BPK, Sulfati

UNIVERZITET U ZENICI
Mainski fakultet u Zenici

Odsjek za inenjersku ekologiju
Inenjering zatite voda
Arijana Dedi
ODREIVANJE SADRAJA BPK5 I SULFATA

OTPADNIH VODA
Seminarski rad
Mentor:
Doc. dr. Nusret Imamovi
Zenica, 2015.
Sadraj
1. DEFINICIJA OTPADNIH VODA.........................................................................................3
2. ANALIZA OTPADNIH VODA I UZORKOVANJE............................................................4
3. METODE ZA ODREIVANJE SADRAJA BPK5 OTPADNIH VODA...........................7
3.1. Metoda razblaenja....................................................................................................8
3.2. Manometrijska metoda..................................................................................................10
3.3. Kulometrijska metoda..................................................................................................12
4. METODE ZA ODREIVANJE SADRAJA SULFATA OTPADNIH VODA................10
4.1. Gravimetrijska metoda...................................................................................................11
4.2. Turbidimetrijska metoda................................................................................................12
6. REZULTATI ISPITIVANJA UZORAKA RIJEKE VESONICE I VRBASA..................16
7. ZAKLJUAK.......................................................................................................................23
8. LITERATURA......................................................................................................................24
1. DEFINICIJA OTPADNIH VODA

Otpadne tvari i otpadna energija nastaju u postupcima ovjekovih djelatnosti, a za samog
korisnika predstavljaju nekoristan i nepoeljan otpad. Otpadne tvari koje se pojavljuju u
tekuem obliku nazivaju se otpadnim vodama. Dakle, otpadnu vodu ine kombinacija
tenosti i otpadnih materija u njoj iz domainstava, komercijalnih zgrada, industrijskih
postrojenja i institucija, u kojima mogu biti takoer prisutne podzemne, povrinske i
oborinske vode.
Prema drugoj definiciji, pod pojmom otpadna voda smatraju se upotrijebljene vode u
naseljima i industriji, kojima su promijenjena fizikalna, hemijska i bioloka svojsta, tako da se
ne mogu koristiti u poljoprivredi niti u druge svrhe (za pie, u prehrambenoj industriji, za
pranje i ienje objekata i opreme, kao radni medij u energetici, u odravanju higijene i dr.)
bez odgovarajueg prethodnog tretmana (obrade). Prema porijeklu, otpadne vode mogu biti
svrstane u: domae, industrijske, poljoprivredne i atmosferske. [1]
U dananje se vrijeme tei uspostavljanju istih tehnologija, to znai da se nastoje usvojiti
takve tehnologije koje ne daju ili daju u vrlo malim koliinama industrijski otpad, bilo u
obliku otpadne vode ili krutih otpadnih tvari. Takvo ponaanje je od primarne vanosti, jer su
poznate posljedice koje nastaju isputanjem neobraenih otpadnih voda u prirodne
prijemnike, a isto tako i problemi iznalaenja prostora i naina za deponiranje krutog otpada.
Voda je od osnovnog znaenja za ivot na Zemlji. Neophodna je i nenadomjestiva kao hrana
za ljude i ivotinje, kao predmet i sredstvo rada u mnogim industrijama, kao proizvodno
sredstvo u poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu, u transportu i za odravanje prirodnog okolia.
[2]
2. ANALIZA OTPADNIH VODA I UZORKOVANJE

Analiza voda obuhvata fizikalna, hemijska, bioloka (mikrobioloka), toksikoloka,
radioloka i neka druga ispitivanja. Ta se ispitivanja, kao i nain uzimanja uzorka za analizu,
razlikuju s obzirom na vrstu analize, na injenicu o kakvoj se vodi radi i koje zahtjeve ta voda
mora ispunjavati (voda za pie, povrinska voda, otpadna voda). Neka od odreivanja koje je
potrebno provesti tijekom analiza otpadnih voda prikazana su u Tabeli 1.
Tabela 1. Fizikalne, hemijske i mikrobioloke analize otpadne vode
Fizikalna odreivanja
Hemijska odreivanja
Bakterioloka odreivanja
Temperatura
Ukupni duik
Ukupan broj ivih bakterija
pH vrijednost
HPK I BPK5
Koliformne bakterije
Elektrovodljivost
Ukupna tvrdoa
Enterokoki i proteusi
Boja, miris, mutnoa
Fenoli, ulja, masti
Sulfidoreducirajue bakterije
Suspendirane tvari
NH4+, NO2-, NO3-
Paraziti
Tvari koje se taloe
SO42-, SO32-, Fe2+, Fe3+
Bakteriofagi
Preduvjet za ispravno ispitivanje voda je pravilno uzimanje uzoraka (vode za pie ili otpadne
vode). Uzimanje uzoraka mora odgovarati svrsi ispitivanja i mjestu s kojeg se uzorak uzima.
Uzorak mora biti reprezentativan, a uzima ga ili nadgleda struna osoba. Za uzorkovanje vode
koriste se hemijski iste i sterilne staklene boce. Boce se nekoliko puta ispiru vodom iji se
uzorak uzima, a zatvaraju se staklenim ili plastinim epovima.
Slika 1. Uzimanje uzoraka vode

