Strana 889 — SLUZRENT LIsT_SFRS Cetvrtak, 22 srpnja_ 1970, (387. Na cenovi lana 6, stav 1, Zakona o tebnitkim mje- rama (Sluabent lst SFRUJe, br. 12/65 1 55,69) | Clana 89. StL 1-3, Osnovnog zakona 0 ingradnji Investicionih, Obiekate (eStutben! lst SFRJ*, br. 20/67, 30/68 1 55/00), Savezns sekretar 2a privredu propisuje PRAVILNIK © TEHNICKIM MJERAMA I UVJETDIA ZA ZASTI- ‘TU CELICNIH BONSTRUKCUA OD KOROZUE 3. OBC ODREDBE Chan 1. Odredboma ovog peavilnika proptsuja se tehnitke amijere i uvjetl za zadtitu od korozije stalnih { privreme- nth nosetsh Eeiénth konstrukeija { éeliénih dijelova Grugih nosetil kenstrakeija, ki xe nalaze normal nim uvjetima eksploatacije (u daljnjem tekstu: Geliéne konstrukelie). Clan 2. Pri izvodenju radova na zaBtiti elitnih konstrukel- 38 od korozije primjenjuju se 1 drugi odgovarsjuel teh- ‘ith proplst { jugoslavenakt standardi, keo 1 propisi 0 zaftiti na radu, ake ovkm pravilniiom nije drukiije od- redeno, Chan 3. Pod Selitnim konstrukcijama, u smisia ovag pravil- ‘ka, podrazumijevaju se elifne Konstrukeije u grade- ‘inarstvu, kao Hto #u Saline konstrukeije: mostova, di zaliea, priJenosnics, okretnica, transportera; stambenih, ‘adminstrativath 4 drugih favnth zgrada; indostrijskih, ‘Poljoprivredaih 1 drugih privredaih objekata; industrij- kh 4 rudarskth uredaja; kao 1 stupovi, tomjevi 1 Jarboll, hidromehanitka oprema, cjevovodl, rezervo- ‘ari { drugi eliéni objekt! 1 Selita dijelov! objekata. Chan 4. Za specljalne Zeliéne konstroketle 1 za tellfne kon- atrukeilje koje se nalaze u posebnim uvjetima eksptom taciJe mogu se odrediti posebne tehnitke mjere 1 po- aebni tehnithi uvjetl za zaitiia od korozije u stupniu veéem od zattite odredene ovim pravilnikom. Cn 5. Celitne konstrukeife koje su u dodiru sa zrakom, vyodom, zemljom | drugim tvarima koje uzrokuju koro sifu (Gredina u kojo) se nalaze) zatti¢uju se od Koroztje odgovarajuéim slstemom zaitite. ‘Ovinno o sredini u Kojo} se Gelitne konstrukelfe né laze, Korozlja mote bit: 1) tmosferska korazija (u slobodnom I zatvorenom prostoru); 2) koroztia w vod: 8) korozija u zeml}is 4) korozija koja nastaje u dodiru s drugim tvarima, Clan 6, Pl izhoru sistema zaétite od koroaije uzimaju se u obzir: vist telika, stanje povriine konstrukedje, vrat 1 atin oblikovanje konstrukelje, vrst optereéenja kon strukelje, potofaf 4 stupanj telogenosti konstrukeije ‘vanjsiim utjecalima, vanyska sredina t klimatskt uvjeti Mempersturne promjene, stupanj vladnosti, vjetro~ wldr). Pri odredivanju sistema zaitite od atmostersice ko- rouje' vod! se ratuna da Il se radi @ normalno}. stmo- Sferi, industrijsko} atmosteri, cksiremno ugresivno) at Inostert ilo primorsko} atmosteri Chant Radi utvrdivanja mjerla za-inbor sistema zaitite of orozije, eelléne Konstrulcije se razvistavaju u tsi Kia se, 4 to 1) u 1. Klasu — anatajne elite konstrukelje vorenom prostora (mostovi i druge konstrukefie koje slufe jovnom ssobraéaju, tomnjevi i jarboli za transm= sifa 131); 2) u 2 klasu — ostale Belifne konstrukeije w ctvo~ renom prostoru (earade, uredaji, stupovi, elevovodl, re~ ervoari§ 1): 3) w 3. klasu — Belltne Konstrukelje w zatvorenom prostora (krovne Konstrukelje, noseée konstrukelJe grada Isl. IL. ZGRADNJA CELICNIH KONSTRUKCUA Cim 8 Radi zaltite Zefitnits Konstrukeija of Reronije radi smonjenia korezife, more se trvrfiti bor odgovaraiute vent Belika 1 movs}e se racionaino primjenjivat! odge- vvarajute mjere pet lagradnjl (projektivanju, ixradt { ‘montadi) Gelitath konstrukeia, Chan 9. 2a teradu Belitnth konstrukelja upotrebljava se, po pravilu, ona vrat felika éije osobine 1 kemijsk sastav tutjelu na povetanje otpornosti prema Koroziil, s tim to ve pri tome vod! ratuna o tehnitkim { ekonomskim uvjetima. Cran 30, Za tarada Ceitnih konstrukelja krateg vijeka tra~ Janja, u normalnim atmosterskim uvjetima { ber Jaeih eoroztomth agenass, mote se, bex zaltite od korozije, ‘wpotrifebittniskolegirani telik pevetane otpornost pre- sma koroaiji. Cran 11, Konstrukeloni Zelici s visokim postotkom legiraju- in elemensta povecane otpornosti prema koroziji mo- mu se, ber zattite od korozije, upotrijebiti za telitne konstrukelje u normalnim stmosferskim uvjetima. Clan 12. Cetitne KonstrukelJe moraju se oblikovatl tako da bbudu Sto otpornije prema Kororift. Clon 13. Celitne konstrukelje se, po pravilu, izgraduju tako a na njima ne bude udubljenja { mrivih kutove u Ko Jima se mogu zadrlavati netistota 1 vods. Cian 14 Sul dijelovi telitnih konstruketja moraju biti lake pristupaénlCotvetak, 28. srpnia 1970, SLUZBENT Na vellkim Geliénim konstrukeljama (mostovima t ) postavljaja se, po praviu, posebnl uredayi Ko)t sia- o za pregled | odtZavanje taivih konstrukei)a. Chan 1. Na dijelove feliénih konstrukeija na Kojima Je 030~ bito povecana opasnost od Korozije I na Kojima bi dje- Tovanye Koroetje mozlo bili opasno zs Ijude iit imovins Gilatacion! spofevi | sl). primjentuje se specijalna lo- aina zastita: od Kororije, | to zastitnim premazorn i ‘metalizaeljom. Clan 16. Elementi Eeliénih KonstrukelJa sa zatvorenim ne~ prohadnim presjecima hermet@kl se zalvaraju zavari~ Vanjem 1 zasticuja od kororije samo na vanjskim povrsinama. Yauzetno od odredbe stava 1. ovog élana, element! geriteih Konsteukelja 3. klase (an 7. tothe 8) ne mora~ Suge hermeti¢ki zatvarats savarivanjem, ako se njthove Unutrasnje povréine zastiéuju od korvaije 1 ako im Je fosigurano dobro provjetravanje | odvodnjavanje, Elementi elitnih konstrukeija sa zatvorenim prom hodnien presieeima zaitiéuju se od korozije na vanj- skim { unutrasn jim povrSinam: tan Za vrijeme toplog pocintavanja etemenata teliénih xeonstrukeija sa zatvorenim presjecima, mora ae ostaviti ajmanje jedan otvor 2a odvodenje zraka iz unutrai- ‘jeg prostora, akon zavréenog toplog pocintavanya, otvor iz stava 1, ovog Elana, mora se potpuno zatvorith Cian 18. Celiéne konstrukelje se, po pravity, izgraduju tako Ga zrak w njima mote slobodno cirkulirat Odredba stava 1, ovog tlana ne-odnosi se na cle~ mente delignih.konstrukeija sa zatvorenim presjecima fna sligne zatvorene prostore koji su pogodni za her~ metitko zatvaranje Clan 19. Celiéne konstrukelje se lgraduju tako da sa svih jihovih dijelova voda mode brzo otjecati (povrdine w nagibu, otvori | eljevi za odvodnjavanje i sl. Celigne konstrukeije ne smu, po pravily, Imati po~ vrtine { prostare na Kojima se moze nagomilavati at- rmosferski talog il! netistoca, Clan 20. Coliéne konstrukeije { konstrukelje od Gelika i be- tona projektiraju se i izvode s pogodnim izolacijam: okapnicama.i sistemima 2a odvodnjavanie. Clan 2. Betonski temeljl u koje se ugraduja tetitne kon strukelje fli dijelovl Geliéaih konstrukeija, moraju biti fnajmanje 10 em iznad terena’ od tucantte fit sjunka, dnosno najmanje 20 em ianad ma kog drugog terena, ‘Oblik temelja mora omoguéavat! brz0 otfecanje vor de s mjesta dodira éelika 1 betona. Cian 22. Kemijsko 1 elektrolititko djelovante izmedu Eelika { drugih materijala u eliéno} konstrukelji, mora se iz- Djs List SFRI Bro) 32 — Strana 881 Neposredan dodir felika u Geliéno} konstrukel}t s rugim. metalom, drvom il) Korozionim gradevaim tates, mora se onemoguttadgovarajulom eo- IIL, PRIPREMA POVRSINA CELICNIH KONSTRUK- CWA ZA ZASTITU OD KOROZIJE 1. Zajednitke edreabe eran 23. 