AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOKI

FAKULTET MOSTAR

Marko Ivankovi Stanko Ivankovi Silvija avar Meliha ubara Vinko Batini Matija urkovi
Dubravko Pocrnja Leona Pulji Sonja Bijeljac Andrijana Boras Marija Lasi

KOZARSTVO

AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOKI FAKULTET MOSTAR

Prof.dr.sc. Marko Ivankovi Prof.dr.sc. Stanko Ivankovi Silvija avar, dipl.ing.agr.

Meliha ubara, dipl.ing.agr. Vinko Batini, dipl.ing.agr. Matija urkovi, dipl.ing.agr.
Dubravko Pocrnja, dipl.ing.agr. Leona Pulji, dipl.ing.agr. Prof.dr.sc. Sonja Bijeljac
Mr.sc. Andrijana Boras, Marija Lasi, dipl.oec. i dipl.nov.

KOZARSTVO

Mostar, 2013.
Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Mostaru

Izdava:

Agronomski i prehrambeno tehnoloki

fakultet Sveuilita u Mostaru

Autori:

Prof.dr.sc. Marko Ivankovi

Prof.dr.sc. Stanko Ivankovi
Silvija avar, dipl.ing.agr.
Meliha ubara, dipl.ing.agr.
Vinko Batini, dipl.ing.agr.
Matija urkovi, dipl.ing.agr.
Dubravko Pocrnja, dipl.ing.agr.
Leona Pulji, dipl.ing.agr.
Prof.dr.sc. Sonja Bijeljac
Mr.sc. Andrijana Boras
Marija Lasi, dipl.oec. i dipl.nov.

Glavni urednik:

Prof.dr.sc. Marko Ivankovi

Urednici:

Silvija avar, dipl.ing.agr.

Vinko Batini, dipl.ing.agr.

Ilustracija:

Vinko Batini, dipl.ing.agr.

Recenzija:

Doc.dr.sc. Jozo Grbavac

Doc.dr.dc. Milan Andrijani

Lektor:

Karmela Mabi

Tisak:

Suton d.o.o., iroki Brijeg

Naklada:

500 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
636.39(075.8)
KOZARSTVO / Marko Ivankovi ... [et al.] ;
[ilustracije Vinko Ba ni]. - Mostar : Agronomski
i prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilita,
2013. - 70 str. : ilustr. ; 24 cm
Bibliografija: str. 68-70.
ISBN 978-9958-16-009-7
1. Ivankovi, Marko
COBISS.BH-ID 20886790

SADRAJ
1. Uvod ...................................................................................................................................................7
2. PASMINE KOZA ..............................................................................................................................8
2.1. Balkanska arena koza ........................................................................................................8
2.2. Balkanska bijela koza ..........................................................................................................9
2.3. Sanska koza ............................................................................................................................9
2.4. Alpska koza alpina ......................................................................................................... 10
2.5. Njemaka oplemenjena koza ....................................................................................... 10
2.6. Njemaka srnasta koza.................................................................................................... 10
2.7. Togenburka koza ............................................................................................................. 11
2.8. Boer ili burska pasmina ................................................................................................... 11
3. SUSTAVI UZGOJA KOZA .......................................................................................................... 12
3.1. Ekstenzivan tip uzgoja .................................................................................................... 12
3.2. Intenzivni sustav uzgoja ................................................................................................. 12
3.2.1. Stajski uzgoj koza .................................................................................................... 13
3.2.2. Stajsko-pani sustav kozarenja ........................................................................... 13
4. UVJETI SMJETAJA KOZA ....................................................................................................... 14
4.1. Gradnja objekta ................................................................................................................. 14
4.2. Oprema u kozarniku......................................................................................................... 16
4.3. Pratei objekti u kozarniku ............................................................................................ 18
4.4. Mikroklimatski uvjeti u kozarniku ............................................................................... 19
4.5. Higijenski uvjeti u kozarniku ......................................................................................... 20
5. HRANIDBA KOZA ....................................................................................................................... 21
5.1 Voluminozna hrana u hranidbi koza ........................................................................... 21
5.2. Koncentrirana (krepka) krma u hranidbi koza ........................................................ 23
5.3. Mineralne tvari ................................................................................................................... 24
5.4. Hranidba gravidnih koza ................................................................................................ 24
5.5. Hranidba koza u laktaciji ................................................................................................ 25
5.6. Hranidba jareva ............................................................................................................... 26
5.7. Hranidba jaradi .................................................................................................................. 26
5.8. Potrebe koza za vodom .................................................................................................. 28
6. REPRODUKCIJA KOZA ....................................................................................................... 29
6.1. Spolna zrelost koza ........................................................................................................... 29
6.2. Otkrivanje estrusa ............................................................................................................. 29
6.3. Obnova (remont) stada ................................................................................................... 30
6.3.1. Izluivanje enskih grla iz proizvodnje ............................................................ 30
6.3.2. Odabir novog rasplodnog pomlatka................................................................ 31
6.3.3. Odabir i koritenje jarca u rasplodu .................................................................. 32

KOZARSTVO

6.4. Metode parenja koza ....................................................................................................... 33

6.4.1. Divlje ili slobodno parenje ................................................................................... 33
6.4.2. Grupno ili haremsko parenje............................................................................... 34
6.4.3. Klasno parenje .......................................................................................................... 34
6.4.4. Individualno parenje ili skok iz ruke ................................................................. 34
6.4.5. Umjetno osjemenjivanje ...................................................................................... 35
6.5. Gravidnost koza ................................................................................................................. 35
6.6. Jarenje i prihvat jaradi ..................................................................................................... 35
6.7. Indeks jarenja ..................................................................................................................... 36
7. KORITENJE KOZA..................................................................................................................... 37
8. PROIZVODNJA MLIJEKA ......................................................................................................... 39
8.1. Anatomija mlijene lijezde .......................................................................................... 39
8.2. imbenici koji utjeu na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka .......................... 40
8.3. Tehnoloki proces proizvodnje mlijeka..................................................................... 41
8.4. Osobine kozjeg mlijeka................................................................................................... 42
8.4.1. Kemijski sastav kozjeg mlijeka............................................................................ 42
8.4.2. Somatske stanice ..................................................................................................... 44
8.4.3. Osnovni uvjeti kvaliteta sirovog mlijeka ......................................................... 44
8.4.4. Okus i miris kozjeg mlijeka................................................................................... 45
8.4.5. Terapeutska i nutritivna vrijednost kozjeg mlijeka ..................................... 46
8.5. Higijena munje................................................................................................................. 47
8.6. Prerada kozjeg mlijeka .................................................................................................... 49
8.7. Kontroliranje mlijenosti ................................................................................................ 50
9. PROIZVODNJA MESA ............................................................................................................... 53
9.1. Kemijski sastav i hranjiva vrijednost kozjeg mesa................................................. 53
9.2. Boja kozjeg mesa............................................................................................................... 54
9.3. Mekoa i sonost kozjeg mesa ..................................................................................... 55
9.4. Randman .............................................................................................................................. 55
10. UZGOJNO-TEHNOLOKI ZAHVATI NA KOZAMA ........................................................ 56
10.1. Oznaavanje identifikacija ....................................................................................... 56
10.2. Obrezivanje papaka ....................................................................................................... 56
10.3. Kastracija muke jaradi i odraslih jareva............................................................... 57
11. ORGANSKO EKOLOKO KOZARSTVO U FEDERACIJI
BOSNE I HERCEGOVINE ........................................................................................................ 58
12. EKONOMIKA KOZARSTVA U FEDERACIJI BIH .............................................................. 61
12.1. Hranidba koza i jaria model 100 ....................................................................... 61
12.2. Investicije u osnovno stado i siranu ......................................................................... 64
13. LITERATURA .............................................................................................................................. 68
6

Sektor stoarstva u poljoprivredi, a posebice njegov podsektor kozarstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine postaje u zadnjim godinama sve vanija djelatnost. Planinska podruja kantona/upanija odlikuju se izuzetnim prirodnim uvjetima za razvitak
niza gospodarskih grana kao to su stoarstvo, turizam, lovstvo i umarstvo. Posebno
se istie proizvodnja nekoliko vrsta domaeg kozjeg sira, koji se pod raznim imenima
i tipovima uglavnom plasira na domaem tritu. Takoer, podruje se odlikuje i po
domaim proizvodima od kozjeg mesa.
Prepoznavi mogunosti pretvaranja tradicionalnih kozjih sireva i mesnih proizvoda u kvalitetne proizvode zatienog zemljopisnog podrijetla (u smislu propisa
i prakse Europske Unije), inicijatori Projekta predlau da se u gospodarskim programima kantona/upanija s ovoga podruja posebna panja posveti odrivom razvoju
proizvodnje kozjih sireva i proizvoda na temelju kozjega mesa kao mogunostima
upoljavanja i poveanja dohotka domaeg stanovnitva na OPG-ima.
Ocijenjeno je da pri zadravanju postojeih uvjeta (manjak i neadekvatnost postojee prerade kozjeg mlijeka i mesa, nedovoljno i neadekvatno koritenje panjaka,
makijom obrasloga podruja netipiziranost tehnologije proizvodnje sira i mesa) nije
mogue poveati niti odrati sadanji opseg proizvodnje i trinu vrijednost ovih proizvoda. Stoga se predlae kompleksan pristup koji ukljuuje odravanje i unapreenje
iskoritavanja makije i panjaka, poveanje genetske vrijednosti i proizvodnosti domae arene koze (Balkanka), poveanje i standardizaciju proizvodnje sireva i mesa,
poveanje plasmana na domae i strana trita, te stvaranja njihovog odrivog sustava kao jedinstvenih i prepoznatljivih proizvoda.
Sustav bi se temeljio na interesu proizvoaa sudionika u svim fazama procesa
od panjaka do stola potroaa. Djelatnost sustava valjalo bi potpomoi odgovarajuim zakonskim i upravnim aktima kantona/upanija odnosno Federacije (zatita imena i zemljopisnog podrijetla, kontrola kvalitete).
Ova studija je zamiljena na trgodinjoj razini. U prvoj godini ( u nastavku)
dane su temeljne pretpostavke znaajne za primarnu poljoprivrednu proizvodnju,
odrivi model proizvodnje kozjega mesa i sira u Federaciji BiH, prijedlog kreditnih linija za uspjean razvitak kozarstva, kao i cjelokupan operativni program razvitka u
srednjoronom razdoblju. Takoer, ova prva (I.) faza studije pokazuje razinu ulaganja
na modelu odrivog poslovanja na 100 koza pasmine Alpina i ulaganja u preradu (sir).
Terenskim radom i obilaskom kljunih proizvoaa i preraivaa pokazuju se financijske koristi i mogunosti zapoljavanja koje ovaj sektor nudi. Koristili smo tkz.
model 100 uzgoj stotinu koza za proizvodnju mesa i sira s tendencijom razvitka
osnovnog stada iz vlastitih izvora. Prikupljeni podaci s terena su dragocjeni za II. Fazu
projekta koja treba detaljno obraditi segment prerade i potencijale trita, ispitivanje
stavova potroaa u svezi potronje kozjeg mesa (svjeega i suenoga) i sira (polutvrdi, tvrdi, sir iz mijeha i dr.). takoer, u II. Fazi je predvien razvitak i drugih proizvoda
kao npr. kozji jogurt.
7

KOZARTSVO

1. Uvod

KOZARSTVO

2. PASMINE KOZA
Na podruju Federacije Bosne i Hercegovine, u pogledu pasminskog sastava, trenutno
dominiraju razliiti krianci, i to najee u tipu domaih autohtonih pasmina koza.
Zakonska zabrana dranja koza iz 1954. je svojedobno znaajno umanjila brojno stanje
autohtonih pasmina, no danas se negativan utjecaj spomenutog Zakona ogleda u niskom udjelu koza iste balkanske pasmine obzirom da restrikcije za uzgoj specijaliziranih pasmina nikada nisu postojale. Tako da se autohtona balkanska arena pasmina
odrala, no najee s veim ili manjim uplivom genoma drugih pasmina. Od specijaliziranih pasmina najvei utjecaj su imale srnasta alpska i sanska koza. No krianje
sa specijaliziranim pasminama je povoljno s aspekta proizvodnih mogunosti i one se
esto upravo i uvode u proizvodnju sa svrhom popravljanja proizvodnih vrijednosti
koza u uzgoju. Najee na nain da se uvedu rasplodni jarci visokoproizvodnih pasmina. Posljednjih godina ozbiljniji ulagai u pokretanje kozarske proizvodnje nerijetko
se odluuju za osnivanje uzgoja na istoj visokoproduktivnoj pasmini. Ovakav stav
prema zasnivanju proizvodnje je svakako preporuljiv. Jer iako visokoproduktivne pasmine ne mogu u potpunosti ostvariti svoje genetski predodreene proizvodne osobine u uvjetima ekstenzivnog tipa uzgoja koji je kod nas ipak u najveem obimu zastupljen, ili poluintenzivnog za koji se dio ozbiljnijih ulagaa odluio, i koji sa aspekta komercijalne proizvodnje prua dosta bolje proizvodne mogunosti. Ipak specijalizirane
pasmine daju bolje proizvodne rezultate u odnosu na uvijek neizvjesne i skromnije
proizvodne mogunosti autohtonih pasmina i razliitih krianaca upitnog genetskog
potencijala.

2.1. Balkanska arena koza

Balkanska arena koza nastala je u oskudnim uvjetima uzgoja, na krtim, krevitim i
nepristupanim terenima, te je odlikovana izuzetnom spretnou, pokretljivou i
otpornou.
Morfoloki je okarakterizirana dugom,
gustom, grubom i sjajnom kostrijeti, koja
je najee arena, te u rjeim sluajevima
moe biti jednobojna (smea, crna i siva).
Glava je sitna i skoro uvijek ima rogove.
Prednji dio trupa, u odnosu na stranji je
slabije razvijen, a noge su tanke, vrste
sa dosta tvrdim papcima. Tjelesna masa
odraslih enki se obino kree izmeu 30
i 40 kg, dok masa jareva varira izmeu 40
do 60 kg, tek u iznimnim sluajevima do
70 kg. Koze obino jare samo jedno jare,

Slika 1. Balkanska arena koza

(FOTO. Vinko Batini)

2.2. Balkanska bijela koza

Morfoloki je okarakterizirana u potpunosti bijelom bojom, koja je ponekad
kremasta do svijetlouta. Balkanska
bijela pasmina koza ima duu i grublju
dlaku, posebice na stranjim bokovima.
Prosjena masa odraslih enskih grla iznosi izmeu 35 i 60 kg, a muka grla postiu
od 50 do 70 kg. U povoljnijim uvjetima gajenja koze su razvijenije, a u siromanijim
Slika 2. Balkanska bijela
sitnije. Mlijenost je osrednja te obino
(FOTO. Vinko Batini)
proizvedu izmeu 250 do 300 litara mlijeka u laktaciji, a laktacija traje oko 250 do 280 dana. Koze su jako plodne, te indeks
jarenja iznosi 1,6 do 1,8. Ova pasmina je takoer okarakterizirana dobrom otpornou
i prilagodljivou.

2.3. Sanska koza

Najpoznatija je pasmina koza i dri se najmlijenijom pasminom koza na svijetu, a zahvaljujui svojim visokim proizvodnim osobinama i dobroj prilagodljivosti i proirila se
u skoro sve dijelove svijeta. esto se koristi za poboljanje osobina mlijenosti lokalnih
pasmina, na osnovu ega su mnoge zemlje formirale vlastite uzgoje i tipove sanske koze.
Sanska koza je visokospecijalizirana pasmina koza za proizvodnju mlijeka, a jako
mirnog je temperamenta pa je dobro prilagoena intenzivnom tipu uzgoja.
No, iako je proizvodnja mlijeka primarna
namjena uzgoja ove pasmine, ona i u proizvodnji mesa ostvaruje izuzetne rezultate, obzirom da je okarakterizirana visokom plodnou ( 180 200% ), dnevnim
prirastima jaradi iznad 200 g, te teinom
odraslih grla od oko 70 kg.

Slika 3. Sanska koza

KOZARTSVO

tek u bolje hranjenim stadima indeks jarenja moe dosei 1,2 do 1,3. Laktacija traje
od 150 do 250 dana, pri emu se proizvede oko 100 do 250 litara mlijeka. Proizvodnja
kostrijeti grubog kozjeg vlakna po grlu iznosi izmeu 200 i 400 g, to dakako ovisi
o tjelesnoj razvijenosti, dobi, spolu i dr. imbenicima. Ova pasmina se odrala unato
dugogodinjoj zabrani dranja, te je i danas iako ee u tipu krianca nego u istoj
pasmini, najzastupljenija na naim podrujima. To moe zahvaliti svojim karakteristikama lake prilagodljivosti i izdrljivosti, to joj daje i izvjesne prednosti u loijim uvjetima
uzgoja u odnosu prema visokoproizvodnim specijaliziranim pasminama koza.

KOZARSTVO

Sanska koza je potpuno bijele boje, samo ponekad moe biti kremaste sa crnim ili sivim pjegama na nosu i oko oiju. Iako postoje muka i enska grla koja su bezrona ili
sa rogovima, vano je napomenuti kako izvorna (vicarska) sanska koza nema rogove.
Trup sanske koze uoljivo je dug, ali je ueg obima. Prosjena proizvodnost utvrena
za ovu pasminu u vicarskoj iznosi izmeu 750 i 800 kg mlijeka, s tim da je kod najboljih grla utvrena proizvodnja od 2000 kg mlijeka u laktaciji.

2.4. Alpska koza alpina

Podrijetlom je iz vicarsko-francuskih Alpa, a rasprostranjena je po cijeloj Francuskoj
gdje je i najmlijenija pasmina. Ova pasmina osim visokom mlijenou, odlikovana je i
visokom otpornou, te lakom prilagodljivou i ekstenzivnim i intenzivnim sustavima
uzgoja. Zahvaljujui tome u velikoj mjeri se izvozi, a posebice u zemlje Sredozemlja.
Koze alpina pasmine su srednje razvijenosti, dobro izraenih dubina i snanih
udova. Pasmina se pojavljuje u vie boja,
a najpoznatiji tip je chamois (afran) svijetlo ute, odnosno smee boje, s crnim
trbuhom i donjim dijelovima nogu te prepoznatljivom prugom koja se preko lea
prua do repa. Ostale tipovi okarakterizirani su bijelim prugama na crnoj i smeoj
podlozi, te crno sa ili bez svijetlih nogu.
Slika 4. Alpska koza
Postoji i la mantelee tip, tzv. s platom, u
(FOTO. Vinko Batini)
kojeg su lea i slabine tamni, a vrat i pleke svjetliji. Odrasla koze alpina pasmine tee izmeu 50 i 80 kg, a jarevi dostiu teinu
do oko 100 kg. Tijekom laktacije koze mogu proizvesti od 600 do 900 litara mlijeka.