Ve prema porijeklu voda ( povrinska, podzemna, otpadna voda ) i mogunostima uzimanja
uzorka (buotina, tlani ili usisni vod, spremnici, jezera, vodeni tok postrojenja za
proiavanje) i vrsti analize (hemijska ili bakterioloka), razliit je pribor i pravila uzimanja
uzoraka: kod gradske otpadne vode ili otpadne vode iz industrijskih pogona, iji je sastav
promjenljiv, uzorci se moraju uzimati kontinuirano. Ako je to nemogue izvesti, uzimaju se
mnogobrojni pojedinani uzorci (najmanje 4 do 6 po satu) mijeaju u odreenom spremniku,
te se od takve mjeavine uzima uzorak, ili se kod ispitivanja lako razgradivih otpadnih tvari
uzima viesatni prosjeni uzorak. [2]
3. METODE ZA ODREIVANJE SADRAJA BPK5 OTPADNIH VODA

Bioloka potronja kisika je koliina kisika koja je potrebna mikroorganizmima uzorka vode
(ili zasijanoj mikroflori) da u aerobnim uslovima na temperaturi od 20 C, u odreenom
vremenu inkubacije, oksiduju organske materije u vodi.
Analitiki, BPK je masena koncentracija rastvorenog kisika, koja je pod odreenim uslovima
utroena za bioloku (biohemijsku) oksidaciju organskih i dijela neorganskih materija u vodi.
Standardna metoda definie vrijeme inkubacije od 5 dana, ime se odreuje tzv. BPK 5. I u
svijetu je prihvaeno da se najee odreuje BPK 5, tj. potronja kisika za pet dana, iako u
tom periodu nisu sve organske materije oksidovane.
Odreivanjem BPK, odreuje se zagaenost otpadnih voda i provjerava efikasnost
postrojenja za preiavanje.
5
BPK ovisi o veem broju faktora:

- vrsti i broju mikroorganizama koji se nalaze u vodi
- vrsti otpadne tvari i vrsti biohemijske razgradnje
- ponudi hranjivih tvari za mikroorganizme
- koncentraciji kisika
- trajanju ispitivanja
- vremenu potrebnom za razvoj mikroorganizama na otpadnim organskim tvarima
- temperaturi i osvjetljenju
- optereenosti biolokih procesa zbog prisutnosti spojeva koji djeluju otrovno i inhibicijski.
Postoje tri metode koje se koriste za odreivanje BPK5:
1. Metoda razblaenja
2. Manometrijska metoda
3. Kulometrijska metoda
3.1. Metoda razblaenja
Uzorcima vode se dodaje tolika koliina iste vode zasiene sa kiseonikom i sa hranjivim
solima da se i nakon 5 dana u njima moe sa sigurnou dokazati kiseonik Winkler metodom.
Voda zasiena kiseonikom na 20 C sadri 9,2 mg kiseonika po litru rastvorenog kiseonika.
Poto se za oksidaciju organskih supstanci u zagaenoj vodi potroi u toku 5 dana vie od ove
koliine kiseonika, uzorak se mora razblaiti potrebnom koliino destilovane vode koja je
prethodno zasiena kiseonikom i kojoj su dodane hranljive soli (dodaje se fosfatni pufer,
rastvori MgSO4, CaCl2, i FeCl3).
Ako otpadna voda sadri malo mikroorganizama zbog hlorisanja, visoke temperature ili
nepovoljne pH vrijednosti, ona se mora nakon prethodne pripreme zasijati sa:
mikroorganizmima iz kanalskog sadraja, ili mikroorganizmima adaptiranim na sastav
analizirane vode, ili nizvodno iz rijeke gdje se ulijevaju otpadne vode (ovdje su
mikroorganizmi ve adaptirani zbog dugotrajne izloenosti istih toksinim materijama).
Dodaje se 1 do 2 mL materijala za zasijavanje.
Prethodna priprema vode:
- otpadne vode koje sadre kiseline ili baze prethodno se neutraliu na pH 7;
- ako je otpadna voda obraivana hlorom, potrebno je viak hlora ukloniti npr. Na-sulfitom;
- ako voda sadri suspendovane estice potrebno ju je prethodno homogenizovati;

- ako voda sadri nitrite nakon tretmana, razaraju se sulfaminskom kiselinom.
Razblaivanje se orjentaciono odreuje na osnovu utroka KMnO 4 (permanganatnog broja).
Poeljno je postaviti vie razblaenja za istu otpadnu vodu.
Tabela 2. Stepen razblaenja analizirane otpadne vode preko permanganatnog broja
Permanganatni broj
Oekivana vrijednost BPK5
Zapremina otp. Vode
(mg KMnO4/L)
(mgO2/L)
razblaene vodom za
razblaenje do 1000 mL
do 15
do 10
250 i 150
15-40
10-30
100 i 75
40-60
20-50
50 i 40
60-120
40-100
30 i 20
120-240
80-200
15 i 10
240-360
160-30
10
Provjera tanosti razblaivanja:

