TRANSPORT GRABULJASTIM TRANSPORTERIMA

TEHNIKO TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE

Grabuljasti transporteri slue za transport rastresitog materijala na duinama
do 500m, sa kapacitetom do 700 t/h.
Mogu raditi u nagibu pod uglom do 350.
Grabuljasti transporteri se izrauju kao jedno ili vie-lanani.

Teki grabuljar

Maksimalne brzine transportovanja su do 1.5 m/s.

Transport materijala obavlja se tako da grabulje meusobno

povezane lancem, klize du metalnih korita i zgru materijal u
smijeru svoga kretanja.

Grabuljasti transporteri koji rade u nagibu sa uglom nagiba od

18 do 350, moraju imati specijalne grabulje znatno vee visine
luno savijene suprotne smijeru kretanja grabulja.

Korita po kojima se kreu grabulje, imaju trapezni ili pravougli popreni

presjek.
Na pogonskoj stanici lanci prelaze preko pogonskog lananika, a na
povratnoj stanici preko povratnog lananika.
Lanac se vraa donjom stranom korita.

Utovar materijala mogu je du cijele trase transportera.

Osnovni dijelovi grabuljara

Limeno korito

Limeno
korito

Pogonski sklop

Na slici 6.4 prikazana je pogonska stanica sa jednim pogonskim motorom (1-nosea

konstrukcija, 3-lananik, 5-reduktor, 7-hidrodinamika spojnica, 8-pogonski elektro
motor).

Povratno natezni sklop

Grabuljasti transporter se sastoji od slijedeih

dijelova i sklopova

povratni
lananik

korito

grabulje
lanci

EM

Hidrauliki cilindar
za zatezanje lanca

HDS

Pogonski
lananik

Reduktor
broja
obrtaja

korito
grabulje

Sastavni dijelovi pogonske

stanice

Pogonske grupe

Grabuljasti transporteri se izvode kao oklopni za rad na irokim elima i

utovarno transportni za rad u hodnicima.
Oklopni transporteri imaju niska korita masivnih debljina stijenki
(=8mm) i mogu sluiti kao staze za kretanje strojeva za mehanizovano
dobijanje.
lijebovi korita su izraeni od () "sigma" profila.

otkopni (oklopljeni) grabuljasti transporter u sklopu otkopno-utovarnotransportnog kompleksa na "irokom elu"

5

Stari
rad

1)segment hidraulike podgrade 2)kombajn 3)otkopni grabuljer 4)nosei hidrauliki

cilindri 5)nadkopni titnik 6)hidrauliki cilindar za podizanje i sputanje titnika
7)hidrauliki cilndar za guranje i povlaenje segmenata podgrade 8)rezni organ
kombajna

Vazduni hodnik

Smijer transporta uglja

iroko elo

Vazduni hodnik

Smijer transporta uglja

iroko elo
Nain pomjeranja samohodne hidraulike podgrade

Stari poloaj
grabuljara
Novi poloaj
grabuljara

sekcije

Cilindri za
potiskivanje
grabuljara i
povlaenja
sekcija

Uzduna deformacija trase

dozvoljena je do 30 u
horizontalnoj ravnini ili do
50 u vertikalnoj ravnini,
izmeu dva korita, i
omoguena je specijalnim
spojem meu koritima.

otkopni
Utovarno transportni grabuljasti
transporteri su namijenjeni za
transport sa pripremnih i
otkopnih radilita.

Sklopovi i dijelovi grabuljastih transportera

Pogonska stanica

1)pogonski elementi
motora
2)HDS
3)reduktor
6

4)obodna mehanika
spojnica

5)pogonsko vratilo
6) ozubljeni bubanj
7)lanci sa grabuljama

5
4

Pogonska stanica pogled sa strane

1
4

2
7

1)pogonski elementi motora 2)HDS

3)reduktor 4) ozubljeni bubanj
5)povratna strana 6)klizei leaj 7)hidrauliki cilindar za zatezanje povratnog leaja

Povratna stanica
Povratna stanica predstavlja posljednje korito grabuljastih transportera.
Izraena je masivnije od standardnih korita, jer je u njoj ugraen povratni
lananik sa osovinom.
Kod veine transportera ima ugraen i ureaj za zatezanje lanca.

