Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

5.3. ORGANIZACIJA RADA ZA IZRADU PODZEMNIH PROSTORIJA

KOMBINOVANIM MAINAMA
5.3.1. OSNOVE ZA IZBOR TEHNOLOKE EME I IZBOR MEHANIZACIJE ZA
IZRADU PODZEMNIH PROSTORIJA
Savrenija tehnologija i mehanizacija za izradu jamskih prostorija potrebna je za
poveanje tehniko-ekonomskih pokazatelja izrade prostorija pri uslovima rada razrade, a
ima za cilj obezbijediti skraenje rokova pripreme novih horizonata kao i bre postavljanje
irokih ela u uslovima rastue koncentracije i intenzifikacije dobivanja uglja. Prema tome,
izbor tehnoloke eme i opreme za izradu jamskih prostorija treba da proizilazi iz potreba
razvitka rudarske nauke sa ueem izmjene rudarsko-geolokih i proizvodno tehnikih
uslova u jamama uglja. U sadanje vrijeme mogue je podijeliti izradu rudarskih prostorija
na dva osnovna naina:
izrada kombinovanim mainama,
izrada buako-minerskim radovima.
U odnosu na buako-minerske radove izrada prostorija kombinovanim mainama
ima bolje tehniko-ekonomske pokazatelje. Pri izradi prostorija kombajnima postiu se vee
brzine napredovanja i produktivnosti rada, poveava se sigurnost rada, kao i stabilnost
konture prostorija. U odnosu sa tim postavkama razmatra se i uticaj ostalih rudarskogeolokih i rudarsko-tehnikih faktora na izbor tehnoloke eme i mehanizacije, kako pri
izradi prostorija kombajnima, tako i pri buako-minerskim radovima.
5.3.1.1. Osnovni faktori koji utiu na izbor tehnoloke eme i opreme za izradu
jamskih prostorija
Tehnoloka ema rada i organizacija rada kod izrade jamskih prostorija odreuje se
vezano za osnovne i pomone procese, koji se koriste pri izradi prostorija i mehanizacije za
izradu prostorija. Osnovne radne operacije za proizvodni proces su:
ruenje stijenske mase na elu radilita i njen utovar,
podgraivanje prostorija,
opremljenost prostorije transportnim sredstvima. Pomone radne operacije za
proizvodni proces su:
ventilacija,
odvodnjavanje,
doprema opreme i materijala.
U zavisnosti od karaktera povezanosti izvedenih radnih operacija razlikujemo dvije
osnovne tehnoloke eme organizacije rada pri izradi prostorija: lananu i ciklinu.
Na izbor tehnoloke eme i opreme za izradu rudarskih prostorija utiu mnogi
rudarsko-geoloki i proizvodno-tehnoloki uslovi:
172

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

a) Pod rudarsko-geolokim uslovima podrazumijevaju se:

monost ugljenog sloja i stijena u kojoj se izrauje prostorija,
ugao pada sloja,
vrstoa uglja i stijene,
stabilnost izraene prostorije,
metanoobilnost sloja,
sklonost izbojima gasa i materijala,
vodoobilnost, itd.
b) Pod proizvodno-tehnikim faktorima se podrazumijevaju slijedei faktori:
povrina poprenog presjeka prostorije,
duina prostorije,
vijek trajanja prostorije,
karakter ela (ugljeni ili stijenski),
mogui vid transporta stijenske mase i dopreme potrebne opreme i materijala,
neophodna brzina izrade prostorije.
Izbor kombinovane maine za konkretne uslove treba vriti ne samo na osnovu
tehnikih karakteristika kombinovane maine sa ueem rudarsko-geolokih i proizvodno
tehnikih uslova izrade prostorije, nego je neophodno obuhvatiti i ekonomske pokazatelje
kao i duinu prostorije i potrebnu brzinu izrade.
Jedan od vanih zadataka pri izboru tehnoloke eme za organizaciju rada i izbora
kompletnog kompleksa opreme za izradu prostorija kombinovanim mainama je potpuno
koritenje znaajnih mogunosti koje su sadrane u samoj konstrukciji kombinovane maine,
tj. neprekidno ruenje i transport stijenske mase sa ela radilita, te mogunosti se poveavaju
sa poveanjem snage radnog organa, sa poveanjem solidnosti i trajnosti dijelova
kombinovane maine i reuih instrumenata.
Mogunost kombinovane maine u odnosu na ruenje stijenske mase se najee
karakterie tzv. teoretskim kapacitetom, koji predstavlja koliinu materijala izrezanu radnim
organom u vremenu od jedne minute pri neprekidnom radu kombinovane maine na elu
radilita sa srednjim uslovima u odnosu na vrstou stijene i veliinu profila, za koje je po
tehnikim karakteristikama odreena, data kombinovana maina.
Teoretski kapacitet kombinovane maine sa radnim organom koji radi u pojasevima:

gdje je:
ds debljina sloja stijene koja se rui radnim organom kombinovane maine pri
pomijeranju po povrini ela radilita; za cilindrini bubanj radnog organa d je jednako
dijametru bubnja i broju rezova, kod konusnog bubnja srednjem preniku bubnja i broju
rezova (m),
veliina prodiranja bubnja u stijenu koja je jednaka duini bubnja po njegovoj osi,
Vp max. brzina kretanja bubnja radnog organa po povrini ela po horizontalnom,
vertikalnom ili kosom pravcu (m/min).
Pri radu javlja se stvarni kapacitet kombinovane maine koji je znatno manji od
teoretskog. To je mogue iz razloga to je neophodno ispunjenje pri radu kombinovane
maine niza radnih operacija, pri emu se skrauje vrijeme na rezanju ela radilita (kao npr.
zamjena noeva, manevar pri premjetanju maine, usitnjavanje krupnih komada stijena).
173

