasti ili grani koje bitno utiu
na socijalni i ekonomski poloaj zaposlenih to ima za posljedicu nelojalnu konkurenciju, pod
uslovom da kolektivni ugovor ije se dejstvo proiruje obavezuje poslodavce koji zapoljavaju
najmanje 30% zaposlenih u odreenom podruju, oblasti ili grani.
(3) Odluku iz stava 2. ovog lana ministar donosi na zahtev jednog od uesnika u
zakljuivanju kolektivnog ugovora ije se dejstvo proiruje, a po pribavljenom miljenju
Ekonomskosocijalnog savjeta.
(4) Ukoliko Ekonkomsko-socijalni savjet ne dostavi miljenje u roku od 15 dana, ministar
samostalno donosi odluku o proirenju primjene kolektivnih ugovora.
lan 247.
(1) Ministar moe, na zahtjev poslodavca ili udruenja poslodavaca, da odlui da se
kolektivni ugovor iz lana 246. ovog zakona, u djelu koji se odnosi na plate i naknade plate ne
primenjuje na pojedine poslodavce ili udruenja poslodavaca.
(2) Poslodavac, odnosno udruenje poslodavaca, mogu da podnesu zahtjev za izuzimanje
od primjene kolektivnog ugovora sa proirenim dejstvom, ako zbog finansijsko-poslovnih rezultata
nisu u mogunosti da primjene kolektivni ugovor.
(3) Uz zahtjev iz stava 2. ovog lana poslodavac ili udruenje poslodavaca duni su da
dostave dokaze o razlozima za izuzimanje od primene kolektivnog ugovora sa proirenim
dejstvom.
lan 248.
Odluku o izuzimanju od primene kolektivnog ugovora ministar donosi po pribavljenom
miljenju Ekonomsko-socijalnog savjeta.
lan 249.
(1) Ministar moe staviti van snage odluku o proirenju dejstva kolektivnog ugovora i
odluku o izuzimanju od primjene kolektivnog ugovora, ako prestanu da postoje razlozi iz lana
246. stav 2. i lana 247. stav 2. ovog zakona.
(2) Odluka iz stava 1. ovog lana donosi se po postupku za donoenje odluke o proirenom
dejstvu kolektivnog ugovora, odnosno odluke o izuzimanju od primjene kolektivnog ugovora.
(3) Odluka iz l. 246 i 247. ovog zakona prestaje da vai prestankom vaenja kolektivnog
ugovora, odnosno pojedinih njegovih odredaba, ije je dejstvo proireno, odnosno izuzeto.
lan 250.
Odluke iz l. 246. i 247. ovog zakona objavljuju se u Slubenom glasniku Republike
Srpske.
lan 251.
Kolektivni ugovor kod poslodavca obavezuje sve radnika kod poslodavavca bez obzira da
li su lanovi sindikata koji je zakljuio kolektivni ugovor.
6. Vaenje i otkaz kolektivnih ugovora