HDS

6
HDS
1

motor

reduktor
5
4

1)kuite
2)pumpno kolo
3)turbinsko kolo
4)ulazno vratilo od
motora
5)izlazno vratilo ka
reduktoru
6)otvor za sipanje ulja
7)lako topivi ep od
kalaja

Reduktori grabuljastih transportera, najee se izvode sa trostepenom

redukcijom broja obrtaja. Radi smanjivanja dimenzija pogonske jedinice,
reduktori se obino postavljaju paralelno sa osom transportera.
Podmazivanje zupanika je pomou ulja, koje se mijenja poslije 2000
radnih sati.
Pogonski elektromotori su najee kavezni asinhroni, zatrvorene
konstrukcije P(44), a za metanski reim u sigurnosnoj (S) izvedbi.

REDUKTOR

ulazno vratilo

izlazno vratilo
1par cilindrinih i 1 par konusnih zupanika

Lanci grabuljastih transportera

Lanci grabuljastih transportera se izrauju kao ploasti (Galovi) lanci, ili
lanci sa karikama (kalibrirani lanci).
Ploasti lanci su izvedeni tako, da je svaki drugi lanak pomou osovinice
vezan lamelama za naredni lanak.
lanci se izrauju kovanjem.
Osovinice se lako vade, jer su izvedene sa rastavljivom vezom, i osigurane
osiguraima.
Skraivanje ili produavanje lanaca je mogue za dva koraka, ili za jedan,
ukoliko se koristi viljuka. detaljima.

Lanac

Jednolanani grabuljar s oba lanca

u sredini

ploasti (Galovi) lanci

ploasti (Galovi) lanci

lanak

svornjak

Detalj osiguraa

elina ica

lamela

osigura

Lananik za Galov lanac

Kalibrirani lanac se koristi preteno za vielanane grabuljare.

U tom su sluaju grabulje vezane za lanac pomou stremena (uzengija).
Za sluaj da se koriste za jednolanane grabuljare, tada se koristi posebna
brava na grabuljama

Kalibrirani lanac

1-stremen,
2-svornjak,
4-grabulja,
tl-korak
lanca,
l-svijetli profil
lanka lanca,
d-prenik
lanka
(karike) lanca.

Kalibrirani lanac

tl

dk

lk
tl-korak lananika (lanca)
lk-duina karike
dk-prenik karike

dk

lk

3
1-stremen 2-svornjak, 3grabulja,
Lg

brava (Halbach-Braun)

Smijer kretanja

Lananik za lanac
sa karikama

Kako se nekad
odreivala
potrebna snaga
Nomogram za
utvrivanje snage
transportera

Predavanje 4

Proraun grabuljastih transportera

Osnovne veliine za proraunske provjere su:
tehniki kapacitet,
brzina transportovanja,
duina i prostorni poloaj grabuljastih transportera.

Za sluaj da se grabuljasti transporteri iskljuivo koriste kao transportno

sredstvo (primjena kod klasinih metoda otkopavanja) potrebni tehniki
kapacitet grabuljastih transportera, odreuje se prema formuli:

Qh

Q pd k n
t m ns

(6.1)

Qh-potrebni tehniki kapacitet grabuljastih transportera (t/h)

kn-koeficijent neravnomjernosti proizvodnje (k n=1.0-1.4)
Qpd-projektovana dnevna proizvodnja otkopa (t/dan)
ns-broj radnih smjena u toku (24h)
tm = ts kv; (h)
ts-efektivno smjensko vrijeme (6.5-7)h
kv-koeficijent vremenskog iskoritenja transportera (k v=0.6-0.7)

Za sluaj kontinuiranog (strojnog otkopavanja), kada grabuljasti transporter

radi u sklopu otkopno-utovarno-transportnog kompleksa na "irokom elu",
tehniki kapacitet se odreuje prema formuli:

vn vu
Q h 3600 rm k r h 0 k v B u B n
vn vu
Qh-tehniki kapacitet otkopnog grabuljastog transportera (t/h)
rm-zapreminska masa otkopanog uglja (t/m3)
kr-koeficijent rastresitosti
ho-irina kopanja (rezanja) u jednom prolazu (m)
kv-koeficijent vremenskog iskoritenja otkopnog stroja (kombajna) (k v=0.6-0.8)
Bu-dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja suprotno smjeru
transportovanja (m)
Bn-dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja u smjeru transportovanja
(m)
vu-brzina pomijeranja otkopnog stroja pri kretanju suprotno smijeru transportovanja
(m/s)
vn-brzina pomijeranja otkopnog stroja pri kretanju u smijeru transportovanja (m/s)