- na kraju perioda inkubacije koncentracija kiseonika u vodi mora biti najmanje 3 mg/L;
- potronja kiseonika za svo vrijeme inkubacije mora takoe biti najmanje 3 mg/L.
Odreivanje
Otpadna voda prethodno pripremljena i razblaena, oprezno se unosi u Winkler boce, koje se
zatvore bez mjehuria i zajedno sa kontrolnim bocama (voda za razblaenje) stavljaju u
inkubator na 20 C u periodu od 5 dana. Nakon toga se odredi sadraj kiseonika: Winkler
jodometrijskom metodom ili elektrohemijskom metodom.
U nemogunostima pripreme vode za razrjeenje aeracijom i zasijavanjem destilovane vode,
ista se priprema od vode recipijenta, koja je bogata kiseonikom i koja sadri dovoljnu koliinu
mikroorganizama. Na 1 L vode za razrjeenje, doda se 1 mg/L rastvora amonijumfosfata.
Razblaenje se vri u menzuri od 1000 mL, u koju se do polovine doda voda za razblaenje,
zatim uzorak, pa se vodom za razblaenje dopuni do 1000 mL. Ovako pripremljen uzorak se
naspe u dvije Winkler boce, gdje se u jednoj kiseonik odreuje odmah, a u drugoj nakon 5
dana inkubacije na 20 C. [3]
7
BPK5 se odreuje po izrazu:

BPK5 (mg O2/L) = [(C1 C2)
(C3 C4)] *
Gdje je: C1 = koncentracija rastvorenog O2 u razrjeenom uzorku odmah (mg O2/L)

C2 = koncentracija rastvorenog O2 u razrjeenom uzorku nakon 5 dana (mg O2/L)
C3 = koncentracija rastvorenog O2 u vodi za razrjeenje odmah (mg O2/L)
C4 = koncentracija rastvorenog O2 u vodi za razrjeenje nakon 5 dana (mg O2/L)
Ve = zapremina uzorka otpadne vode u mL
Vt = ukupna zapremina smjese (otpadna voda + voda za razrjeenje) (mL)
3.2. Manometrijska metoda

Prati se smanjenje pritiska u zatvorenom sudu, koje je povezano sa utrokom kiseonika iz
gasne faze za bioloki proces razgradnje organskih materija u izmjerenoj zapremini otpadne
vode. Mikroorganizmi troe kiseonik za oksidaciju organskih materija i nastaje CO 2, koji se
apsorbuje u NaOH stvarajui vakum koji se instrumentalno oitava kao BPK5 (mgO2/L).
Rezultati odreivanja BPK metodom razblaivanja i manometrijskom metodom za prirodne i
otpadne vode, koje sadre lako bioloki razgradljiva zagaenja su prilino podudarni.
Meutim, kod analiza industrijskih otpadnih voda mogu se dobiti odstupanja, jer metodom
razblaenja se razblauju toksine komponente ili inhibitori mikrobiolokog rasta, usljed ega
se dobije BPK vrijednost, koja je via od stvarne.
Osnovne prednosti manometrijske metode su:
- jednostavnost analize, smanjenje trokova analize;
- mogunost praenja brzine potronje kiseonika;
- lake je detektovanje prisustva toksinih komponenata (jer nema razblaenja);
- eliminie se ometanje odreivanja kiseonika, kao to je formiranje mulja na elektrodi;
- lake upravljanje biolokim procesima preiavanja otpadnih voda.
Odreivanje
Gradske otpadne vode uglavnom ne sadre toksine supstance, imaju dovoljno hranjivih soli i
odgovarajuih mikroorganizama, tako da nije potrebno razblaivanje uzorka. Za uzorke koji
su zagaeni posebnim toksinim materijama potrebna je prethodna priprema uzorka prema
uputstvima. Odredi se odgovarajua zapremina uzorka vode (na osnovu oekivane vrijednosti
preko HPK) i shodno zapremini, izabere se faktor iz tabele 4. za upotrebu OxiTop sistema.
Tabela 3. Faktori za upotrebu OxiTop sistema
Zapremina
Mjerne granice,
Faktor
NTH 600, kapi
uzorka, mL
mg/L
(samo za OxiTop)
432
0 40
365
0 80
250
0 200
164
0 400
10
97
0 800
20
43,5
0 - 2000
50
22,7
0 - 4000
100
Mjerenje
Ispere se mjerna boca uzorkom i potpuno isprazni. Tano se odmjeri odabrana koliina dobro
homogenizovanog uzorka (temperatura uzorka 15 20 C) pomou menzure ili priloenih
odmjernih tikvica sa prelijevanjem. Stavi se magnet u bocu, a gumeni dio na grlo boce u koji
se pincetom unesu 2 granule NaOH. Dobro se zavrne OxiTop na bocu i poinje mjerenje
istovremenim pritiskanjem S i M (dvije sekunde) dok display ne pokae 00. Boca se postavi
na mjealicu i u inkubatoru dri 5 dana na 20 C, uz kontinuirano mijeanje.
Nakon to je temperatura mjerenja dostignuta (najranije nakon 1 sat, a najkasnije nakon 3
sata), OxiTop automatski poinje mjerenje potronje kiseonika i pohranjuje jednu vrijednost
na 24 sata u toku 5 dana. Da bi se oitala trenutna vrijednost, potrebno je pritisnuti M jednu
sekundu, a za oitavanje pohranjenih vrijednosti nakon 5 dana pritisnuti S (1 s) dok se ne vidi
vrijednost na display-u, pa opet pritisnuti S da se oita sljedea vrijednost, itd. Dobijene
9
vrijednosti pretvoriti u BPK5 (mg O2/L) tako to se oitana vrijednost pomnoi sa faktorom iz
tabele 4. [3]
Proraun:
BPK5 (mg O2/L) = F * oitana vrijednost
3.3 Kulometrijska metoda
Kiseonik koji se utroi na oksidaciju organske materije u uzorku vode, nadoknauje se
elektrolizom.
Koliina
potroenog
kiseonika
je
proporcionalna
koliini
kiseonika
proizvedenog elektrolizom, tj. koliini utroene struje.