2.5. Njemaka oplemenjena koza

Najbrojnija je pasmina koza u Njemakoj, nastala krianjem lokalnih bijelih pasmina
koza sa vicarskim sanskim kozama. Ima mekanu bijelu dlaku, a ponekad sa svijetloutom ili riom prugom preko lea i vrata. Njemaka oplemenjena koza ima jako dobru
plodnost, sa prosjekom od 1,8 do 2,0.
Jarevi postiu teinu izmeu 80 i 100 kg, a koze od 55 do 75 kg. Ovo je mlijena pasmina visokog proizvodnog potencijala. Tako da kvalitetnija grla u poboljanim uvjetima
ishrane i dranja daju 800 do 850 litara mlijeka u laktaciji, a umatiena grla imaju proizvodnju mlijeka izmeu 1000 i 1200 litara u laktaciji.

2.6. Njemaka srnasta koza

Kod nas se koristi naziv srnasta, a pasmina je visoke plodnosti, mlijenosti, a dosta je i
dugovjena. Ovisno o boji pojavljuje se u tri tipa:
Franconian tip crveno smee do boje okolade sa crnim mrljama na glavi i oko oiju.
Ima crnu prugu uzdu lea, crni trbuh i donje dijelove nogu.
10

2.7. Togenburka koza

Poslije sanske je najvanija pasmina koza
u vicarskoj, a zahvaljujui visokoj plodnosti i mlijenosti, te skromnosti i otpornosti takoer se u veoj mjeri izvozi u druge zemlje.
Pasmina je svijetlo smee do ukaste
boje, a moe biti i mije sive do srebrnkaste. Uzdu glave ima bijelu prugu. Masa
odraslih enskih grla u prosjeku iznosi
oko 60 kg, a jarevi obino imaju oko 75
Slika 5. Togenburka koza
do 80 kg.
U proizvodnji mlijeka je dosta slina sanskoj pasmini, te proizvede obino izmeu 700 do 800 kg mlijeka u laktaciji. Takoer je
mnoge zemlje uvoze, koristei je za oplemenjivanje autohtonih pasmina.

2.8. Boer ili burska pasmina

Burska koza se razvila u junoj Africi gdje ini oko 30 % ukupne populacije koza. Ova
pasmina je uzgojena radi proizvodnje mesa, i dok u izvornoj populaciji ima vie tipova,
za proizvodnju mesa je najcjenjeniji tip smee glave i vrata sa bijelim trupom i nogama. Rogovi su jaki, a ui iroke i objeene. Boer pasmina se smatra najmesnatijom,
odnosno ak i jedinim pravim predstavnikom mesnih pasmina koza zahvaljujui svojoj dobroj plodnosti, razvijenosti i
miiavosti. ak oko 50% koza jari dvoje,
a 7% troje jaradi. Dnevna proizvodnja mlijeka iznosi izmeu 1,3 do 1,8 kg, pa imaju i prilino dobru mlijenost. Zrele koze
doseu teinu od 60 do 75 kg, a jarevi i
kastrati mogu premaiti i 100 kg.

Slika 6. Boer ili burska koza

(FOTO. Vinko Batini)

11

KOZARTSVO

Schwarzwald tip, je svijetlo smei tip s manje tamnijih pjega, svijetlo smeeg trbuha i
svijetlom prugom na licu.
Thuringian (tzv. umski) tip, boje je okolade do sivosme sa svjetlijom ili bijelom prugom na licu i donjim dijelovima nogu.
Prosjena proizvodnja mlijeka iznosi 828 kg u laktaciji. Pasminskim nedostatkom se
smatra nizak sadraj bjelanevina u mlijeku, po emu je loija od njemake oplemenjene bijele koze.

KOZARSTVO

3. SUSTAVI UZGOJA KOZA

3.1. Ekstenzivan tip uzgoja
Ekstenzivan tip uzgoja je u najveoj mjeri zastupljen na podruju Federacije BiH, a
okarakteriziran je niskim ulaganjima, te loim uvjetima ishrane i njege grla u uzgoju.
Najee se temelji na izvornim pasminama koza i kriancima u tipu izvornih pasmina, za koje je svojstvena visoka otpornost, jaka konstitucija, velika prilagodljivost,
te skromni zahtjevi u pogledu hranidbe i njege. Glavninu ishrane koza ini paa,
odnosno brst kome su u konzumaciji koze i vie naklonjene, a koncentrirani dio obroka se dodaje tek u manjim koliinama i to obino samo pred pripust (popravljanje
kondicije rasplodnih grla) i nakon jarenja (poetak laktacije).
Tako da u ekstenzivnom obliku uzgoja, svi proizvodni parametri primjerice proizvodnja mlijeka, indeks jarenja, prirasti i dr. postiu nie vrijednosti u odnosu na
genetske potencijale grla u uzgoju, koji se u potpunosti mogu ostvariti ipak samo u
optimalnim uvjetima ishrane i njege, ovisno o zahtjevima pasmine.

Slika 7. Ekstenzivno dranje koza

3.2. Intenzivni sustav uzgoja

Za razliku od ekstenzivnog tipa uzgoja, intenzivan tip se temelji na visokoproduktivnim pasminama koza, odlikovanim dobrim genetskim potencijalom za proizvodnju
mlijeka ili mesa (ovisno o smjeru proizvodnje). Ovaj sustav uzgoja ima za cilj visokim ulaganjima uvijete uzgoja im vie pribliiti idealnima za koze. Tako bi genetski
potencijal visokoproizvodnih pasmina koza maksimalno doao do izraaja, i kroz
visoku proizvodnost bio iskoriten u ostvarivanje im vie ekonomske dobiti. Intenzivan tip uzgoja se moe organizirati u obliku iskljuivog stajskog dranja ili kombinacijom stajskog i panog uzgoja koza.
12

Najveu vanost ima u intenzivnoj proizvodnji kozjeg mlijeka, a podrazumijeva dranje koza u staji tokom cijele godine. Prednost iskljuivo stajskog dranja koza jest
u tome to omoguava primjenu najsuvremenijih tehnologija, mehanizacije i opreme u ishrani, napajanju i munji ivotinja. Zatim, energija ivotinja je maksimalno
usmjerena ka proizvodnji, dok na pai koze vie ili manje energije troe na potragu
za hranom. Osim toga, omoguava i praenje pojedinanih ivotinja u uzgoju, bilo
da se radi o opaanja znakova pojedinih reproduktivnih faza kod ivotinja ili o simptomima bolesti. Provedba ovakvog sustava uzgoja zahtjeva i dosta visoka ulaganja
u smjetaj i opremu za ivotinje u uzgoju. Takoer je potrebno planirati te omoguiti dovoljne koliine voluminoznih (zelene mase, sijena, sjenae i silae), ali i krepkih
krmiva, kako bi obroci za ivotinje bili pravilni i potpuni.

Slika 8. Stajski uzgoj koza

3.2.2. Stajsko-pani sustav kozarenja

U intenzivnom tipu uzgoja stajsko-pani tip podrazumijeva dranje koza u stajama,
s mogunou izvoenja koza na panjake i pojedinim proizvodnim razdobljima.
Koritenje panjaka se prilagoava raspoloivim povrinama koje se koriste u uzgoju, te o klimatskim karakteristikama podruja na kome se uzgajaju. Panjaci mogu
biti kultivirani-prirodni ili zasijani, a kako bi se panjake povrine racionalnije iskoritavale, poeljno je da se organizira pregonsko napasivanje.
U pogledu dobrobiti ivotinja obzirom da su koze po prirodi ivahne i okretne bez
obzira o kojoj pasmini se radi, ovaj tip uzgoja u odnosu na iskljuivo stajski uzgoj je
puno povoljniji za grla u uzgoju.
13

KOZARTSVO

3.2.1. Stajski uzgoj koza

KOZARSTVO

4. UVJETI SMJETAJA KOZA

Jedan od najvanijih preduvjeta ostvarivanja uspjene kozarske proizvodnje, jest
osiguravanje odgovarajueg smjetaja za koze u uzgoju. Iako je na naim podrujima jo uvijek veinom zastupljen tradicijski nain uzgoja u ekstenzivnom tipu, pri
emu se za smjetaj koza koriste prenamijenjeni i neplanski nadograivani objekti, u kojima su ivotinje vie ili manje izloene nepovoljnim smjetajnim prilikama.
Ipak, ozbiljniji proizvoai, koji u dananje vrijeme nerijetko uzgajaju i uvozne visokospecijalizirane pasmine koza, moraju imati na umu da genetski proizvodni potencijal koza u potpunosti moe doi do izraaja samo u optimalnim uvjetima smjetaja hranidbe i njege. Stoga iako esto puta uzgajivai optimalne uvjete teko mogu
dosei zbog previsokih ulaganja, ipak moraju nastojati im vie im se pribliiti kako
bi se osiguralo dobro zdravlje grla u uzgoju, im via proizvodnost, odgovarajua
higijenska kakvoa proizvoda i s tim naposljetku i vea ekonomska dobit.

4.1. Gradnja objekta

Pri planiranju izgradnje kozarnika, moraju se uzeti u obzir klimatske prilike podruja
na kome se gradi, sezonske temperaturne oscilacije, padaline i dr. Tako da gradnju
treba planirati na suhoj, ocjeditoj i povienoj lokaciji, s poloajem prema istoku, jugoistoku ili jugu (u hladnijim zonama). Kozarnik se ne smije graditi u dolini s estim
maglama, niti na lokaciji koja je izloena estim i jakim vjetrovima. Kozarnik mora
biti topao, suh, prozraan, dobro osvijetljen, bez propuha, i mora osiguravati dovoljno prostora za ivotinje.

Slika 9. Objekt za smjetaj koza- ekstenzivan

tip uzgoja (FOTO. Vinko Batini)

Slika 10. Unutranjost objekta za smjetaj

koza ekstenzivan tip uzgoja (FOTO. Vinko Batini)

Pri odabira materijala za izgradnju objekta, obino je presudan imbenik dostupnost, odnosno cijena. Tako da se najee grade od opeke, a drvo se iako je dosta
dobar izbor, rijetko koristi zbog relativno visoke cijene i krae trajnosti. Kameni i
14

Slika 12. Unutranjost objekta za smjetaj koza

Slika 11. Objekt za smjetaj koza- poluintenzivan

tip uzgoja (FOTO. FAZ Mostar)

poluintenzivan tip uzgoja (FOTO. FAZ Mostar)

Pod u kozarniku najbolje je izvesti od nabijene zemlje, a ukoliko se kozarnik gradi na

vodonepropusnom terenu tada ga je potrebno drenirati slojem ljunka. Pod moe
biti i od dasaka, te kamena ili betona. S tim da kameni i betonski nisu najpovoljniji
izbor, obzirom da su hladni i zadravaju vlagu pa mogu pogodovati obolijevanju
koza. Poeljno je pod prekriti slojem slame ili nekog drugoga materijala koji dobro
upija vlagu, a ako je pod betonski sloj slame treba biti debljine 10 cm.
Pri planiranju visine objekta potrebno je uzeti u obzir planirani broj grla u uzgoju i
klimatske prilike podruja na kome e biti smjeten. Visina objekta se obino kree
od 2,25 m za hladnija podruja, pa do 3,0 3,5 m u podrujima u kojima su prosjene temperature vie.
Planirana podna povrina kozarnika odreena je planiranim brojem ivotinja, i osim
ivotinja u uzgoju mora se uzeti u obzir i potrebna povrina hodnika za hranjenje i
izgnojavanje, prostor za munju (koritenje za proizvodnju mlijeka) i ostale pratee
objekte.
Za odraslu kozu potrebno je planirati od 1,21,5 m2 podne povrine, i oko 0,35 m2
za jasle. Po jaretu treba omoguiti od 0,2- 0,3m2 , a za jarca minimalno 3m2 podnog
prostora.
Osiguravanje dovoljne povrine poda po pojedinanom grlu je jako vano, jer prenapuenost objekta rezultira brojnim tetnim posljedicama. Naime, prevelik broj
ivotinja brzo zagadi mikroklimu u kozarniku, a i oteano je provoenje odreenih
tehnolokih procesa. Teko je provoditi odbie i posebnu njegu jaradi, a i kontrola
zdravstvenog stanja te lijeenje su oteani. Osim toga koze su po prirodi jako ivah15

KOZARTSVO

betonski zidovi nisu dobri jer su hladni. U svakom sluaju zidove je potrebno obukati do visine od 1,5m, a ostatak do stropa se obuka i oboji. Potrebno je najmanje
jednom godinje okreiti zidove.

KOZARSTVO

ne ivotinje, pa u skuenom prostoru nemaju dovoljno prostora za kretanje, zbog

ega postaju nervozne, osobito jarad. U izgradnji kozarnika potrebno je osigurati i
ispust, koji se gradi pored njegove dulje strane, a povrina mu treba biti minimalno
jednaka povrini kozarnika, a idealno bi bilo da povrina ispusta bude barem dvostruko vea od povrine u kozarniku.

4.2. Oprema u kozarniku

Oprema u kozarniku podrazumijeva jasle, valove za koncentrat, pomine ograde i
pojilice.

Slika 14. Hranidbeni hodnik (Izvor FAZ Mostar)

Slika 13. Metalne jasle (FOTO. Vinko Batini)

Jasle mogu biti od razliitih materijala (najee drvo) i razliitih oblika. Mogu biti
pokretne i nepokretne, s koritom za koncentrat na dnu ili bez. Korita za koncentrat
se mogu i zasebno postaviti, a moraju osiguravati 0,17 do 0,2 duljine korita po
odrasloj kozi, te oko 0,1 do 0,12 m po jaretu. to se tie povrine jasli potrebno je
predvidjeti oko 0,35 do 0,4m duljine jasli za odraslu ivotinju, a oko 0,1 do 0,2m
duljine jasli po jaretu. Poeljno je da jasle nisu due od 2-3 m, kako bi se lake
prenosile (esto slue i kao pregrade). Najbolje je koristiti jasle sa zatitnikom (kod
kojih je iri razmak letvica u gornjem dijelu, a u donjem ui), jer se tako smanjuje
rasipanje hrane.
Suvremeni kozarnici obino imaju izgraene hranidbene hodnike sa jaslama po sredini kozarnika, a pokretne jasle i korita za koncentrat se tek mjestimino postavljaju
ukoliko je broj grla vei nego je predvieno prostora u hranidbenom hodniku.
Kozarnicima moraju biti opremljeni i pojilicama koje e osiguravati dovoljnu koliinu svjee i iste vode za ivotinje. Kapacitet pojilice ne bi trebao biti vei od 10
litara, kako bi se omoguilo da voda u pojilicama bude to svjeija. Osim to voda
treba biti svjea ona mora biti i odgovarajue temperature (izmeu 12 i 20C). Po
jednoj kozi potrebno je osigurati oko 15 litara vode dnevno (8-10 litara popije koza,
16

Slika 15. Napajanje koza iz pojilice (FOTO: Vinko Batini)

Pomine ograde (pregrade) za pregraivanje, su nezaobilazan sastavni dio kozarnika. Visina im obino iznosi od 1,10 do 1,25 m, a slue za odvajanje, u sluaju potrebe,
pojedinih grupacija ivotinja.

Slika 16. Tlocrt kozarnika sa rasporedom prostora i prateih objekata po EU standardima

(Izvor. Vinko Batini)

17

KOZARTSVO

a ostatak slui za pranje opreme i posua). Budui da koze ne vole piti odozgo, a i
kako bi se smanjilo oneiavanje vode, potrebno je postaviti pojilice tako da budu
u visini ramenog zgloba ili ak jo i vie tako da se koze propnu na zadnje noge kad
piju vodu.

KOZARSTVO

4.3. Pratei objekti u kozarniku

Pratei objekti u kozarniku omoguavaju laku organizaciju i provoenje poslova sa ivotinjama u raznim fazama uzgoja. Tako da se prije poetka faze jarenja
moraju pripremiti pojedinani boksovi za jarenje, kako bi se koza neometano
ojarila i provela prva 3 do 4 dana sama sa jaretom/jariima, to daje bolje rezultate u prihvatu i preivljavanju jaradi.
Nadalje poeljno je za jarad koja je odbijena od majki, to je posebno vano u
uzgojima koza za proizvodnju mlijeka, predvidjeti posebne boksove za prihranjivanje. Oni se, kao i boksovi za jarenje, mogu s pregradama ograditi u sklopu
kozarnika. Iako bi bilo poeljno, sa stanovita ouvanja zdravlja mlade jaradi da
se nalaze u zasebnom i toplijem dijelu kozarnika.
Za rasplodne jareve takoer je najpovoljnije predvidjeti zasebne objekte za
smjetaj van pripusne sezone, ili u najmanju ruku zasebne prostorije odvojene
od prostorija za smjetaj koza. U pripusnoj sezoni preporuuje se pojedinano
dranje jaraca.
Vaan pratei objekt jest i stacionar za bolesne koze. Jer bez obzira na svu panju koja se posveti grlima u uzgoju, povremeno e se dogaati da ipak pojedine obole. Pri emu je vano da im se prui potrebna njega uz lak nadzor, ali
i dakako njihovo odvajanje od zdravih grla, kako ne bi u sluaju kakve zarazne

Slika 17. Moderno izmuzite za koze (FOTO: Vinko Batini)

18

Na farmama koje su orijentirane proizvodnji kozjeg mlijeka, izmuzite se obino gradi kao zaseban objekt. Iako izmuzite moe biti izgraeno i u sklopu kozarnika, to ipak treba izbjegavati jer nije dobro za ouvanje higijenske kakvoe
mlijeka. Vano je da mu lokacija bude takva da koze lako ulaze i izlaze iz njega, a
broj mjesta za koze u izmuzitu treba biti onoliki koliko se koza nalazi u jednom
boksu. Tako da sve koze iz istog boksa idu zajedno na munju. Izmuzite se gradi
u obliku platforme na kojoj se u visini ruku obavlja strojna ili runa munja.