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Prema tome, tehnoloki neophodna rezerva vremena koja je potrebna za ispunjenje

pomonih operacija, odreena je samom konstruktivnom osobinom kombinovane maine,
koja zauzima mjesto u ukupnom gubitku radnog vremena kombinovane maine kao i prekida
iz razliitih razloga i odreuje nivo mehanizacije ostalih procesa ciklusa i opte organizacije
i tehnologije rada za izradu prostorija. Razlog prekida je: pripremno-zavrne operacije na
poetku i kraju smjene, promjena punih i praznih vagoneta, produenje transportnih,
energetskih i ventilacionih komunikacija, postavljanje stalne podgrade i drugo.
U vezi sa izloenim uvodi se pojam eksploatacionog kapaciteta kombinovane maine.
Eksploatacioni kapacitet kombinovane maine koja ree u pojasevima je:
Kim koeficijent iskoritenja kombinovane maine
Poveanje eksploatacionog kapaciteta kombinovane maine je mogue postii
smanjenjem vremena trajanja pomonih operacija tj. poveanjem koeficijenta iskoritenja.
Razmotrimo osnovne mogunosti poveanja eksploatacionog kapaciteta
kombinovane maine za izradu prostorija i odredimo najbolje efekte.
Poveanje teoretskog kapaciteta kombinovane maine vezano je sa poveanjem
brzine dobivanja (izrade), dubini rezanja reznog bubnja u masu uglja ili stijene, a takoe i
brzini radnog organa pri rezanju i obradi ela radilita.
Znaajne rezerve poveanja eksploatacionog kapaciteta kombinovane maine nalaze
se u poveanju koeficijenta njegovog iskoritenja. Na veini ugljenih jama kod izrade
prostorija kombinovanim mainama opte poveanje gubitka vremena je veliko, a koeficijent
koritenja kombinovane maine je mali, to dovodi do snienja eksploatacionog kapaciteta
u prosjeku 5 - 7 puta u odnosu na teoretski. Tako prema podacima mnogih vremenskih
opaanja rad kombinovane maine traje 15 do 20% od ukupnog vremena, a pri izradi prostorija
sa boljim ostvarenjima je samo 30%.
Jedan od glavnih i najefikasnijih pravaca poveanja eksploatacionog kapaciteta
kombinovane maine je poveanje koeficijenta njegovog iskoritenja putem skraenja
razliitih vidova zastoja koji su vezani sa nedostacima u organizaciji rada i mehanizaciji
ostalih procesa u ciklusu.
Prema reenom, moe se odrediti pravac koji treba zauzeti pri izboru opreme za ostale
operacije procesa pri izradi prostorija kombinovanim mainama.
U uslovima visokoproduktivnog rada kombinovane maine kljuni je problem
kapacitet transportnih sredstava na elu radilita i mogunost njihovog neprekidnog rada.
U najveem broju sluajeva pri izradi prostorija kombinovanim mainama upotrebljava se
inski transport i transport grabuljastim i tranim transporterima stijenske mase.
Poto se izrada prostorija kombinovanim mainama vri u stijenama sa koeficijentom
vrstoe f do 6, mogue je koristiti razne vidove transporta stijenske mase. Posebno veliko
znaenje za vee iskoritenje kombinovane maine ima organizacija rada na podgraivanju
prostorije i mehanizacija tih radova. Izrada prostorija kombinovanim mainama u osnovi je
rasprostranjena za izradu prostorija u uglju i prateim stijenama vrstoe f do 6, koje su
preteno transportne ili ventilacione prostorije duine vie od 500 m sa vijekom trajanja od
jedne do tri godine. Za te prostorije upotrebljava se luna metalna podgrada, ankerna,
ramska i drvena.
Pregledom navedenih vidova podgraivanja vidi se da mehanizovano podgraivanje
je mogue kod ugraene ankerne podgrade, dok je mehanizovana ugradnja metalne lune
podgrade prilino teka, a betonske i nemogua u blizini ela radilita.
174

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Prema tome, uvoenje takvog vida podgraivanja obavezno utie na rad kombajna
i predstavlja znaajan zastoj u odnosu na ukupno vrijeme rada kombajna. Ovi zastoji vezani
za podgraivanje mogu se smanjiti uvoenjem hidrauline zatitne podgrade, koja je u
sastavu konstrukcije kombinovane maine, tj. predstavlja kompleksnu opremu za izradu
prostorija.
Eksploatacioni kapacitet kombinovanih maina u uglju i mekim stijenama mogue je
proraunati na osnovu obrasca koji je predloio Rubinski:

gdje je:
T ukupno efektivno vrijeme trajanja smjene; T=7,5 asova=450 min.
Tp pripremno zavrne operacije na poetku i kraju smjene, koja se sastoji iz:
tdo vrijeme dolaska na radilite;
todl vrijeme odlaska sa radilita;
tpr vrijeme pregleda radilita;
tpred vrijeme predvrtanja;
Tg eventualni gubici vezani za zastoje u radu kombinovane maine, za neke spoljanje
faktore (na primjer, zastoji u transportnom sistemu ili neto drugo);
Tr gubici u vremenu vezani za sitnije popravke;
tr efektivno vrijeme rada kombinovane maine za izradu 1 m hodnika u minutama,
koja se proraunava na slijedei nain:
1. Brzina poprenog pomjeranja radnog organa

gdje je:
Vr max. brzina okretanja bubnja radnog organa
ln rastojanje izmeu noeva (cm)
hr dubina rezanja hr=(0,1-0,5)cm/noa
2. Ukupna duina hoda radnog organa po elu radilita
Zavisno od karakteristika maine jednim rezom skidamo pojas irine d i dubine

gdje je:
H visina prostorije (cm)
Bp prosjena irina prostorije (cm)
d srednji prenik konusa (bubnja) (cm)
3. Vrijeme napredovanja ela