'S povriina Geliénih Konstrukelja (u dalinjem tele stu; éelitne povréine) moraju se ukioniti masnota, ne Gistofa, Kovarina od valjanja ili Zarenja, rda 4 strane {vari (ostegen! dijelovt postojeteg premaza odiosno pre= vvlake t de). Cian 24 Postofe Srl stupnja éigéenja Seli8aih povrSina, Ito: 1) prvi stupanj — Kost obuhvaéa potpuno uklanjas nije nedistoéa t uklanjanje slabo vezanih dijelova kova- Hine, rde fstranih tvarl; 2) drug stupan} — ko}l obuhvata potpuno ullanja- je netistota { skoro potpuno uklanjanje kovarine, rée Tstranih tart do te mjere da na Eelifno} povrSini smijt stati samo tamne pore odnosno tragovi osnovnog Pre- 5) treéi stupan} — kofi ebuhvaéa potpuno uklanja- je netistoca, kovarine, de {-stranih vari — sve do stog metala, rimjena pojedinth stupnjeva 818¢enja Beliénih po- vrsing ovis o rat Geliéne Konstrukelje, stanja éetignih povidina, uvjela sredine 1 sistema zasilte od korozije. 2. Priprema %lifnih povrSina novib teliénih Koustrakelis Clan 25. Za pripremu felifaih povrdina novih éetiénih kon strukelje, Fadl primjenjivan}e postupka zaBtite od koro ije, provode se slijedete tebnolotke operaclje: iV odmatéivanses 2) eistenje; 3) otpraéivanie: 4) prethodna zastita, ‘Tehnoloske operacije provode se po redoslijedu ut ‘vrdenom u stavu 1. ovog dana, Clan 26 Prije odmastivania mora se 2 Eeitnih povesina su~ nim Yiges kepama skinutl wie masash "tart (Ja, mast drugih masnot), Celitne povrsine odmatéaju se brisanjem etm Terpanna il Setzama navopljenlm propisanin organskim ‘apameaetna it vedenom.otopinom tenzlda (stedslava Koja snitavaju povrinskt napon) ‘akon odmastivania sve éelitne povrsine moraju se obrisatl subi éistin krpama Celigne honstrakelje mogu se odrmaséivatl w ure~ dajima an osmadsivanje uz upotreba organskih. £3 sivarata il tenzida, Can 27. Za Usenfe Seliénth povrsina primjenjuju se slije~ dott postupel: 1) 8isGenje mlazom abraziva; 2) eiséenje plamenom: 28) Bidéenfe kemijakim stedstvima; 44) matinsko €SCenje; 5) rutno séenje,Strang 852 — Brof 32 Clan 28, Ciddenjem mlazom abraziva ostvaruje ge drugl i tre Gi stupan) €iséenja i pri najveéem stupayu zardatostl eligne povrsine. ‘Nokon &i8éenja mlazom abraziva, na éetitno} povr- ini ne smije bit} tragova rae i kovarine. Celiéna povr= ina o6iséena abrazivom mora bith ravnomjerno i a6 suvite grubo hrapava, tako da omogucuje da, osnoval premaz odnosno metaina previaka potpuno pokrije sve ‘rhove teligne povrsine, Za eiséenje mlazom abraziva upotrebljavaju se 1) oftrorubiabrazivi (€eliéna zrnea, alumin)j-oke sid) velisine 0.4 do 08 mm — za zaititne premaze; 2) oStrorubl abrazivi’(Seitna zrnca, atuminij-ok- sid veligine 05 do 1,2 mm — za metalne previake; 3) zaobljena deliéna zenca velitine 0,5 do 1,5 mm — 2a zaltitne premaze; sy-kevareni pljessk velitine zmaca 08 do 25 mm. opran i.osufen ili granulirana 8jaka iz visokih peti Krupnose 0,5 do 2,0 mm ostobodena svih netistoéa, rafine-1 viage i bez primjesa sumpora 1 sumpornih spojeva — za zaititne premaze i metalne prevlake. Cisten}e mlazom abraziva mode se obavijat u radi- onic ii na gradiistu, Clan 29, Ciséenje plamenom je postupak tiséenja Eeliéne ovrdine oksiacetilenskim plamenom 1 pogodaim g aikorn, Zagrijavanje Celine povrsine pri Uiséenju plame- nom ne smije prelaziti 150° C. Celiéne povrline ae, ovis= no o stanja povréina, prelaze plamenom jedan do trl puta. Nakon svakog prijelaza plamenom treba satekat! a se belifna povrtina obladi. Zatim se postupkom ma- Ainskog ill rudnog &iféenja ofistl odgovarejudl dio Gelié- ne povréine. Cikéenjem plamenom ostvaruje se drugl stupan} tiskenja. Ciséenje plamenom mote se obavljati na otvorenom prostoru fit u radicniel s dobrom ventitactiom, Celten! materijal debtiine do 6 mm, ne smije se tis {iti plamenom. lan 90. Citéenje kemijskim sredstvima Je postupake kojim se Kovarina i ra s éeliéne povrline uklanjaju potap. njem u otopine neorganskih il organskih Kiselina, Kiseline § soll Zeljeza koje ostanu nakon éisvenja uklanjaju se s €eligne povrsine ispiranjem vodom, tan 3. ‘MSinsko fiséenje je postubak Kojim se ligne po- vyefine tiste pomoéu specijatnog matinskog alata 1 ure~ Gaja (ekiti-obijati, éekiti-strugati, rotacione éelitne Getke, brusilice f dr). Aleti Koll mogu oftetiti. geligni material Konstrukeije ne smiju se Koristiti w postupku -malinskog tiséenja Dijelovi delifnih:konstrukelia koji se zbox nepei= stupagnostt ne mogu Gist’ masinskim postupkom (ug Yovi, udubljenja I sy, éste se rugno. SLU2BENI LIST SFRI Cetvrtak, 23. srpnja 1970. Clan 22, Rutno tiséenje Je postupak kojim se teliéne povre fine eiste pomotu gekiéa, tekiéa-udarata, -strugalice, lopatice + teliene éetke: Za rugno &igdenje ne smije 6 upotrijebitdlijeto. Glave zakovica 1 vijaka i udubljenja teliteih onstrukeija tste se, po provilu, malim Cetkame od Cran 33. Trbor postupka Uséenja ovisi o stanju t prlstus patnosti teliénih povrsina, vrsti i opferetenja Feliens Konstrukeije, uvjela sredine } ieabranog sistema zafilte od koroziye. ron 34 Postupak éiggenja mlazom abraziva primjenjuje se na slijedete telithe konstrukelje: 1) 2, Klase (@an 7, ta&ka 1); 2) tetko ppristupstne (zbog lokacife ili funkeife}; 3) u visoko koraziono} atmoster! | u sredint w kojo} ‘su nagle promjene temperature: ipelyilofene nalzmjenitnim napsecanjima 1 stainim 8) s visokim stupnjem aardalosti povrsina { Jakom kovarinom; ss bad oe © hj se zateuja metaiecion, Postupak fienjamlszom abraziva _primJenuje se pr iden vetiihSelenth povrina koje we eae hapa Tako da budu Podobne an dobro pellnfonie zaititnih sredstava. ae Clan 98, Postupak tiienja plamenom mode se primijenit osobito ako Je viaino i hladno vrijeme { eko je potreb- no da se prvi zattitnt premaz telitne povisine brea osu, , Clan 96. Postupak tiféenja kemijskim sredstvima_primje- njuie