4.4. Mikroklimatski uvjeti u kozarniku

Vaan imbenik ouvanja zdravlja, samim time i bolje produktivnosti koza u uzgoju jesu odgovarajue mikroklimatske prilike u kozarniku. Stoga se za osiguravanje kvalitetnih uvjeta dranja u pogledu mikroklimatskih prilika, mora voditi
briga o slijedeem:
-

Temperatura u staji za odrasle ivotinje optimalno treba biti izmeu 10 i

15C, a za jarad izmeu 15 i 20C (ne bi trebala biti ispod 12C). Minimalna
temperatura zraka u kozarniku za koze je 6C, a maksimalna 27C.
Posebno je vano izbjegavati niske temperature, te visoke i nagle temperaturne oscilacije.
Vlanost zraka u kozarniku ne smije biti manja od 60% niti via od 80%, a
optimalna vlanost zraka je izmeu 65 i 75%.
Izbjegavati prenatrpanost kozarnika ivotinjama jer to negativno utjee
na vlanost zraka, a zasienost zraka vlagom nastaje: disanjem ivotinja,
luenjem mokrae i stajnjaka, nedostatkom prostirke, loim odravanjem
pojilica i dr.
Predvidjeti i osigurati ventilaciju zraka u staji to je jako vano za odravanje zraka u staji svjeim, bez nedoputenih koncentracija tetnih plinova
koji nastaju isparavanjima izmetina i mokrae, ali i disanjem ivotinje izluuju ugljini dioksid i vodenu paru.
Maksimalne dozvoljene koncentracije tetnih plinova u kozarniku su:
0,035% ugljinog dioksida, 0,015 amonijaka, 0,003 ugljinog monoksida i
0,002 sumporovodika.
Ventilacije zraka se provodi elektrinim ventilatorima potrebnog kapaciteta, a u prosjenim i manjim uzgojima ventilacija se obavlja prirodnim
tokom zraka.
Potrebno je izbjegavati propuh, a brzina strujanja zraka ne smije biti vea
od 0,5 m/s.
19

KOZARTSVO

bolesti prenijele istu na ostale, do tada zdrave ivotinje. Stoga stacionar za bolesne koze najbolje je smjestiti van prostora kozarnika, a za potrebe smjetaja
bolesnih koza potrebno je planirati 5% od ukupne planirane podne povrine za
stado u uzgoju.

KOZARSTVO

Za optimalne uvjete smjetaja, po kozi se treba osigurati 30m3 svjeeg

zraka po satu u zimskim mjesecima, a 120m3 svjeeg zraka po satu tijekom ljeta.
Kozama je potrebno osigurati i dovoljno svijetla u objektima, to se postie postavljanjem prozora tako da njihova povrina iznosi 1:20 u odnosu
na podnu povrinu ili postavljanjem arulja koje omoguavaju 60 luxa/m2
povrine.

4.5. Higijenski uvjeti u kozarniku

Higijenski uvjeti smjetaja koza imaju nezanemariv utjecaj na zdravlje ivotinja. Stoga se u cilju ouvanja zdravlja, uspjenog razvoja grla u uzgoju i njihove proizvodnosti, velika vanost treba posvetiti mjerama ienja i odravanja
povoljnih higijenskih prilika. Cilj ienja jest otklanjanje uvjeta za razvoj tetnik mikroorganizama, prvenstveno patogenih koji u ivotinja uzrokuju zarazne
bolesti i razne infekcije, pad proizvodnje, a u krajnjem sluaju mogu dovesti i
do uginua grla. Za osiguravanje potrebnih higijenskih uvjeta potrebno je provoditi redovno temeljito ienje i dezinfekciju u kozarnicima, i to bar dva puta
godinje.
Sama dezinfekcija treba zapoinje mehanikim ienjem, pri emu se izbacuje
i potom spaljuje ili kompostira postojea stelja i hrana iz kozarnika. Zatim se
povrina i oprema u kozarniku dobro oriba i ispere hladnom vodom. Nakon to
se staja i oprema osue slijedi njihova dezinfekcija tj. temeljito prskanje u vie
navrata otopinom odgovarajueg dezinficijensa. Nakon to se objekt potpuno
osui, ivotinje se mogu ponovno useliti u staju.
Dezinfekcija zemljinih podova obavlja se na nain da se prvo otkloni povrinski
sloj zemlje u debljini oko 10 cm. Zatim se treba nasuti pod novim, nezaraenim
slojem zemlje s drugog mjesta koji se potom poprska dezinficijensom (klorno
vapno, formalin, ili neki dr.).
Na veim farmama poeljno je na ulazu postaviti dezbarijere. To su obino betonska udubljenja u tlu preko kojih se mora prei, a ispunjeni su agresivnijim
dezinficijensima. Na taj nain se spreava unoenje mikroorganizama u staju.

20

KOZARTSVO

5. HRANIDBA KOZA
U hranidbi koza su prisutne brojne slinosti kao i kod dugih preivaa, no obzirom
na odreene osobitosti koza ipak postoje i odreene razlike. Koze primjerice imaju
veu potrebu za hranom po 1 kg tjelesne mase, jer na tu masu daju vie mlijeka
nego krave.
Visokomlijene pasmine koza, u povoljnim uvjetima ishrane i njege, mogu ostvariti
proizvodnju mlijeka veu i do 20 puta od vlastite tjelesne mase. To ih ini uinkovitijim u proizvodnji mlijeka od mlijenih pasmina krava, i pravilnoj prehrani im se
treba dati velika vanost.
U ishrani koze koriste daleko vei broj biljnih vrsta nego to to ine drugi preivai,
a posebno su naklonjene brstu. Unato tome prilikom hranjenja su i izrazito probirljive. Izmeu jestivih dijelova bilja, uvijek uzimaju najhranjivije dijelove, uz to su i
prave istunke i nastoje da uzimaju samo svjeu nedodirnutu hranu.
Ovo predstavlja veliki problem u stajskom uzgoju jer postotak rasipa hrane moe
biti i do 50%, to se najee izbjegava peletiranjem krmnih smjesa.
Unato svojoj izbirljivosti koze ipak uspijevaju iskoritavati i najkrtije i najnepristupanije terene. Zahvaljujui svojoj prilagodljivosti, okretnosti i skromnosti lako
koriste loije panjake te brst na podrujima koja su esto puta nepristupana govedima i ovcama, a posebice Hercegovina njima obiluje, i na taj nain jeftinu krmu
koriste za proizvodnju kvalitetnog mlijeka i mesa.
Ipak ako se elimo ozbiljno baviti proizvodnjom, tada se mora imati na umu vanost
odgovarajue hranidbe. Pravilna i dobro izbalansirana hranidba povoljno utjee na
proizvodnost, ali i reproduktivne parametre te zdravstveno stanje, a svime time i na
ekonominost proizvodnje.

5.1 Voluminozna hrana u hranidbi koza

Obzirom da su koze preivai, jasno je kako je voluminozna krma osnovna komponenta njihovog obroka. Ona se koristi u svjeem i osuenom stanju. Silirana se
takoer moe koristiti, no bolje je izbjegavati jer lako moe dovesti do pojave raznih
probavnih poremeaja kod koza.
Prilikom planiranja pokretanja kozarske proizvodnje, moraju se predvidjeti i potrebne povrine za proizvodnju voluminozne krme, kojima bi uzgajiva trebao raspolagati u cilju ekonominosti proizvodnje. Na naim podrujima u kombiniranom stajno-panom sistemu, koji je i najzastupljeniji, potrebno je predvidjeti 1 ha povrine
za 8-10 grla koza u uzgoju. S tim da se od navedene povrine 0,7 do 0,8 koristi kao
panjak, a 0,2 do 0,3 ha kao oranica za proizvodnju voluminoznog krmiva (sijeno,
eventualno silaa).
21

KOZARSTVO

Slika 18. Koze na pai i brstu (FOTO: Vinko Batini)

Slika 19. Hranjenje jaradi sijenom (FOTO: Vinko Batini)

Za koze je svojstveno da posebno uivaju u brstu. U prosjeku ak 53% vremena u

ispai koristi u brstu raznih drvenastih biljaka, tek 38% vremena pase, a ostatak vremena utroi u ostale aktivnosti. Na naim podrujima brst ima i posebnu vanost, u
kombinaciji s ispaom. Posebice na podruju Hercegovine, koja obiluje brdovitim,
krtim i za ostalu stoku nepristupanim terenima, koje koze lako koriste.
No, iako su mu koze prilino sklone, ipak se dobrim brstom mogu podmiriti tek
uzdrne potrebe u energiji i proteinima. To je dovoljno, dakle samo u prvoj fazi skoznosti ili za nisku produktivnost autohtonih primitivnih pasmina koza ili krianaca
u kojih prevladava primitivni niskoproizvodni tip pasmine. Dakle, u ozbiljnoj proizvodnji se u hranidbu moraju ukljuiti i druga krmiva, kao to su sijeno, sona i
zelena krma, te koncentrat.
Uz brst i pau, sijeno je nezaobilazna dopunska krma u ishrani koza. Ono sadri dosta sirove vlaknine. Na naim podrujima se najee koristi livadsko sijeno, jer prevladava ekstenzivan tip uzgoja veinom krianaca u tipu autohtonih pasmina pa
su ulaganja dosta niska. No, u poluintenzivnom i intenzivnom tipu uzgoja, gdje se
koriste visokoproizvodne pasmine, neophodno je koritenje djetelinskog, djetelinsko-travnog ili lucerninog sijena.
Sijeno treba biti pravilno spremljeno, prirodne zelenkaste boje i ugodnog mirisa.
Koze su dosta osjetljive na higijensku kakvou sijena, te ne jedu staro, prljavo, pljesnivo i zaraeno sijeno.
Slama se u hranidbi koza moe koristiti, iako iznimno i to obino na prijelazu sa zimske na ljetnu ishranu. Najbolje je koristiti slamu od zobi. Prije davanja ju je potrebno
isjeckati, a iskoristivost joj je poveava ako se pomijea sa drugim krmivima.
Izrazito nerodnih godina moe doi do manjka pripremljene voluminozne krme za
koze. Da bi se spomenuti manjak bar donekle nadoknadio, tradicionalno se sprema
suhi lisnik listopadnog drvea. Za tu svrhu najee se koriste: hrast, bagrem, kesten, topola, bukva i javor. Hranjiva vrijednost lisnika dosta varira ovisno o vrsti, du22

5.2. Koncentrirana (krepka) krma u hranidbi koza

Koncentriranu krmu u hranidbi koza potrebno je koristiti kao dopunu voluminoznom dijelu obroka. Ona se odlikuje visokom probavljivou (do 80%) i visokom
produktivnom vrijednou u ivotinjskom organizmu. Osim toga, energetska vrijednost im je vrlo visoka. Neprobavljive hranjive tvari u krepkoj krmi su malo zastupljene, a i udio sirove vlaknine je nizak.

Slika 20. Hranidba koza koncentratom u izmuzitu (FOTO: Vinko Batini)

Vano je da se koristi racionalno, budui da joj je cijena daleko via od cijene voluminozne krme koju koze jako dobro koriste. Naime, voluminozna krma ini veliki
dio obroka koza, te je glavni imbenik proizvodnosti grla. Krepku pak krmu treba
koristiti iskljuivo u razdobljima kad hranjive tvari iz voluminozne hrane ne zadovoljavaju potrebe koza.
Krepka krma se tako najee koristi u ishrani koza koje se nalaze u posljednjoj fazi
gravidnosti ili su na poetku laktacije, a koristi se i pred pripust za popravljanje kondicije rasplodnih grla. Krepku krmu u odreenom razdoblju poeljno je koristiti i u
hranidbi jareva, a vanost ima i u ishrani jaradi.
Kod nas se u hranidbi koza najee koristi zrno kukuruza, jema, penice i zobi.
23

KOZARTSVO

ini suenja, vremena kresanja i naina skladitenja. No, iako je hranjiva vrijednost
suhog lisnika dosta niska, ipak ukoliko je kvalitetno spremljen moe posluiti kao
dobar izvor suhe tvari, sirovih vlakana i kalcija.

KOZARSTVO

Koncentrirana krmiva se kozama najee daju krupno mljevena, jer cijela zrna itarica nerijetko prolaze kroz probavne organe neprobavljene, a presitno mljevene
itarice mogu u buragu izazvati zakiseljenje (acidozu).
Takoer se kozama ne smije davati sama kukuruzna prekrupa, jer postoji mogunost pojave burnog i nekontroliranog vrenja u buragu.
Pri uvoenju koncentriranog obroka u prehranu koza, to se mora provesti postepeno kako bi se probavni sistem koza priviknuo na prehranu lako probavljivim koncentriranim krmivima. Ukupni udio koncentrirane hrane u obroku ne smije prelaziti
35% ukupne suhe tvari obroka.

5.3. Mineralne tvari

Kozama se u obroku moraju osigurati i dovoljne koliine mineralnih tvari, koje su im
neophodne za normalno odvijanje metabolikih procesa. Mineralne tvari ne slue
samo kao strukturni elementi tkiva i organa, kao sastojci tjelesnih tekuina, nego i
kao pokretai u enzimskim i hormonskim sustavima u tijelu. Iako veinu potrebnih
mineralnih tvari koze dobivaju iz krmiva,
ipak to obino nije dovoljno pa im se dio
minerala treba i posebno dodavati. Natrij se tako kozama dodaje u obliku kuhinjske soli, i to po mogunosti jodirane.
Sol (NaCl) u ishrani koza ima brojne uloge, kao to su odravanje osmotskog
tlaka u krvi, stanicama i miiima, te u
stvaranju sline, klorovodine kiseline
i probavnih sokova. Osim navedenog
vanost soli ogleda se i u njenom utjecaSlika 21. Mineralni blok za lizanje
ju na koliinu uzimanja hrane, pH bura(Izvor: FAZ Mostar)
ga i pravilan rad probave.
Preporuuje se kao optimalna koliina dodavati od 0,5 do 1,0% soli na bazi suhe
tvari obroka.
Sol se moe dodavati u vodi ili u smjesi koncentrata, a najlaki nain i danas sve
zastupljeniji je da se sol zajedno sa ostalim mineralnim tvarima ponudi kozama u
obliku blokova za lizanje. Blokovi se postave mjestimino u kozarniku, a koze uzimaju potrebne mineralne tvari po volji.

5.4. Hranidba gravidnih koza

Razliite faze gravidnosti, kod koza zahtijevaju i razliite sisteme ishrane ovisno o
njihovim potrebama. Tako da primjerice u prvoj fazi gravidnosti (prva tri mjeseca),
hranidbi breih koza i ne treba poklanjati posebnu panju. Jer tada koze ulaze u
suhostaj (ako ranije nisu zasuile), tako da je proizvodnja mlijeka mala ili nikakva,
24

5.5. Hranidba koza u laktaciji

Tijekom prva 24 sata nakon jarenja, kozama se treba davati samo topli napoj od
mekinja ili brana itarica
Nakon toga uz kvalitetnu voluminoznu krmu, u ovom poetnom razdoblju laktacije je takoer poeljno koze prihranjivati koncentratom. S tim da se tijekom prva
dva tjedna po jarenju kozama daju ograniene koliine hrane, koje se iz dana u dan
poveaju, da bi nakon desetog dana obrokom dobivale sve potrebne sastojke za
postizanje visoke mlijenosti u prva dva-tri mjeseca laktacije.
Koliina koncentrata koju je potrebno koristiti u ovom razdoblju, ovisi o kvalitetu
voluminozne krme, kondiciji grla i dakako mlijenosti grla. Rast mlijenosti mora
pratiti i adekvatna hranidba, na nain da se udio krepke krme postepeno poveava
u obroku, a voluminozni dio obroka mora se dodavati prije koncentriranog.
Tablica 1.: Dnevne potrebe u uzdrnoj i produktivnoj hrani koza tijekom laktacije
Pri proizvodnji
mlijeka sa 3,5% m.m.
0,5
1
1,5
2
2,5
3

Tjelesna masa koza (kg)

Potrebe za HJ i prob.
bjelanevinama (g)

50

60

70

HJ

1,06

1,15

1,23

Prob. bj. (g)

67

75

83

HJ

1,28

1,36

1,45

Prob. bj. (g)

95

103

111

HJ

1,5

1,58

1,66

Prob. bj. (g)

122

130

138

HJ

1,71

1,80

1,88

Prob. bj. (g)

150

158

164

HJ

1,93

2,01

2,10

Prob. bj. (g)

177

185

193

HJ

2,14

2,23

2,31

Prob. bj. (g)

205

213

221

25

KOZARTSVO

a i razvoj ploda je malen. Stoga sve potrebe u hranjivim tvarima mogu zadovoljiti
konzumiranjem kvalitetnih voluminoznih krmiva.
Tijekom zadnja dva mjeseca gravidnosti, iako koze tada ne proizvode mlijeko dolazi do poveanja potrebe koza za glukozom i ugljikohidratima. To je rezultat intenzivnog razvoja fetusa koji se odvija u navedenoj fazi. Obzirom da je mogunost
konzumacije krme ograniena, tj. kapacitet konzumacije krme je dosta umanjen
(ubrzanim rastom plod zauzima sve vie prostora u trbuhu), potrebno je u ishrani
visokobreih koza koristiti i odreenu koliinu koncentrirane krme. S tim da je poeljno u to vrijeme koristiti voluminoznu krmu visoke kakvoe, a udio krepke krme
u obroku mora se postupno poveavati jer se mikroorganizmi u buragu ne mogu
brzo naviknuti na obrok bogat krepkom krmom.

KOZARSTVO

Vrh proizvodnje mlijeka koze obino dosegnu jedan do dva mjeseca nakon jarenja,
i nakon toga proizvodnja poinje opadati. Koze kvalitetnom voluminoznom krmom
mogu zadovoljiti uzdrne potrebe i dnevnu proizvodnju mlijeka do 3 kg. Viu proizvodnju mlijeka ostvaruju konzumacijom koncentrirane krme ili crpei vlastite tjelesne rezerve.
U zadnjoj fazi laktacije obino nije potrebno koristiti koncentriranu krmu u obroku,
pa se koze hrane samo voluminoznom krmom. No obzirom da se u ovoj fazi laktacije odvija i pripust, potrebno je se pobrinuti da koze budu u rasplodnoj kondiciji.
Popravljanje kondicije rasplodnih grla dodavanjem krepke krme u ishranu pred pripust naziva se flushing. Flushing je vaan ne samo zato to povoljno utjee na plodnost, nego pozitivno utjee i na broj jaradi u leglu i vitalnost jaradi.
Cilj mu je poboljanom hranidbom rasplodne koze prije pripusta dovesti u rasplodnu kondiciju tj. kako bi postigle tjelesnu ocjenu izmeu 2,5 do 3,0, na skali od 1 do
5. Nije poeljno da koze u vrijeme estrusa budu predebele, jer to dovodi do slabijeg
otkrivanja estrusa, eih pojava ketoza nakon jarenja i dr.

