Brian McNair

Striptiz kultura
Seks, mediji i demokratizacija udnje
Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2004.

Naa svakodnevnica, osim dnevnim, poslovnim i drugim obavezama, obiluje moe se

rei skoro pa sa svih strana plazmatinim oglasima, arenilom nazvanog-mediji. Tako,
okrueni smo bilboard plakatima,vrlo vanim aktuelnostima, brojnim reklamama u
dnevnim i sedminim glasilima, televizijskim programima, te raznim sedminim
izdanjima emisija vodeih TV stanica, koji politikom urednitva kroje percepciju
graana. U posljednjoj eri, graani Zapada, a ini se i graani Bosne i Hercegovine, dio
su stvarnosti koja potpomognuta marketinkom politikom, produkt dizjanom i filmskom
industrijom, promovira seks i ini ga najprodavanijom robom ikada! U prikazu knjige
koji slijedi, pokuala sam rezimirati autorova istraivanja medijskog uticaja na drutvo, te
uticaja drutvenih promjena na same medije.
ta su mediji u 21.stoljeu? Jesu li oni represivni ideoloki aparat koji uporno podupiru
patrijahalne i heteroseksistike vrijednosti? Moe li se rei da je svjetska sadanjost
obiljeena, izmeu ostalog, promijenjenom ulogom ena, postupnim nestajanjem
homofobije i drugih oblika spolne diskriminacije?
Autor, stavlja medije (barem one britanske i amerike) u slubu seksualnog razotkrivanja
i egzibicionizma koji su se proirili u kapitalistikim drutvima krajem 20. stoljea i
danas su jedno od najuoljivijih obiljeja drutva u 21. stoljeu. Mcnair svoje djelo tvori
kroz tri izazovna poglavlja koja prate razne teme kao to su razvoj pornografije i njen
prelazak u masovnu kulturu, uticaj feminizma na promjene u percepciji poloaja ena,do
prikaza homoseksualizma u serijama kao to su Will&Grace.
Jedan od primjera kojeg McNair spominje je film s kraja 20.stoljea-Sirove strasti
(Verhoeven, 1992.) koje po njemu ilustriraju uticaje feministikog pokreta na filmsku
industriju, gdje se u spomenutom filmu u odnosu na neke filmove s poetka filmske
industrije ili s poetka 20. stoljea, stavlja akcenat na novu ulogu ene koja je jaka i koja
izaziva (muki) strah od enske moi. Lik kojeg glumi Sharon Stone potvrda je

nekolicine argumenata, smatra autor, da je veza izmeu enske devijantne ili neovisne
seksualnosti i njezine kobne prirode toliko snana da proima sve prikaze monih ena ili
snanih odnosa izmeu ena. Do kasnih 80-ih komercijalno oglaavanje za
heteroseksualce koji su eljeli pratiti trendove, odraavali su injenicu da se poloaj ena
u patrijahalnom drutvu promijenio tj. poboljao. Smisao sadraja filmske ili pak
marketinke industrije promijenio se; ena vie nije samo simbol auta nego je auto simbol
za uspjenu enu. Tako i Sharon Stone kroz prizore nagog tijela koji u prvom planu
prodaje film, ipak promovira uspjenu i seksualno zahtjevnu enu koja odaje pozitivnu
sliku enstvenosti. Poigravanje i konana pobjeda glavne junakinje ostavili su itekakav
trag na percepciju ena uope i njihovih stvarnih uloga.
Danas, tvrdi autor, seks nije samo sredstvo razmnoavanja. Seks je postao seksualnost ili
seksualnosti; bioloka potreba prenoenja gena seksualnim odnosom kroz stoljea se
razvio u psiholoku sposobnost ljudi da osjete seksualnu elju i doive vrhunac kao
posebno intenzivan oblik tjelesnosti i emocionalnog uitka. Seksualnost se uz pomo
tehniko-tehnolokih, ekonomskih, kulturolokih promjena potpuno odvojila od svoje
reproduktivne funkcije. Od nje su se poela izraivati u knjievnosti, slikarstvu i svakom
drugom mediju kulturnog izraavanja umjetnika djela. Bioloka kategorija spola
ispreplela se sa kulturnom kategorijom roda. Sadraj rodnih uloga u bilo kojem drutvu
se mijenja tako da bioloki spol koji je odreen roenjem se kulturno izraava kroz rod i
uglavnom je proizvod socijalizacije koji sadrava elemente individualne kreativnosti i
izbora naina ivota.
Anatomija mukarca odgovara neemu to esto nazivamo mukouponaanjima i uvjerenjima po kojima se mukost razlikuje od svoje suprotnosti,
enstvenosti. Iako se mukost i enstvenost mogu opisati uz pomo biolokih
obiljeja, koja moda nisu univerzalna, ali kod veine pojedinaca dovoljno slina
(posebna graa spolnih organa, neke genetske i hormonalne strukture kao uzrok
psiholokih osobina koje se povezuju s mukarcima i enama), rodna obiljeja
povezana s mukou i enstvenou-koja se obino izraavaju u procesu koji
neki teoretiari nazivaju izvedbama mukaraca i ena u drutvu-uglavnom su
nauene i propisane osobine koje se oituju u govoru i obrascima ponaanja,