175

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

4. Brzina napredovanja ela

5. Efektivno vrijeme rada kombinovane maine za izradu 1 m/ hodnika je

V cm .................................. 1 min
100 cm ................................ tr min

tz potrebno vrijeme za zamjenu jednog noa

z broj noeva koje treba zamijeniti poslije izraenog 1 m prostorije (komada)
tm vrijeme potrebno za pomjerenje kombinovane maine nazad prije zamjene noeva
i za pomjeranje naprijed poslije zamjene noeva
t p gubici vremena vezani za pomone operacije kod izrade 1 m hodnika;
tn vrijeme za upinjanje razupiraa tn=5 min; kod 4PU to vrijeme je tp=0
tv gubici vezani za zastoje u radu kod zamjene pune kompozicije praznom, pri
izradi 1 m prostorije. Kod transporta iskopnog materijala grabuljastim ili tranim
transporterima tv=0.
tk vrijeme potrebno za produenje 1 m kolosjeka za uslove jame urevik; tk=0
Efektivnost primjene tehnoloke eme i koritenje kombinovane maine odreuje se
veim brojem uticajnih faktora:
fiziko-mehanike karakteristike stijene u kojoj se radi prostorija,
profil prostorije,
potronja reuih instrumenata,
kvalifikacionim i brojanim sastavom posade,
vrste stalne podgrade,
brzina izrade,
duine prostorije.
Tehnoloke eme pri izradi prostorija kombinovanim mainama sa ueem
mehanizacije drugih operacija mogu se podijeliti na tri grupe:
1) tehnoloka ema izrade prostorija kombinovanim mainama sa transportom
stijenske mase grabuljastim i tranim transporterima,
2) tehnoloka ema izrade prostorija kombinovanim mainama sa transportom
stijenske mase vagonetima,
3) tehnoloka ema izrade prostorija kompleksnom opremom.
176

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Pri izradi prostorija po tehnolokoj emi prve grupe koristi se slijedea opreme:
kombinovana maina sa radnim organom koji radi u pojasevima,
grabuljasti transporter koji se sa poveanjem duine izraene prostorije zamjenjuje
tranim transporterom,
cijevni ventilator za seperatno provjetravanje,
privremena ili stalna podgrada,
cijevi za ventilaciju i cijevi za otpraivanje,
visea jednoinska eljeznica ili kolosijek za dostavu podgradnog materijala i
drugog potrebnog materijala.
Pri izradi prostorija kombinovanim mainama ruenje stijenskog materijala se obavlja
organom sa jednovremenim utovarom i transportom uglja ili stijene u vagonete ili na
grabuljasti transporter.
Po napredovanju ela vri se podgraivanje privremenom ili stalnom podgradom u
zavisnosti od stabilnosti stijene u kojoj se radi prostorija. Kod nestabilnih stijena odmah
nakon izvjesnog napredovanja ela ugrauje se stalna podgrada. U tom periodu
kombinovana maina ne radi.
Kod stabilnih stijena mogue je ugraivati podgradu sa mnogo veim rastojanjem
izmeu ramova. Zatim se iza kombinovane maine na rastojanju 15-20 m ugrauju ostali
okviri podgrade. Istraivanja pokazuju da se pri ovakvom podgraivanju (podgraivanje
van zone rada kombinovane maine) skrauje vrijeme zastoja vezanih za podgraivanje na
20 do 30%.
Na slici 5.23. data je tehnoloka ema rada pri izradi prostorije kombinovanom
mainom sa primjenom grabuljastog i tranog transportera za transport uglja i stijena i
kolosijekom za dopremu podgradnog i drugog materijala.
Na slici 5.24. data je tehnoloka ema rada pri izradi prostorija kombinovanom
mainom sa primjenom vagoneta za transport uglja i stijena.

Slika 5.23. Tehnoloka ema rada pri izradi prostorija kombinovanim mainama sa upotrebom
kontinuiranih transportera za transport uglja i stijene

177

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Slika 5.24. Tehnoloka ema pri izradi prostorija kombinovanim mainama sa upotrebom
diskontinuiranog transporta

PRIMJER: Prijedlog tehnoloke eme poboljanja radnog procesa na izradi jamskih

prostorija kombinovanim mainama tipa DOSCO MK-2A i 4PU za uslove jame urevik
U zavisnosti od stabilnosti radne sredine, organizacija rada kod izrade podzemnih
prostorija kombinovanim mainama se moe postaviti u dva osnovna vida:
a) Podgraivanje iza maine (paralelan rad) tj. glavne operacije napredovanje i
podgraivanje se odvijaju jednovremeno. Takva organizacija rada obezbjeuje neprekidan
rad maine i bru izradu prostorija.
b) Podgraivanje odmah nakon izvjesnog napredovanja (ciklini rad) tj. glavne
operacije napredovanje i podgraivanje se ciklino smjenjuju. Kada se vri napredovanje
sa mainom podgraivanje izostaje i obrnuto.
Tehnoloka ema i organizacija rada pri izradi podzemnih prostorija
kombinovanim mainama u stabilnoj radnoj sredini, uglju i krovinskom laporu
jame urevik
Kod izrade podzemnih prostorija u stabilnim stijenama kao to je ugalj i krovinski
lapor jame urevik, mogue je primjeniti takvu organizaciju rada da se osnovne radne
operacije, rezanje, podgraivanje i doprema potrebnog materijala vre paralelno.
Posadu radilita sainjavaju 10 radnika sa slijedeom kvalifikacionom strukturom:
kombajnista
VK 1 izvrilac
pomonik kombajniste
KV 1 izvrilac
kopa
KV 1 izvrilac
pomonik kopaa
PK 5 izvrilaca
bravar
KV 1 izvrilac
elektriar
KV 1 izvrilac
UKUPNO: 10 izvrilaca