lan 252.
(1) Kolektivni ugovori se zakljuuju na period od tri godine.
(2) Po isteku roka iz stava 1. ovog lana kolektivni ugovori prestaju da vae, ako se uesnice
kolektivnog ugovora drugaije ne dogovore najkasnije 60 dana prije isteka vaenja kolektivnog
ugovora.
lan 253.
(1)
Vaenje kolektivnog ugovora iz lana 252. lana ovog zakona moe prestati
sporazumom svih uesnika ili otkazom na nain utvren tim ugovorom.
(2)
U sluaju otkaza kolektivni ugovor se primjenjuje najdue 60 dana od dana
podnoenja otkaza s tim to su uesnici duni da postupak pregovaranja zaponu najkasnije u roku
od 15 dana od dana otkazivanja kolektivnog ugovora.
7. Rjeavanje sporova
lan 254.
Sporna pitanja u primjeni kolektivnih ugovora rjeavaju se u skladu sa propisom o
mirnom rjeavanju radnih sporova.
8. Registracija i javno objavljivanje kolektivnih ugovora
lan 255.
(1) Kolektivni ugovori, kao i njihove izmjene i dopune, registruju se kod ministarstva.
(2) Sadrinu i postupak registracije kolektivnih ugovora pravilnikom propisuje ministar.
lan 256.
(1) Nakon registracije kod ministarstva, opti i posebni kolektivni ugovori objavljuju se u
"Slubenom glasniku Republike Srpske".
(2) Nain objavljivanja kolektivnih ugovora kod poslodavca utruje se tim kolektivnim
ugovorima.
GLAVA XIX
POSEBNE ODREDBE
1. Ekonomsko-socijalni savjet
lan 257.
(1) Radi podsticanja kolektivnog pregovaranja i usklaivanja interesa radnika i poslodavaca
sa ciljevima i mjerama ekonomske i socijalne politike u Republici, osniva se Ekonomsko-socijalni
savjet.
(2) Sastav, djelokrug, nain rada, finansiranje i druga pitanja od znaaja za rad Ekonomskosocijalnog savjeta ureuju se zakonom.
2. Ostvarivanje prava na trajk
lan 258.
Radnik ostvaruje pravo na trajk u skladu sa odredbama Zakona o trajku.
3. Radna knjiica
lan 259.
(1) Radnik mora posjedovati radnu knjiicu koju predaje poslodavcu prilikom stupanja na
rad.
(2) Radna knjiica je javna isprava kojom se dokazuje vrijeme provedeno na radu kod
poslodavca.
lan 260.
(1) Obrazac radne knjiice propisuje ministarstvo.
(2) Radnu knjiicu izdaje nadleni organ jedinice lokalne samouprave.
lan 261.
(1) Za vrijeme radnog odnosa radnika, radna knjiica se nalazi na uvanju kod poslodavca,
o emu poslodavac radniku izdaje potvrdu.
(2) Na zahtjev radnika, poslodavac je duan da radniku, uz potvrdu vrati radnu knjiicu.
lan 262.
(1) Prilikom prestanka radnog odnosa radnika, poslodavac je duan da u radnu knjiicu
upie vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu i da to ovjeri svojim potpisom i peatom, i
da mu preda radnu knjiicu, uz potvrdu.
(2) Poslodavac ne moe zadrati radnu knjiicu radnika ni u sluaju ako prema radniku ima
bilo kakvo potraivanje, niti moe u radnu knjiicu upisivati bilo kakve druge podatke osim
vremena koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega.
GLAVA XX
NADZOR
lan 263.
(1) Nadzor nad potovanjem ovog zakona, drugih propisa o radnim odnosima, kolektivnih
ugovora i pravilnika o radu, kojima se ureuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih vri
Republika uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadlenih republikih inspektora i
inspektora u jedinicama lokalne samouprave.
(2) Inspekcijski nadzor nad potovanjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo
sprovoenje vri inspekcija rada a u dijelu koji se tie prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u
republikim organima uprave i jedinicama lokalne samouprave vri upravna inspekcija.
(3) U vrenju inspekcijskog nadzora iz st. 1. i 2. ovog lana nadleni inspektor, osim optih
ovlaenja propisanih zakonom kojim se ureuje odgovarajua oblast inspekcija, ovlaen je i da
preduzima mjere iz propisa kojima se ureuje radni odnos.
GLAVA XXI
KAZNENE ODREDBE
lan 264.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 12.000 KM kaznie se za prekraj
poslodavac:
1) ako ne obezbijedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih lica
koja konkuriu na zaposlenje (lan 19. ovog zakona),