nainima odijevanja i drugim oznaiteljima koji su konvencionalni, a ne bioloki,

koji se tjekom vremena mijenjaju i koji se razlikuju meu kulturama. Iako veina
mukaraca pokazuje muke osobine (a veina ena enstvene), to ne ine i ne
moraju initi svi mukarci i sve ene. (2004:4)
Do ranih devedesetih, Brian Mcnair podsjea u svom prvom poglavlju pod nazivom:
Kulturna seksualizacija: od pornoprostora do javnog prostora, stvoreni su uvjeti za
novu revoluciju iskrenosti o seksu koja se temeljila na erotici slavnih osoba s jasnim
naglaskom na seks koji je postao moda najvanija roba iroke potronje. Autor u
spomenutom poglavlju pravi distinkciju izmeu pornografije koja otvoreno kri moralne
vrijednosti i seksualne tabue, odravajui se van mainstreama da bi imala svoju funkciju
i zadrala vrijednost kao potrona roba. Pak, porno-ik koji nije pornografija, McNair
definira kao prikaz pornografije u nepornografskoj umjetnosti i kulturi. Za primjer
jednog klasinog porno ika ili pornografizacije kulture, autor uzima pop ikonu Madonnu
i njen album Erotika opisavi ga namjerno slinog pornografskom.
(...) masturbacija, grupni seks, sadomazohizam, lezbejski odnos, i simulirano
silovanje prikazani su kao proizvod Madonninih seksualnih matarija. Iako su
promovirani kao erotika (a ne pornografija), umjetnost (a ne smee), lijepi (a ne
runi) i stvarni (a ne lani), bili su jedan od prvih pokuaja popularnog
umjetnika da prisvoji transgresivna obiljeja pornografije u kontekstu masovnog
trita (2004: 75).
Takva i slina pornografizacija javne sfere pratila je opinjenost striptiz kulturomtelevizijskim i novinskim materijalima utemeljenim na razliitim oblicima seksualnog
samorazotkrivanja i tjelesnog izlaganja postavi dijelom ire seksualizacije mainstream
kulture. Porno-ik u javnoj sferi postaje poseban zato to do tada zabranjeno podruije
pornografije se shvaa kao primjerena tema intelektualnih i novinarskih analiza.
Podsjetimo se samo koliko je nae podruije zaraeno porno ikom ali i samom striptiz
kulturom. Moemo poeti od balkanskih miljenica: Seve-nacionale, Dara-bubamara,
Suzana Mani, brani par Gotovac. Moda ne bi trebali zaboraviti niti ikonu 80-ih
Lepu Brenu i njoj/njima slinih koje su poigravajui se sa seksualnom estetikom
dole na mainstream , pri tome kao i Madonna ostvarile ono najprimarnije, a to je slava i
novci !