5.6. Hranidba jareva

Jarevi se van pripusne sezone trebaju hraniti uobiajenim voluminoznim krmivima, odnosno paom ili zelenom krmom i sijenom, uz minimalan dodatak koncentriranih krmiva. U sezoni pripusta uz voluminoznu krmu, potrebno je pojaavati udio
koncentrirane hrane u obroku. Koliina krepke krme u obroku ovisit e o razvijenosti jarca, planiranom stupnju optereenosti i njegovoj dobi.
Jarevi u pripusnu sezonu moraju ui u dobroj rasplodnoj kondiciji (tjelesna ocjena 2,5 do 3 na skali od 1 do 5, kako je ranije i navedeno). Stoga je potrebno uvesti
poboljanu hranidbu prije pripusta, ako su jarci mraviji nego je poeljno. Dodatno
prihranjivanje koncentratom treba zapoeti postepeno 6 do 7 tjedana prije poetka pripusta. Tijekom pripusta unato poboljanoj hranidbi koncentratima, jarci ipak
izgube vie ili manje na tjelesnoj teini, no to ne utjee nepovoljno na rezultate
reprodukcije u sezoni. Vano je nakon pripusta nastaviti sa pojaanom ishranom i
postepeno smanjivati udio koncentrata u obroku, sve dok se jarac ne vrati u kondiciju koju je imao prije pripusta.

5.7. Hranidba jaradi

Ishrana i njega jaradi osnova su odravanja visoke proizvodnosti, otpornosti i zdravlja stada u uzgoju. Ipak se proizvodnja kontinuirano ne zasniva na istim grlima, a
uvoenje u proizvodnju vlastitog rasplodnog pomlatka ima brojne prednosti u odnosu na kupovinu od drugih proizvoaa. Stoga se jariima mora posvetiti posebna
briga ve na samom poetku. U suprotnom, zanemareni te oskudno i nekvalitetno
hranjeni jarii zaostaju u rasti, a tako zakrljali jarii kasnije nee moi poboljanom
ishranom nadoknaditi ono to su u poetnom stadiju razvoja izgubili.
26

Mlijena zamjenica iako jest jako kvalitetno krmivo u ishrani jaradi, ipak mora se
imati na umu kako se na tritu Bosne i Hercegovine jako teko moe nai kvalitetna
mlijena zamjenica namijenjena iskljuivo ishrani jaradi, a koritenje mlijene zamjenice za telad u ishrani jaradi i ne daje ba dobre rezultate. Stoga se preporuuje
da se jarad dri s kozama na mlijeku do dobi od 60 dana (minimalno 45), uz dakako
adekvatnu dohranu.
Ve sa dobi od 10 dana jarad se moe poeti prihranjivati manjim koliinama kvalitetnog sijena, a s krmnom smjesom nakon 15 dana starosti jareta. Koliina sijena
i krmne smijese koju jare konzumira u ovom poetnom razdoblju je jako mala, ali
se ranim prihranjivanjem omoguava da jare rano i postepeno zapone razvijati u
preivaa.

Slika 22. Hranidba jaradi mlijenom zamjenicom (FOTO: Vinko Batini)

27

KOZARTSVO

Na samom poetku kolostrum ili prvo mlijeko ima viestruku vanost za jare. Kolostrum sadri imunoglobuline tj. antitijela koja tite jare od raznih mikroorganizama
jer tek ojareno jare nema vlastitog imuniteta da se zatiti od bolesti. Bogat je mau,
mineralnim tvarima i vitaminima. Kolostrum predstavlja i bogati izvor nespecifinih
bjelanevina kao to su: laktoferin, inzulin, inzulin faktora rasta i dr. koje imaju vanu ulogu u spreavanju razvoja infektivnih bolesti kao i pri poticanju rasta i razvoja
tkiva mladog jareta. Vano je da jarad odmah u prvim satima (u prva 4 sata) nakon
poroda posiu kolostrum, budui da ve nakon 20-28 sati nakon poroda jarad izgubi sposobnost koritenja imunoglobulina, a sposobnost koritenja je najbolja u
prvim satima ivota jareta.
Jaretu se moe dati kolostrum od druge koze, ili ak od krave, ako nije u mogunosti
primiti kolostrum od vlastite majke.

KOZARSTVO

Krmna smjesa koja se dodaje jariima u obrok, u razdoblju odbijanja treba sadravati 18%SP (sirovog proteina). Odbijanje jaradi, tj. prelazak s ishrane mlijekom na
ishranu krutim krmivima treba provesti postepeno, kako bi se ublaio stres koji odbie izaziva kod mladih ivotinja.
Jarad koja je odbijena od mlijeka u razdoblju od 42 do 90 dana starosti, potrebno je
hraniti sa 0,5 kg sijena i 0,6 do 0,7 kg koncentrata (18%SP).
Takoer je preporuljivo prilagoditi ishranu namjeni jaradi. Tako da jarad koja e se
koristiti za meso mogu dobiti vee koliine krepkih krmiva, uz voluminoznu krmu
koja se moe dati po volji.
Rasplodna pak jarad ne smije biti predebela, stoga pri izboru hranjiva za rasplodni
pomladak prednost treba dati kvalitetnoj voluminoznoj suhoj ili zelenoj krmi, uz
mali dodatak koncentrata.

5.8. Potrebe koza za vodom

U uzgoju koza, za ostvarivanje visoke proizvodnosti neophodno je osim omoguavanja kvalitetnog i dostatnog obroka, kozama omoguiti dovoljne koliine svjee i
iste vode.
Iako se za koze zna kako lake podnose e od ostalih preivaa, te kako primitivnije
pasmine mogu ak i preivjeti dobivajui minimalne koliine vode iz zelene vegetacije i rose, ipak se ne smije zanemariti njihova potreba za vodom. Jer u proizvodnji
se ne radi o preivljavanju, a nedostatak vode izravno utjee ne samo na proizvodnost, nego i na otpornost i zdravstveno stanje ivotinja u uzgoju.
Potrebna koliina vode po jednom grlu ovisi o brojnim faktorima: vrsta obroka, veliina grla, fizioloki stadij grla, temperatura zraka, proizvodni cilj, i dr. Koze unutar
normalne temperature zraka i vlanosti u uvjetima Hercegovine prosjeno piju 3,5
l vode po kg pojedene suhe tvari obroka, tj. prosjena dnevna potronja vode po
grlu iznosi 7-10 litara. Porastom temperature iznad 30C povisuje se i potreba za
vodom, a padanjem temperature ispod 5C smanjuje se i potreba za pijenjem vode.
Stoga najsigurnija receptura za nuenje vode kozama u uzgoju jest da im se omogue dovoljne koliine vode kako bi je ivotinje uvijek mogle konzumirati po volji.
Treba se znati i to kako koze nerado piju toplu vodu, ali se mora pripaziti i da im
voda nije prehladna, osobito ako se radi o jariima i visokogravidnim kozama.
Zatim koze su jako osjetljive na higijensku kakvou vode, te im voda uvijek mora biti
ista, nezaraena i ponuena iz istih posuda ili pojilica.

28

6.1. Spolna zrelost koza

Kod koza se spolna zrelost dosee dosta rano, Tako veina enskih grla postaje spolno zrela sa napunjenih od 5 do 8 mjeseci starosti, dok se u ejakulatima mladih jareva ve nakon 5. mjeseca starosti nalaze normalno razvijeni spermatozoidi. Tjelesna
masa ima vei utjecaj na postizanje spolne zrelosti, nego to ima dob, pa pojedina
grla ukoliko su rano dostigli viu tjelesnu masu mogu postati spolno zrela i ranije
nego je navedeno. Iz tog razloga se preporuuje odvajanje enske i muke jaradi,
ve u dobi od tri mjeseca starosti.
Pri planiranju koritenja rasplodnog pomlatka, mora se imati na umu da postignuta
spolna zrelost ne znai i fiziku zrelost za razmnoavanje. Prerano priputanje tj.
osjemenjivanje mladih koza ima negativan utjecaj na njezin daljnji tjelesni razvoj, a
i na ukupnu proizvodnju. Zato se mlade koze ne osjemenjavaju prije nego dostignu
60-75% tjelesne mase odraslih koza, a to je obino u starosti od 8 do 12 mjeseci.
Isto tako ni mlade jareve nije poeljno koristiti za osjemenjivanje prije nego dosegnu minimalno 8 mjeseci starosti. ak i u dobi nakon 8. mjeseca starosti ne preporuuje se veliko iskoritavanje jaria. Pretjerano iskoritavanje mladih jaria
ugroava njihov pravilan razvitak, pa se sa njihovim intenzivnijim iskoritavanjem u
rasplodu zapoinje tek u dobi od 12 do 14 mjeseci starosti.

6.2. Otkrivanje estrusa

Spolni ar ili estrus kod koza obino traje do 24 sata, a ponekad i due. Lako se
uoava obzirom da ga koze jasno izraavaju. Koza je prilikom estrusa uznemirena,
esto mekee i vrti repom, a uestalo i mokri. Zaskakuje se na druge koze i doputa
drugim kozama da je zaskoe. Osim navedenih znakova i na stidnici im se uoavaju
promjene. Javlja se blagi otok, crvenilo i iscjedak. Ipak postoje i sluajevi, da pojedina grla jako slabo izraavaju estrus, tako da se koriste jarevi probai kako bi otkrili
koze koje se gone.
Iako spolni ciklus kod koza traje izmeu 18 i 21 dana, one su ipak izraeno sezonski
poliestrine. Stoga se veinom priputaju samo u odreenom razdoblju u godini, a
najvei broj ih se priputa krajem ljeta i tijekom jeseni (eventualno poetkom zime).
Ovulacija se obino dogaa pred sam kraj estrusa pa ako se primjenjuje individualan tip parenja, preporuuje se kozu pripustiti izmeu 12 i 24 sata nakon uoavanja prvih znakova tjeranja. Ukoliko se koristi dvokratno osjemenjivanje, tada je
povoljno prvi put pripustiti kozu 12 sati, a drugi put 24 sata nakon uoavanja prvih
znakova estrusa.
29

KOZARTSVO

6. REPRODUKCIJA KOZA

KOZARSTVO

6.3. Obnova (remont) stada

Za postizanje i odravanje visokih proizvodnih rezultata, te odravanje brojnog stanja grla u uzgoju ali i njihove otpornosti, neophodno je svake godine obaviti obnovu ili remont stada. Postupak obnove stada podrazumijeva izluivanje starih, bolesnih i niskoproizvodnih grla, te njihovu zamjenu sa novim rasplodnim pomlatkom
Postupak izluivanja grla u uzgoju, najbolje je provesti u predpripusnoj sezoni, kako
bi u pripust ule samo kvalitetne i zdrave ivotinje, povoljne rasplodne kondicije.
Kako bi se postupak zamjene pravilno proveo, proizvoa mora biti u potpunosti
upoznat sa dobnom strukturom, proizvodnim potencijalom i zdravstvenim stanjem
grla u stadu.
Za zamjenu starih, niskoproizvodnih i eventualno bolesnih grla, potrebno je predvidjeti nova mlada rasplodna grla, bilo iz vlastitog uzgoja ili kupovinom od drugog
uzgajivaa.
Kod koza je pri uvjetima odgovornog i pravilnog upravljanja stadom u prosjeku
godinje potrebno izluiti oko 17% grla iz uzgoja i za njihovu zamjenu potrebno
je predvidjeti jednak broj mladih grla, s dodatnih 3% mladih enki, kako bi se nadoknadili eventualni gubitci u obliku uginua mladih jaria ostavljenih za rasploda
tijekom uzgoja ili ako tijekom pripusta neke od enki ne ostanu gravidne. Zato se za
postotak remonta obino navodi da iznosi 20% grla u uzgoju.
Vano je naglasiti kako u pojedenim sluajevima postotak remonta moe biti vei
od navedenog. Jer on dosta ovisi o trenutnom stanju grla u uzgoju. Npr. ako uzgajiva eli znaajnije unaprijediti proizvodnju, a trenutno stado biljei loe proizvodne
rezultate, ili ako se redovan remont u ranijim godinama uope nije provodio, tada je
postotak remonta vii zbog vee zastupljenosti starih grla i grla s loim proizvodnim
rezultatima.

6.3.1. Izluivanje enskih grla iz proizvodnje

Odrasla enska grla iz uzgoja se izluuju prvenstveno radi starosti. Sa starou se
umanjuje proizvodna sposobnost, znaajno se smanjuje i sposobnost koncepcije, a
umanjena je i opa ivotna sposobnost, pa su podlonije bolestima. Takoer kolostrum starijih koza je loijeg kvaliteta, pa njihova jarad ima loiju otpornost i priraste, a vii je i postotak uginua jaradi u poetnim fazama odgoja.
Jasno je kako se ne moe kontinuirano odravati stado u kome su sva proizvodna
grla na vrhuncu svog proizvodnog vijeka, stoga se u praksi preporuuje najpovoljnijim prakticirati odravanje dobne strukture stada na priblino: 24% jednogodinjih, 22% dvogodinjih, 20% trogodinjih, 16% etverogodinjih, 11% petogodinjih i 7% grla starosti od 7 godina.
Nadalje, neplodnost je takoer vaan razlog izluenja odraslih enskih grla iz uzgoja, pogotovo u uvjetima sezonskog pripusta. Jer ukoliko se ne izlue, koze koje nisu
ostale gravidne ne ostvaruju nikakvu proizvodnost tijekom godine do naredne pri30

6.3.2. Odabir novog rasplodnog pomlatka

Rasplodni pomladak koji bi zamijenio izluena grla, moe se osigurati iz vlastitog
uzgoja, ili kupiti od drugih uzgajivaa.
Ostavljanje novog rasplodnog pomlatka iz vlastitog uzgoja ima odreene prednosti. Jer vlasnik poznaje proizvodnost roditelja, izbjegava se i rizik uvoenja kakve
bolesti u stado uvoenjem grla iz drugih uzgoja. Zatim se izbjegavaju i negativni
uinci promjene ponaanja ivotinja u stadu, to se redovno dogaa uvoenjem
novih grla iz stranih uzgoja.
Prilikom odabira novog rasplodnog pomlatka poeljno je odabrati jedinke koje
potjeu od visokoproizvodnih roditelja, koji nemaju konstitucijske greke ili druge
uoljive nedostatke. Prednost treba dati jariima koji su na svijet doli kao blizanci
ili trojci, sa najveim intenzitetom porasta. Iako jarii jedinci obino imaju najviu
poroajnu teinu i biljee najbolje priraste, ipak ako bi takvim naprednim jedincima
dali prednost u odabiru, tada bi se plodnost stada u daljnjoj proizvodnji znaajno
umanjila.
Povoljnije je ostaviti ensku jarad ranije ojarenu u sezoni, jer one imaju dovoljno
vremena za postizanje potrebne tjelesne mase (60 do 75% mase odrasle koze) za
ulazak u pripust u slijedeoj pripusnoj sezoni.
Kupovina rasplodnog pomlatka iako ima odreene prednosti, jer npr. izrazitije poveanje proizvodnosti u stadima sastavljenim od niskoproizvodnih grla, moe se
postii jedino nabavkom novog rasplodnog pomlatka okarakteriziranog visokim
proizvodnim vrijednostima, ipak uvoenje novih rasplodnih grla iz stranih uzgoja
ima i dosta nedostataka.
Prvenstveno iz razloga to svaki uzgajiva najkvalitetnije primjerke rasplodnog pomlatka ostavlja za obnovu vlastitog stada, a loije prodaje. No kako bismo se zatitili
od kupovine nekvalitetnog rasplodnog pomlatka, vano je na samom poetku informirati se o uvjetima proizvodnje, hranidbi i zdravstvenom stanju stada kod potencijalnog prodavaa.
Poeljno je da sva kupljena grla potjeu iz istog stada i da ih prati potvrda o zdravstvenom stanju. ivotinje prije kupnje trebaju biti uredno oznaene i praene
Obrascem za prijavu kretanja.

31

KOZARTSVO

pusne sezone, a koristi sva ulaganja. Ovo ozbiljno teti ekonominosti proizvodnje.
enska grla loeg zdravstvenog stanja, ali i grla koja imaju genetsku sklonost prema
odreenom oboljenju, potrebno je izdvojiti iz uzgoja. Osim navedenog, negativne
morfoloke karakteristike, odnosno konstitucijske greke su vaan imbenik izluenja grla, a nepoeljna su i enska grla sa slabim majinskim instinktom ili openito
loe udi.

KOZARSTVO

Pri odabiru grla tijekom kupnje ne treba se uriti, nego ponueni pomladak treba
paljivo promotriti, obraajui pozornost na ponaanje u stadu, a i na svako grlo
koje nas zanima zasebno. Pri tome pozornost posvetiti opem izgledu ivotinje, s
tim da dlaka treba biti sjajna i ista. Provjeriti stanje zuba, ime se lako moe odrediti
stvarna dob. Treba izbjegavati grla koja imaju iscjedak iz nosa (mogua bolest dinog sistema) i oiju. Oko usta ne smiju postojati krastice. Papci moraju biti pravilnog
oblika, bez depova sa trulim tkivom. Vime mora biti pravilno, a ukoliko postoje bilo
kakve nepravilnosti sa spolnim organima, takve ivotinje ne treba kupovati.

6.3.3. Odabir i koritenje jarca u rasplodu

Pravilan izbor jarca pri organizaciji pripusta u uzgajanom stadu jako je vaan, jer
jedan jarac godinje proizvodi i vie desetaka jaradi, pa tako godinama poslije (pozitivno ili negativno) utjee na pomladak i proizvodnost stada. Stoga je jasno kako
su propusti u biranju rasplodnjaka nedopustivi.
O nabavljanju novog rasplodnog jarca ne treba razmiljati samo kad se formira novo
stado, nego se zamjena starog jarca sa novim mora provoditi kao redovita mjera organizacije pripusta u uzgajanom stadu. Tako se izbjegava uzgoj u srodstvu do kojeg
dolazi ukoliko se jarac pari sa svojim enskim srodnicima (keri, unuke). Uzgoj u
srodstvu vano je izbjegavati jer dovodi do pojave jaradi sa razliitim nedostatcima
i bolestima. Iz navedenog razloga uzgajivai esto puta razmjenjuju meusobno
rasplodne jareve.
Uvoenje novog jarca provodi se i ukoliko elimo u stado koje se uzgaja uvesti novu
pasminu, odnosno ako elimo unaprijediti proizvodnju uvoenjem jarca visoke
proizvodne vrijednosti.
Novog jarca za rasplod moemo odabrati iz vlastitog stada samo ukoliko se u uzgoju nalazi veliko stado, u kome je organiziran planski pripust, pa bi se moglo izbjei
krianje u srodstvu. Inae kod kupovine je najbolje rjeenje novog jarca nabaviti s
farmi koje se nalaze u neposrednoj blizini vlastitog uzgoja, jer tako se lako dolazi do
informacija o uvjetima uzgoja u kojem se jarac do kupnje nalazio, a prednost je i to
to se proizvodni uvjeti na bliskim farmama esto podudaraju.
Kod odabira kvalitetnog jarca najvanija osobina mu je dakako sposobnost za razmnoavanje, to podrazumijeva izraenu volju za parenjem i kvalitetnu spermu.
Moraju imati tipine pasminske eksterijerne karakteristike i pravilno graene spolne organe tj. dobro izraene sekundarne spolne oznake, ali i dobro zdravlje, to
podrazumijeva otpornost prema bolestima i sposobnost prilagoavanja razliitim
uvjetima uzgoja.
Osim navedenog, ovisno o cilju proizvodnje (meso ili mlijeko), vani su podaci o
proizvodnosti jarca, a jo pouzdaniju procjenu kvalitete jarca dobiva se ukoliko se
uz podatke o vanjtini eksterijeru i proizvodnosti, mogu dobiti i podaci rasplodnjakovih predaka, srodnika ili potomaka.