178

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Posada od 8 rudarskih radnika se dijeli na tri ekipe:

Prva ekipa od 3 radnika (VK-1, KV-1 i PK-1) je odreena za napredovanje kombinovane
maine - rezanje.
Druga ekipa od 3 radnika (KV-1 i PK-2) je odreena za podgraivanje izraene
prostorije iza kombinovane maine.
Trea ekipa od 2 radnika (PK-2) je odreena za dopremu grae i drugog potrebnog
materijala od jamskog skladita do radilita upotrebom gornje ine.
Zanatlije su zaduene za tekue odravanje.
Kapacitet kombinovane maine DOSCO MK-2A u krovinskom laporu
jame urevik

T=7,5 sati=450min.

tdo =30 min.

todl =30min.
tpr =10 min.
tpred=10 min.
Tp= 80 min.
Tg= 15 min.
Tr= 20 min.
tr efektivno vrijeme rada maine za izradu 1 m hodnika (min)
1. Brzina poprenog pomjeranja radnog organa

Vr=1,72 m/s
hr=(0,1-0,5) cm/nou

ln=20 cm
hr=0,2 cm/nou

2. Ukupna duina hoda radnog organa po elu radilita

Luna podgrada tipa RI-5 svijetlih dimenzija H=3,2 m; B=3,6 m odnosno dimenzija
iskopa B=4,00 m; H=3,4 m
Prema karakteristikama maine jednim rezom skidamo pojas irine 53,3 cm i dubine
38,1 cm.

H=340 cm

Bp=320cm

d=53,3 cm

3. Vrijeme napredovanja ela:

179

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

4. Brzina napredovanja ela

ln=38,1 cm
5. Efektivno vrijeme rada maine za izradu 1 m hodnika (min):
2 cm .......................1 min
100 cm ........................tr min
tr=50 min
tz=2 min
tn=5 min

tm=5 min
tv=0

tp=3 min
tk=0

A=5,0 m/smjenu.

Kapacitet kombinovane maine DOSCO MK-A u uglju jame urevik

T=7,5 sati=450 min.

Tp=30+30+10+10=80 min
Tg= 15 min.
Tr= 20 min.
tr efektivno vrijeme rada maine za izradu 1 m hodnika (min)
1. Brzina poprenog pomjeranja radnog organa:

Vr=1,72 m/s
hr=(0,1-0,5) cm/nou

ln=24 cm
hr=0,4 cm/nou

2. Ukupna duina hoda radnog organa po elu radilita

Podgrada RI-5
Prema karakteristikama maine jednim rezom skidamo pojas irine 53,3 cm i dubine
38,1 cm.

180

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

H=340 cm

Bp=320cm

d=53,3 cm

3. Vrijeme napredovanja ela:

4. Brzina napredovanja ela:

ln=38,1 cm
5. Efektivno vrijeme rada maine za izradu 1 m hodnika (min):
3,2 cm .......................1 min
100 cm ........................tr min
tr=31,5 min
tz=2 min
tn=5 min

tm=5 min
tv=0

tp=3 min
tk=0

Kapacitet kombinovane maine 4PU u uglju jame urevik:

T=7,5 sati=450 min.

Tp=30+30+10+10=80 min
Tg= 15 min.
Tr= 20 min.
tr efektivno vrijeme rada maine za izradu 1 m hodnika (min)
1. Brzina poprenog pomjeranja radnog organa:

181

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Vr=2,3 m/s
hr=(0,1-0,5) cm/nou

ln=24 cm
hr=0,3 cm/nou

2. Ukupna duina hoda radnog organa po elu radilita

Luna podgrada tipa RI-5.
Prema karakteristikama maine jednim rezom skidamo pojas irine 57,5 cm i dubine
35 cm.

H=340 cm

Bp=320cm

d=57,5 cm

3. Vrijeme napredovanja ela:

4. Brzina napredovanja ela:

ln=35 cm
5. Efektivno vrijeme rada maine za izradu 1 m hodnika (min):
3,2 cm .......................1 min
100 cm ........................tr min
tr 31,4 min
tz=2 min
tn=0 min

tm=5 min
tv=0

tp=30 min
tk=0

Na slici 5.25. data je tehnoloka ema rada kod izrade podzemnih prostorija
kombinovanim mainama u stabilnoj radnoj sredini.
Na slici 5.26. data je organizacija rada kod izrade podzemnih prostorija kombinovanim
mainama u stabilnoj radnoj sredini.

182

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

LEGENDA:
l nepodgraeni raspon prostorije
1 grupa za napredovanje kombinovane maine - rezanje
2 grupa za podgraivanje podzemne prostorije
3 grupa za dopremu potrebnog materijala

Slika 5.25. Tehnoloka ema rada kod izrade podzemnih prostorija kombinovanim mainama u
stabilnoj radnoj sredini

Slika 5.26. Organizacija rada kod izrade podzemnih prostorija kombinovanim mainama
u stabilnoj radnoj sredini