se, po pravilu, za éikéenje anih dijelova eelitnih Konstruketja Koil se, s obzirom na oblik | mere, mogu Ustitt potapanjem u otopine organskh ili neoreansieh, klselina Postupae iz stava 1. ovog élana more se primijentti hoe feliton povrkna’zateaje of orone toplim potingavanjem, Clan 97 Postupnk mafinskog Uséenja mote se primijentti ‘ako na éelifno} povrtint nema jake rde ill Evrste Kovas Postupak matinskog &iséenja odnosno _postupak rutnog diséenja mote se primijenit{ radi uklanjania tankih slojeva re nastalih u vremenu tzmed fzvrSene pripreme (cline povrline i nanoienja zastitnog pre- Postupale rutnog &igéenja mofe se primijenit! { na manje éeligne povrfine, ak6 se one ne mogu otistiti ma kkojim drugim postupcima predvidenim ovim pravil- nkom. Clan 2, Odmah nakon &ienja eeliénih povrtina, mora se JavrSitl nfhovo otprativanse. Celigne povrtine ofprafuju se, po pravilu, usisava- ‘jem iif ispra8ivanjem prasine mlazom suhog komprl- miranog zraka,Cetvrtak, 23. srpnja 1970, SLUZBENT Clan 38. Prethodna zaitita Gelitnih povrlina Lavodi se po- ‘motu: 1) vol-peajmera (wash-primer) 2) sredstva 2a Isplranje povréina; 2) Ie-praimera (etch-primer) Sredatva za prethodnu zaitita elialh povrsina tx stava 1. ovog élana nanose ge na €eliéau povrkinu s ko= je je prethodno uklonjena kovarina postupkom tz élana 2. ovog pravilnike, osim postupkom &iséenja kemij- ‘skim sredstvima na bazl fostome kiseline 1 na ta) na- Gin osigurava zattita of korozije do nanodenja zastitnihy premaza, a najduke za vrijeme od 15 dana. Cian 40. ‘Tefko pristupatni uglovi, rubovi{ uski meduprosto~ fiona elignim konstrukeljama, na Kojima se moze skupliati voda, kao { glave zakovica, glave vijaka I 6e- ine povrdine u blizint zavarenth Savova, morajit 3 narofito pabljivo o€stitl. Clan a1. Celiéne povrsine na kojima se pod djelovanjem in« ustrijske tl primorske atmostere mogu nakupiti soll t ragina, moraju se, neposredno prije nanofenja zaStit- nih sredslava, pabljivo otistti I osusiti Clan 22 Kovarina se, po pravilu, uklanja s Selitne povr- 1e mlazom abraziva. Prije &igéenja mlazom abraziva, veoma turda ko- varina i rda se, po potrebl, razbljaju udarcima éekiéa Clan 43. Ako se pei ¢iséenju teliéath povrSina mlazom ab- raziva, bilo u radioniel it na gradilistu, ne Koristh po- seban izoliran prostor, okolne od korezije zastiéene povrSine Gelitne konstrukelje 1 oprema moraju se i70~ liratl odgovarajudimn zaititnim ucedajima, Clan 4. Na Eeliéne povrline mogu se nanositi sredstva a zaititu od korozije samo ako je struéna radna organl- ‘zacija, reglstrirana za djelatnost u koju spada izvode- fnje i kontrola radova na zaStiti of korozije, pismeno potvrdila da su te povrtine pripremijene { ofiSéene na natin propisan ovim pravilnikom. Cian 48. Obixéene eligne povrdine moraju biti pokrivens osnovnim premazorn ednosno drugim sredstvom zaitl- te od korezije, u roku od osam sati od zavriene pripre- ‘me tih povrfina. Clan 48. ‘Ako se u roku iz lana 45, ovog pravilnika ne mo- fe rapoketi izvodenje zaltite od korozije, suha obiséena povriina mote se privremeno zaSttiti sredstvima za- ‘ite Le lana 39. ovog praviinika. ‘Ako se-u roku of 8 sat! ne Izvr8i zaftita po stavu 1, ‘ovog lana, &eliéna povrina se mora pregledati 1 olcl= ‘dirana mjesta ponovo ofistitl. LIST SFRI Bro 32 — Strana 658 Chan a7. Nanofenje metainih previaka mora zapotel! na> kkasnije u roku od detici sata od zavrdene pripreme 2e- ligne povesine. Prije nanofenja metaine previake, Seligna povriina mora biti potpuno sua { fist, 43. Pripronaa Sell povriina posiefotih Seliéath ovatrakella Clan 48, Na postojeéim Seliénim konstrukeljama na kojtma treba invrilt! popravke { obnovit!slatem zadtite of ko- rozije prema ML. 117. 1 118. ovog pravilntika, mora se provestl odgovarajuéa priprema €eliénth povréina. Clan 48. Priprema felifnih povrtina mora biti frvedena ta ko da se potpuno olkione masnota, netistota, kovarina fra, kao { ona ranije nanijeta zaltiina aredstva koja su oftetena | dotrajala, Celiéne povrdine na kojima postojeta zaititna sred~ stva nisu oftegena, treba Tako ostrugatt | fellénom fet ‘kom ofistti tako da se odstrane dijelovi postojetih pre~ | mara odnoano previska kofi se lako skidaju, a tim da se pri tome ne oftete évrsto verant dijelovi premaza odnosno previaka. Clan 50. Celitne povedine postojesih éellénth Konstrulcelja ste se na nabin propisan u &I. 27, da 37. ovog pravil- nka, ovisno o stanju postojeteg sistema zattite Selita ppovriine { opsega I vrste njegove popravke. Coliéne povrSine postojecth telitnth Konstrukel iste se: 1) mlazom abraziva — ako s velikih &eliénih povr= Sina treba uklonitt dotrajatu zastitu of Korozije: 2) plamenom — ako s felignih povrsina treba uk Toniti jake naslage re, pri Semu je potrebno da se pri- Je toga obavi &iséenje Sekiéem ili uredajima na mati skt pogon. Celitne povrdine ne Biste se, po pravitu, plamenom ako je zardalomanje od 20M povrfine na koju treba nnanijetl nov premaz ill ako nema jae zardalostl; '3) maSinskim postupkom ili ruénim postupkom, — ‘ako s Seliénih povedina treba ukloniti tanke slojeve fe, as manjih dijelova thh povrdina 4 oftetene pre- 1V, VSTE ZASTITE OD KOROZUE Clan 51. Zaltita od Korozije ostvaruje set 1) premamim sredstvima; 2) toplim pocintavanjem; 13) metallzactjom; 4 katodnom zastitom.Strana 664 — Broj 32 SLUZBENI LIST SFRI Cetvrtak, 23, orpnja 1970, 1, Premasna sredstv Cian 5:2, Promaza sredstva Kola ve primienjuju za zattity taiitnih ‘konstrukelja od korozije su tar koje akon sulenja na araku ostavljaju sunt film (elo) kao zastite ‘nu previaku. Premazna stedstva su omovna 1 pokrlvna. Osnovna _premazna sredstva se nanose u jednom sloju iil'w dva'sloja, a pokrivna premsana sredstaa se nnanose u dva Ul u tH sloja. Cian 53. Radovi na_premazivanju ne smiju se ako je: 1) Celina povrsina viatna; 2) relativna viadnost 2raka lenad ODM; 8) pijessk Ili praSina nanljeta na syjete premazana ovina, 4) Jemperatura zraka ispod + 5°C ih iznad + 40° C, osim ako se osnovno premamno sredstvo nano= a1 na teliénu povisinu ob/Stenu plamenom tija tempe= Tatura ne smije prelazitl + 70°C. lavoaitl, Cian 4 Prvi omovni premaz se, po pravilt, nanoe! u radio~ nei proizvodata éelienih konstrukcl3a, @ ostall prem zion gradilifty nakon, savriene moniade éalléne Kon ftrukelje. a Kompletan sistem zaitite od Korozije mote se favr~ Et ju radioniel prije olpreme celvéne konstrukelje ni radiligteIll'na gradilisty nakon ravréene montate te lene konstrukelj. Cian 56. Premaz se nanost rufaim postupkom (tetkem, pif- toljem, valjkom) I