32

KOZARTSVO

Slika 23. Jarac alpina pasmine

Slika 24. Jarac burske pasmine

(FOTO: V. Batini)

(FOTO: V. Batini)

Duina mogueg koritenja jarca u rasplodu ovisi o brojnim imbenicima, kao to

su: pasmina, intenzitet iskoritavanja, uvjeti dranja, ishrana, zdravstveno stanje, i
dr. Za visokokvalitetne jareve je poeljno da se to dulje koriste u rasplodu, no iako
se u priplodu mogu koristiti ak do 10 12 godina, ipak se preporuuje njihovo
izluivanje iz proizvodnje najkasnije nakon sedme godine starosti. Jer nakon este
godine starosti, bez obzira na kvalitetu jarca, slijedi znaajan pad njegove plodnosti
i libida, a opada i njegova otpornost zbog ega postaje podloniji oboljenjima.
Koliina i kvaliteta sperme takoer ovisi o vie imbenika, kao to su: pasmina, dob
jarca, ishrana, godinje doba, intenzitet iskoritavanja itd. Koliina ejakulata i pokretljivost spermija najbolja je u jesen tj. u sezoni pripusta, to je posebice izraeno
u sezonski koritenih jareva.
Osim toga na koliinu i kvalitetu ejakulata veliki utjecaj ima i intenzitet iskoritavanja, tj. broj dnevnih skokova. S viim brojem dnevnih skokova smanjuje se koliina
ejakulata, pokretljivost i koncentracija spermatozoida, a poveava se broj abnormalnih spermatozoida. Stoga se ne preporuuje uzimanje sperme tj. priputanje
jarca na skok vie od dva puta na dan.

6.4. Metode parenja koza

6.4.1. Divlje ili slobodno parenje
Ova metoda parenja koza najee je prisutna u ekstenzivnom obliku uzgoja. Podrazumijeva dranje koza u stadu zajedno sa jarcima tijekom razdoblja parenja, s
omjerom od jednog jarca za 25 koza. Ovakva organizacija pripusta je nepovoljna
jer se jarevi bespotrebno iscrpljuju skaui vie puta na iste koze. Dakle smanjena
je isplativost koritenja jarca, a i selekcijski rad u stadu je otean (ne moe se znati
otac jaradi, broj skokova, datum osjemenjivanja), tako da ovakav nain pripusta u
ozbiljnoj kozarskoj proizvodnji treba u potpunosti izbjegavati.
33

KOZARSTVO

Slika 25. Divlje ili slobodno parenja (Izvor FAZ Mostar)

6.4.2. Grupno ili haremsko parenje

Grupno parenje predstavlja bolju metodu organizacije pripusta u odnosu na slobodno parenje, jer podrazumijeva dodjeljivanja odreene grupe koza jednom jarcu za vrijeme parenja. Ovakav nain parenja je bolji od divljeg ili slobodnog, jer
se poznaje otac jaradi i vei je broj osjemenjenih koza po jednom jarcu (20-50), ali
utroak radne snage je neto vei. Ekonominije ga je provoditi na nain da se jarci
u dodijeljenu grupu putaju ujutro i naveer, na sat-dva vremena.

6.4.3. Klasno parenje

Klasno parenje podrazumijeva svrstavanje priplodnih koza u odreene klase po
proizvodnosti, nakon ega se svakoj klasi dodjeli jarac iste klase, ili po mogunosti
bolje (jedan jarac za 30 do 50 koza). Ovakav nain parenja je bolji od dva prethodno
navedena.

6.4.4. Individualno parenje ili skok iz ruke

Podrazumijeva zatvaranje rasplodnih jareva u zasebne boksove, a koritenje jaraca
probaa u stadu koza koji otkrivaju koze u estrusu. Plotkinja za koju se ustanovi da
je u estrusu uvodi se u boks rasplodnog jarca koji joj je planom pripusta dodijeljen.
Jednom jarcu obino se dodjeli 30 do 50 koza.
Ovakav nain pripusta je najpovoljniji, budui da se pouzdano znaju roditelji jareta
i datum pripusta. Osim toga olakava se i eventualni selekcijski rad u stadu koje se
nalazi u uzgoju, to je posebno vano na gospodarstvima koja proizvode rasplodna
grla i vode matinu evidenciju za ivotinje u uzgoju.
34

KOZARTSVO

Slika 26. Individualno parenje u boksu (Izvor FAZ Mostar)

6.4.5. Umjetno osjemenjivanje

Umjetno osjemenjivanje na naim podrujima jo uvijek nema veliki znaaj, ali obzirom na brojne prednosti ovakvog naina osjemenjivanja, smatra se da e u budunosti i na naim podrujima biti od vee primjene.
Sperma za umjetno osjemenjivanje se uzima samo od zdravih i genetski visokovrijednih jareva, a velika prednost ovakvog naina osjemenjivanja jest da se jednim
ejakulatom moe osjemeniti vei broj koza, pa se kvalitetni rasplodni jarci iskoritavaju racionalnije. Za jarce koji se koriste u umjetnom osjemenjivanju vano je da
nikada ne smiju osjetiti prirodni skok, a potrebno im je osigurati adekvatan smjetaj
i kvalitetnu hranidbu tokom cijele godine.

6.5. Gravidnost koza

Razdoblje gravidnosti kod koza u prosjeku traje 149 dana (oko pet mjeseci). Porast
ploda tijekom prva tri mjeseca je dosta malen i jako se ubrzava u zadnja dva mjeseca gravidnosti. Visokogravidne koze su dosta osjetljive, pa im se mora posvetiti
posebna briga. Prvenstveno je potrebno smjestiti ih u tople, svijetle, iste i prozrane objekte. Uz to treba ih zatititi i od mehanikih povreda, pretjerane hladnoe i
topline, od kie i raznih uznemiravanja. Prostirka im treba biti ista i suha.

6.6. Jarenje i prihvat jaradi

Nekoliko dana prije jarenja poeljno je koze smjestiti u zasebne boksove, dakako
ako uvjeti smjetaja to omoguavaju. Neposredno prije jarenja koza je uznemirena,
izdvaja se od ostalih koza, odbija hranu i vodu, uestalo lijee pa ustaje i prikuplja
35

KOZARSTVO

prostirku na jedno mjesto gdje bi se ojarila. Samo jarenje kod koza obino protjee
bez ikakvih problema, koze se jare lako i brzo. Samo jarenje obino traje 1 do 2 sata.
Ipak je poeljno da se koze u samom procesu jarenja povremeno nadgleda, kako
bi im se u sluaju potrebe moglo pomoi ili u sluaju vee komplikacije pozvati
veterinara.
Tek ojarenom jaretu treba se ukloniti sluz iz nosa i usta, te ga posuiti guvama
slame. Nakon toga, ukoliko mu se pupana vrpca nije prekinula za vrijeme poroda,
treba je odsjei na oko 5-6cm duljine i dezinficirati. Zatim se jare smjeta na istu
i suhu prostirku. Vano je da jare u prvim satima po roenju posisa kolostrum, pa
ukoliko to samo ne uini treba ga potaknuti na sisanje. Kolostrum je, naime prva
hrana ojarena jaradi te svojom hranjivom i zatitnom vrijednosti predstavlja glavni
imbenik koji utjee na smrtnost jaradi.

6.7. Indeks jarenja

Prosjean indeks jarenja na podruju Federacije Bosne i Hercegovine iznosi oko 1,4,
to je prilino niska vrijednost indeksa jarenja u odnosu na prirodnu svojstvenost
koza prema visokoj plodnosti.
Ovo je rezultat utjecaja nae autohtone balkanske arene pasmine koza, koja ima
genetski predodreen nii indeks jarenja, a iznosi 1,3. Jer ova pasmina, iako najee u tipu krianaca, prevladava u uzgoju koza na naim podrujima.
Osim negativnog pasminskog (genetskog) utjecaja na ostvarivanje viih vrijednosti
plodnosti, veliki negativan utjecaj ima i ekstenzivan sistem uzgoja koji takoer u
najveem obimu prevladava na naim podrujima. Ekstenzivan sistem uzgoja okarakteriziran je niskim ulaganjima u ishranu i njegu koza, to rezultira nemogunou potpunog ostvarenja proizvodnog potencijala koza, pa tako i njihove plodnosti.
Ovako niske rezultate plodnosti u komercijalnoj proizvodnji treba izbjei, i to na
nain da se uvedu produktivnije pasmine ili krianci u tipu produktivnijih pasmina i
dakako poboljavanjem proizvodnih uvjeta, prvenstveno hranidbe i njege.
U poboljanim uvjetima uzgoja na podruju Federacije Bosne i Hercegovine, prosjean indeks jarenja u stadima iznosi 2 (dvoje jaradi u leglu). S tim da je indeks
jarenja mladih jarica 1,25, a odraslih koza 2,2. Jo kada se uzme u obzir smrtnost od
10% jaradi u fazi odgoja, naposljetku se dobije vrijednost od 1,8 uspjeno odgojene
jaradi po jednoj kozi.

36

Koza sa pravom nosi epitet svestrane ivotinje, takoer neopravdano i neke zablude koje im se pripisuju. Oni koji imaju koze znaju o kakvoj korisnoj ivotinji se
radi, a za one koji su novi u svijetu kozarstava, evo nekoliko zanimljivih informacija.
Povjesniari nam govore, da je koza jedna od prvih pripitomljenih ivotinja, kako
neki izvori tvrde, ak i prije psa. Radi se o izuzetno drutvenoj ivotinji , iji imunoloki odgovor na pojedine bolesti predstavlja pravu misteriju. Najea zabluda
koja se uvrijeila je ta da koze i kozji proizvodi imaju neugodan miris i kao takvi nisu
poeljni. Jarevi istini za volju tokom sezone parenja , slino kao i jeleni imaju tzv.
mousni miris, opet neemo rei da srne imaju neugodan miris. Koze su izuzetno iste ivotinje, kao i jarevi naravno, specifinih prehrambenih navika, prljavu hranu
odbijaju, osim ako su izgladnjele, i iz iste radoznalosti znaju uzeti recimo najlon, ali
ga sigurno nee pojesti.
Koza je uvijek bila pouzdan izvor proteina, za mnoge kulture, i ruralnu populaciju
diljem zemaljske kugle, a efikasnost koritenja koza vaan je imbenik u borbi protiv gladi. Koza moe pretvoriti irok spektar vegetacije u ukusno i hranjivo mlijeko,
to predstavlja svojevrsni fenomen. Koristi iri izbor biljaka od ovaca i krava, moe
opstati na podnebljima gdje druge domae ivotinje ne mogu, iako je daleko od
istine izreka da koza jede sve.
Uz adekvatnu ishranu, koju ini dobro sijeno, ispaa, koncentrat mlijena koza e
svakog dana desetinu tjelesne mase pretvoriti u mlijeko. Naravno potujui zahtjeve struke, posebno kad je selekcija, nain dranja i izluenje u pitanju.
No mlijeko nije jedini proizvod koji dobivamo od koze, imamo irok asortiman proizvoda koje nam nudi ova plemenita ivotinja. Kozje meso, sa visokim proteinskim
udjelom, manje masnoe od govedine ili svinjetine. Gdje veliki dio populacije iz religioznih ili nekih drugih kulturolokih razloga zavisi od konzumacije kozjeg mesa.
Takoer vrsta kozjeg mesa tzv. chevon se pojavljuje na menijima selektiranog gurmanskog establishmenta.
Kozja koa vrednuje se kao izuzetno vrijedna, gdje milijuni ljudi diljem svijeta nose
artikle proizvedene od iste. Vlakna takoer, dobivena od koza pasmine angora i
kamir kao najkvalitetnija vrsta vune, koja se dobiva ieljavanjem najfinijeg runa
kamirske koze. Kamirske koze ive na visokim planinama Himalaja, gdje su radi
tekih uvjeta razvili poseban tip merino vune. Rezultat je svileno mekano predivo,
koje je u isto vrijeme lako i toplo, te smirujue utjee na ovjeka. Kamir je uvijek bio
znan po svojoj kvaliteti, mekoi i toploti koju je sposoban proizvesti. Ako se upustimo u detalje kamir proizvede 40% vie topline nego vuna i puno bolje apsorbira i
isputa vlagu.
Drugi vaan aspekt dranja koza je proizvodnja stajskog gnoja, iju korisnu upotrebu ne treba objanjavati. Dovoljno je rei da prosjena ivotinja moe proizvesti
37

KOZARTSVO

7. KORITENJE KOZA

KOZARSTVO

preko tone za godinu dana. Kao izuzetan izvor duika, fosfata i kalija i drugih minerala, zavisno od naina ishrane. U nekim zemljama komercijalni proizvoai znaajan dio prihoda ostvaruju iz kompostiranog stajskog gnojiva. U tablici br. 2 prikazane su karakteristike kozjeg gnoja u usporedbi s ubrivom mlijenih krava i peradi.
Tablica 2.: Karakteristike gnojiva mlijenih krava, koza i peradi
Tip gnojiva
Parametar
Gnojivo mlijenih krava

Kozje gnojivo

Gnojivo peradi

Organska tvar

20,94

14,99

14,97

Ukupni N (%)

1,449

1,645

1,844

Ukupni P (%)

0,119

0,208

0,526

C:N odnos

14:01

9:01

8:01

C:P odnos

176:01:00

72:01:00

28:01:00

Koze moemo koristiti i prilikom ienja terena, u cilju prevencije od poara. Neki
gradovi i drave ak iznajmljuju stada koza u svrhu ienja terena, ienja staza
u dravnim i nacionalnim parkovima od neeljene vegetacije, to je ekoloki puno
prihvatljivije iz razloga manje upotrebe herbicida.
Iako je teko odrediti stvarni broj koza irom svijeta, procjena FAO-a je da je ta brojka oko 410 miliona. Prema njihovim projekcijama taj broj e rasti preko 920 miliona. Usporeujui sa brojem od 205 miliona mlijenih krava, statistika nam govori da
imamo vei broj konzumenata kozjeg nego kravljeg mlijeka. Kako ljudska populacije
bude ostvarivala prednosti dranja koza, tako e i njihova populacija rasti. Vlasnici malih farmi shvaaju ekonomsku raunicu dranja koza, a komercijalne mljekare nastoje
zadovoljiti stalnu potranju za mlijenim proizvodima od koza. Ukratko, koza je jedinstvena ivotinja, fascinantna, snalaljiva, izdrljiva, inteligentna, radoznala, zabavna,
drutvena i vrlo korisna. S obzirom na sadanje stanje gospodarstva i brige za proizvodnju zdrave hrane, izgledno je kako mali preivai, koze i ovce imaju puno toga
za ponuditi ovjeanstvu u godinama koje dolaze.
Na naim podrujima, se koze prvenstveno uzgajaju za proizvodnju mlijeka pa
mesa, stoga e se u ovom priruniku posebna pozornost posvetiti upravo tim tipovima proizvodnje.

38

8.1. Anatomija mlijene lijezde

Razvijenost, graa vimena i njegovo zdravstveno stanje presudni su faktor za
uspjenu proizvodnju mlijeka i njegov odgovarajui sastav. Naime, samo zdravo
vime moe dati fizioloki ispravno mlijeko visoke kvalitete.
Razvoj mlijene lijezde zapoinje oko 90-tog dana razvoja fetusa, ali sve do puberteta mlijenu lijezdu ine samo masno i vezivno tkivo. Tek u pubertetu poinje
razvoj mlijene lijezde, koja svoj puni razvoj dosegne tokom graviditeta (iznimno
se moe dogoditi da se mladoj kozici razvije i profunkcionira vime prije prvog pripusta).
Poeljno je da je vime pravilno razvijeno, simetrino, zdravo i bez pasisa ili nekih
drugih mana. Vime se nalazi u ingvinalnoj regiji izmeu zadnjih nogu, te mora biti
vrsto povezano i spojeno s donjim dijelom trbuha. Izvana je vime prekriveno koom, koja je u mlijenih pasmina tanka, mekana i elastina, te prekrivena kratkim,
tankim dlaicama.

Slika 27. Vime koze

Mlijeko nastaje u ljezdanom tkivu vimena, koje je ujedno i najvaniji dio vimena.
Mlijeko se dakle stvara u ljezdanom tkivu vimena, odakle ljezdanim kanaliima
dospijeva u mlijenu cisternu, odnosno kanal sise vimena. Poseban mii (sfinkter)
na sisi vimena ne puta da mlijeko izlazi van. Razvijenost ljezdanog tkiva vimena, odnosno kvaliteta vimena, moe se procijeniti promatranjem, usporeivanjem
izgleda vimena prije i nakon izmuzivanja mlijeka. Naime, veliko vime ne znai uvijek
i visoku proizvodnju mlijeka. Kod koza koje imaju visoku proizvodnju mlijeka vime
treba biti veliko i iroko kad je puno (prije munje), a mnogo manje kad je prazno (na39

KOZARTSVO

8. PROIZVODNJA MLIJEKA

KOZARSTVO

kon munje). Tj. izmuzeno vime mora biti mekano i mlohavo, to je znak kvalitetnog
vimena sa dobro razvijenim ljezdanim tkivom. Za razliku od takvog, veliko vime
koje ne mijenja znatno obujam nakon munje znak je slabe mlijenosti ivotinje, jer
su kod njega u veoj mjeri razvijeni vezivno tkivo (mesnato vime) ili masti u vezivnom tkivu (masno vime), nego ljezdano tkivo vimena.
Vime je u koza sastavljeno od dvije polovice, koje su fizioloki i patoloki potpuno
neovisne. Tako da proizvodnja mlijeka ne mora biti ista za obje polovice, ali je poeljno da su obje polovice to ujednaenije po razvijenosti i proizvodnji.
Ovisno o obliku postoje tri osnovna tipa vimena kod koza:
- Krukoliki oblik vimena, koji se odlikuje neprimjetnim prijelazom cisterne u sisu.
Nepoeljno je kod koza koje se dre na pai jer ee dolazi do mehanikih
ozljeda. Uz to je nepogodno za strojnu munju, jer je oteano stavljanje sisnih
aki na sise.
- Ovalno ili jajoliko vime svojstveno je alpina kozama. Dobro je privreno za abdomen i ima dobro razvijene sise koje su odvojene od cisterne i pogodne su za
strojnu munju.
- Loptasto ili okruglo vime karakteristino je za sanske koze. Vime je iroko i dobro
povezano s trbuhom, te je takoer pogodno za strojnu munju.