Na osnovu odnosa BPK5/BPKukupno moe se dobiti informacija o biolokoj razgradljivosti
organskog zagaenja u vodama. to je ta vrijednost blia jedinici, zagaenje je lake
mikrobioloki razgradljivo. [3]
4. METODE ZA ODREIVANJE SADRAJA SULFATA OTPADNIH

VODA
Sulfati su minerali koji sadre anion (SO42-). Oni se prirodno pojavljuju u brojnim mineralima
i komercijalno se koriste u hemijskoj industriji. Najvanija jedinjenja sulfata su: gips
(CaSO4.2H2O) i anhidrid kalcijum sulfat (CaSO4) ubraja se u najvanije i najstarije
graevinske materijale. Sulfati se dobro rastvaraju u vodi. Deterdenti su izvor sulfata u
otpadnim vodama naselja. Industrijski zagaivai su: tavionice, topionice elika i tekstilna
postrojenja. Dospijevaju u vodu industrijskim otpadnim vodama i preko atmosferskih
padavina gdje sulfati dospijevaju sagorijevanjem fosilnih goriva. U podzemnim vodama se
javlja kao posljedica raspadanja gipsa i anhidrita, takoe i sulfata solnih leita. Ipak najvei
dio u podzemoj vodi potie iz prirodnih izvora. Sulfati mogu nastati i vulkanskom aktivnou,
pri emu se svara H2S koji je nepostojan i brzo oksidie u SO42-.
U vodi sulfati imaju ulogu u odravanju acido bazne ravnotee.
Metode za odreivanje sulfata zasnovane su na slaboj rastvorljivosti BaSO4. Najee meode
su gravimetrijske i turbidimetrijske.
Odreivanje sulfata izvodi se u reakciji sulfata sa barijum-hloridom, pri emu nastaje slabo
rastvorni barijum-sulfat:
SO42- + BaCl2 => BaSO4
10
Sulfati predstavljaju znaajan problem, jer su indirektno odgovorni za dva ozbiljna problema
esto povezana sa upravljanjem otpadnim vodama. Imaju neugodan miris, a problem korozije
odvodnih kanala je rezultat redukcije sulfata u sumporovodik u anaerobnim uslovima.
Koliina sulfata u otpadnim vodama je faktor koji pokazuje veliinu problema koji moe
nastati redukcijom sulfata u sumporovodik.
Pomou ove informacije, inenjer konstruktor moe odluiti da li e postrojenja za
preiavanje biti potrebna da se otkloni sumporovodik i veliinu tih postrojenja.
4.1. Gravimetrijska metoda