183

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Tehnoloka ema i organizacija rada pri izradi jamskih prostorija kombinovanim

mainama u nestabilnoj radnoj sredini
Posadu na izradi jemaskih prostorija kombinovanim mainama tipa DOSCO MK2A i 4PU sainjava grupa od 7 radnika sa slijedeom kvalifikacionom strukturom:
kombajnista
VK
1 izvrilac
pomonik kombajniste
KV
1 izvrilac
pomoni kopa
PK
3 izvrilaca
bravar
KV
1 izvrilac
elektriar
KV
1 izvrilac
Posada od 5 rudarskih radnika se dijeli na dvije grupe. Prva ekipa od 3 radnika
(VK-1, KV-1 i PK-1) je odreena za rad na elu radilita (izrada prostorije, podgraivanje,
itd), dok je druga ekipa od 2 radnika odreena za dopremu grae i drugog potrebnog
materijala od jamskog skladita do radilita.
Rad na izradi jamskih prostorija kombinovanim mainama sastoji se u slijedeem:
Radnim organom kombinovane maine izvri se postepeno kopanje radne sredine u
dubini do 2,0 m. Istovremeno sa kopanjem vri se utovar i transport iskopanog materijala.
Nakon napredovanja od 2,0 m prekida se rad kombajna i pristupa podgraivanju prostorije
elinim lunim okvirima sa drvenim zalogom. Poslije toga se radne operacije ciklino
ponavljaju.
Ostvareni rezultati rada kombinovane maine DOSCO MK-2A i 4PU u Jami
urevikna izradi hodnika u uglju i prateim stijenama su dati u tabeli br. 5.5.
Na slici 5.27. data je tehnoloka ema rada kod izrade podzemnih prostorija
kombinovanim mainama u nestabilnoj radnoj sredini.
Na slici 5.28. data je organizacija rada kod izrade podzemnih prostorija kombinovanim
mainama u nestabilnoj radnoj sredini.

LEGENDA:
l nepodgraeni raspon prostorije
1 grupa za napredovanje kombinovane maine - rezanje
2 nakon zavretka operacije rezanja ista grupa vri podgraivanje podzemne prostorije
2 grupa za dopremu potrebnog materijala
Slika 5.27. Tehnoloka ema rada kod izrade podzemnih prostorija kombinovanim mainama u
nestabilnoj radnoj sredini

184

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Slika 5.28. Ciklogram radova kod izrade podzemnih prostorija kombinovanom mainom u
nestabilnoj radnoj sredini

Pri ovakvoj organizaciji rada mogue je ostvariti napredovanje od 232 m/mj. odnosno
10 m/dan, odnosno 4 m/smjenu, sa prosjenim mjesenim uinkom od 0,425 m/ovjeku.
Praenjem postignutih rezultata rada kombajnom DOSCO MK-2A na izradi
transportnog hodnika TH+106 u periodu od septembra 1976. do maja 1977. i kombajna 4PU
na izradi transportnog hodnika TH+123 u periodu od marta 1977. do maja 1977. ustanovljeno
je da su ostvareni rezultati rada mnogo manji od planiranih, tj. da se mjesena ostvarenja
kreu od 40 m/mj. do 116 m/mj. (Tabela br. 5.5.)
Na osnovu desetodnevnog hronometrijskog snimanja rada kombinovane maine
DOSCO MK-2A kod izrade transportnog hodnika th+106 dobijeni su podaci o ueu
pojedinih faza rada u cjelokupnom radnom vremenu (Tabela 5.6. i slika 5.29).
185

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Tabela br. 5.5. Ostvareni rezultati rada i utroka materijala kombinovanih maina tipa
DOSCO MK-2A i 4PU u periodu 1976.-1977. g. u Jami urevik

186

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Tabela 5.6. Trajanje radnih operacija kod rada kombajna DOSCO MK-2A na izradi
transportnog hodnika TH+106

Slika 5.29. Kruni dijagram trajanja radnih operacija (%) kod rada kombajna DOSCO MK-2A,
na izradi transportnog hodnika TH+106

187

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

5.4. LUNO-LANANE-PROBOJNE KOMBINOVANEMAINE

Lanano lune probojne maine obuhvataju vie slinih konstrukcija, koje se
meusobno razlikuju jedino po konstrukciji radnog organa za kopanje. Radni elemenat ovih
maina moe biti sastavljen od vie paralelnih ozubljenih lanaca, ozubljenih i paralelno
postavljenih diskova ili ozubljenog bubnja. Svaka od ovih konstrukcija ima svoje prednosti
i konstruisana je za odreene radne uslove.
Probojna maina sa vie paralelno postavljenih lanaca prikazana je na slici 5.30.
Radni organ ove maine sastoji se od 5-6 paralelnih ozubljenih lanaca, koji u toku rada
otkidaju sa ela radilita komade stijenskog materijala. Da bi zubi bili stalno u kontaktu sa
stijenom, radni organ, pomou hidraulinih cilindara, moe se pokretati vertikalno izmeu
poda i krova hodnika, kao i bono - po horizontalnoj ravni lijevo i desno. Ovi hidraulini
cilindri istovremeno slue i za pomijeranje radnog organa prema elu hodnika, za duinu
koja je konstrukcijom utvrena. Ispod radnog organa nalazi se kosa elina ploa na koju
pada otkopana sitne, i sa koje se sistemom za uklanjanje materijal prebacuje do grabuljara
smjetenog po sredini maine, koji materijal prenosi do sredstva predvienog za transport.

Slika 5.30. Lanano-luna probojna maina JOY CM, SAD) 1- trup maine, 2 - gusjenice, 3 - glava
sa beskrajnim ozubljenim lancima, 4 - grabljasti transporter, 5 - poluge za zgrtanje, 6 - hidraulini
cilindar za pomjeranje glava.

188

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Ova maina radi na taj nain to se radni organ (glava) postavi u krajnji boni
poloaj pri podu ela hodnika i isturanjem se zarije u ugalj zatim die navie uz istovremeno
nanoenje udara, kako bi se oslabljeni komadi lake obruili. Kada glava zauzme najvii
gornji poloaj, spusti se na nie i pomjeri za jednu irinu u pravcu susjednog boka hodnika.
Poslije ovog manevra rad se ponavlja kako je to ve opisano. Opisane radnje se ponavljaju
sve dok se ne obavi iskop po itavoj povrini prostorije. Po iskopu jednog pojasa, da bi se
nastavio rad na iskopu slijedeeg, neophodno je da se maina pomjeri za duinu pojasa.
Ovakva konstrukcija podesna je za rad u svim vrstama uglja i izradu hodnika i
blagonagnutih prostorija pravougaonog poprenog presjeka. U rudarskoj praksi poznata
je pod imenom Continius Miner (neprekidni kopa).