8.2. imbenici koji utjeu na proizvodnju i sastav

kozjeg mlijeka
Proizvodnja mlijeka je dosta sloena i uvjetovana je meusobnim odnosom izmeu
ivotinje, hrane i okolia.
Genetska predodreenost koze za proizvodnju mlijeka je najvaniji imbenik koliine i sastava proizvedenog mlijeka. Ali osim genotipa postoje i drugi bitni faktori,
utjecajem kojih se uoavaju razlike u proizvodnji izmeu pojedinih ivotinja iste
pasmine, ne samo u razliitim stadima, nego i unutar istog stada.
Pasmina ili genotip je najvaniji imbenik o kome ovisi koliina i sastav kozjeg
mlijeka. On predstavlja osnovu visoke ili pak nie proizvodnje mlijeka, te njenog
sastava. Moglo bi se rei i da genotip odreuje granice mogunosti pojedinih koza
u proizvodnji mlijeka, s tim da je proizvodnja pod utjecajem brojnih negenetskih
faktora kao to su: hranidba, tjelesni okvir, duina laktacije, veliina vimena, veliina
legla, zdravlje koze i dr. Iako proizvoa ne moe uvijek utjecati na sve imbenike o
kojima ovisi proizvodnja mlijeka, ipak njegov je zadataka da uvjete dranja priblii
im vie idealnima za koze u uzgoju.
Hranidba je najvaniji negenetski imbenik o kome ovisi proizvodnja i kemijski
sastav mlijeka. Pravilnom hranidbom se dakle uvelike omoguava ili pak onemoguava iskoritenje genetskog proizvodnog potencijala ivotinje. Odnosno, kako
40

Tjelesni okvir koze je takoer dosta vaan imbenik proizvodnje mlijeka. Utvreno je postojanje pozitivne korelacije izmeu tjelesne mase i mlijenosti koza, to je
jasno jer vee koze imaju i razvijeniji probavni sistem, pa s tim i vee mogunosti
konzumacije i iskoritavanja voluminoznih i ostalih krmiva, to se pozitivno odraava na proizvodnju mlijeka.
Dob koze, odnosno redoslijed laktacije utjee na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka. Jer utvreno je da se proizvodnja mlijeka poveava do etvrte, ponekad i do
este laktacije, nakon ega poinje stagnirati, te da maksimalnu mlijenost postiu
u dobi izmeu 4. i 8. godine ivota nakon ega proizvodnja mlijeka po laktaciji lagano opada.
Duina laktacije je u pozitivnoj korelaciji sa ukupnom proizvodnjo mlijeka, a i veliina legla utjee na mlijenost i to na nain da koze koje imaju vie jaradi u leglu,
u pravilu proizvedu i vie mlijeka. Uz to one imaju i dulje trajanje laktacije i viu
ukupnu proizvodnju mlijene masti.
Osim navedenih imbenika postoje i brojni drugi koji u veoj ili manjoj mjeri utjeu
na proizvodnost mlijeka, ka to su oblik i veliina vimena, sezona jarenja (koze ojarene ranije, tj. od listopada do sijenja, imaju dulju laktaciju i viu proizvodnju od
onih koje se jare u proljee), temperatura i dr.

8.3. Tehnoloki proces proizvodnje mlijeka

Tehnoloki proces proizvodnje kozjeg mlijeka dijelimo na tri faze:
Suhostaj (60-145 dana)
Porod i dojenje jaradi (60 dana)
Proizvodnja mlijeka za prodaju (od 100 do 245 dana)
Navedena podjela tehnolokog procesa proizvodnje kozjeg mlijeka predstavlja openitu podjelu s variranjima trajanja pojedinih faza u ovisnosti od razliitih pasmina
i razliitih sistema dranja koza.
Samo vremensko trajanje pojedinih faza ovisi o brojnim imbenicima, od kojih sistem uzgoja i pasmina imaju veliki utjecaj. Tako da primjerice na naim podrujima
ovisno o sistemu uzgoja, oekivano trajanje laktacije iznosi:
Ekstenzivan tip varira od 180 do 200 dana
Poluintenzivan tip varira od 210 do 240
Intenzivan tip varira od 240 do 300 dana
Pasmine koza za proizvodnju mlijeka imaju prilino irok raspon trajanja laktacije,
koji se kree izmeu 200 i 300 dana, ovisno o uvjetima proizvodnje i individualnim
proizvodnim karakteristikama grla.
41

KOZARTSVO

bi uspjeli postii visoku proizvodnju mlijeka odgovarajueg kemijskog sastava,

potrebno je priskrbiti koze obrokom koji zadovoljava njene potrebe prilikom proizvodnje po koliini, kvaliteti ali i izbalansiranosti hranjiva.

KOZARSTVO

Proizvodnja kozjeg mlijeka temelji se na uspjenoj reprodukciji, pa su i tehnoloke

faze u proizvodnji kozjeg mlijeka podijeljene u skladu sa razdobljima u reproduktivnom ciklusu koze. Da bismo ostvarili uspjenu proizvodnju mlijeka, moramo posvetiti posebnu panju svakoj od navedenih faza.
Suhostaj je razdoblje u kome se koze pripremaju za nadolazeu laktaciju, ali i tijekom kojega se odvija najintenzivniji razvoj ploda. Stoga je vrlo vano u ovom razdoblju uskladiti koliinski i kvalitetom obroke visokobreih koza. Vezano za to jarad e
biti otpornija i vee porodne mase, a i same koze kondicijski spremnije za nadolazeu proizvodnju, to naposljetku rezultira i viom proizvodnjom mlijeka.
Porod tj. jarenje je najvaniji dio proizvodnje mlijeka, jer porod je ustvari uvjet proizvodnje mlijeka, stoga uzgajiva mora voditi brigu da ono bude organizirano u
odgovarajuim uvjetima. Kozi se u tom razdoblju, kao i u razdoblju puerperija (maternica koza se vraa u prvobitno stanje, a traje oko 25 do 45 dana nakon jarenja)
mora omoguiti posebna njega, hranidba, higijena i briga, jer to ima posebnu vanost ne samo na zdravlje koze nego i na proizvodnju mlijeka. Naime, proizvodnja
mlijeka dosee vrh obino do oko 50.-tog dana nakon jarenja, a postizanje vieg
vrha znaiti e i viu ukupnu proizvodnju mlijeka.

8.4. Osobine kozjeg mlijeka

8.4.1. Kemijski sastav kozjeg mlijeka
Svjee kozje mlijeko, proizvedeno od zdravih, pravilno uzgajanih i hranjenih ivotinja, pri higijenski pravilnom postupanju s mlijekom, tekuina je bijele boje, slatkastog okusa i obino karakteristinog mirisa.
Kemijski sastav kozjeg mlijeka je kompleksan i uvjetovan brojnim imbenicima. Prvenstveno hranidbom i pasminom, zatim redoslijedom i stadijem laktacije, godinjim dobom i dr. Zbog toga se nerijetko u razliitim literaturama mogu nai i razliiti
podaci kemijskog sastava kozjeg mlijeka.
Tablica 3. Kemijski sastav kozjeg, kravljeg i ovjeg mlijeka
Kemijski sastojak

Kozje mlijeko

Kravlje mlijeko

Ovje mlijeko

Voda

88,7

87,4

80,99

Suha tvar

11,3

12,6

19,01

Bezmasna suha tvar

8,0

8,5

11,19

Mast

3,30

3,9

7,71

Bjelanevine

2,9

3,30

5,92

Laktoza

4,40

4,7

4,55

Pepeo

0,7

0,8

0,8

Izvor: Mio, B., Vesna, Pavi. (2002.): Kozarstvo

42

Mlijena mast je za razliku od proteina vie varijabilan sastojak mlijeka, a sadraj joj
u kozjem mlijeku varira izmeu 2,5 do 6%. Iako je po koliini mlijene masti, kozje
mlijeko jako sline kravljem, ipak meu njima postoji znaajna razlika u strukturi
globula mlijene masti, te u njihovoj veliini i rasprenosti u mlijeku. Mast kozjeg
mlijeka se istie visokim udjelom niih masnih kiselina (oko 20%), u odnosu na mast
kravljeg mlijeka iji je udio niih masnih kiselina oko 12% . Posebno se istie razlika
u sadraju kapronske kiseline, koja kozjem mlijeku uvelike daje kozji miris.
Manje globule mlijene masti omoguavaju njihovu bolju rasprenost u mlijeku,
pa osiguravaju i bolju homogenost kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje, ali je zbog
toga nepovoljnije za proizvodnju maslaca jer se mlijena mast tee obire pa gubitci
mogu iznositi do 20 %. Prednost ipak kod kozjeg mlijeka jest to je ono zahvaljujui
sitnijim globulama mlijene masti probavljivije od kravljeg.
Laktoza ili mlijeni eer, daje blago slatkast okus mlijeku. Trajanjem laktacije variranje koliine laktoze ima suprotan tijek od variranja koliine bjelanevina i masti,
tako da se njen udio trajanjem laktacije poveava. Poveavanje je blago, obzirom
da je udio laktoze dosta stabilan, a koliina joj se u prosjeku kree od 4,3 do 4,8%.
Laktoza je vaan izvor energije za aktivnost mikroorganizama mlijeka, osobito mlijeno-kiselinskih, koji fermentiraju laktozu u mlijenu kiselinu.
Fermentacijom dio laktoze (23-30%) prelazi u mlijenu kiselinu, tako da se proizvodnja svih fermentiranih mlijenih proizvoda zasniva na fermentaciji laktoze.
Kozje mlijeko je dobar izvor i mnogobrojnih mineralnih tvari koje su potrebne
ljudskom organizmu. Tako je npr. koliina kalcija sadrana u litri kozjeg mlijeka sasvim dovoljna za podmirenje dnevnih potreba ovjeka za kalcijem.
Kozje mlijeko sadri veu koliinu mineralnih tvari od kravljeg mlijeka. Posebice sadri vie kalija i klorida, iz tog razloga je njegov okus blago slan. Krajem laktacije
mlijeko sadri vie mineralnih tvari pa je navedena slanost izraenija.
Kozje mlijeko je i odlian izvor biorazgradivog kalcija, fosfora, magnezija i eljeza,
koje takoer sadri u veim koliinama u odnosu na kravlje.
43

KOZARTSVO

Kozje mlijeko je u odnosu na kravlje malo siromanije u bjelanevinama, te sadri

od 2,5 do 3,8% bjelanevina. No prednost ima u tome to su proteini kozjeg mlijeka
probavljiviji od proteina kravljeg mlijeka tj. koliina aminokiselina koje ostaju u organizmu nakon probave je vei. Naime, iako je bioloka vrijednost ova dva mlijeka
priblino jednaka, ipak prouavanja aminokiselina su pokazale da kozje mlijeko sadri neto viu koliinu slobodnih aminokiselina, a osobito slobodnih esencijalnih
aminokiselina zbog ega ono ima viu probavljivu vrijednost.
Svojstva koagulacije (gruanja) kozjeg mlijeka, kao i svakog drugog, ovisi o njegovom sastavu. Ono sadri neto manje koagulirajuih bjelanevina (71%), nego kravlje mlijeko (75-76), stoga kozje mlijeko daje manji prinos sira u odnosu na kravlje.
Ipak kao i samo mlijeko, tako se i gru kozjeg mlijeka odlikuje veom probavljivou,
u odnosu na gru kravljeg mlijeka, to mu daje stanovitu prednost.

KOZARSTVO

Visoka kvaliteta kozjeg mlijeka ogleda se i u tome to je ono i vaan izvor vitamina.
Koliina pojedinih vitamina sadranih u litri mlijeka gotovo je dovoljna za podmirenje dnevnih potreba ovjeka za odreenim vitaminom.
Kozje mlijeko sadri vie vitamina A od kravljeg mlijeka. U kozjem mlijeku je sav
karoten konvertiran u vitamin A, zbog ega kozje mlijeko ima svoju karakteristinu
vrlo bijelu boju.

8.4.2. Somatske stanice

Somatske stanice su vaan pokazatelj zdravstvenog stanja vimena, te higijenskih
i tehnolokih osobina mlijeka. Somatske stanice u mlijeku potjeu iz krvi i tkiva vimena, a sainjavaju ih neutrofili (polimorfonuklearni leukociti), limfociti i epitelne
stanice. Broj somatskih stanica u kozjem mlijeku znatno varira, ovisno o stadiju i redoslijedu laktacije, starosti koze, pasmini, individualnosti koze, nepravilnoj munji, i
to je dosta vano infekcije vimena. Ipak kod utvrivanja upale vimena tj. mastitisa
na osnovu broja somatskih stanica kod koza ipak treba biti oprezniji, pa se utvrivanje mastitisa kod koza temelji prvenstveno na klinikim simptomima upale vimena,
a utvrivanje subklinikih infekcija vimena temelji se na izolaciji patogenih mikroorganizama iz mlijeka.
Specifinost je kozjeg mlijeka vei broj somatskih stanica u neinficiranom kozjem
mlijeku, nego to on iznosi kod neinficiranog mlijeka krava.
Tako je npr. za kravlje mlijeko utvrena gornja granica od 400 000 SS/ml, iznad koje
se smatra kako je dolo do pojave subklinikog mastitisa, dok broj somatskih stanica u ml kozjeg mlijeka zdravih koza varira od 360.000 do oko 1.000.000 SS/ml.
Ipak se smatra kako broj somatskih stanica u ml kozjeg mlijeka ne bi smio prei
1.000.000 SS/ml.

8.4.3. Osnovni uvjeti kvaliteta sirovog mlijeka

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici odranoj 05.09.2011. godine donijela je Uredbu u kojoj se propisuju uvijeti u pogledu kvaliteta koje mora ispunjavati svjee sirovo mlijeko pri otkupu, nain i postupak ispitivanja njegovog kvaliteta,
uvijeti koje moraju ispunjavati ovlatene laboratorije za ispitivanje kvaliteta mlijeka
i nain utvrivanja cijene mlijeka.
Prema Uredbi o kvalitetu svjeeg sirovog mlijeka i nainu utvrivanja cijene svjeeg
sirovog mlijeka (Sl. nov FBiH br.59) u lanu 7. propisani su uvijeti koje mora ispunjavati kozje mlijeko u pogledu kvaliteta.
Kozje mlijeko mora ispunjavati slijedee uvjete kvaliteta:
da sadri najmanje 2,8 % mlijene masti

da sadri najmanje 2,5 % bjelanevina

da sadri najmanje 7,5% suhe materije bez masti

44

da mu je gustoa od 1,024 do 1,040 g/cm na temperaturi od 20 C

da mu je stepen kiselosti od 6,5 do 8,0 SH,a Ph vrijednost od 6,4 do 6,7

da mu toka ledita nije via od 0.540 C .

Subjekti u poslovanju sa mljekarom moraju osigurati da sirovo mlijeko zadovoljava

kriterije navedene u tabeli:
Tablica 4. Kriteriji za sirovo mlijeko
Vrsta mlijeka
Kravlje
Ovje i kozje

Broj mikroorganizama na 30 C ( u 1ml)

Broj somatskih elija (u 1 ml)

< 100.000(*)

<400.000(**)

< 1.500.000(*)

Izvor: Uredba o kvaliteti svjeeg sirovog mlijeka i nainu utvrivanja kvalitete sirovog mlijeka

Kriterij u pogledu ukupnog broja mikroorganizama i somatskih stanica sirovog mlijeka navedenih u tablici, primjenjivati e se od 01.01.2014. godine.

8.4.4. Okus i miris kozjeg mlijeka

Za kozje mlijeko se redovno naglaava kako ima neprijatan okus i miris, a to je i najei razlog zbog koga ga veliki broj potroaa izbjegava. Kozje mlijeko zahvaljujui
svojim specifinostima ustvari zaista ima tzv. kozji okus i miris, ali on ne mora nuno
biti izraen.
Ovdje je bitno naglasiti kako ustvari svjee pomuzeno kozje mlijeko s kojim se pravilno i higijenski besprijekorno postupa, ne odstupa znaajno po okusu i mirisu od
kravljeg mlijeka. Specifian okus i miris kozjeg mlijeka potjee od slobodnih kratkolananih masnih kiselina, jer iako se po koliini mlijene masti kozje mlijeko ne
razlikuje znaajno od kravljeg, ono ipak u odnosu na kravlje mlijeko sadri veliki
udio nii masnih kiselina.
Za okus i miris poseban znaaj ima via zastupljenost kiselina jakog mirisa: kaprilne,
kaprinske i kapronske. One tijekom pravilnog postupanja s kozjim mlijekom ostaju
vezane u globulama mlijene masti i na taj nain ne utjeu znaajno na miris i okus
mlijeka, odnosno proizvoda od kozjeg mlijeka. Globule mlijene masti kozjeg mlijeka imaju krhke membrane, koje se pri nepravilnom postupanju s kozjim mlijekom
lako otete, pri emu dolazi do oslobaanja kaprilne, kaprinske i kapronske kiseline,
pa one negativno utjeu na miris i okus mlijeka i njegovih proizvoda.
U nepravilne postupke obrade koji nepovoljno utjeu na miris i okus ubrajamo nepravilnu opremu i rukovanje (neista oprema, oksidacija na izlazu iz cijevi za transport i dr.), sporo hlaenje mlijeka, mijenjanje temperature mlijeka tijekom uvanja,
dodavanje toplog mlijeka u hladno mlijeko koje se uva, neodgovarajua temperatura u transportu i dr.
45

KOZARTSVO

KOZARSTVO

Nadalje veliki utjecaj ima i to to je mlijeko openito, pa tako i kozje, namirnica koja
izuzetno lako upija mirise okoline. Stoga ukoliko se munja obavlja u neistoj i neprozraenoj staji, pogotovo ukoliko se mlijeko po munji ne iznese brzo van, ono poprimi
miris staje. Takoer jako je vano da se jarevi van pripusne sezone im vie odvoje
od muznih koza tj. od prostora u kojima se obavlja munja. Na taj nain sprijeiti e se
da mlijeko upije i njihov inae jak i karakteristian miris. Kako bi se to sprijeilo najpovoljnije bi bilo predvidjeti zasebne objekte za smjetaj jareva van pripusne sezone, ili
u najmanju ruku zasebne prostorije odvojene od prostorija za smjetaj muznih koza.
Osim navedenog na stvaranje suokusa u mlijeku mogu utjecati i neki drugi imbenici, kao to su koritenje u ishrani koza stone hrane loije kvalitete, fiziologija
muzne ivotinje (kolostralna faza, kasna laktacija), i dr.