2) ako onemoguava ili ometa organizovanje sindikata (lan 209. ovog zakona),
3) ako ne donese i ne objavi pravilnik o radu u smislu lana 3. stav 4. ovog zakona,
4) ako radniku odredi manji obim prava, suprotno lanu 9. stav 1. ovog zakona,
5) ako kod zakljuivanja i primjene ugovora o radu postupi suprotno l. 32. do 36,
6) ako pripravniku ne obezbijedi uslove propisane u lanu 48. stav 3. ovog zakona,
7) ako pripravniku ne obezbijedi polaganje odgovarajue ispita u smislu lana 50. ovog
zakona,
8) ako zakljui ugovor suprotno lanu 51. ovog zakona,
9) ako radniku odredi due puno radno vrijeme od radnog vremena propisanog lanom 57.
stav 1. ovog zakona,
10) ako ne izvri raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj
prisutnosti radnika na radu u smislu lana 67. stav 4. ovog zakona,
11) ako radniku odredi da radi prekovremeno due od vremena propisanog u lanu 61.
ovog zakona,
12) ako odredi da radi prekovremeno radnik iz lana 64. ovog zakona,
13) ako izvri preraspodjelu radnog vremena suprotno lanu 69. ovog zakona,
14) ako eni odredi da radi nou suprotno lanu 73. ovog zakona,
15) ako radniku ne omogui da koristi dnevni odmor (l. 76. i 77. ovog zakona),
16) ako radniku ne omogui da koristi sedmini odmor (lan 78. ovog zakona);
17) ako radniku ne omogui da koristi godinji odmor (lan 79. ovog zakona);
18) ako radniku ne omogui korienje plaenog odsustva u sluajevima iz lana 89. ovog
zakona;
19) ako radniku ne omogui da koristi neplaeno odsustvo u sluajevima iz lana 92. ovog
zakona;
20) ako radniku ne omogui da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o
zatiti na radu, u smislu l. 96. ovog zakona;
21) ako, prije otpoinjanja rada radnika, ne provjeri njegovu osposobljenost za rukovanje i
korienje sredstava rada i sredstava zatite na radu (lan 97. ovog zakona);
22) ako naredi, dopusti ili omogui da radnik mlai od 18 godina obavlja poslove na kojima
mu je zabranjen rad u smislu lana 103. ovog zakona;
23) ako radnika mlaeg od 18 godina ne uputi na ocjenu radne sposobnosti iz lana 104.
stav 2. ovog zakona;
24) ako prema trudnoj zaposlenoj eni ili porodilji postupi suprotno lanu 105. ovog
zakona;
25) ako zaposlenoj eni ne omogui raspored ili naknadu plate u smislu lana 106. i 112.
ovog zakona;
26) ako drugim ovlaenim licima ne omogui ostvarivanje prava u vezi sa zatitom djeteta
(l. 109. i 110. ovog zakona);
27) ako radniku ne omogui korienje skraenog radnog vremena u smislu lan 110. stav
1. i lan 111. stav 1. ovog zakona;
28) ako bolesnom ili radniku invalidu ne omogui korienje prava propisanih l. 116, 117.
i 118. ovog zakona;
29) ako radniku uskrati ili smanji platu ili naknadu plate koja mu pripada po zakonu,
kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, ili ih ne isplati u propisanim rokovima
(l. 120. i 126. ovog zakona);
30) ako onemoguava ili ometa uspostavljanje i rad savjeta radnika (lan 208. ovog zakona);
(2) Poslodavac koji ponovi prekraj iz st. 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom
najmanje u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka.
(3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se odgovorno lice kod poslodavca novanom
kaznom u iznosu od 200 do 1.200 konvertibilnih maraka.
(4) Ako je prekraj iz stava 1. ovog lana uinjen prema radniku mlaem od 18 godina, eni
u vezi sa trudnoom, poroajem i materinstvom, ili prema radniku invalidu, novana kazna za
pravno lice ne moe biti manja od 3.000 konvertibilnih maraka, a za odgovorno lice od 500
konvertibilnih maraka.
lan 265.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 3.000 do 12.000 konvertibilnih maraka kaznie se za
prekraj poslodavac:
1) ako zadri radnika na radu nakon prestanka ugovora o radu u smislu lana 175. taka b)
ovog zakona;
2) ako u postupku utvrivanja odgovornosti od radnika ne zatrai izjanjenje, u smislu lana
180. stav 1. ovog zakona;
3) ako otkae ugovor o radu izabranom predstavniku radnika suprotno lanu 191. ovog