Ova, veoma tana gravimetrijska metoda, se temelji na precipitaciji barijum sulfata u kiseloj
sredini (HCl) uz pomo barijum hlorida. Nastali talog se filtrira, sui, spaljuje i mjeri kao
BaSO4.
Potrebna oprema:
- vodeno kupatilo;
- sunica;
- mufolna pe;
- eksikator;
- analitika vaga;
- filter papir.
Reagensi:
- Metil crveno, indikator: rastvoriti 100 mg natrijeve soli metil crvenog u 100 ml destilovane
vode
- Hlorovodonina kiselina HCl, 1+1
- Barijum hlorid rastvor: rastvoriti 100 g BaCl2.2H2O u 1000 ml destilovane vode. Profiltrirati
kroz gusti filter papir. Jedan ml ovog reagensa moe istaloiti priblino 40 mg SO4.
- Srebrni nitrat nitratna kiselina reagens: rastvoriti 8,5 g AgNO3 i 0,5 ml konc. HNO3 u 500
ml destilovane vode.
Postupak rada
Ukoliko su koncentracije silicijum - dioksida u vodi vee od 25 mg/L neophodno ga je
prethodno odstraniti.
- Uzeti koliinu uzorka vode da je sadraj priblino 50 mg SO4 u 250 ml.
Podesiti sa HCl pH vrijednost 4,5 do 5. Dodati u suviku 1 do 2 ml rastvora HCl.
11
- Zagrijati do kljuanja i uz lagano mijeanje dodavati topli rastvor BaCl2 dok se ne zavri
taloenje a onda dodati 2 ml u suviku.
- Grijati precipitat na 80 do 90 C najmanje dva sata.
- Profiltrirati, osuiti filter sa talogom, ariti na 800 C u toku 1 sata, ohladiti u eksikatoru i
izmjeriti.
Proraun
mg/L SO4 =
Relativna greka metode je oko 2 %. [4]
4.2. Turbidimetrijska metoda
Turbidimetrijska metoda mjerenja sulfata je bazirana na injenici da barijum sulfat tei da se
precipitira (istaloi) u koloidnom oblku i da je ova tenja pojaana u prisustvu natrijevog
hlorida, hlorovodonine kiseline i glicerola.
SO42- + BaCl2 => BaSO4
Apsorpcija formiranih barijum sulfata se mjeri spektrofotometrom na 420 nm i koncentracija
sulfatnih jona se odreuje usporedbom oitanja sa standardne krivulje.
Potreban pribor i oprema:
- UV vidljivi spektrometar
- kivetice
- odmjerna tikvica
- aa
- kaiica
- menzura
- destilovana voda
- filter papir.
Potrebne hemikalije:
- izopropil alkohol
- glicerol
- koncentrirana hlorovodonina kiselina
- natrijev hlorid
- barijum hlorid
- natrijev sulfat
- destilovana voda
Priprema reagensa:
-Izmjeriti tano 25 ml glicerola i uliti u suhu istu au
- zatim, izmjeriti 15 ml koncentrirane HCl i dodati u istu au
- u istu au, dodati tano 50 ml 95%-tnog izopropilnog alkohola i dobro izmijeati
12
- tano izvagati 37,5 g natrijevog hlorida i istopiti u destilovanoj vodi

- nakon toga, izmijeati sve sastojke i napraviti konani volumen koji treba biti 250 ml,
dopuniti destilovanom vodom
Standardna sulfat otopina:
- izmjeriti tano 1,479 g natrijevog sulfata i izmijeati ga u destilovanoj vodi
- uzeti standardnu odmjernu tikvicu od 1000 ml i staviti lijevak na nju
- prenijeti sadraj istopljenog natrijevog sulfata u odmjernu tikvicu i dopuniti do 1000 ml
koristei destilovanu vodu
- 1 ml = 1,0 mg SO42Priprema slijepe probe, standarda i uzorka za ispitivanje
-Uzeti 7 staklenih standardnih tikvica od 100 ml (5 za standarde, 1 za uzorak i 1 za slijepu
probu)
- dodati 10 ml standardne otopine sulfata u prvu standardnu tikvicu, 20 ml u drugu, 30 ml u
treu, 40 ml u etvrtu, 50 ml u petu
- u estu standardnu tikvicu dodati 20 ml uzorka vode za ispitivanje
- sedma standardna tikvica je za slijepu probu (za nuliranje ureaja), u nju dodati samo
destilovanu vodu
- dodati 5 ml pripremljenog reagensa u svih sedam standardnih tikvica
- nakon toga, nainiti volumen do 100 ml, koristei destilovanu vodu
Upoznavanje sa UV-spektrometrom i spektra upraviteljem-softver
UV vidljivi spektrometar se koristi za mjerenje sadraja sulfata u datom uzorku. Ovaj
spektrometar je spojen na raunarski sistem, uitan sa softverom spektra upraviteljem.
Spektra upravitelj je softver koji prima ulaz od UV-vidljivog spektrometra. On upravlja
podacima i prikazuje oitanu apsorpciju otopine koja je stavljena u komore spektrometra. Za
otvaranje softvera potrebno je dva puta kliknuti na ikonu spektra upravitelj. Razliiti izbori
mjerenja e se pojaviti, i to:
- kvantitativna analiza
spektralna analiza
mjerenje pravca vremena
mjerenje stalne valne duine
Za mjerenje sadraja sulfata odabrati stalnu metodu mjerenja valne duine. Dvostruki klik na
13
mjerenje stalne valne duine, informacije o sistemu se prenose, a zatim e se pojaviti iskoni
prozor. Potrebno je kliknuti na parametarske opcije i odabrati apsorpcija, pojavit e se brz
odgovor i trait e se poetna vrijednost u nm. Za ovaj eksperiment optereenje je 420 nm kao
poetna vrijednost. Klik na unesi i unosi se broj uzorka, u ovom sluaju to je broj 100.
Zatim se uita broj ciklusa analize koji se moraju nainiti. Unese se broj 1 u ovom sluaju.
Klikuti na OK. Prikazat e se pojedinosti unosa. Primijetit e se da apsorpcija nije nula, pa da
bi se ureaj resetirao na nulu, uzima se destilovana voda u dva uzorka kivetica, i smjeta u
komore spektrometra. Klikne se na dugme auto nula i instrument se resetira i prikazuje
oitanje kao 0.0000.
TESTIRANJE UZORKA
Prenese se sadraj iz standarda 1 u kiveticu i stavi se u komoru spektrometra. Klikne se na
dugme start i posmatra displej, oitanje je u ovom sluaju 0,0902. Isto se uradi za standard
2, oitanje je 0,2377. Za standard 3, oitanje je 0,4604, za standard 4 je 0,6177, uzorak
standarda 5 se isto izlije u kiveticu, oitanje je 0,8024. Zatim se prenese uzorak vode koja se
ispituje u kiveticu, i smjesti u komoru, oitanje apsorpcije je 0,7824.
ODREIVANJE SULFATA tehniki list