matinskim postupkom, mote se anosit! { automatskim postupkom. ovisno o dimenziji 4 obliku ligne konstrukeije odnosno dijelova kon- atrukeije koje treba zaftititi premazom, Prvi premaz osnovnim premaznim sredstvom na bbexi uljenog minija nanosi se, po pravilu, tetkama ne: ostedno nakon zavréene pripreme éelifne povzdine. ij Cian 6, Na Gelitnim konstrukeljama u slobodnom prostoru 4's ekstremno agresivnim uvjetima, dodime (preklop~ ne) povriine u spofevima sa zakovicama 1 vifeima + treba prije spajanja dobro otletiti 1 za8tititt prvim os- ‘ovnim premazom. Spajanje treba i2vrliti-dok Je pre- ‘maz jo8 viaian, Dodirne povrfine na rezervoarima tre= ba ostaviti bez premaza. Dodirne povzsine u spoievima 8 prednapregnutim vijeima ostavljaju se, po pra vila, bez zaititnth premaza ili se primfenjuje sects Jalna zaltita od korozije koja ne smanjuje Koefiel- Sent trensa u spo Cian 57. Nakon zavréenog spajanja moraju se narotito paz- ivo premazati rubovi {uglovi u spoju, kao { glave, na~ vrtke 1 podiotne plotice vijaka 1 glava zakovice, U zavarenim felitaim Konstrukeljama ne prema- ‘ufu se dodime povrtine koje se potpuno zatvaraju. Ako se dodirne povrfine ne zatvaraju potpuno, osnovnt Dremaz nanos! se na razmaku o4 50 mm od tuba kojl se avaruie, ‘Umjesto primjene postupka tz stava 2. ovog flana mole se premazati eljela povriing, ali se prije zavari- vanja na Sirini 50 mm od fava premazno stedstvo mora skinutl, Cian 3, Na pripremljenu geliénu povrlinu nanost se prvt osovni premaz u zaklonu { na temperaturi odredeno} uu Glanu 58. tata 4 ovo pravilnika, Na pripremijenu Gelitnu povrdinu se prvi omownt premaz, po pravilu, nanosi odmah, a najkesnije w roku od osam sati od zavréetka pripreme povrline, ‘Ako se rok iz stave 2. ovog élana prekoradl, smatra se da beliéna povrsina nije pripremtiena, Pri di86enju Seliéne povedine plamenom, prvi of ovnl premaz mora se na odnosnu pov-din nanijeli ok njena temperatura sznosi 30°10". Cian 58, Prije nanotenja na Geliénu povrtiau slijedeeg slo- Ja premaznog sredsiva, osteteni dijelavi povrdine mo~ Tajut ge prethodno ofistiti ! ponovo premazati Istim slo- jem premaznog sredstva. ‘Ako se ofteti jedan od sistema zaitite na bez! me- tala 1 metatnih pigmenata (cinka), ostecenje se popray- 1a upotrebom osnovnog premaznog sredstva ¢ cinkom u praha. Clan 60. dui slo} premaznog sredstva ne smije se nanosttl prlje nego Sto prethodni slo} bude potpuno sun, iJeme susenfa Je, po pravilu, stijedese: 1) najmanje 15 sti — za premazna sredstva na ba 21 alkidnih smola; 2) najmanje 48 sali — za premazna sredstva na ba~ zi ulja; 3) najmanje 72 sata — 2a asnovno premazno sred= stvo s cinkom wprabu; 4) najmanje 162 sati — za osnovno premazno sred= stvo na bazi katrana kamenog usljens; 5) najmanje 3 tjedna — 2a osnovno promazno sredsiva na bazi uljenog minija Cian ot. Za vrijeme nanolenja premaznih sredstava 1 kon- trole njlhova stonja moraju se registrirati 1 unositi w nevnik radove podaci o viainosti zraka, temperaluri, vietru i oborinama, Cian 62, Celldne Konstrukelje ne mogu se transportiratl, ako film premaznog sredstva nije potpuno suh, 2 Toplo pocinéavanje Cian 63 Pod toplim pocintavanjem podrazumijeva se yrst zaltite od korozije delitnih konstrukcija Kola se ostva~ rruje nanolenjem previake elnka po toplom postupku.Cetvetak, 23. sxpnja 1970. ‘U gredinama s normalnim almosferskim uvjetima imase i debljine previake cinka odredene su u tablici 1: ‘Tabllea 1 — Mase f debljine previake clnka Prosiesaa ma ‘prevake i ‘agovore: broraka ‘ajmanie ‘wovorom zalljoenim izmedu iapocatoca 35 a “ Vrijecmnosti tz tablice 1 navedene u stavu 2. ovo Elana ne odnose se na pocinéant lim, pocintane trake, ocinéane eijevi, pocinganu zicu { sliéne prolzvede. Chan Priprema éeliinih povrdina 2a toplo pocintavanje sastojl se a: 1) odmastivanja prema odredbi Slata 28. ovog pr vilnika: 2) Giséenja razblatenom otopinom Klorovoditne Kl= seline neposredna prije pocintavan)a; 3) Iepiranje hladnom vedom; 4) nanoSenja talitelja (flusa) na Gelitau povrsinu po mokrom ili suhom pastuple Clan 68. ‘Neposredno prije pocintavanja Celiéna konstrukel- 4a se umage u taljevinu Hi otopinu za flustranje. Nakon fiusicanja po mokrom postupku, Selitna Konstruk~ ‘lja se suSi na povigeno) temperatacl, SLUZBENI LIST SFRI Bro} 32 — Strana 989 Cian 66 ‘Toplo pocingavanfe se izvodi umakanjem telltne onstrukelje u rastopljeni cink. Cink mora bit! kvalilata Zn 978 do Zn 99.5 prema Jugoslavenskom standardu JUS C. El, 020 Clan ot. [Na debljinu previake cinks utjetu: 1) temperatura taljevine; 2) vrijeme trajanfa pocintavans 3) wastay Setika; 4) primjese iz rastopa cinka, Cian 68. ‘Vila cinka s Seliéne povrline uklanja se struje~ rnjem vadene pare 1 toplog zraka. Clan 69. Poclntane Selltne povrsine se pastviztraju 1 zalti- Guju premazima prema odredbama tl. 98. 1 96. oveg pravilntia, Clan 70, Previake cinka doblvena topllm postupkom mora Dill homogena 1 mora potpuno pokrivati osnovicu. Previaka clnka mora bit! sta, glatika ! bez neray= ina, Clan 11, Debifina previake cinka odreduje se metodama bes razaranja previaka Ill metodama s rararanjesn previaka ‘8 prema Jugoslavensiom standardu JUS C. Al. 558 od- somo JUS C.A8021 Chan. Prevlaka cinka mora Gvrato prianfatt za teliénu povrlina {ne amije se Huitl mili pucatl pri uoblte- Jeno} upotrebl. Cian 73. ‘Masa previake clnka odreduje se prema Jugosia~ venakom standard JUS C, Af, 021 3. Metallmeclio Clan Pod metalizacijom (nanotenjem metalne prevlatce) podrazumijeva se vesta za8tite Gelitne konstruketje od korozije ostvarena prekanjem rastopljenog metala pistotjem, Za metatizaciju se upotrebljavaju rastoptjen{ meta- UW; ela, alumni} Polovo. COdredbe ovog pravilnika ne odnose se na one pre ‘lake koje se dobivaju metalizaeijom, a slude za obnay= Aanfe iatrodenih dijelova (remontna metalizact}e).Strona 656 — Bro} $2 SLU2BENI LIST SFRI Cetvrtak, 23. srpnja 1970. Cian 7. Previake cinka, sluminija i olova, Klasificirane pre- ma najmanjo} debljini, odredene su u tablici 2: Tablica 2 — Najmanje debijine previake cinks, alumi- nija i olova [REE /EEEE BBE [Bess 333 222 |yypy Ex 5ss ao namanss debijna amatra se najmanja taje- rena debijina revake: Cian 76 Coliéne povrtine predvidene 2a metalizaciju mora- Ju bit oblkéene do ireceg stupnja tiséenja miazom at Faziva, prema odredbama Glana 28. ovog pravilnike, Cian 77. Cistote metala koji se nanos! na Setiénu povréinu ‘mora biti, 1 to: 1) prema jugoslavenskom standardu JUS C. E1. 020 2a dk Zn 99:9; 2) prema jugoslavenskom standardu JUS C, C1. 