zakona;
4) ako radniku za vrijeme otkaznog roka ne omogui da radi ili mu ne isplati naknadu plate,
ili da radniku onemogui da koristi jedan slobodan dan sedmino radi traenja novog zaposlenja
(lan 192. ovog zakona);
5) ako otkae ugovor o radu radnicima suprotno l.160. i 161. ovog zakona;
6) ako ne ponudi zaposlenje radniku po pravu prvenstva u smislu lana 190. stav 2. ovog
zakona;
7) ako radniku ne obezbjedi pravo na otpremninu u smislu lana 194. ovog zakona;
8) ako radniku ne omogui vraanje na rad nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa
ili mu ne prizna pravo na otpremninu u smislu lana 95. ovog zakona;
9) ako odbije da radniku vrati radnu knjiicu i da u radnu knjiicu upie radni sta (lan 262.
stav 1. ovog zakona);
10) ako ne donese i ne objavi pravilnik o unutranjoj organizaciji nain i u roku propisanom
u lanu 270. stav 1. ovog zakona;
(2) Poslodavac koji ponovi prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom
lan 266.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 konvertibilnih maraka kaznie se za
prekraj poslodavac:
1) ako radniku mlaem od 18. godina odredi da radi nou, suprotno lanu 72. ovog zakona;
2) ako njegovom krivicom doe do nesree na poslu u smislu l. 97. i 98. ovog zakona;
3) ako sa radnikom primljenim na rad ne zakljui ugovor o radu ili ako radnika primljenog
na rad ne prijavi na osiguranje u smislu lana 16. ovog zakona;
4) ako ne omogui zaposlenoj eni da koristi prava u vezi sa trudnoom, poroajem i
materinstvom, u smislu l. 106., 107., 108. i 112. ovog zakona;
5) ako ne izvri odluku suda o privremenom vraanju radnika na posao u smislu lana 188.
ovog zakona;
6) ako ne izvri pravosnanu odluku suda u smislu lana 189. ovog zakona.
(2) Novanom kaznom u iznosu od 2.000 do 7.000 konvertibilnih maraka kaznie se
poslodavac fiziko lice za za prekraj iz stava 1. taka 3) ovog lana.
lana 267.
Novanom kaznom u iznosu od 50 KM kaznie se za prekraj lice zateeno na radu kod
poslodavca koje odbije da na zahtjev inspektora rada prui podatke o svom identitetu.
GLAVA XXII
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 268.
(1) Ministar e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise
iz lana 35, 47, 67, 119. i 255. ovog zakona.
(2) Do donoenja akata iz stava 1. ovog lana primjenjivae se akti koji su bili na snazi na
dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 269.
(1) Uesnici u zakljuivanju kolektivnih ugovora iz l. 240. i 241. ovog zakona e, u roku
od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pristupiti pregovaranju radi zakljuivanja
kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Odredbe Opteg i posebnih kolektivnih ugovora koje su na snazi na dan stupanja na
snagu ovog zakona i koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom ostaju na snazi do zakljuivanja
koleketivnih ugovora u skladu sa ovim zakonom, a najdue tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
lan 270.
(1) Poslodavac koji ima u radnom odnosu vie od 15 radnika zaposlenih na neodreeno
vrijeme duan je da u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donese i na
odgovarajui nain objavi pravilnik kojim se blie ureuje unutranja organizacija i sistematizacija
poslova i radnih zadataka.
(2) Do donoenja pravilnika iz stava 1. ovog lana, neposredno e se primjenjivati odredbe
ovog zakona, kao i kolektivnih ugovora i optih akata poslodavca koji su bili na snazi na dan
stupanja na snagu ovog zakona.
lan 271.
Postupci za ostvarivanje i zatitu prava radnika koji su zapoeti prije stupanja na snagu ovog
zakona, okonae se prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 272.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o radu (Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, 66/03 i 20/07).
lan 273.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Republike Srpske.
Broj: 02/1-021-1715/15
Po ovlatenju
Datum: 29. decembar 2015. godine
Predsjednika Narodne skuptine
dr Nenad Stevandi