Datum testiranja: August 30, 2010.
Testirano od strane: CEM Class, Group A
Ime projekta: CEM, NITTTR Laboratorij
Broj uzorka: BH1
Opis uzorka: otpadna voda
Tabela 4. Oitane apsorpcije uzoraka

Uzorak broj.
Volumen uzorka/standarda
Apsorpcija
(ml)
Slijepa proba
0,0
14
0,0
Standard 1
10
0,0902
Standard 2
20
0,2377
Standard 3
30
0,4604
Standard 4
40
0,6177
Standard 5
50
0,8024
Uzorak koji se ispituje
25
0,7824
Postupak raunanja: sa kalibracijskog dijagrama Y = m X + C gdje je

Y apsorpcija uzorka
m ugao dui
X koncentracija sulfata (mg)
0,7824 = 0,15 * X + 0 , pa je
X = 0,7824/0,15 = 5,216
Koncentracija sulfata u mg/L:
Za pretvaranje sadraja iz mL u L, potrebno je pomnoiti rezultat sa 1.000 mL/L, pa je

KONCENTRACIJA SULFATA u mg/l:
6. REZULTATI ISPITIVANJA UZORAKA RIJEKE VESONICE I

VRBASA
Na inicijativu SRD Bugojno (Sportskog ribolovnog drutva Bugojno) izvrena je analiza
rijeke Vesonice i Vrbasa.
Analizom uzoraka vode rijeke Vesonice i Vrbasa, uzetih dana 06.10.2015. godine od strane
ribara uz nadzor kantonalnog vodnog isnpektora SBK, utvrene su poveane vrijednosti
elektroprovodljivosti, TDS, petodnevne bioloke potronje kisika i hroma, na mjernim
15
mjestima Vesonica ue u Vrbas, Vrbas nizvodno od ua Vesonice i Vesonica

uzvodno od kanalizacionog ispusta, koje prelazi maksimalno dozvoljene koncentracije za
drugu klasu vodotoka prema Uredbi o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka,
meudravnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Slubeni list SFRJ, broj 6/78)
preuzete MDK vrijednosti za pH i BPK5, Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji
vodotoka (Slubeni glasnik RS, broj 44/01) preuzete MDK vrijednosti za HPK,
elektroprovodljivost i TDS i Uredbi o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene
novine F BiH, broj 43/07) preuzete MDK vrijednosti za sulfide i ukupni hrom.
U uzorcima otpadne vode D.d. za proizvodnju koe Bugojno izmjerene su izrazito poveane
vrijednosti HPK, BPK5, Ph i sulfida, koje prelaze granine vrijednosti emisije prema Uredbi
o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije
(Slubene novine Federacije BiH, broj 04/12).
U uzorku otpadne vode preduzea Donia Trade d.o.o. Bugojno izmjerene su izrazito
poveane vrijednosti HPK, BPK5, sulfida i ukupnog hroma, koje prelaze granine vrijednosti
emisije prema Uredbi o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme
javne kanalizacije (Slubene novine Federacije BiH, broj 04/12). [5]
Tabela 5. Rezultati ispitivanja

Rezultati ispitivanja (rezultati se odnose samo na ispitivani uzorak)
Red.
Parametar
Jed. mjere
Oznaka standardne metode
GVE
br.
Utvrena
vrijednost
1.
pH
BAS EN ISO 10523:2013
6,5 9,0
7,31
2.
Elektropr.
S/cm
BAS EN ISO 7888:2002
44.600
3.
TDS
mg/l
29.450
16
4.
Salinitet
mg/l
28,9
5.
HPK-Cr
mgO2/l
BAS ISO 6060:2000
125
4.475
6.
BPK5
mgO2/l
BAS ISO 5812 - 2:2004
25
2.862
7.
Sulfidi
g/l
Stand.metoda 4500 - S2-A
0,1
72
8.
Ukupni
g/l
BAS EN ISO 15586:2005
0,5
0,005
hrom
NAPOMENA: Boldirane vrijednosti prelaze GVE
Mjesto uzorkovanja: Ispusni aht D.d. za proizvodnju koe Bugojno

Datum preuzimanja uzorka: 7.10.2015.
Datum pripreme i ispitivanja uzoraka: 7.10. 12.10.2015.