Naslov knjige Striptiz kultura je oznaka koju autor daje ogranku ire kulturne
seksualizacije-medijima seksualnog priznanja i samorazotkrivanja. Oblik kulturne
seksualizacije ugraen u politike, ekonomske i tehnoloke procese koji su pridonijeli
irenju pornografije i porno-ika. Striptiz kultura je esto rezultat medijske aktivnosti
amatera i anonimnih osoba (barem na poetku)-obinih ljudi.
Za razliku od razgolienih Jeffa Koonsa ili Madonne, rijei i djela anonimnih i
obinih ljudi rijetko se priznaju kao umjetnost. Striptiz kultura nije
pornografska, iako ukljuuje otkrivanje i samorazotkrivanje koje se odnosi na
seksualnost i koje moe biti seksualno eksplicitno. Rijei i prikazi u striptiz
kulturi nisu nuno erotini, iako se mogu baviti erotikom. Oni mogu sadravati
elemente razgolienosti, egzibicionizma i samorazotkrivanja (u doslovnom i
metaforinom smislu), ali njihov cilj nije izazvati seksualno uzbuenje kod
gledatelja. Oni su blii antropologiji nego pornografiji, jer su usmjereni na
otkrivanje i objanjavanje seksualnih fenomena (2004:101).
Sex sels , reenica koja kad je izgovorite bilo gdje i bilo kome ne izaziva danas, nita
neobino, nita novo, time moete samo potvrditi vau drutvenu stvarnost, gdje god da
ivite-na Zapadu ili Istoku. Ako je tako, zaista, logino je zapitati se ko su konzumenti
striptiz kulture.
Fenomen striptiz kulture, po analizama autora, u glavnim medijima u svijetu (kao to je
britanski BBC), pokazuje da je gledateljstvo Zapada voajersko, to znai da postoji
populacijska podgrupa koja je spremna javno istupiti i tako zadovoljiti zahtjev za
masovnim voajerizmom. Konzumenti su svi koji su dio ili ele da budu dijelom
savremenog (kapitalistikog) drutva. Razliite kategorije seksualnih prikaza bile su
sredstvo irenja popularnog pristupa seksualnom diskursu i time nainile potpunu
reorganizaciju medijskog sistema koji je i sam pridonio nekim bitnim promjenama u
drutvu-odnosi izmeu spolova, izraavanje seksualnosti, seksualnih identiteta za koje
McNiel smatra da ako su ti elementi snaniji, kapitalizam postaje takoer snaniji.
injenica je, da e kapitalizam ostvariti zaradu i na onome to je ideoloki suprotno
graanskom drutvu i na onome to ga podupire. Spoznaje da mrnja prema enama i

homofobija ne koriste odranju drutvenog poretka, u ovom sluaju Velike Britanije i

Amerike, razliiti seksualni identiteti, politike spolova iskoristili su napredna
kapitalistika drutva kao prostor izraavanja i irenja razliitih seksualnih identiteta.
Mediji jesu poevi od pornografije do pop(ularne) muzike glavni pokretai

pokazatelji, tvrdi McNair, procesa u kojima patrijahalna drutva ue da mijenjaju svoj

odnos prema ve spomenutim promjenama.
injenica jeste da ivimo (ili pokuavamo ivjeti) u demokratskom drutvu (u doba
striptiz kulture) koje se temelji na raznim mogunostima ostvarivanja prava i sloboda
pojedinaca (u doba procvata ostvarivanja seksualne politike) no, ne trebamo zaboraviti,
ako smo svi dio demokratizacije udnje, pri tome bi trebali u ostvarivanju
osobnih/pojedinanih prava, ako nita barem pokuati potovati i tue ukuse, elje i
osjeaje.