100 a aluminij Al698 M; 12),8804 05% sadrdaja. 2ejera | tspod Ie sadrtaja ‘Metal Koji se nanosi mora bit! u obliku Bice iit raha, Promjer ice odnosné granulacija praha koji se na- ‘osi mora odgovarail uredaju za prakanje rastoplienog ‘metala (metalizeru). Zica mora biti ujednatenog krut- ‘nog presjeka i ne smije biti deformirana, Clan 7. Metalna previaka mora se nanijeti neposredno nakon Biktenja Eelitne povrsine mlazom abraziva, prije nego Mo se-uotijivo promijent legled povriine. Ako se pri ‘usporedivanju s izgledom svjeze ofiséene povedine ual romjena, povrsina se mora ponovo pripremiti za me= flizaciju na propisani natin. Previaka se nanos! naj kkasnife u roku od tetiri sata od izvrSene pripreme po- vvrdine, Pri radu na gradilistu metaina previaka se ne sm{- Je nanositi pri kignom ili magiovitom vremenu nitl ako Je relativna viatnost izmad 80", __ Previaka se nanos! pomotu uredaja kojt omoguéava Fotpino-topljenje metala u okstacetilenskom ednosno oksibutanskom plamenu ill u elektritnom luku 1 mje. ovo nabrizgavanje na éelifnu povriinu strujom zraka pod pritiskom, Clon 79, ‘Metalne previake dobivene metallzacljom mogu se, po potrebl, popunjavat ili za8tititi premazima, Cian 20. Metaine previake cinka i aluminija popunfavaju se dgovarajuéom vodenom otopinom neorganskih spoje- ‘va, nakon Sega se ispiraju vodom | sube na araku, Clan fi. ‘Metsine previoke cinka j sluminija mogu se zaitl- {iti premazima na taj natin to se na metalizirana pod- Jogu nanosi wash-primer prema Jugoslavenskom stan- dardu JUS C. T7. 311 | odgovarajuéi sistem premaza, Za premaz iz stava 1. ovog Siena ne smifu se upo- ‘ljebitl omnovne boje koje sadrie olovne plgmente. Cian #2. Previaka olova zaitiuje se na taj natin ito ve premazuje krpom natopljenom u otopinu czokerita ¥ afiniranom minerainom ulju. Clan #3 Metsina previaka mora bit Biste i Jednoobrazne strukture, i ne smie mati neravnina, hrapavih: mje- sta, nedovolino vezane Sestice il propultena mjesta, nl- 1 nedostatkce uzrokovane nepaBijivim radom, Cian of. Yemjerens debijina metalne prevlake ne smije bith ‘manja od najmanje debljine odredene u tabllci 2 iz Ba- ‘a 78. ovog pravitnik ~~ Debijina metalnih previaka dobivenih metalizact- Jom odreduje se metodom ber razaranja ili metodom ‘ razaranjem previake prema Jugoslavenskom standar- du JUS C.ALSS8 odnosno JUS C.A6021, Chan 8. ‘Metaina previaka mora potpuno 1 tvrsto prianjati luz podiogu 1 ne smije se Iultit. Prianjanje prevlake uz podlogu ispituje se prema Jugoslavenskom standard JUS H. C8. 060, zareziva- ‘jem kvadrata dje su dimenzije: 3) 8 mm dudine strane za debliine < 200 w; 2) 3 mm dudine strane 2a debljine od 200 u do 500 ws 8) 10 mm dutine strane za debljine > 500 1. Chan 2, Relativna specifitna te¥ina metalnih previaka tz- noel, po pravilu, najmanje: 1) 22—2n alumini}; 2) 62 — 2a cink; 8) 100 — za olovo. Relatiuna specifitna tetina metalnih previaka od- Teduje se Istodobno s odredivanjem njihove debljine metodama razaranjem previake prema fugosiaven+ ‘skom standardu JUS C. A8, 021,Cetvrtak, 23, srpoja 1970. ‘SLU2BENI LIST SFRI Bro) 32 — Strana 857 4. Katodna saitita Clan 97 ‘Pod katodnom zaétitom podrazumijeva se vrsta 2a~ Mite od Kkorozije Beliénih konstrukelja u vod! Mi zemlji, koja se zasniva na katodno} polarizsciji teliénih kon strukelja u prisustvu elektrolita 2 Clan 28. Katodna zaitita ostvanaje se pomoéu vanjskog iz~ vora jedaosmjerne struje it vezivanjem Gelitne kon strukelje 22 metal (anoda-protektor) {ijl Je elektroke- ‘mijskd poteneljal negativniji od potencifala éelitne kon- strukelje koja se zabtiGuje. Clan 89. Potencijal katodno polarizirane Zelitne konstruke!- Je pri potpunoj zastitt Jednak je ravnotetnom potenci~ ‘jal Beljeza. pri elektrokemijskom potencijalu — 0,85 V prema ba- ‘karnoj elektrodi u zasiGeno} otopini kuprisulfata, U prisustvu anaerobuih bakterija Katodna zaitita Gelitnih konstrukclja ostvaruje se pri potencijaiu — 95 v. Cian 81. ‘ao anode pri katodno} zabtii 5 vanjskim izvorom Jednosmjerne struje koriste se, po pravilu, elektrode of {nertnog materijal ‘Kao anode — protektor! primjenjuju se cinke, mag~ ‘ezij, aluminij | njihove legure. Cian 92. Pri prorafunu katodne zaitite s vanjskim tzverom Jednosmjerne struje izratunava se snaga vanjskog lz~ vora jednosmjerne struje za zaititu delitne Konstruk- oie. Proratun Katodne zaitite » anodom — protektorom svodi se na odredivanje radijusa zattiinog djelovania anode. \V, SISTEMI ZASTITE OD KOROZUE. Chan 93. Ovisno © uvjetima Kojima se lzledu Beliéne kon strukelje, postoje slijedeti sistemi aattite za: 1) sredine # normalnim atmosterskim uvjetima; 2) sredine ¢ industrijskim atmostersteim uvjetima; 9) srédine » primorskim atmosferskim uvjetims 4) sredine ekstremno agresivnim atmosferskim ‘uvjetimay 9) konstrukelje koje lede u vodt; 6) konstrukeije ukopane w zemlju; ty kohstrukeije { dijelovi of Belika Kojf su u dodira ‘s drugini gradevinskim materijalom. Clan 94. Pod sredinama s normainim atmosferskim uvjetima ‘podrazumijevaju se podrudja udaljena od gradova, in- Gustrijskih objekata { morske obale. Podaci o sistemima zaitite za sredine iz stava 1. fovog tana odredeni su u tablieama 3, 4 1 ‘Tablica 3 — Sistem! saitite 28 sredine s normalnim atmesterskim uvjetima Kao brzo suleta premazna sredsiva koriste $0; Tatel PTT Kissa ‘Standard Ine ‘Standard siman je . ; imam a reel [Grom Rouseat| gy [Omaka| fbuine |——"Naziy [Omaa| enim | Primedba ‘soe see tates fine Ta ccna premazno sresivo jena od sedein pe OT | 123 | Omorao pemaroo] Jus | 30 | Oxomo premaans| 3uS, | 30 | Za Konsracie 3 aredstvo s olovnim (C, T7. 326! sredstvo s olovnim |C. T7. 