Red.
Parametar
Jed. mjere
GVE
br.
Utvrena
vrijednost
1.
pH
BAS EN ISO 10523:2013
6,5 9,0
12,39
2.
Elektropr.
S/cm
7.570
3.
TDS
mg/l
4.990
4.
Salinitet
mg/l
4,20
5.
HPK-Cr
mgO2/l
BAS ISO 6060:2000
125
16.133
6.
BPK5
mgO2/l
BAS ISO 5812 - 2:2004
25
8.850
17
7.
Sulfidi
g/l
0,1
360
8.
Ukupni
g/l
BAS EN ISO 15586:2005
0,5
0,012
hrom
Mjesto uzorkovanja: Traktorska prikolica koja se puni otpadnom vodom iz pogona D.d. za
proizvodnju koe Bugojno

Red.
Parametar
Jed. mjere
GVE
br.
Utvrena
vrijednost
1.
pH
BAS EN ISO 10523:2013
6,5 9,0
6,79
2.
Elektropr.
S/cm
2.770
3.
TDS
mg/l
1,818
4.
Salinitet
mg/l
1,3
5.
HPK-Cr
mgO2/l
BAS ISO 6060:2000
125
8.160
6.
BPK5
mgO2/l
BAS ISO 5812 - 2:2004
25
5.625
7.
Sulfidi
g/l
0,1
16
8.
Ukupni
g/l
BAS EN ISO 15586:2005
0,5
0,98
18
hrom
Mjesto uzorkovanja: Ispusni aht preduzea Donia Trade d.o.o. Bugojno


Red.
Parametar
Jed. mjere
GVE
br.
Utvrena
vrijednost
1.
pH
BAS EN ISO 10523:2013
6,5 9,0
7,24
2.
Elektropr.
S/cm
1.000
3.
TDS
mg/l
668
4.
Salinitet
mg/l
0,3
5.
HPK-Cr
mgO2/l
BAS ISO 6060:2000
125
74
6.
BPK5
mgO2/l
BAS ISO 5812 - 2:2004
25
65
7.
Sulfidi
g/l
0,1
8.
Ukupni
g/l
BAS EN ISO 15586:2005
0,5
141
hrom
19
Mjesto uzorkovanja: Vesonica uzvodno od kanalskog ispusta


Red.
Parametar
Jed. mjere
GVE
br.
Utvrena
vrijednost
1.
pH
BAS EN ISO 10523:2013
6,5 9,0
7,76
2.
Elektropr.
S/cm
659
3.
TDS
mg/l
440
4.
Salinitet
mg/l
0,1
5.
HPK-Cr
mgO2/l
BAS ISO 6060:2000
125
17
6.
BPK5
mgO2/l
BAS ISO 5812 - 2:2004
25
7,5
7.
Sulfidi
g/l
0,1
0,8
8.
Ukupni
g/l
BAS EN ISO 15586:2005
0,5
88
hrom
20
Mjesto uzorkovanja: Vesonica ue u Vrbas


Red.
Parametar
Jed. mjere
GVE
br.
Utvrena
vrijednost
1.
pH
BAS EN ISO 10523:2013
6,5 9,0
7,98
2.
Elektropr.
S/cm
646
3.
TDS
mg/l
431
4.
Salinitet
mg/l
0,1
5.
HPK-Cr
mgO2/l
BAS ISO 6060:2000
125
6.
BPK5
mgO2/l
BAS ISO 5812 - 2:2004
25
7,7
7.
Sulfidi
g/l
0,1
8.
Ukupni
g/l
BAS EN ISO 15586:2005
0,5
7,6
hrom
Mjesto uzorkovanja: Vrbas nizvodno od ua Vesonice

preuzimanja uzorka: 7.10.2015.
Datum
Datum
pripreme i ispitivanja uzoraka: 7.10. 12.10.2015.
21
7. ZAKLJUAK
Otpadne tvari i otpadna energija nastaju u postupcima ovjekovih djelatnosti, a za samog
korisnika predstavljaju nekoristan i nepoeljan otpad. Otpadne tvari koje se pojavljuju u
tekuem obliku nazivaju se otpadnim vodama. U dananje se vrijeme tei uspostavljanju
istih tehnologija, to znai da se nastoje usvojiti takve tehnologije koje ne daju ili daju u vrlo
malim koliinama industrijski otpad, bilo u obliku otpadne vode ili krutih otpadnih tvari. Da
bi mogli pristupiti bilo kakvom tretmanu (obradi) odreene otpadne vode, moramo prije svega
znati u kolikoj je mjeri zagaena, to jeste moramo izvriti analizu otpadne vode. Analiza voda
obuhvata fizikalna, hemijska, bioloka (mikrobioloka), toksikoloka, radioloka i neka druga
ispitivanja. Ta se ispitivanja, kao i nain uzimanja uzorka za analizu, razlikuju s obzirom na
vrstu analize, na injenicu o kakvoj se vodi radi i koje zahtjeve ta voda mora ispunjavati.
Preduvjet za ispravno ispitivanje voda je pravilno uzimanje uzoraka. Uzimanje uzoraka mora
odgovarati svrsi ispitivanja i mjestu s kojeg se uzorak uzima.
Jedno od hemijskih odreivanja analiza otpadne vode jeste odreivanje sadraja BPK5
otpadnih voda. Odreivanjem BPK5 odreuje se zagaenost otpadnih voda i provjerava
efikasnost sistema za preiavanje.
Postoje tri metode koje se koriste za odreivanje BPK5:
1. Metoda razblaenja
2. Manometrijska metoda
3. Kulometrijska metoda
Rezultati odreivanja BPK metodom razblaivanja i manometrijskom metodom za prirodne i
otpadne vode, koje sadre lako bioloki razgradljiva zagaenja su prilino podudarni.
Meutim, kod analiza industrijskih otpadnih voda mogu se dobiti odstupanja. Takoe jedno
od hemijskih odreivanja jeste odreivanje sadraja sulfata u otpadnim vodama. U vodi
sulfati imaju ulogu u odraanju acido bazne ravnotee. Metode za odreivanje sulfata
22
zasnovane su na slaboj rastvorljivosti BaSO4. Neke od najeih su gravimetrijske i