Da bi se ispravno odabrale brzine kao i dubina kopanja, koristi se riverov

(Schriever) faktor ravnomjernosti (h).

v n Bu
1

v 1 B

n
h
1
vn
1
vu
v-brzina transportovanja (m/s)

(6.3)

 v n Bu
1

v 1 B

n
h
1
vn
1
vu
Poto u riverovoj formuli postoje etiri nepoznate veliine:
Bu; Bn; vu i vn, ista se rjeava metodom iteracije.
Za rjeavanje su poznati slijedei podaci: veliina riverovog faktora h=1; brzina
transportovanja (v); maksimalna brzina pomijeranja otkopnog stroja i maksimalna
dubina kopanja (rezanja).
Zatim se formiraju odnosi relevantnih veliina: B u/Bn; vn/vu; vn/v; tako da bude
zadovoljen uvjet da je h=1.
Tako npr. ako je brzina transportovanja (brzina lanaca grabuljastog transportera:
v=0.64m/s) i ako su Bu/Bn=1.5; vn/vu=0.5; vn/v=0.4; riverov faktor ravnomjernosti je
jednak jedinici.

primjer

Orijentaciono usvajama brzinu transportovanja v=0.64m/s iz prospektne dokumentacije kao i

dubinu rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja suprotno smjeru transportovanja za 50%
veu od dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja u smjeru transportovanja:
Bu/Bn=1.5, te odnos brzina: vn/vu=0.5

vn
1
1 1.5
v n Bu
v

1
1

h
1

v Bn

1 0.5
h
1
vn
vn

2.5 1
v
vu

1
1.5
vn
1.5
2.5 1
v

vn
0.4 v n 0.4 v 0.4 0.64 0.256(m / s)
v
v
0.256
vu n
0.512(m / s)
0.5
0.5
Dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja suprotno smjeru transportovanja
usvojena je Bu=12(cm), pa je Bn=Bu/1.5=12/1.5=8 (cm).

irina grabuljastih transportera

irina grabuljastih transportera, ovisna je o nainu nasipanja:
1. gdje nain nasipanja moe biti nasipanje na osnovni transportni lijeb,

2. nasipanje na osnovni transportni lijeb sa jednom bonom stranicom (rad na

"irokom elu"),

3. nasipanje na osnovni transportni lijeb sa obje bone stranice,

(grabuljasti transporter radi iskljuivo kao transportno sredstvo).

 Qh
B 0.04
4 tg 2 v rm k p 0
Qh-tehniki kapacitet grabuljastog transportera (potrebni) (t/h)
=2B/H
B-nazivna irina osnovnog transportnog lijeba (m)
H-nazivna visina osnovnog transportnog lijeba (m)
2-nasipni ugao materijala u kretanju (ovaj ugao treba uzeti: 2150)
v-brzina transportovanja (m/s)
rm-nasuta zapreminska masa materijala (t/m3)
kp-koeficijent punjenja korita (kp=0.6-0.8)
0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera.

Za sluaj kada se vri provjera irine za konkretan transporter, onda je () potpuno

egzaktna veliina.
Ukoliko se proraunava mogua irina da bi se izvrio izbor grabuljastog
transportera, onda se () moe usvojiti u granicama: =4.5-7.
0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera.
Za uglove nagiba:
= 00 _
=100_
=200_
=300_

_
_
_
_

_
_
_
_

_
_
_
_

_
_
_
_

0=1.00
0=0.85
0=0.65
0=0.50

 Za sluaj (2)

Qh
B 0.0235
2 tg2 v rm k p 0
Qh-tehniki kapacitet grabuljastog transportera (potrebni) (t/h)
=2B/H
B-nazivna irina osnovnog transportnog lijeba (m)
H-nazivna visina osnovnog transportnog lijeba (m)
2-nasipni ugao materijala u kretanju (ovaj ugao treba uzeti: 2150)
v-brzina transportovanja (m/s)
rm-nasuta zapreminska masa materijala (t/m3)
kp-koeficijent punjenja korita (kp=0.6-0.8)
0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera.