327] | Kase dovoljan je mice me Sais to jean te — |__| ee pees Oat | 1,2 | Osmovee premumol 305 Osnovno prepasnol US | 0 | Rupee erames| Stedstvo 8 cake |c. 17 32 Stalvo seek kro|c. 17: 24 | Sr pottnat prone isan sca donno) O—VI) 3 | Osnovno premazno| JUS 0 Osnovno premazno, JUS 40 Ne zahtijeva se sre Sako C17 325 Seite Sakon c. 139 eerk reas t pra i a pram | a es pokrivno prenaane Feds en od stcdtin rope: Pot [12 | Premanap sedsto] 308] 25 | Premamo sedsvol JUS nn diatstom Ic. 32 Pawdiodsdom 0.4 on Pot | 42 | Premaao aedavo| 908 | 90 | Prenamo qeaive] Jus | 40 | Union )0SC.7 1 Seldom teen (C47 343 Peon ao. Bn Sige Se wat I Wishes‘Strana 869 — Bro 32 SLU2BENI LIST SFRI Cetvetak, 23. srpinja 1970, ‘Tabliea 4 — Kao sporo suieéa premama sredstva koriste set 1 siei 2 sto} Kiless Standacd |Najmanja | Standard Najmanjel reps fos ee " Primjedba | iene =z einoyno premazno sredsive jedna od sl jou | 23 | Osnovno premazno JUS 30 Za konstrukeije stedstvo uljeno, © C17 328 stedsivo uljeno, 6 (C.17.329 2." ktase dovel jai Shores meio | |___|etoenm minders” "™) | Samo | JO-1V | 2,3. | Premano sredsivo! JUS. 30 | Premazno srecstvo| JUS 30 | reastvall preko mp sredsiva i preko nie 1 pokrival prema! nna baad kale /C. 77.320] jam baci Raleir'C. 17.320) Plumb | plumbata tonirano), | = % pokrimo premazno sredsivo jedna od slijedecih grape FA] 2 [Pema seiswo]_ 308 | 35 | Pemazoo srdsia) 305] Ho Pitrdioisiom [c.79, a Ptandiistion 7 37, Boa] 2 | Premsosedivo | Jus | 30 | Premaroo arcswol_ sus | ao | UnisieTUSC-T7| Tetsdon Teer (cs olsiiom iiers C79, 37 BIR he ew | Fl] 3 | Prematno sredsivo 3 so | Premazno sredsty s |. * 4 the roto | Sy] | them sation i ca en ‘Teblica 5 — Za xabtitu metalnim previakama koristi se Jedna od slijedeéth grupa: ts Standard ‘Najmanja debi | PRIMIEDBA zs i prevake wr] 12a | eto pomtavanie meme | REP | oo = talizacia cnkom ‘Ne zabiewa se pok- mao] 123 | seatizctia cin mo | Repbes MAI) 1.23 | Metaliscja aluminijem | | zoo" | Ne zea poke Cian 95, cian 08, Pod sredinama s industrijskim atmosterskim Pod sredinama s primorskim atmostersklm w= uuvletima podrazus ecu se podtutn u nepsredn} ta poazumijvai se drut ribslnog plage Dili Zljezara, termociokteann, plineca tn Rortiventainog dijelaizloenog utjecaja primorske Podact o sistemima zatite 2a sredine ix sfava Podac! o slstemima zattite za srodine iz stava 1, 1. ovog lana odredeni su w tablicama @. 17 fovog alana odredent su u tablicama-8, 19:Bro} 32 — Strana 880 SLUZBENI LIST SFRI a9 = ost a Sonfoae | seex'9 | wowsuig 5. on seeea5 | wousumg ¢ on wets | wowsarmg s 08 oc |Sht?| Spas ourstaig | oor | Sif | spas ouzwmesg | oot | Saf | -Wpas ourmuoas | czy | Atma acu | 7 watt weher ‘sar nom soit wopisyo #08 ereur>| _ woprsye's 08 eur. sar ovstun, o caspase ourewaid | of asp oureisa | oct | mea i eet = an wop swop orpeonn $08 zrex9| stop Son o cura | st | Sn | wees owing} ect | Ima :edrad wipepatis po wopet oAlspass ouzmosd oUAHOG ex — (orex209) woret.ne02 woremo-y19 zeeuro | “somspass 00 | zews| _“Fomepars on | oc | Snir? -zeuad ounous | or | "sar | zeumud omsonso | ev’ | 1-0 lee! | | Saispous 30 | sounowso ier | 5 | worm curuaoia castes ea4oro jor weeuvo | Soaps oe seeura| sosspan on | oc |*GAEO) eusoid canonso | of | Smt | -zeulad omwoeso | et | to | rdf ugepofis po sup2f onspaus ourrUaNE CMAOGSO ez — 2z ez ez e u a A i. ae &3 a g eapormisa | Se a | 3 2 | eaup Fe [emmo| seen | 2g [ewe] ssrew | FE | eemo| atten z =F | | FI paepais =F a_i || i me “sie ET 198 ajspoy Ragepess wuTEMOIE wyo¥Ms O2Tq OFM — 9 EOTRL Cetvrtak, 23. sepnja 1870. VWIEZIAN WINSUGASOWLY WINSCTHISNGNI § SNIGHUS VZ SLULSVZ UNGLSISCetvrtak, 23. srpnja 1970, SLU2BENT LIST SFRI Strana 860 — Bro} 32 lee ua a cr-tz | seme + So. «a cor [Sat lonspmoomita | cor [GEE Mhoumesiomrss| et | ama Lee-14 ae monn + \ot-x4 semen montero + o» (ear mere, |e py Ciommmes| oe | ee lus 2 aleomsgopsenn + lec] eoron-enn oe Stir" jomspess ourewosa | sz ‘Sit )onmpous ouzvuoug | zt ra aia oot pe mn outro cera caged oy — Ler wafuyumpe a ama-enn| on een ee | wow a foxygjod aez0A8aQ soumd—ysea, | op frmomors whoezrerey | zit Aw = Fecad aot | oe ee swdnu8 qipepeft{s Po Fupef oA\sporE ouvUId OUAOUEO oF — | oat * 4 F ea oa Sy | ee SS mt, F veostna |e |e mm F | 0 Ser | emo | aren |Site | mmo | arene | Sua eee ese ae E ans Tapas Ni 5 I aes ee tee oprney warequAard wroeOM BIRR eZ — 2 woTELBro} 82 — Strana 61 SLUZBENI LIST SFRI Getvrtak, 23. arpnja 1970, aa —ngesd n eattorus Iyer exo) are wouswinaig + ‘sar lwzgoqund § ewes ioe ux | vwosorund © euesioy 120490 « | onpa sured eve we wieiw | coor | St joswpem cunuma | ot | Ara foen 2s spots twoorng + veto} mowaurnng + 3 sar ovsien Joaspase oureucua | got | Shit jswpese oureting | ot | Atma ur L°9 sat nam 9 s70th jue-u | exten mopro s leveex. 9 sation wopisae + He ut) Sar ovatwn oy “cht fomupan oureued | of | sit jowspars oumusg | zt | mma ceux | moprerorpsmmn + [erect | moprexompamn + oc [MSE loam oueana | sz [sat jowspess oumwoa | cz | rma ‘edad pores po eUpef oAspas oumUasd ouA:qod ony — ged angoad sce “Lt 2] worms » oaispes Ice 4 0] mora = ontepess oy GAEleteced conor | oy | Shit ounumd omoera | zt | AO ‘Caer | 0) worewery woo, lee 12 | “yes. onnpess ze xt o| ues ounpest oc | shit Plourmaoss cunoeso | of [snr jpurmuaid oaiomo | tt | mo wate saotqea lee -14 Opureno(o + oxpase bce ex ofarmoyo + ayaa cc PAE eed Ses | oc PSK hued emowo | ez | ro ‘dad pepetts po suet oMepas oureuRid ODOUR OF, — £z az z & i if g vavsimua | Bp fe 2 | eaup | se | emo] sm sé 2 E aepuris | z = ioe t i os open SmPAYSPONE WUTUMEIG myTVTEE WZ — 8 PTET YILSEAN WIASUSESONLY WIMSUONId S SNIGSUS VZ GLLLSVZ WaUSISCetvrtak, 28. srpnja 1970. SLUZBENT LIST SFRI Steana 662 — Broj 92 usoorun 6 un “3 aR s Hosiey $9219) eoainy ee ce = coor sig) eg em etoug) HOT Ysa *) ayo eoenong | | ATE aa — lor x19} suesd “uote lus 44-9) mououmig » | N9E 249) aouownng = S oe SAE | core vesououimigs | OOF PEE ouaspsieoummanrg | OOF SEE ouepais ourauisag | tT | Ame antiais onremstg leita a cD ue L1°9) teaten wopssxo eve e4 "9, wetng wopieyo © ena OF Sa | annpais oureseg | OF SAL josispaisoureomg | TT | id | i —-| ~ Tee "LEO! Moprsxorp-ren s “41 °D) Woprsqorp-0Eyy £ - of sht >| onmpan ommama | 5 [she onepanoumeuseg | eT | Ima redid qigspaufs po Fup’ onspaie ourmuaid ousyi¥0d oy — 1 [ruoad ayryod ures oro § [E>] sat — wom | wo z at lian | i a1 Kia semen re serene | PE | ATM | or 0p 5 veond — wm | oF fuesegucodoor | er | Aw tanayod 24 hat 008 soem | | MW {UalsYod 98 Aal: = ‘ef © bail aes ‘ip ruses brutsepu200 od =| tansqod 98 easinie ON, 9B ered plesenmizod ojdon |e cn ~udnst yopas po Bape! oxipeis curso; cusoGso oy — a a fut a; ae 35. 3 2 ano persia R ie 2e5 loynnisuoy] vans = lewmo| aren +E lew} aren | eee wenn Fi Prepoeis B pRpueis ba | fois “© fore @ Fos opsHON suroeTaoud enureou myEEE eZ — g HTRLCotvrtak, 23. srpnja 1970, swurat Clan 37. 