Slika 5.31. Izgled bubnjaste-lune probojne maine Jeffry, SAD

Slika 5.32. ema rada bubnjasto-lune probojne maine

Osim konstrukcija sa vie paralelnih lanaca proizvode se probojne maine sa radnim

organom u obliku ozubljenog bubnja v. sl. 5. 31. Radni organ ovakvih maina sastoji se od
jednog nosaa na ijem se prednjem kraju nalazi uvren ozubljeni valjak, koji prilikom
obrtanja zubima otkida komade stijene. Da se ostvari glodanje po itavom profilu hodnika,
uz pomo posebnih ureaja, nosa bubnja kree se odreenom brzinom, luno, od poda
prema krovu hodnika. Na ovaj nain stvara se dovoljan pritisak da zubi prodru u stijensku
masu i obave proces glodanja. Ispod radnog organa nalazi se kosa elina ploa na koju
pada iskopani materijal, i sa koje, ureajem za uklanjanje materijala, isti biva zgrnut na
grabuljar smjeten po sredini maine. ema rada ovakve probojne maine prikazana je na
slici 5.32.
189

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Ovakav tip maina nalazi primjenu u rudnicima uglja, gipsa i drugim stijenama iji
koeficijent vrstoe je manji od 6. Izuzetno, rade se i maine koje su sposobne za rad u
stijenama sa koeficijentom vrstoe do 10. Maina je podesna za rad i u mijeanom stijenskom
materijalu. Maina je sposobna da izrauje pravougaoni oblik poprenog preseka te uskope
i niskope, bez posebnog osiguranja do 10. Teina ovih maina kree se od 17 do 75 tona,
a instalisana snaga motora, koji pokree radni organ, od 50 - 160 kW.
5.5. ROTACIONE PROBOJNE KOMBINOVANEMAINE
Ovaj tip maina predvien je za izradu hodnika krunog i potkoviastog poprenog
presjeka punim profilom. Radni organ sastoji se od jednog ili vie ozubljenih rotora koji
prilikom obrtanja zubima otkidaju komade stijena i na taj nain ostvaruju proces glodanja.
Iskopana sitnje pada na pod, odakle je sistem za uklanjanje otkopanog materijala zahvata
i odnosi do transportera smjetenog u sredini maine. Pritisak na elo hodnika, u toku rada
maine, ostvaruje se ili preko pogona za kretanje maine ili pomou ,teleskopskog vratila na
kome je smjeten rotor. Izgled jedne ovakve maine sovjetske proizvodnje prikazan je na
slici 5.33. Rotacione probojne maine; za potrebe izrade jamskih prostorija, rjee se primenjuju,
i to samo u sluajevima kada se ukae potreba za izradom prostorija manjeg poprenog
presjeka. Uobiajene dimenzije ovih maina sposobne su da izrauju hodnike od 2.7 - 8 m2.
Instalisana snaga motora koji pokree rotor kree se od 50 - 100 kW. Teina ovih probojnih
maina kree se od 6 - 15 tona.
Ova vrsta maina podesna je za rad u svim stijenskim materijalima, a problem otpora
pri kopanju rijeava se putem izbora odgovarajuih zuba i snage pogonskog motora Sa
poveanjem tvrdoe, vrstoe i abrazivnosti stijenskog materijala umnoavaju se i problemi
rada na kopanju, tako da za svaki stijenski materijal neophodno je prouiti njegovo ponaanje
prilikom razaranja i utvrditi najpovoljniji oblik i kvalitet kojim se stijena razara.
Prema sadanjem iskustvu elementi za razaranje mogu se podijeliti u tri osnovne
grupe:
a) masivna sjeiva za tvrd i neznatno abrazivan stijenski materijal,
b) viestruko ozubljeni cilindrini i konusni valjci, sa urezanim zubima za manje tvrd
materijal, sa ubaenim zubima od tvrde legure za tvrdi materijal i sa ubaenim bradavicama
za najtvri abrazivni materijal, i
c) viestruki konusni diskovi za rad u tvrdom abrazivnom materijalu.

Slika 5.33. Izgled rotacione probojne maine (PK-6, SSSR)

190

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Zbog specifinih zahtjeva jame ova vrsta maina tako je konstruisana, da prema
potrebi moe da izrauje hodnike i blago nagnute prostorije krunog ili potkoviastog
poprenog presjeka. I maine iz ove grupe, pri izradi prostorija do padnog ugla do
ne
moraju se osiguravati.
5.6.MAINEZAIZRADUHORIZONTALNIHIBLAGONAGNUTIH
JAMSKIH PROSTORIJAU VRSTOM IABRAZIVNOM STIJENSKOM
MATERIJALU
U poglavlju ukazano je da probojne maine rotacionog tipa, uz odgovarajui pogonski
motor i alat za razaranje, u stanju su da izrauju podzemnu prostoriju u svim stijenskim
materijalima. Prema tome, mogue je zakljuiti da probojne maine rotacionog tipa imaju
izvjesnu prednost u odnosu na ostale tipove probojnih maina, bar kada je u pitanju vrst
i abrazivan stijenski materijal. Za potrebe izrade podzemnih prostorija industrija rudarskih
maina izradila je vie razliitih tipova probojnih maina, koje su sposobne da rade u vrstim
i abrazivnim stijenskim materijalima. Sve ove maine, pored veoma snanih motora (obino
hidraulinih) opremljene su i odgovarajuim alatom za razaranje stijenskog materijala. U
zavisnosti od vrstoe stijenskog materijala zavise: oblik, dimenzije i vrsta alata za rezanje.
Tako na primjer u vrstim neabrazivnom stijenskom materijalu mogue je koristiti specijalne
noeve, dok u abrazivnim materijalima eline diskove i valjke ojaane bradavicama od
tvrde legure.
Na slici 5.34. prikazana je jedna probojna maina za izradu podzemnih prostorija
manjih dimenzija Mini full facer (Atlas Copco), koja je podesna za rad u vrstim
neabrazivnim stijenama. Za vee profile isti proizvoa proizveo je vie rotornu probojnu
mainu, iji izgled radnog elementa je prikazan na slici.