 Za sluaj (3), slika 6.11

Qh
B 0.0167
1 tg 2 v rm k p 0
Qh-tehniki kapacitet grabuljastog transportera (potrebni) (t/h)
=2B/H
B-nazivna irina osnovnog transportnog lijeba (m)
H-nazivna visina osnovnog transportnog lijeba (m)
2-nasipni ugao materijala u kretanju (ovaj ugao treba uzeti: 2150)
v-brzina transportovanja (m/s)
rm-nasuta zapreminska masa materijala (t/m3)
kp-koeficijent punjenja korita (kp=0.6-0.8)
0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog
transportera.

Izraunate irine grabuljastih transportera prema predhodnim formulama slue

za to da se iz prospektne dokumentacije proizvoaa izvri
izbor standardne irine.

Poslije prorauna irine grabuljastog transportera na bazi tehnikog kapaciteta i brzine,

treba izvriti provjeru prema krupnoi transportovanog materijala ako postoje podaci o
granulaciji prema slijedeim kriterijumima:
Za neklasiran materijal:

B m1 amax
amax=(mm)
m1=3 za dvolanane grabuljaste transportere
m1=2 za jednolanane transportere
Za klasirani materijal:

B m2 amax
amax=(mm)
m2=5 za dvolanane transportere
m2=3 za jednolanane transportere

Ako je poznata irina grabuljastog transportera, tehniki kapacitet se moe

odrediti za konkretnu radnu sredinu po slijedeim formulama:
Za sluaj (1), slika 6.11

Qh

625 B 2 4 tg 2 v rm k p 0

 Za sluaj (2), slika 6.11

Qh

1800 B2 2 tg2 v rm k p 0

 Za sluaj (3), slika 6.11

Qh

3600 B 2 1 tg 2 v rm k p 0

Zatezne i vune statike sile u lancima grabuljastih transportera

Kod analize zateznih i vunih sila grabuljastih transportera najee se
koristi metoda "analiza sila obilaskom konture".
Pri tome se uzimaju markantne take na konturi transportera za koje se raunaju
zatezne sile u lancu.
Analizira se ukupna zatezna sila a podrazumijeva se da je ista kod dvolananih
transportera zbir zateznih sila u oba lanca.
Na mjestu gdje lanac silazi sa pogonskog lananika, uzima se poetna taka,
a zatim na svim markantnim dijelovima konture gdje dolazi do promjene zatezne
sile, uzimaju se naredne take.
Kada se izraunaju zatezne sile, one se u odgovarajuoj razmjeri nanose okomito
na konturu grabuljastog transportera, kako je prikazano na narednim

Prema (S. Hodiu), poloaj pogona se moe odrediti preko

formule
ql l
m
qm
/
arctg
q
1 l
qm

/-kritini ugao
m-koeficijent trenja uglja o lijebove i stranice korita
l-koeficijent trenja grabulja i lanaca o lijeb
ql-linijska teina lanaca sa grabuljama (N/m)
qm-linijska teina uglja (N/m)
Ako je kritini ugao (/) vei od stvarnog ugla nagiba
transportera (), pogon treba postaviti na najnioj taki
transportera.
Ako je /<, pogon treba postaviti na najvioj taki
transportera.

Prvi sluaj:
Grabuljasti transporter je pod odreenim nagibom i vue materijal po
padu a pogon transportera se nalazi u najnioj taki transportera,
slika 6.12.

Drugi sluaj:
Konfiguracija transportera i pogon identini su prethodnom
sluaju, a vua se obavlja po usponu, slika 6.13.

Trei sluaj:
Grabuljasti transporter je pod odreenim nagibom, pogon mu
se nalazi u najvioj taki transportera i vue materijal po
usponu, slika 6.14.

etvrti sluaj:
Konfiguracija transportera i pogon identini su prethodnom sluaju, a
vua se obavlja po padu trase, slika 6.15.