turbidimetrijske.
8. LITERATURA
[1] Goleti, ., Imamovi,N., Avdi,N.: Obrada otpadnih voda, Mainski fakultet u Zenici, Zenica,
2014.
[2] Skripta iz laboratorijskih vjebi ZATITA OKOLIA: Zavod za industrijsku ekologiju: Fakultet
hemijskog
inenjerstva
tehnologije,
Sveuilite
zagrebu,
Zagreb
2014./2015.:
https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Skripta_za_vjezbe__ZO_2015.pdf
(Pristupljeno: oktobar, 2015.)
[3]
Parametri
kvaliteta
otpadnih
voda
Metode
odreivanja
(Interni
materijal):
http://tf.unibl.org/materijal_nastavni_predmeti/800053/ispiti/materijal_za_kolokvij.pdf
(Pristupljeno: oktobar, 2015.)
[4] J. ukovi, B. uki, D. Lazi, M. Marseni: TEHNOLOGIJA VODE, Beograd 2000.god.
[5] R. J. BERTOLACINI and J. E. BARNEY, II: Colorimetric Determination of Sulfate with Barium
Chloranilate, Reserch Department, Standard Oil Co. (Indiana), Whitining, Ind.:
http://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/ac60122a031 (Pristupljeno: oktobar, 2015.)
23
24

BPK, Sulfati

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BPK, Sulfati

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U ZENICI

Mainski fakultet u Zenici

ODREIVANJE SADRAJA BPK5 I SULFATA

1. DEFINICIJA OTPADNIH VODA

2. ANALIZA OTPADNIH VODA I UZORKOVANJE

Ukupan broj ivih bakterija

Boja, miris, mutnoa

Fenoli, ulja, masti

NH4+, NO2-, NO3-

Tvari koje se taloe

SO42-, SO32-, Fe2+, Fe3+

Slika 1. Uzimanje uzoraka vode

3. METODE ZA ODREIVANJE SADRAJA BPK5 OTPADNIH VODA

BPK ovisi o veem broju faktora:

- ako voda sadri suspendovane estice potrebno ju je prethodno homogenizovati;

Oekivana vrijednost BPK5

Zapremina otp. Vode

Provjera tanosti razblaivanja:

BPK5 se odreuje po izrazu:

Gdje je: C1 = koncentracija rastvorenog O2 u razrjeenom uzorku odmah (mg O2/L)

3.2. Manometrijska metoda

NTH 600, kapi

proizvedenog elektrolizom, tj. koliini utroene struje.

4. METODE ZA ODREIVANJE SADRAJA SULFATA OTPADNIH

4.1. Gravimetrijska metoda

- tano izvagati 37,5 g natrijevog hlorida i istopiti u destilovanoj vodi

ODREIVANJE SULFATA tehniki list

Tabela 4. Oitane apsorpcije uzoraka

Uzorak koji se ispituje

Postupak raunanja: sa kalibracijskog dijagrama Y = m X + C gdje je

Koncentracija sulfata u mg/L:

Za pretvaranje sadraja iz mL u L, potrebno je pomnoiti rezultat sa 1.000 mL/L, pa je

6. REZULTATI ISPITIVANJA UZORAKA RIJEKE VESONICE I

mjestima Vesonica ue u Vrbas, Vrbas nizvodno od ua Vesonice i Vesonica

Tabela 5. Rezultati ispitivanja

Oznaka standardne metode

BAS EN ISO 10523:2013

BAS EN ISO 7888:2002

BAS EN ISO 7888:2002

BAS EN ISO 7888:2002

BAS ISO 6060:2000

BAS ISO 5812 - 2:2004

Stand.metoda 4500 - S2-A

BAS EN ISO 15586:2005

Mjesto uzorkovanja: Ispusni aht D.d. za proizvodnju koe Bugojno

Tabela 6. Rezultati ispitivanja

Oznaka standardne metode

BAS EN ISO 10523:2013

BAS EN ISO 7888:2002

BAS EN ISO 7888:2002

BAS EN ISO 7888:2002

BAS ISO 6060:2000

BAS ISO 5812 - 2:2004

Stand.metoda 4500 - S2-A

BAS EN ISO 15586:2005

Tabela 7. Rezultati ispitivanja

Oznaka standardne metode

BAS EN ISO 10523:2013

BAS EN ISO 7888:2002

BAS EN ISO 7888:2002

BAS EN ISO 7888:2002

BAS ISO 6060:2000

BAS ISO 5812 - 2:2004