Slika 5.34. Izgled rotacione maine opremljene noevima sa jednim ratacionim elementom (Mini
full-facer, Atlas Copco)

Tipian primjer jedne probojne maine, opremljene valjcima ojaanim bradavicama

(tapiima) od tvrde legure, je maina proizvedena u Wirt-ovim pogonima, iji izgled je
prikazan na slici 5.35. Ova probojna maina predviena je za rad u veoma vrstim, abrazivnim
materijalima.
Takoe za rad u vrstim i abrazivnim stijenskim materijalima predviena je i probojna
maina TOR-72, (SSSR), iji radni organ je ojaan diskovima od specijalno izraenog elika.
191

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Na slici 5.36. prikazana je jedna ovakva maina. Za razliku od predhodnih maina, gdje se
radni organ sastojao od jednog, odnosno etiri radna elementa, kod ove maine postoje
dva radna elementa, koji pored sopstvene rotacije imaju i jednu zajedniku rotaciju. Svaki
radni elemenat opremljen je sa veim brojem elinih diskova, od kojih svaki ima odreen
poloaj u profilu prostorije i obraduje (gloe) jedan njen dio. Da bi diskovi to efikasnije
mogli da razaraju stijensku masu, postavljeni su pod uglom u odnosu na smiuu povrinu
ela otkopa. Na slici 5.37. ematski je prikazan poloaj ovih diskova i nain njihovog razaranja
i kretanja. Otpori koji se ovom prilikom javljaju zavise od mineralnog sastava stijene,
mikropukotina i drugih elemenata sadranih u stijeni, zatim stanja u kome se nalazi sjeivo
diska i drugo, to utie da veliina sile glodanja nije postojana (kao to smo imali prilike da
vidimo u sluaju rezanja kod uglja) ve promenjiva veliina. Na slici 5.38. prikazan je jedan
ovakav oscilogram dobiven ispitivanjem otpora prema rezanju za sluaj instrumenta za
razaranje u obliku diska.

Slika 5.34. Vierotorna maina za vrst neabrazivan stijenski materijal (Full-facer, Atlas Copco)

Kako kod probojnih maina, opremljenih diskovima istovremeno djeluje vei broj
diskova i ostvaruje se rotiranje itavog sistema, to kod dobrog razmjetaja diskova i
prilagoene brzine obrtanja, itava povrina ela radilita e biti obuhvaena
mikrorazaranjima. Proizvod razaranja u ovom sluaju je veoma sitna praina i mali komadii
stijene.
Potrebno je istai da opisanom mehanizmu razaranja, kod primjene diska, slian je
procesu razaranja i u sluaju primjene ozubljenih konusa, cilindara ili cilindara ojaanih
bradavicama od tvrde legure.

192

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Slika 5.35. Rotaciona probojna maina za rad u vrstim i abrazivnim stijenama sa alatom za
razaranje u obliku diskova (TOR-72, SSSR)

Slika 5.36. Rotaciona probojna maina za rad u vrstim i abrazivnim stijenama sa alatom u obliku
diskova (TOR-72, SSSR)

Iz predhodnih izlaganja vidi se da prilikom rada probojne maine, bez obzira na oblik
alata sa kojim se vri razaranje, dolazi do pojave praine. S obzirom da je praina, bez obzira
na mineralni sastav, tetna, to je neophodno jo u fazi razaranja izvriti njeno "obaranje". U
ovu svrhu koristi se voda, koja se specijalnim prskalicama, u obliku vodene magle (veoma
finim kapljicama) raspruje po elu radilita. Na slici 5.39. prikazana je jedna ovakva maina
sa ugraenim sistemom za vlaenje radilita i "obaranje" praine.

193

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Slika 5.37. ema razaranja stijena diskovima

postavljenim pod otrim uglom tangencijalno u
odnosu na osu prostorije (ela otkopa)

Slika 5.38. Oscilogram sile razaranja (Pz) sjeivom diska

Slika 5.39. Izgled radnog organa opremljenog diskovima postavljenim upravno na elo radilita i
sistemom za kvaenje

5.7. MAINEZAIZRADUSTRMIHIVERTIKALNIHJAMSKIH
PROSTORIJA
Sa razvojem proizvodnje rude jamskim putem razvila se potreba i za poveanim
obimom strmih i vertikalnih jamskih objekata. Za mehanizovanu izradu ovih prostorija u
uglju i mekim stijenama, razvijena je posebna mehanizacija, koja u odnosu na tehnologiju
izrade miniranjem predstavlja znaajan korak napred. Primjena ovih maina, u odnosu na
primjenu organizacije rada na izradi vertikalnih i strmih prostorija miniranjem, obezbeuje
uinke koji su 3 - 4 puta vei.
Ova mehanizacija olakava rad na izradi vertikalnih i strmih prostorija, naroito u
rudnicima uglja, gdje rad zbog prisustva metana, moe biti opasan, pa ak i propisima
zabranjen.
U poslednjih nekoliko decenija mehanizacija za izradu ovih prostorija se veoma
razvila, tako da se ve proizvode i konstrukcije za rad i u najvrim stijenskim materijalima.
Sve ove maine rade na principu izrade itavog profila putem rotacije radnog elementa, iji
oblik zavisi od stijenskog materijala u kome se prostorija izrauje, a dimenzije od veliine
poprenog profila jamskog objekta. S obzirom na nain rada, prostorije su krunog poprenog
presjeka. Najvei broj tipova ovih maina konstruisan je da izrauje prostorije prenika do
1 m. Ove prostorije najee slue u pomone svrhe: za ventilaciju, drenau, sputanje
jamske grae, kao sipke, za kablove, cijevi i sline svrhe.
194