Za analizu zateznih i vunih sila u lancima grabuljastih transportera

moraju biti poznate slijedee veliine:
tehniki kapacitet (Qh),
duina transportera (L),
masa lanaca sa grabuljama (g l) i
brzina transportovanja (v).
Masa lanaca sa grabuljama se moe uzeti iz prospektne dokumentacije
proizvoaa. Meutim u prospektima je vrlo esto data samo masa lanaca
bez grabulja. U tome sluaju masu lanaca treba poveati 40%, ako je
jednolanani pogon, a 70% ako se koriste dva lanca.
Duinsko optereenje od materijala odreuje se po formuli:

qm

Qh g
3.6 v

qm=(N/m); Qh=(t/h); g=9.81 (m/s2); v-brzina transportovanja (m/s)

Ukoliko je zatezna statika sila (S3) negativna, pogonski

elektromotor e raditi u "generatorskom reimu".
To znai da e motor odravati konstantnu brzinu "koenjem",
jer bi u protivnom dolo do spontanog poveavanja brzine.
Ovaj sluaj moe nastupiti ako je ugao nagiba grabuljastog
transportera u granicama od 200 do 350.

Zatezne i vune dinamike sile u lancima grabuljastih

transportera
Kod prijenosa vune sile sa pogonskog lananika na lanac
svaki zub lananika koji dolazi u dodir sa zglobom lanca postaje
njegov vuni elemenat, za period vremena potreban da se lananik
okrene za centralni ugao (0)

Za kinematski ugao (=0), vx=vmax jer je a=0, za =0.

Po apsolutnoj vrijednosti ubrzanje ima maksimalni intenzitet za =0/2.
Na kraju svakog perioda (t0) i u poetku slijedeeg perioda kada zub dolazi u
zahvat sa novim zglobom lanca, ubrzanje raste od -amax do +amax, odnosno dostie
apsolutni intenzitet (2amax).

Dijagram brzine i ubrzanja

lanca u funkciji od
vremena

Vuna dinamika sila na obodu pogonskog lananika:

Fd 3 m R 2 sin

-ugaono ubrzanje (s-1)

= nl / 30 ; (s-1)
nl-broj obrtaja lananika (min-1)
nl = nm / i
nm-broj obrtaja pogonskog elektro motora (min-1)
i-prenosni odnos reduktora

R sin( / z )= tl / 2

Fd 3

m R 2 sin

tl-korak lananika

sin( / z) = tl / (2 R)
tl
3

2R 2

Ukupna masa koja se pokree

tl

m 2 Q k Q

Q-ukupna masa lanaca sa grabuljama na jednoj strani grabuljastog transportera (kg)

k-koeficijent uea masa materijala u oscilatornom kretanju (k=0.7-0.8)
Za vei razmak grabulja, k=0.7; a za manji razmak k=0.8.
Q0-ukupna masa materijala koja se kree kroz korita grabuljara (kg)

Fd

3 2
t l 2 Q k Q 0
2

Maksimalna zatezna sila u lancu pri ustaljenoj brzini u trenutku nailaska na lananik
iznosi:
3
S n S /max S st Fd S st 2 t l 2 Q k Q 0
2

S3=Sst-statika zatezna sila u lancu, u trenutku nailaska lanca na lananik (N)

Sn=S/max; (N)
Nailazna maksimalna sila pri ustaljenom radu (S/max), mjerodavna je za
dimenzioniranje pogonske grupe, odnosno za proraun snage pogonskog
elektromotora.
Nm

S /max v

1000 u

v-brzina kretanja lanca sa grabuljama, odnosno brzina transportovanja (m/s)

u-ukupni stepen korisnog djelovanja (u=0.8-0.9)

Na osnovu izraunate snage, bira se pogonski elektromotor iz prospekta

proizvoaa. Motor mora da bude u siguronosnoj izvedbi (S), kao i svi
upravljaki elementi, koji su pod elektrinim naponom.

Izbor obrtnog momenta hidrodinamike spojnice, vri se na bazi

obrtnog momenta pogonskog motora, prema formuli:
Mos = (1.3 1.4) Mo
Mo = 9554 Nm /nm
Mo-obrtni momenat pogonskog motora (Nm)
nm-broj obrtaja pogonskog motora (min-1)
Mos-obrtni momenat HD spojnice (Nm), prema prospektnoj
dokumentaciji proizvoaa HD spojnica.