5, iz Elana 94, ovog pravilnika, tablicama 6.17 iz Clana 99. ovog pravilnika | u tablica ma 8.15, {2 dlona 96, ovog praviinike, 2astiina sred- stva razvratona su W shijedete grupe, | to: 1) osnovaa premaana sredstva — u grupe OT do ov: 2) pokrivna premazna sredstva — u grape P—I do Pv: 2) metalne previake — u grupe M—I do M—VI. Sistem zastite of kororije ostvaruje se upotrebom bilo koje grupe osnovnog premaznog sredstva s bilo Kojom grupom pokrivnog premaanog sredstva u gra- nnicama jedne iste tablice. Cian 68. Pod stedinama s ekstremno agresivnim atmoster- skim tivietima _podrazumijevaju se sredine § visoiim Sadriajem agresivmin Korozionih agensa odnosno s i2u~ zeino agresivnim Kerozionim agensima (u neposredno} Diisint industrijakih objekeata, kao’ sto su: Warnice U tablicams 3.4.1 ‘Tablies 16 — Siatem raitite od koresije Zelinth Konstrokeifa kofe potpene 1 F tatodnom iadiitom LIST SERS Broj 32 — Strona 863 kkemijskih sredstava, kokeare, tvornice kote, tvornice Dapira, tvornice celuloze 1 sl). ‘Za zastitu od korozije Celitnth konstrukelja iz stava 2. ovog fiona moraju se pelmilentl tehmtke mere 1 Uivjett kevin ge osigusava zastita od koroalje u stupa} vetsm of zaétite prop sane ovim pravilnikom. ‘obits of korortie prodvitena u stavu 2. ovog fa na primjeniile se ra faliene konsteulelje Rojesuu stat ‘nom dodiru s vedom, kao sto su: rezervoari, vodotor~ injevl, e:evovodi 1 sh, Kuo {na Geligne konstrukelje od- nosno njinove dijelove koji su ilodeni posebnim mehac pleklim if term.ckim uvjetima. Clan 98. Sistemi zaitite éelignih konstruketje Koje leBe u vo- i ovise 0 terenskim uvjetima ‘Za zattitu od Korozije Celiénih Konstrukelja, koje ede u vodi upotrebljavaju se, po pravitu, debljislojevi Ditumena il katrana Kamenog ugljena kojl se nanose u toplom staniu, Podaci 0 tistemima zastite 6etiénih konstrukeja ko Je potpuno It djelomigno lee u vodl, odredent su u tabllel 10: Cikkenje mlarom abraziva | | Topho, - = . — | pocintavanie | ciskom it abe ‘inten |_| | Premazi | Topli | Epoksi | poks esi | Wash-primer | Wash-primer | Epoksi bitumen | premazna | premazaa | biturenska * * ‘ieomecaks Sredava, | medatva | premocaa | tapli Uitumen | toptitumen | prewar je em Sredsva perry | Najmania aebijna soo | 125 do290} 250 00 00 00 00 * | can 100. Clan 104 Coliéne konstrukelie odnosno dijelovi Beliénth kon~ strukelia Koti se postavljaju direktno u zemlju, morait, je zadtititi bitumenom if katranom kamenog’ ugljena oii ge nanose w toptom stanju, Zadtiina sredatva Iz stava 1. ovog Gana moraju po~ ikrti povrsinu geligne konstrukelje odnosno njenih dife- ova koja se uzemijuje i povrSinu dijelova konstrukclie fanad zemlje u visin! od najmanje 20 em. Zastitna sred~ sta nanose se najmanje u dva sloja, s tim da debljina slojeva nakon sufenje lznosi najmanje 00 mikrona, Za rattitu of Kororije Belitnih konstrukeija iti Jelova Selifnin konstrukelja ko}l se postavijaju direkt= ‘no u zemlju mogu se upotrebijavsti 1 antikorozione ‘rake ili slo} betona debljine 190 do 150 mm. Za zasititu dijelove éeliénih konstrukeijs koji se postavijaju direkino u zemiju, ne upotrabljavaju se, po pravili, emulziona premazna sredstva, Za vabnije Beliéne konstrutkelje @ zemi}i,tstodobno so sredstvima zaitite iz stava 1. ovog flan, upotreblja~ ‘va se { katodna zaStita Za saititu ukopanih w zemlju felitnih rezervoara | cjevovoda provodl se, po pravilu, slijedes! postupalc: 1) GiSéenje od drugog stupnja &skenja; 2) nanosenje tansog bitumenskog premaza u had ‘pom stanju 2) natiolenje bitumenskog premaza_u toplom stanju; “4 spiraino namotavanje_ staklene vane fli drugs podobnog texstiInog materijala natopljenog, bitume- 5) nanofenje drugog bitumenskog sloja w toplom stanius 6) spiralne namotavanje staklene vune ili drugos podobniog fekstiIney matersjale; 1) nanotenie rege bitumenskog sloja u toplom stanju: 8) nanotenje vapnenog mbijeks. Chon 100, Dijelovi Getitnih Konsteakesja Koji su ajetomitno ubetonirani moroju se 2astitit! od Kkorozije _premiazom nha duini koja ne seaije iznositi manje od 10 em ispodStrana 864 — Bro} 32 gornje povrtine betona. Dijelovl telléne Ronstrukeije Koji su cjelini ugradent w beton ne zasticuju s se prije ugradivanja moraju padijiva osloboditi kovarl- tne, re I netistoce. Cementno mlljeko mode se koristiti kao privreme- na zaltita €elitath dijelova prije nego #to se oni ubeto- niraju. Za toplo pocintane Eelléne dljelove ugradene u be- ton, nije potrebna nikakva druga zaitite od korozije, Chan 103, Sidra 1 vijel 22 veru delifnih dijelova s be tonskim temetjom moraju se zaStitit! podesnim prem zom na bazi bitumena ili katrana kamenog ueljena, Letajne plote od éelika moraju bill postavijene na betonak temelj preko sloja cementnog morta, epokst- ~smole ill bitumens tako ds u potpunosti bude Ispunj ieduprostor Izmedu Gelléne plote { betona, Cian 104, Gornja povréina betonskih temelja mora biti za8tl- Sena najmanje jednim zaltitnim premazom na bazl Ditumena ili Kairana kamenog ugljena. ‘Premaz iz stava 1. ovog élana nanos! se do visine od najmanje 10 em { na dijelove &eliéne konstrukelje ‘kof tzlaze iz temelja. Premaz. iz stava 1. odnosno stava 2, ovog &ana, po. ravilu, redovao se obnavija. Meduprostore na mjestima spoja telléath dijelova, 8 betonskim temeljom treba ispuniti tekusim bitume- ‘hom ill drugim podesnim materifalom za zatepliivanse. Cian 105, ‘U spojevima Selika 1 drvene grade, dodime povrsl- ne oba materijala treba prije spajanja premazati vru- 1m katranom Il slojem bitumena, Tspod glava 1 navetkt vijaka treba postaviti Airoke podloine plotice. Podloine plotice 1 vitke treba remazat! na natin iz stava 1. ovog élana, tan 108. Vest { sistem zaftite od korozije u cjelint { u poje- inim fazama (priprems povrlina, slstem premaza, me= talne previake) biraju se tako da se osigura odgovara- uel stupanj zaitite od orozije u onim uvjetima u ko- ‘Jima ée se Gelléna konstrukelja nadi za veljeme eksplo- atacije, Cian 107, Na labor vrsti i sistema zattite od Korozie utjetu: 1) znatsj, veliéina i polodaS objektaz 2) koroziont uvjeti sredine u kolo} se objekt nalezl; 9) uvjetl eksploataeije objekta; 4) moguénost pregleda 1 odrfavanja Seliéne kon- strokelle; 5) natin spajanja Belitne konstrukelfe: 8) tehnitki i ekonomskl uvjetl za objekata, Sagrada} Clan 108, Sistem zaitite od Korozije {2 HL. 94. do 108. ovog ravilnika osigurava minimalnt stupan} zaitite od ko- roalle. Za za8iitu of Korozie Beliénih konstrukelja moma se primijeniti 1 sistemi zaitite koji nisu navedent uw SLU2BENI LIST SFRI Cotvrtak, 2. srpnja 1970, ‘vor pravilniku, ako se teoretski 1 eksperimentalno dokate da se njihovom primjenom osigurava, za8llta oo Korozife najmanje Ww stupnju propisanom ovim prac VI. KONTROLA IZVODENIA I PRISEM RADOVA NA ‘ZASTITI OD KOROZUE tan 109, Za invodenje radova na zastit! od koroz!fe mogu se Lupotrebliavati samo materijali za Kole Je atestom (po tvrdom 0 kvalitetu), {edsnim od strane struéneTadne organizacije registricane za djelatnost u koju sada Ine pitivanje kvaliteta tih materijala, potvrdeno da ti