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

U izuzetnim sluajevima ovakve, prostorije koriste se i za spaavanje zatrpanih rudara,

za degazaciju sloja i spreavanje izboja gasa i uglja.
Mehanizacija za izradu vertikalnih prostorija veeg prenika, s obzirom da je vezana
uglavnom za izradu okana, detaljnije e biti obraena u poglavlju koje se odnosi na
tehnologiju izrade okana buenjem. Na ovom mjestu bie obraene samo maine koje se
primjenjuju u jamama za izradu prostorija u ve ranije navedene svrhe,a prenici im ne
prelaze znatno 1,0 m.
Prema nainu rada ovih maina neophodno je razlikovati dva sluaja: sluaj kada se
prostorije izrauju prvo manjeg prenika a zatim ovaj proiruje na potreban prenik, i sluaj
kada se prostorija izrauje punim profilom.
Sve ove maine tako su konstruisane da izrauju prostoriju odozdo na vie.
Jedan od tipinih primjera maina za rad u mekom stijenskom materijalu, a posebno
u uglju, je maina sa viestepenom buaom glavom opremljenom zubima za otkidanje
komada stijena. Na slici 5.40. ematski je prikazana ova maina i tehnologija izrade jedne
strme prostorije. Ovakva maina sastoji se iz sljedeih osnovnih dijelova: l - vodeeg svrdla
(obino oko 50 mm), 2 - stepenaste krune za prvi stepen proirenja (kod ovog tipa maine do
390 mm), 3 - pogonskog motora, 4 - reduktora, 5 - pritezne glave za buau ipku,
6 - voica; 7 - uvrivaa, 8 - buae ipke, 9 -stabilizatora buae ipke, 10 - stabilizatora
maine, 11 - postolja maine, 12 - ljeba za hvatanje i drobljenje sitnjei, 13 - viestepenaste
krune za drugi stepen proirenja (kod ovog tipa maina obino do 900 mm).

Slika 5.40. Viestepena probojna maina za izradu vertikalnih i strmih jamskih prostorija l - vodeeg
svrdla (obino oko 50 mm), 2 - stepenaste krune za prvi stepen proirenja (kod ovog tipa maine do
390 mm), 3 - pogonskog motora, 4 - reduktora, 5 - pritezne glave za buau ipku, 6 - voica;
7 - uvrivaa, 8 - buae ipke, 9 -stabilizatora buae ipke, 10 - stabilizatora maine, 11 postolja maine, 12 - ljeba za hvatanje i drobljenje sitnjei, 13 - viestepenaste krune za drugi stepen
proirenja

Prilikom izrade kosih i vertikalnih prostorija mainama opisanog tipa, prvo se izrauje,
odozdo na vie buotina manjeg prenika (oko 400 mm), sve do povrine ili vieg horizonta,
zatim odozgo na nie buotina definitivnog prenika. Vodea svrdla ima ulogu odravanja
pravca i stabilizacije buae krune u toku prve faze izrade.
Ovim mainama uspjeno se izrauju prostorije, za ugao preko 45, do 150 m duine.
Meutim, za uglove ispod 45 duina prostorija se skrauje i iznosi do 80 m.
Kod izrade prostorija pod uglom ispod 45, umjesto glatkih buaih ipki moraju se
primjenjivati spiralne buae ipke (v. sl. 5.41.).
195

 Izgradnja podzemnih rudarskih objekata

Ruenje radne sredine bez upotrebe eksploziva

Slika 5.41. Viestepena probojna maina sa spiralnom buaom ipkom za izradu prostorija pod
uglom ispod 45o

Slika 5.42. Izrada vertikalnih i strmih prostorija u vrstom materijalu. a) izrada vodee buotine
odozgo na dole, b) izrada prostorije odozdo na vie do projektovanog prenika, c) izgled radnog
elementa za izradu definitivnog prenika prostorije

U vrstom stijenskom materijalu strme i vertikalne jamske prostorije izrauju se uz

pomo maina daleko teih konstrukcija. Jedna od ovakvih konstrukcija prikazana je na slici
5.42. Ova maina izrauje prostorije odozdo na vie, s tim to se prethodno mora izbuiti
vodea buotina prenika oko 400 mm. Ova buotina ima zadatak da se u istu postavi
buaa ipka, na ijem se donjem kraju nalazi privrena buaa glava (jedan tip buaih
glava prikazan je na slici 5.42). Na viem horizontu ili na povrini nalazi se pogonska maina,
preko koje se, preko buaih ipki postavljenih u vodeu buotinu, ostvaruje rotacija buae
glave i njeno povlaenje odozdo na vie. Na ovaj nain ostvaruje se razaranje stijenskog
materijala i proirenje kose prostorije.
Oblik alata na radnom elementu (buaoj glavi) zavisi od vrste stijenskog materijala
u kome se prostorija izrauje, a prenik od eljene irine prostorije.
U posljednje vrijeme konstruisane su veoma snane maine za izradu strmih prostorija,
koje mogu da izrauju prostorije duine i do 600 m. Prenik ovih maina dostie i do 3,6 m.
Navedene maine konstuisane su za izradu vertikalnih i kosih prostorija, u praksi
ima primjera da se sa uspjehom izrauju horizontalne.
196