Hidrodinamike spojnice se ugrauju u sluaju da je potrebna

pogonska snaga iznad 20 kW.
Ako je pogon preko hidro-dinamike spojnice, za provjeru
nosivosti lanca (ili lanaca za dvolanane grabuljare), mjerodavna
je najvea zatezna sila u lancu, koja moe nastati kada nastupi
klizanje hidro-dinamike spojnice, zbog preoptereenja.
Ova sila se moe izraunati iz formule:

S max

2 u M os

D-podioni prijenik pogonskog lananika (m)

Mos-maksimalni obrtni momenat HD spojnice, pri kome nastupa "klizanje" (Nm)
Smax-maksimalna zatezna sila u lancima (N)
u-ukupni stupanj korisnog djelovanja motora i prijenosnika snage
u = m r HD
m-stupanj iskoritenja motora
r-stupanj iskoritenja reduktora
HD-stupanj iskoritenja HD spojnice

Za grabuljare ija je ukupna nazivna snaga ispod 20 kW, esto

puta se ne ugrauje hidrodinamika spojnica, ili spojnice, ako su
dva paralelna pogona sa snagom (Nm/2), nego se koriste
mehanike elastine spojnice.
U tom sluaju mjerodavna je maksimalna sila koja moe nastati u
kratkom periodu od 5 do 10s, kao rezultat preoptereenja
pogonskog elektro motora, u fazi pokretanja (zaleta).

Ovisno o vrsti motora, ovo preoptereenje moe biti dvostruko u odnosu na

nazivnu snagu motora.
Prema tome slijedi:
2Nm

Fm v
1000 u ; (kW)

Fm-motorna sila (N)

Fm=Smax
Nm-nazivna snaga motora (kW)
u-ukupni stupanj korisnog djelovanja motora i prijenosnika snage (u=0.80-0.85)
Dakle, za ovaj sluaj najvea sila u lancima iznosi:
Fm S max

2000 N m u
; (N)
v

v-brzina transportovanja (m/s)

Za jednolanane grabuljare, mjerodavna je najvea zatezna sila u lancu (Smax),
za provjeru nosivosti lanca, u oba sluaja.

Za dvolanane grabuljare, uzima se 60% ukupne zatezne sile za provjeru

jednog lanca, jer je eksperimentalno utvreno da se zatezna sila ne dijeli
ravnomjerno na oba lanca zbog razliitih otpora grabulja kroz lijebove
korita.

Provjera nosivosti lanaca obavlja se na dva naina:

Ako se vri provjera ve odabranog grabuljastog transportera, poznate su i
dimenzije lanaca.
Za kalibrirane lance koji se danas iskljuivo koriste i za jednolanane i
dvolanane grabuljaste transportere, faktor sigurnosti iznosi:
=5-8;
Fpr/Smax=5-8.
Predvieni lanac e imati dovoljnu nosivost ako je:
Fpr 5 Smax
Fpr-prekidna sila lanca (N) (prospektni podatak)
Ako se vri provjera jednog lanca dvolananog grabuljastog transportera:
Fpr1 3 Smax
Fpr-prekidna sila jednog lanca (N)
Smax-ukupna maksimalna zatezna sila (u oba lanca) (N)

 Ako se lanac, odnosno prijenik karike lanca dimenzionira, postupak je

slijedei:
Prekidna vrstoa elika od koga se izrauje kalibrirani lanci mora biti
najmanje: M=50 000 N/cm2. Uz iste faktore sigurnosti, dozvoljeno
naprezanje na istezanje iznosi: de=6250-10 000 N/cm2.
d2
2
de S max
4
d

2 S max
S max
0.8
de
de

d-prenik karike lanca (cm)

Proraunati prenik karike lanca se uskladi sa standardnom veliinom.
Ako je proraun vren u svrhu provjere, onda mora biti zadovoljen uvjet
da je proraunati prenik manji ili jednak preniku ugraenog lanca.

Odreivanje podionog prenika pogonskog lananika za kalibrirane lance

obavlja se prema slijedeoj formuli:

l
D

90 0
sin

90 0
cos

D-podioni prenik pogonskog lananika (mm)

z-broj zuba lananika (z=5-10)
d-prenik okruglog profila od koga je izraena karika (mm)
l-svijetla unutranja duina karike (mm)

Prenik povratnog lananika, odreuje se po formuli:

D vp

l
180 0
sin
z

Dvp-podioni prenik povratnog lananika (mm)

z-broj zuba lananika (z=5-10)
l-svijetla unutranja duina karike (mm)