Zakon o Radu Republike Srpske 2016

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Radu Republike Srpske 2016

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O RADU REPUBLIKE SRPSKE

Slubeni glasnik Republike Srpske broj: 1/16

3.Meusobni odnos zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o

4. Osnovna prava i obaveze

(1) Poslodavac je duan da informie radnike, odnosno njihove predstavnike o pravima,

4) Obaveze poslodavca i radnika

(1) Sva lica su ravnopravna u postupku zapoljavanja po osnovu pola.

3. Vrste i trajanje ugovora o radu

4) radnom mjestu na kome se radnik zapoljava i mjestu rada, sa podacima o duini i

9. Radni odnos sa nepunim radnim vremenom

10. Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca

11. Radni odnos sa kunim pomonim osobljem

12. Rad pripravnika

Ako posebnim propisima nije drugaije utvreno, pripravniki sta traje:

(2) U sluaju da radnik prekine obrazovanje, struno osposobljavanje ili usavravanje,

2. Puno radno vrijeme radnika

7. Preraspodjela radnog vremena

7. Mirovanje prava iz radnog odnosa

3. Posebna zatita mlaih radnika

5. Posebna zatita bolesnih radnika i invalida

8. Privremena sprijeenost za rad

2. Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu

(1) Poslodavac radniku isplauje:

6. Zatita plate i naknada

3) prestanak radnog odnosa.

3) pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca na poloaj

5) mjere za zapoljavanje: premjetaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca,

Program donosi nadleni organ poslodavca nakon razmatranja i davanja odgovora na

Poslodavac je duan da razmotri miljenje sindikata i Zavoda, i da ih obavjesti o svom stavu

2. Raspored na drugo radno mjesto ili premjetaj u drugo mjesto rada

3. Upuivanje radnika na rad kod drugog poslodavca

4. Upuivanje radnika na rad u drugu zemlju

Radniku prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodvca:

3) ako usljed tehnolokih, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za

(4) Poslodavac moe radnika da uputi na odgovarajue preglede u ovlaenu zdravstvenu

2.2. Postupak u sluaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca

6. Pravne posljedice nezakonitog otkaza ugovora o radu

7. Prestanak radnog odnosa na zahtjev roditelja ili staratelja radnika

1. Privremeni i povremeni poslovi

3. Ugovor o strunom osposobljavanju i usavravanju

(1) Poslodavac moe da zakljui ugovor o strunom osposobljavanju sa licem radi

2. Osnivanje sindikata i udruenja poslodavaca

3. Uslovi za rad sindikata

Poslodavac je duan da sindikatu omogui djelovanje u skladu sa njegovom ulogom i

Poslodavac je duan da sindikatu obezbijedi tehniko-prostorne uslove za njegovo

(1) Predstavnicima sindikata mora se omoguiti odsustvovanje sa posla radi prisustvovanja

Poslodavac je na pisani zahtjev sindikata duan obezbijediti obraun i uplatu sindikalne

(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:

5. Reprezentativnost udruenja poslodavaca

(1)Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

Reprezentativno udruenje poslodavaca u smislu ovog zakona smatra se udruenje

6. Utvrivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca.

Reprezentativnost sindikata za teritoriju Republike, odnosno u podruju, oblasti ili grani i

7. Postupak po zahtjevu za utvrivanje reprezentativnosti

(1) U postupku utvrivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca uestvuju i

Ministar na prijedlog Odbora donosi zakljuak o odbacivanju zahtjeva:

(1) Ministar donosi rjeenje o utvrivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja

(1) Ministar moe da zahtijeva od Odbora preispitivanje prijedloga o utvrivanju

Postupak za utvrivanje reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca sprovodi se

8. Preispitivanje utvrene reprezentativnosti

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog na nivou poslodavca,

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca

Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata na nivou Republike,

Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruenje poslodavaca, u skladu sa ovim