ma- terijallu pogledu kvaliteta tspunjavaju uvjete propisas ne ovim pravitnikom. U tok izvodenja radova na zattiti od korozije mo- ra se kontrolirat! svaka radna operacija i rod u cjellal, Cian 110, Prije nanofenja premaznog sredstva na feliénu po- ‘vriinu mora se Kontrolizai 1) podobnost pripremljene éelitne povrdine; 2 stanje prethodnog sloja premaza, pri femu 20 ate s8 prea potouno sh [br nooweiae tetenja izazvanth klfom, poroznosti, loleg Drijenje- ‘ja, mrelkanje, pojava pokotice 1 sl). Prije nanolenja metainih previaks, dobiventh top= im pocingavanjem iit metalizacljom, mora se kontrO- rath ‘Bripremijene eeliéne povrsine. Cian 111. Debijina Jednog premaza odnosno metalne previake Il eljelog slsiema zastite od korozije kontrolira se mes todom odredenom jugoslavenskim standardom JUS CAL 858, tan 112 Za vrijeme tevodenja radova na zaftiti od korozije ovremeno se uzimaju uzore! materijala kojt se upo- trebljavaju za za8titu od Korozife 1 njthov kvalitet u- terdue, { to: 1) 2a premaina_sredstva — prema jugoslavenskom standardu JUS H. C8, 050 2) za cink, aluminij { clove — prema odredbama Una 77. ovog praviinike, dobivenih toplim pom elngavanjem it metalizacijom, \utvrduje se na samo} {elléno} Konstrukeijl III na epruvetama, Clan 114. Celitne konstrukcije { dijelovt Gelitmth konstrulkel- Ja ne mogu se stavit! u upotrebu prije nego fo se uter= i da su zaftitent of korozije na natin propisan ovim ravilntkom. VIL ODRZAVANJE ZASTITE OD KOROZIE . Clan 118, Zattita od Korozije Beliénih konstrukelja { njthovihy ijelova mora se odrfavati u ispravnom stanju. U tom cilju se povremenim pregledima utvrduju stanje ra8ti- te od korozife, kao 1 opseg priroda nedostataka takve zaitite (napukdina, mjehuriéa, re, odvajanja premaza od podloge, raspadanja promaza { previake { sl).Cotvetak, 23. srpna_ 1970. Cian 118. Stupanj zardalosti Geliénih povrdina zaititenth pre- rmazima procieniufe se, po pravilu, pomocu evropske kale zardalostl. Cian 117. ‘turdeni nedostaci sisteme zattite od koroalle mo- rraju se u najkragom roku otklont ‘Nedostact iz stava 1 ovog élana, ovisno 0 stanju zattite od koroaije, mogu se otleoniti 1) djelomitnim popraveimas 2) obnavijanjem premaza; 3) avodenjem novog kompletnog sistema zaStite od korozive, Clan 118, Nedostaci utvrdent na pojedinim mijestima inaée dobro otuvanog sistema anitite od Korowile, uz odgova~ rajuéu pripremu €eligne povrBine, ofklanjaju se djelo- minim popraveima samo th mjesta. ‘Ako Je dotrajao samo pokrivnl premaz, ‘a nema pojava rde, premaz se obnavija preko pretiiodno pri- premijene Geligne povrline U shutajevima iz st 1.1 2 ovog lana, zastitna sted~ stva koja se nakndno nanose na éeliénu povsSinu mo~ Jaju U svemu odgovaratl zaétiinim sredstvima upotri- Jebljenim u postojegem slstemu za8tite od korozije. ‘Ako je postojeéa za8tita od Korozije na veéem dije- tu delitne povriine otpala odnosno dotrajala il alco Je stupanj zardalosti takve povrSine visok, postojeéa za~ lta of Korozije se potpuno uklanja 1 teligna povrfina Gist do drugog stupnja C8éenja, a zatim se izvodi nov kompletan sistem zastite, Clan 119, Colléne povrsine, osobito horizontalne, moralu se odréavati u Bistom stanju. Celiéne povriine moraju se na pogodan natin za- Uti of mehanigith ofteéenja 1 ajelovanja agresivaih para (od lokomotive { sl). VII. PRIJELAZNA I ZAVRSNA ODREDBA Cian 120, Odredbe ovog pravilnika primjeniivat Ge se na te~ Ligne konstrukelje { dijelove Selitnih konstruketjs obje~ kata Gija 6e izgradnia otpoteti nakon 31. srpnja 1970, osim odredaba glave VIT. ovog pravilnika Koje ée se ‘primjenjivati od dana stupanja na snagu ovog pravil- ala, tan 121. (Ova) pravilnik stupa na snagu osmog dans od dana objavijivania u »Slufbenom lista SFRJ«. Br. eu7/L Beograd, 28. lipnja 1970, Zamjenike savernog sekretara za privredu, ‘Vlado Jurltie,v. 2. SLUZBENI LIST SFRI Bro} $2 — Strana 865 388, Na osnovi tlana @. stay 1. Zakona o tehnigkim mjerama (Slusbent lst SFRJ«, br. 12/65 1 55/00) $ Elana 08. st, 1. i & Osnovnog zakonn o izgradnji inve- Sticlonth. objekata (@Slutbent lis: SFRJ«,_ br. 20/67, So/eu 1 99/60), saveznl sekretar 2a privredu propisuje PRAVILNIK © TEHNICKIM MJERAMA I UVJETIMA ZA PRO- SeRTIRANSE 1 IZVODENSE BETONSKIA I _ARMI- RANOBETONSKIN KONSTRUKCUA U SREDINAMA TZLOZENIM. AGRESIVNOM DJELOVANIU VODE 1m 1. OPCE ODREDBE, Clan 1. ‘Tehnigke mjere 1 uvjeti, propisant ovim pravil~ nikom, primjenjuju se pri projektiranju 1 irvodenju Eetonskdh 1 armiranobetenskih. Konstrukelja (a dalj- bbjem tekstu: betonske konstrukelje) u sredinama koje Eu irlogene ili ée biti lalozene agresivnom (nagrizaju~ Gem) ajelovanja vode i tla Clan 2. Stupanj agresivnog djelovanja vode 4 tla ma be- tonske Konstrukelje odreduje se kemljskim ispitiva- jem vode 1 ta. "Voda se mora kemijski Sspitivatl, ako é© betonske konsteukelje objekta bili zlotene agresivnom djelova~ ju vode {Ya nepoznatih. Kemijskih osobina. Cian 3. : Pokazatelji sgresivnog djelovanja vode { tla, pro~ pisoniovim pravilnikom, odnose se na beton sprav- Fen od portland-cementa ill portland-cementa $ do~ Gatkom pucolana ili troske odnosno od. specijalnog Dorlland-eementa koji nakon 28 dana ukrutivanja Rormainim uvjetima ima vodonepropustljivost Vs, Clan 4. Pokazateljl agresivnog djelovanja vode, odredent covim praviinikiom, mogu se primijeniti samo ako tem- peratura vode prigodom ‘uzimanja uzoraka iznosl od Be do + 35°C. Ako temperatura vode prigodom uzimanja wzoraka nije u granicama iz stava 1. ovog élana, agresivno Gjelovanje vode mora se utvrditi spectialnim ispiti- Yanjem. Clan 8. Betonske Konstrukelje izloione su agresivnom Ajelovanju sredine, ako bilo Koji pokazatelj agresivnog Gjelovanja vode ili la odstupa od vrijednost! pokaza~ tebe ageesivnog dJelovenja vode I fla propisanih ovisa pravilniloom, Cian 6. ‘Ako beton nakon 28 dana ukrusivanja w normal~ nim uvielima ima vodonepropustijivost veéu od Vs Smatra se Koroziono otporaijim, | ta} se faktor uzima Pil pdredivenjy. dopunsieh mjera. zastite betonskih Ronstrue'ja izlogenih agresivaom djelovanju vode ita. Cian 7 Pri odredivanju dopunskih mjera zastite betonskih. onsirukelja.izlolenih agresivaom djelovanju. vode 1 fha mora se imati u vidu da je tekuéa voda, pri istom Rewljskom sastava, agzesivnija od vode koja miru Cian 8. Mjere zaitite betonskth Konsirukelja _{eotenih agresivnom djelovanju vode i tla, propisane ovim Dpravilnikor, sastoje se u primjent antikorozionih ma~ Ferjala f postupaka Kosi djelomiéno ill potpuno spre- Savaju kontakt betona i agresivne sredie.