8.4.5. Terapeutska i nutritivna vrijednost kozjeg mlijeka

Prehrambena, bioloka i terapeutska vrijednost kozjeg mlijeka ima visoki znaaj obzirom na sastav i mogunost resorpcije u ljudskom organizmu. Kozje mlijeko ima
visoku vanost u ljudskoj prehrani, a poglavito zbog bogatog sadraja bjelanevina
visoke kakvoe, vitamina i mineralnih tvari.
U jednoj litri kozjeg mlijeka nalazi se oko 32 grama bjelanevina, to je oko 70%
ukupnih dnevnih potreba trudnica i dojilja za bjelanevinama, a navedena koliina
je sasvim dostatna za dijete od oko 11 godina starosti.
Kozje mlijeko sadri ak veu koliinu mineralnih tvari, u odnosu na kravlje mlijeko.
Pri emu se posebno istie vii sadraj kalija i klorida, no uz to ono je i odlian izvor
fosfora, vitamina B2 i kalcija.
Ukupne dnevne potrebe za kalcijem ovjek ima sadrane u jednoj litri kozjeg mlijeka. No, sadraj mineralnih tvari u kozjem mlijeku je dosta varijabilan, a ovisi prvenstveno o pasmini i hranidbi, zatim stadiju laktacije i dr. Stoga proizlazi vanost
dostatne i izbalansirane hranidbe, jer ukoliko se ivotinji ne omogui dovoljno
odreenih mineralnih tvari u obroku, posebice kalcija i fosfora, one e navedene
nedostatke nadoknaivati mobiliziranjem vlastitih tjelesnih rezervi. Tako da njihov
nedostatak rezultira naruavanjem zdravstvenog stanja ivotinje, ali i negativnim
promjenama u kemijskom sastavu mlijeka.
S gledita zdravstvene i prehrambene vrijednosti kozjeg mlijeka nezaobilazno je
napomenuti to da mnogi ljudi koji ne podnose kravlje mlijeko (javljanje alergije),
mogu konzumirati kozje mlijeko bez ikakvih problema.
Smatra se da ak do 40% osoba koje su alergine na kravlje mlijeko, podnose kozje
mlijeko (Gupta i Mathur, 1991.), a istraivanjima je utvreno i to da samo jedno od
stotinu djece koja su alergina na kravlje mlijeko, ne podnosi niti kozje (Saini i Gill,
1991.). Iako jo uvijek nije u potpunosti utvren razlog tome, smatra se da su takve
osobe osjetljive na pojedine proteine specifine za kravlje mlijeko. Zatim mlijena
mast kozjeg mlijeka, u odnosu na kravlje, razlikuje se u zasienosti i duljini lanaca
46

Zahvaljujui lakoj probavljivosti kozje mlijeko moe pomoi osobama koje pate od
bolesti probavnog sistema kao to su ir na eludcu, kronini zatvor, nedostatka
apetita kod djece, hemoroida. Takoer je preporuljivo konzumirati kozje mlijeko i
kod bolesti dinih organa kao to su alergini bronhitis, astma i dr.
Kapronska, kaprilna i kaprinska kiselina, koje ine oko 20% masnih kiselina kozjeg
mlijeka (6% kod kravljeg), koriste se u tretmanima malapsorpcije, intestinalnih poremeaja, sranih bolesti, cistinih fibroza i unih kamenaca, a vane su i u prehrani
prerano roene dojenadi (Jandal, 1996.)
Kozje mlijeko sadri i manju koliinu orotske kiseline, koja je znaajna u prevenciji
sindroma masne jetre (Haenlein, 1992.).
Za zdravstvenu vrijednost kozjeg mlijeka zasluan je i visoki udjel proteina, neproteinskog duika i fosfata, zahvaljujui emu kozje mlijeko ima vii puferski kapacitet
(Park, 1994.). Tako da vea pH-vrijednost u odnosu na kravlje pomae osobama koje
pate od vika kiseline.

8.5. Higijena munje

Higijena munje, uz odravanje pravilni higijenskih mjera dranja koza, ima veliki
utjecaj na kvalitetu mlijeka. Jer kozje mlijeko, ukoliko potjee od zdravih koza, je
sterilno te se oneiava naknadno. Stoga je neophodno provoditi razne postupke
ienja i dezinfekcije u svrhu smanjenja oneienja vimena, ali i higijene u staji,
higijene pribora i prostora za munju, te istoe ruku muzaa (osobito ako se radi o
runoj munji).
47

KOZARTSVO

masnih kiselina, to takoer ima veliku prehrambenu vrijednost. Kratki lanci masnih
kiselina daju mlijenoj masti kozjeg mlijeka laku probavljivost i brzo oksidiraju, a
mlijena mast opskrbljuje organizam esencijalnim masnim kiselinama i vitaminima
topljivim u masti (A, D, E i K). Kozje mlijeko sadri i manje kolesterola nego to ga
sadri kravlje mlijeko.
Zdravstvena vanost masnog sastava kozjeg mlijeka ogleda se u njegovoj prirodnoj homogenizaciji. Naime, manje globule mlijene masti kod kozjeg mlijeka bolje
su rasprene i zadravaju homogen sastav mlijeka bez provoenja umjetne homogenizacije. Za razliku od toga kod kravljeg mlijeka mlijena mast ima tendenciju
izdvajanja na povrinu, pa se stalan homogen sastav moe postii samo umjetnom
homogenizacijom, ime se nasilno lome masne globule. Time se oslobaa enzim
ksantin-oksidaza, koji u krvotoku moe prouzroiti oteenja, a to potie oslobaanje kolesterola te nastajanje arterioskleroze.
To se ne moe dogoditi konzumiranjem kozjeg ili prirodnog (nehomogeniziranog)
kravljeg mlijeka (Haenlein, 1992.). Jo ako uzmemo u obzir to da je kozje mlijeko
dobar izvor kalija, koji je jako vaan mineral za odravanje normalnog krvnog tlaka
i funkcije srca, vidimo da konzumiranje kozjeg mlijeka moe pomoi i u prevenciji
visokog tlaka i arterioskleroze.

KOZARSTVO

Odravanje odgovarajuih higijenskih prilika ima vanost ne samo radi kvalitete

mlijeka, nego je to jedna od najvanijih preventivnih mjera u spreavanju razvoja
bolesti vimena.
Priprema za munju na farmama na kojima ne postoje posebni objekti za izmuzivanje zapoinje obustavom ishrane sat vremena prije poetka munje, pogotovo voluminoznom krmom, jer se hranjenjem stvara praina koja moe zavriti u mlijeku.
Osim toga potrebno je obustaviti i sve radove vezane za ienje kozarnika bar sat
vremena prije poetka munje.
Kod nas se jo uvijek najee prakticira runa munja, iako se ve pri uzgoju veim
od 10 muznih koza biljei isplativost uvoenja strojne munje. Strojna munja je
povoljnija, jer je bra i laka, a i higijena izmuzenog mlijeka bolje je ouvana pri
strojnoj munji.

Slika 28. Runa munja u kozarniku (FOTO: Vinko Batini)

Prije samog poetka munje potrebno je dobro oistiti vime (ako se radi o runoj
munji potrebno je i odstraniti grube neistoe s tijela koze, kako ne bi dospjele u
kantu s mlijekom). Prvo se obavlja suho ienje emu je cilj ukloniti vee neistoe,
a potom slijedi vlano ienje. Vlano ienje podrazumijeva pranje sisa i vimena toplom i istom vodom, u koju je dodat neki od dezinficijensa. Nakon vlanog
ienja vime i sise se trebaju posuiti, i to najbolje papirnatim ubrusima koji se
jednokratno koriste.
Ruke muzaa moraju biti temeljito oprane vodom i sapunom, a nokti moraju biti kratko podrezani. Poeljno je i da nisu hrapave, pogotovo ako se munja obavlja runo.
Prije same munje potrebno je izmasirati vime, kako bi se stimuliralo otputanje
oksitocina hormona koji uzrokuje otputanje mlijeka. Koncentracija oksitocina je
48

Pribor za munju (muzilice, kante i dr.) mora biti ist i bez ikakvih mirisa, budui da
mlijeko vrlo lako upija strane mirise, a i lako se kvari. Stoga se pribor za munju odmah nakon uporabe mora temeljito oprati. Pranje zapoinje pretpranjem hladnom
do mlakom vodom, nakon ega slijedi pranje otopinom vode s deterdentom, temperature 60C i uklanjanje ostataka mlijeka etkama. Naposljetku pribor za munju
treba isprati istom i hladnom vodom, sa dodatkom sredstva za dezinfekciju.
Poslije obavljene munje, mlijeko treba procijediti kako bi se uklonile eventualne
grube neistoe (runa munja), te im prije ohladiti na temperaturu od 4 C i tako
uvati sve do isporuke.
Pomuzeno mlijeko se uva u laktofrizima, koji se zajedno sa ostalom opremom za
munju treba nalaziti u posebnoj za to predvienoj prostoriji.

8.6. Prerada kozjeg mlijeka

Osim potronje u svjeem stanju, kozje mlijeko se prerauje u brojne mlijene proizvode, od kojih najveu vanost ima dakako sir. Njegova proizvodnja se obino
temelji na originalnim i uvrijeenim tradicionalnim recepturama, rezultat ega su
posebno cijenjeni autohtoni sirevi karakteristini za podruja u kome su nastali. Na
podruju Federacije Bosne i Hercegovine najee se proizvodi polutvrdi (tvrdi) kozji sir i kozji sir iz mijeha.
U proizvodnji sira veliki problem predstavlja postizanje kontinuirane proizvodnje sira
ujednaenog sastava. to proizlazi iz sezonalnosti proizvodnje kozjeg mlijeka, a i promjena sastava kozjeg mlijeka tijekom laktacije to rezultira i razliitim sastavom sira.
Proizvoai se s toga esto slue mlijenom mau i nemasnim prahom kozjeg mlijeka, kako bi odrali ujednaen sastav proizvedenog kozjeg sira.
Kozje mlijeko u odnosu na kravlje, u proizvodnji sira formira manje vrst gel, sa sitnijim i njenijim pahuljicama grua, te je i proizvedena koliina kozjeg sira manja.
Tako da kozje mlijeko ima neto niu prikladnost za proizvodnju sira od kravljeg
mlijeka, to se pripisuje razliitim odnosima osnovnih sastojaka kazeina u kozjem
mlijeku u usporedbi s kravljim.
Sporedni proizvod koji nastaje prilikom proizvodnje sira je sirutka. Sirutka zahvaljujui visokom udjelu albumina, predstavlja izvor proteina visoke bioloke vrijednosti.
Obzirom da ima veliku prehrambenu vrijednost, esto se koristi u prehrani tijekom
oporavka od operacija, a preporuuje se i konzumirati je za oporavak od bilo kakvih
iscrpljujuih situacija za organizam.

49

KOZARTSVO

prije stimulacije na bazalnoj razini, ali se nakon predstimulacije (masae vimena)

ve nakon 30 sekundi znaajno povea. Djelovanje mu je kratko, do 10 minuta u
toku ega se vime mora izmusti. to znai da munja mora biti brza, ali sa stanovita
ouvanja zdravlja vimena, te koliine i kvalitete mlijeka, i potpuna. Nakon munje
poeljno je sise koze ponovno oprati i dezinficirati.

KOZARSTVO

Slika 29. Zrenje kozjeg sira iz mijeha

Slika 30. Zrenje tvrdog kozjeg sira

(FOTO: Vinko Batini)

(FOTO: Vinko Batini)

Osim za preradu u sir, kozje mlijeko se moe koristiti i za proizvodnju brojnih drugih preraevina, kao to su: maslac, vrhnje, fermentirani mlijeni napitci i dr. Maslac
proizveden od kozjeg mlijeka, po mirisu i okusu ne razlikuje se od maslaca kravljeg mlijeka, dakako ako je pravilno proizveden u pogledu higijene i tehnolokog
postupka sa mlijekom. Od maslaca od kravljeg mlijeka razlikuje se tek po karakteristino bjeljoj boji. Obzirom na povoljan sastav masnih kiselina, kozje mlijeko
ak ima dobre predispozicije za proizvodnju maslaca. No, oteavajui imbenik u
proizvodnji maslaca od kozjeg mlijeka jesu manje globule mlijene masti koje oteavaju obiranje, pa je tehnoloki postupak proizvodnje maslaca od kozjeg mlijeka
kompliciraniji od istog za kravlje.
Od kozjeg mlijeka mogu se proizvesti brojni fermentirani mlijeni napitci, kao to
su: jogurt, kefir, fermentirano bifido mlijeko i dr.

8.7. Kontroliranje mlijenosti

Ispitivanjem mlijenosti koza utvruje se koliina proizvodnje mlijeka kod enskih
uzgojno valjanih rasplodnih grla upisanih u matini registar. Ispitivanje mlijenosti
obavlja se tijekom proizvodnog vijeka kod svih koza stada obuhvaenim ispitivanjem. Rezultati ispitivanja koriste se za procjenu uzgojnih vrijednosti koza kao i za
druge namjene. Ispitivanje mlijenosti obavlja ovlatena osoba, odnosno kontrolor
koji je primjereno osposobljen za njenu provedbu ili ak sam uzgajiva, ovisno da li
se radi o provoenju referentne metode kontrole mlijenosti ili neke od alternativnih metoda. Ispitivanje se obavlja u skladu s propisima Internacionalnog komiteta
za kontrolu proizvodnosti ivotinja (engl. International Committee for Animal Recording, ICAR). Poslove ispitivanja mlijenosti obavljaju osposobljeni djelatnici prema programu rada. Ispitivanje mlijenosti koza zapoinje poetkom svake laktacije
i to najranije desetog dana po jarenju u sluaju ako jarad ne sisa, odnosno poslije
etrdesetog dana od jarenja ako jarad sisa i traje sve dok koza prestaje davati mlijeko, odnosno kada dnevno daje manje od 0,2 kg mlijeka ili manje od 0,05 kg mlijeka
50

koliina mlijeka izraena u kilogramima,

koliina mlijene masti i bjelanevina izraena u kilogramima,
postotni udio mlijene masti i bjelanevina u mlijeku,
redni broj laktacije,
trajanje laktacije,
broj munji u danu tijekom laktacije,
trajanje servisnog razdoblja,
metoda ispitivanja.

Po pravilima ICAR-a za provedbu kontrole mlijenosti referentnom se smatra A4

metoda koja podrazumijeva mjerenje pri svim munjama u kontrolnom danu svaka
etiri tjedna. Od strane ICAR-a dozvoljene su i druge metode (alternativne) kontrole
mlijenosti ijom se upotrebom dobiveni rezultati moraju matematiki korigirati na
referentnu metodu. Najee primjenjivane referentne metode su AT i B4 metoda
Provedba kontrole mlijenosti primjenom alternativne AT metode
Pri ovoj metodi kontrola se vri samo pri jednoj munji, izmjenino, ili pri jutarnjoj ili
pri veernjoj munji. Uzimanju uzoraka i mjerenje koliine mlijeka obavlja kontrolor
koji je duan zabiljeiti vrijeme kontrolne i vrijeme prethodne munje, radi izrauna
duine intervala izmeu munji. Za izraun dnevnih vrijednosti (koliine i sastava
mlijeka) pri alternativnoj metodi kontrole mlijenosti najee se koristi metoda po
DeLorenzu i Wiggansu (1986).
Ukoliko jarad sie samo kolostrum, prva kontrola se mora obaviti unutar 74 dana od
jarenja. Ukoliko postoji i razdoblje sisanja, prva kontrola se mora obaviti unutar 35
dana od potpunog odbia jaradi, s dozvoljenim odstupanjem od najvie 17 dana.
Ukoliko je razdoblje od odbia do prve kontrole vei od 52 dana laktacija za tu kozu
se ne izraunava. Datum poetka munje koze (odnosno datum odbia) duan je
upisati vlasnik stada (uzgajiva). Prosjeno vremensko razdoblje izmeu dvije uzastopne kontrole kod AT metode je 30 dana, odnosno od 22 do 37 dana. Koliinu
mlijeka kontrolor utvruje odreivanjem volumne zapremine pomuzenog mlijeka
izraene u mililitrima. Zapremina se preraunava na masu koritenjem faktora konverzije za koze koji iznosi 1,030. Kontrolor je duan upisati samo podatak o volumnoj zapremini, i to u mililitrima, a naknadna preraunavanja u masu obavit ce se
automatski prilikom kompjutorske obrade podataka. Volumna zapremina odreuje
se badarenom menzurom. Prilikom svake kontrole od svake kontrolirane ivotinje
uzima se uzorak za analizu sastojaka u mlijeku prema uputama za uzimanje uzora51

KOZARTSVO

po munji. Izraun koliine mlijeka u laktaciji obavlja se nakon njezina zavretka, na

temelju podataka o koliini mlijeka i sastojaka u mlijeku za pojedino kontrolno razdoblje, prema jednoj od odobrenih metoda ICAR-a. U prikazu proizvodnje mlijeka
koza daju se slijedei podaci:

KOZARSTVO

ka. Izraun koliine mlijeka moe se obaviti za sve laktacije koje imaju minimalno
tri i vie kontrola mlijenosti. Prilikom izraunavanja koliine proizvedenog mlijeka
kao ishodina toka uzima se dan poetka munje. U sluajevima gdje munja zapoinje odmah nakon to jare ili jarad posiu kolostrum, izraunata proizvodnja mlijeka predstavlja proizvodnju u cjelokupnoj laktaciji, a kao poetni dan za obraun
proizvodnje uzima se datum posljednjeg jarenja. U sluajevima gdje jare ili jarad
sie kozu jedan odreeni razdoblje, izraunata koliina mlijeka odnosi se samo na
muzni razdoblje, a kao poetni datum za obraun proizvodnje uzima se datum poetka munje, te je pri predstavljanju rezultata mlijenosti potrebno naglasiti kako
se izraunate vrijednosti odnose iskljuivo na muzni razdoblje.
Koliina proizvedenog mlijeka rauna se uz pomo Fleischmann-ove formule:

Prilikom kompjutorske obrade podataka, program je podeen tako da dnevno utvrenu koliinu mlijeku u jednoj munji mnoi s 2.
Formula za izraunavanje proizvedene koliine mlijene masti:

Formula za izraunavanje postotka mlijene masti:

Ostali parametri (bjelanevine) mlijeka raunaju se na nain kako je opisano za sadraj mlijene masti.
I0 - interval od poetka munje (od datuma odbia ukoliko je janjad sisala) do 1. kontrole
KM1, KM2, . KMN - koliina mlijeka pomuzena u 24 sata na dan kontrole, u mililitrima
KMM1, KMM2, KMMN koliina mlijene masti
I1, I2, IN - intervali izmeu dvije pratee kontrole
IN - interval izmeu zadnje kontrole i zavretka munje (zasuenja)
Provoenje kontrole mlijenosti primjenom B4 metode provodi sam uzgajiva.
Uzgajiva, prethodno educiran o postupku, mjeri koliinu mlijeka pri kontrolnojmunji i uzima uzorke za laboratorijsku analizu te ih propisno oznaava. Analizu
uzoraka i obradu podataka vri ovlatena institucija po referentnoj metodi kontrole.

52

Koritenje koza u proizvodnji je uvelike uvjetovano tradicijom, navikama potroaa odnosno tritem, ali i religijom. Kod nas je kozarska proizvodnja u veoj mjeri
usmjerena ka proizvodnji kozjeg mlijeka i njegovih proizvoda, dok je proizvodnja
mesa pratei proizvod.
To je opet utjecaj obiaja i navika potroaa na naem podruju, jer se koze ustvari
u veini zemalja svijeta smatraju ak iskljuivo mesnim ivotinjama.
Unato tome proizvodnja mesa kod koza se teko moe ograniiti na pasmine specijalizirane za proizvodnju mesa, obzirom da je jedini pravi predstavnik mesnih
pasmina koza boer burska koza. Manjak specijaliziranih mesnih pasmina je takoer jedan od veih problema u proizvodnji i plasmanu kozjeg mesa. Obino se
proizvodnja mesa temelji na pasminama lokalne vanosti i razliitim kriancima, a
u dananje vrijeme se dosta prakticira uvoenje burskih rasplodnih jaraca u uzgoj,
kako bi se popravila konformacija trupa jaradi, odnosno poveao prinos mesa. No,
mora se napomenuti da su i veina mlijenih pasmina koza, iako usmjerene visokoj
proizvodnji mlijeka, okarakterizirane i visokom plodnou, to ih uz krupnije tjelesne okvire i prosjene dnevne priraste jaradi od preko 200g ini i visokovrijedni
proizvoaima kozjeg mesa.
Iako nisu toliko uinkovite u proizvodnji mesa kao neke druge ivotinjske vrste. Obzirom da koze ostvaruju nie priraste, imaju loiju iskoristivost hrane u zatvorenom
tipu uzgoja, konformacija trupa je loa (uski i dugi), a i odlaganje masnoe se odvija kasnije nego kod ostalih preivaa. No, unato navedenim nedostatcima koze
u proizvodnji mesa ipak biljee i brojne prednosti. Najvanija prednost im je dobra
reproduktivnost i plodnost. Plodnije su od ostalih preivaa, te veini pasmina prosjena veliina legla prelazi 1,5 jaradi, dakako u odgovarajuim uvjetima uzgoja. Zatim, veina pasmina je ranozrela, a imaju i dugi proizvodni vijek koji nerijetko traje
i preko 10 godina.
Osim navedenog koze zasluuju poseban znaaj u mesnoj proizvodnji i zahvaljujui
visokoj kvaliteti i povoljnom sastavu mesa.

9.1. Kemijski sastav i hranjiva vrijednost kozjeg mesa

Meso, samo po sebi je namirnica visoke kakvoe. Sadravajui bjelanevine animalnog podrijetla koje imaju visoku bioloku vrijednost obzirom da su kompletne
i visokoiskoristive za konzumenta. Visoka hranjiva vrijednost kozjeg mesa ogleda
se upravo u visokom sadraju bjelanevina, zatim niskom udjelu unutar miine i
potkone masnoe, zatim bogatstvu makro i mikroelemenata te vitamina topivih
u vodi i masti.
53

KOZARTSVO

9. PROIZVODNJA MESA

KOZARSTVO

Brojni imbenici utjeu na kemijski sastav kozjeg mesa, od ega su najistaknutiji: dob
i klaonika masa, razina i vrsta obroka, stupanj utovljenosti, spol, vrsta tkiva, genotip
i kastracija. U prosijeku kozje meso sadri oko 74,2% vode, 21,4% bjelanevina, 3,6%
masti, 1,1% pepela, 12 mg kalcija, 193 mg fosfora, 4,5 mg folne kiseline, 2,8 mg cijanokobalamina i 118 kcal/100g mesa (Murray i sur. 1997.). Hranjiva vrijednost kozjeg
mesa u usporedbi s govedinom, piletinom i ovjim mesom prikazana je u tablici br 4:
Tablica 5: Usporedba hranjivih tvari kuhanog kozjeg, goveeg, pileeg i ovjeg mesa
Hranjiva tvar

Kozje meso

Govee meso

Pilee meso

Ovje meso

143

305

223

276

Masti, g

21

13

18,8

Bjelanevine, g

27

26

24

25,9

Kolesterol, mg

75

88

76

99

Energetska vrijednost, kcal

Izvor: Troskot i Pavii, 2007.

Nizak udio masnoe uz slab randman ini glavnu karakteristiku jareeg trupa. Prema podacima USDA kozje meso nakon kulinarske pripreme sadri oko 50 do 60%
manje masnoe i skoro isti sadraj proteina u odnosu na govee meso, a udio masnoe kod kuhanog kozjeg mesa je za ak 40% nii u odnosu na pilee meso.
Kolesterol, koji je jedan od vanijih lipida u crvenom mesu, a njegova zastupljenost u
prehrani je povezana s rizikom od sranog udara i nastankom kardiovaskularnih bolesti, je u kozjem mesu zastupljen u najmanjoj mjeri u odnosu na druge vrste crvenog
mesa. Pri tome je dosta slino piletini. Takoer kozje meso ima poeljan omjer masnih
kiselina, pa je sa stanovita zdravlja potroaa preporuljivo i poeljno.
Koliina masnoe dakako opet varira u trupovima ovisno o dobi, tako da se kree od
oko 4% kod jaradi do oko 18% kod odraslih grla.
Najvaniji sastojak kozjeg miinog tkiva su dakako bjelanevine, ija hranjiva vrijednost ovisi o zastupljenosti pojedinih esencijalnih aminokiselina. Prema zastupljenosti aminokiselina, kozje meso u potpunosti zadovoljava prehrambene potrebe odraslog ovjeka.
Kozje, odnosno jaree meso je dobar izvor i vitamina B kompleksa, ali i nekih minerala. Ima izvrsne dijetetske osobine, a i lako je probavljivo jer se iskoritava u postotku od 85 do 90%.

9.2. Boja kozjeg mesa

Svjee kozje meso ima ciglasto crvenu boju i izrazito bijelu boju loja. Sa starenjem
ivotinje boja mesa postaje tamnija, a loj i dalje ostaje bijel. Na boju miia utjee
54

9.3. Mekoa i sonost kozjeg mesa

Jaree meso zahvaljujui maloj koliini masnoe i lakoj probavljivosti ima prednost u odnosu na druge vrste mesa. No, ono je neto tvre od janjeeg mesa obzirom da ima vie vlaknastih ostataka i starenjem ivotinje ono postaje jo tvre
i intenzitet mirisa mu se pojaava. Kozji trup sadri vie miia, vie netopljivog
kolagena i vlaknastih ostataka, zatim deblje miofibrile, to utjee na tvrdou odnosno ilavost mesa.
Na mekou mesa dosta utjee i spol grla, tako da je meso koze meke od mesa jarca
iste dobi, to proizlazi iz toga to koze imaju manje miinog tkiva i vii udio masnoe od trupa jarca iste dobi i mase.
Sonost mesa je uvjetovana profilom miinih bjelanevina i njihove sposobnosti
da veu vodu. Uz to debljina potkonog masnog tkiva takoer utjee na sonost
i okus mesa, a utvreno je kako debljina potkonog masnog tkiva od oko 4mm
najpovoljnije utjee na povoljan okus mesa s tim i da najbolje spreava skupljanje
mesa tijekom hlaenja. Obzirom da se razvoj masnog tkiva kod koza dogaa kasno,
sonost mesa i intenzitet okusa rastu sa zrelou koze.

9.4. Randman
Randman kozjeg mesa je dosta varijabilan i uvjetovan pasminom, spolom, dobi,
hranidbom, nainom odbia, kastracijom, obradom trupa i dr. imbenicima, a obino se vrijednost randmana kree u rasponu od 35 do 53%.
Tako da primjerice jare prije odbia ima vii randman, od jareta koje je prelo na
voluminoznu krmu. Nekastrirana muka jarad imaju nii randman od enske jaradi.
Nerijetko se provodi kastracija, kako bi se poveala iskoristivost trupa, ali i kakvoa
mesa jer meso od kastrirane jaradi sadri vii udio masnoe i slabije izraen miris.
Pribliavanjem zrelosti dolazi do poveane akumulacije masnog tkiva u trupu, ime
ponovno raste randman.

55

KOZARTSVO

sadraj pigmenta mioglobina i njegovih derivata, te raspodjela pigmenata: purpurnog reduciranog mioglobina, crvenog oksihemoglobina i smeeg metmioglobina.
Svjee jaree meso je svjetlije i crvenije od janjeeg mesa, to se pripisuje tome da
jaree meso sadri vie sarkoplazmatskih bjelanevina, vie intramuskularne masnoe i manje mioglobina u odnosu na janjee meso.

KOZARSTVO

10. UZGOJNO-TEHNOLOKI ZAHVATI

NA KOZAMA
10.1. Oznaavanje identifikacija
Oznaavanje koza ima veliki znaaj, ne samo zbog pouzdane identifikacije
grla, ve i u svrhu mogunosti voenja potrebne evidencije grla u uzgoju to je
posebno vano za kvalitetno provoenje selekcije. Prema Pravilniku o obveznom oznaavanju i upisu u Jedinstveni registar ovaca, koza i svinja te voenja
evidencija u Federaciji B i H (Sl. novine Federacije BiH, broj 87 iz 2007. godine),
oznaavanje koza je i obvezno.
Kod oznaavanja je vano da je ono trajno, a oznake lako itljive. U Federaciji
Bosne i Hercegovine se za oznaavanje koriste une markice, koje se kozama
stavljaju na desno uho. Uzgojno-valjane ivotinje se mogu dodatno oznaiti,
najee tetoviranjem na lijevo uho.
Za jarad je jako vano da odmah po jarenju, tj. dok su uz majku dobiju broj. Takav broj je privremeni i slui za identifikaciju jareta do trenutka kada se oznai
trajno unom markicom. Privremeni broj se najee u obliku metalne ili plastine ploice privrene na vrpcu, stavlja jaretu oko vrata. Pri tom treba paziti da vrpca ne bude previe zategnuta (kako se jare ne bi uguilo), niti previe
labava kako ne bi spala.
Prednosti oznaavanja unim markicama jest u tome to one predstavljaju jednostavno, jeftino i brzo oznaavanje, a i lako ih je oitati. Nedostatak je u tome
to se esto dogaa da markice ispadnu, a osim teke identifikacije kojem grlu
je koja markica ispala (ukoliko u kraem roku ispadne vei broj markica), problem je i u tom to se kod panih koza esto rasijee uho to ne izgleda lijepo,
a i bolno je za kozu.
Iz tih razloga se u svijetu poinju koristiti i drugi naini oznaavanja-identifikacije. U Hrvatskoj zajedno sa oznaavanjem unim markicama obavlja se i
oznaavanje bolus elektronskim transponderima. Elektronski bolus kodiran
je jedinstvenim ivotnim brojem, a nakon to ga ivotinja proguta ostaje u
njenom predelucu tijekom cijeloga ivota. Broj se oitava uz pomo elektronskog transpondera.

10.2. Obrezivanje papaka

Papci koza su produkt koe graeni uglavnom od roine, koja je u normalnom stanju tvrda i vrsta te osigurava pravilno oslanjanje ivotinje o tlo. Papci
koza stalno rastu, a ukoliko se ne troe dovoljno (stajski uzgoj, stajsko-pani tip
56

10.3. Kastracija muke jaradi i odraslih jareva

Kastracija je uklanjanje testisa ili prekidanje njihove daljnje funkcije. esto se
provodi kod muke jaradi koja je namijenjena za tov, a ne za rasplod. Naime,
kastrirana muka jarad postie vee prosjene dnevne priraste pa tako bre
postie klaoniku masu, a ima i bolju iskoristivost trupa, te vii udio intramuskularne i potkone masnoe.
Prednost kastriranih grla je i u tome to imaju manje intenzivan miris od nekastrirane jaradi. Kako bi izbjegli preintenzivan miris mesa i odrasli jarevi namijenjeni klanju se kastriraju i to najmanje dva mjeseca prije klanja. Kastracija se
najee izvodi operativnim uklanjanjem testisa.

57

KOZARTSVO

uzgoja), esto se dogaa da oni prerastu. To dovodi do tekoa u hodu zbog

neprirodnog oblika papka, a nerijetko dolazi i do lomljenja dijelova papka i
epavosti koza. ivotinje tada manje jedu, manje se kreu i manje proizvode.
Stoga je neophodno redovito vriti kontrolu i obrezivanje preraslih papaka. U
stajsko-panim tipovima uzgoja dovoljno je to obavljati dva puta godinje, a u
iskljuivo stajskom i ee.
Prilikom obrezivanja papka potrebno je prvo oistiti papak od neistoe. Vrh
papka i zid ree se karama za obradu papka, a peta i taban se lake oreu noem za obradu papka. Prerasli taban papka ree se u tankim renjevima dok
peta, taban i zid zatvore ravnu povrinu koja s podlogom ispod koze zatvara
kut od 45. Potrebno je orezati svako neprirodno tkivo na papku.

KOZARSTVO

11. ORGANSKO EKOLOKO KOZARSTVO

U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Ekoloko (organsko) stoarstvo a time i kozarstvo je novina u Bosni i Hercegovini. Treba naglasiti da stoarstvo na tradicionalan nain sadrava dosta
elemenata organskog uzgoja i prerade i stoga ne bi bio kompliciran put prelaska sa konvencionalne na organsku proizvodnju. Organska proizvodnja daje
proizvode boljih nutricionistikih svojstava to potroai cijene. Organski proizvodi u principu su neto i skuplji od onih proizvedenih na konvencionalan
nain. Animalni organski proizvodi na tritu Bosne i Hercegovine su rijetki a
poseban odjek bi imala pojava organskog kozjeg mlijeka, sira, mesa i gnoja.
Ovih proizvoda jo u trgovini nema a vrlo male koliine istih se rijetko pojavljuju i u susjednim zemljama. No treba naglasiti kako bi ograniena kupovna mo
lokalnog stanovnitva dijelom mogla utjecati i na potronju organskih kozjih
proizvoda. Plasman kozjih organskih proizvoda bi u naim prilikama trebali
biti vei potroaki centri u BiH, velike prehrambene-trgovake kue tj. njihov
maloprodajni lanac, trgovine organskih proizvoda, a vjerojatno i najizglednije
za distribuciju i prodaju bolji restorani i hoteli u dravi i turistiko-ugostiteljski
objekti seoskog turizma.
Organska proizvodnja u principu nije sloena ali je zbog mogunosti zamjenemijeanja sa klasinom potreban strogi nadzor uzgoja, proizvodnje, prerade i
uvanja do krajnje prodaje. U organskoj tj. ekolokoj proizvodnji u stoarstvu,
a time i kozarstvu realno se moe oekivati neto nia proizvodnja mlijeka po
grlu, dijelom i neto nii dnevni prirasti, uz strogo kontroliranu zdravstvenu
zatitu, hranidbu i optimalne smjetajne kapacitete.
Sve pasmine domaih ivotinja nisu jednako prikladne za organsku proizvodnju, a najbolje su one koje su prilagoene lokalnim uvjetima. Bolje su pasmine
koje su prirodno otpornije i sposobne da konzumiraju vee koliine voluminozne krme a manje koncentrata.
Autohtone pasmine koza imaju skromnije zahtjeve u pogledu dranja i smjetaja, te manje trokove zdravstvene zatite. Po ovim pokazateljima prednost
bi imale domae autohtone pasmine koza (Balkanska arena koza, Hrvatska
arena koza i Domaa oplemenjena bijela koza). Nabrajane pasmine imaju bolju otpornost, dui vijek ivota, skromnijih zahtjeva i niu proizvodnju. Produktivnije pasmine koza (Alpska srnasta koza i Sanska koza) su veeg proizvodnog
potencijala i trebaju bolje uvjete smjetaja i njege. Bez obzira koju pasminu
koza namjeravali uzgajati u organskom uzgoju, njima treba osigurati dobre
hranidbene i smjetajne uvjete, dobru zdravstvenu njegu i optimalno postupanje sa ivotinjama. ivotinje u organskom uzgoju trebaju davati optimum
58

Bez obzira to jo nema zakonski regulirane animalne organske proizvodnje

u BiH, postoji nekoliko godina certifikacijska kua ORGANSKA KONTROLA sa
sjeditem u Sarajevu koja ima sve akreditirane nadlenosti, zahtjeve i postupke za organsku proizvodnju u ratarstvu i stoarstvu (IFOAM Meunarodna
organizacija pokreta za organsku poljoprivredu).
Ispunjavanjem zahtjeva i procedura OK u Bosni i Hercegovini dobiva se
certifikat za proizvodnju i proizvode koji se priznaje u Europskoj Uniji. Ovaj
segment koliko je limitirajui toliko je i ohrabrujui. Trokovi certifikacije naplauju se od proizvoaa-preraivaa to dijelom poskupljuje proizvodnju.
Povlaenje certifikata slijedi ako se ne potuju principi organske proizvodnje,
standardi i zakonski zahtjevi.
FBiH ima relativno dobre uvijete za organsku proizvodnju. Sve kozarske ali i
druge farme koje nisu u blizini naselja, prometnica, konvencionalnih biljnih
ni stoarskih proizvodnji, gdje nema industrijskih ni drugih pogona, te preistaa otpadnih voda uz jo neke preduvjete imaju mogunost za pokretanje
organske proizvodnje. Hranidba ivotinja treba biti organskom hranom. Jedan dio voluminozne krme (brst i paa) tijekom vegetacijske sezone se treba osigurati u okolini farme. Zahtjev za ispau je optereenje od 13,3 grla/ha
panjaka u kozarstvu. Neophodno je osigurati (proizvesti na farmi ili kupiti od
drugih organskih farmi) voluminoznu krmu; pau, brst ili oboje, zatim sijeno,
travu, leguminozu, DTS ili sjenau i silau. Za proizvodnju voluminozne i koncentratne krme na livadama i oranicama treba imati certificirane zemljine
povrine od strane certifikacijske kue. Za koritenje oranica za proizvodnju
organskih itarica i djetelinsko-travnih smjesa, leguminoza ili kultura za silau
treba se pridravati i plodoreda. Strnine mogu biti do 50 % obradivih povrina,
leguminoze ili DTS najmanje 20 % obradivih povrina.
Ovi zahtjevi trae relativno velike livadne i oranine povrine pod zakup (najam) ili ugovorni odnos. Za gnojidbu ovih livadnih i oraninih povrina moe
se koristiti samo organski gnoj sa farme ili drugih farmi sa organskim uzgojem
(do 170 kg N/ha godinje). Realno je oekivati i manje urode po jedinici povrine za proizvodnju voluminozne i koncentratne krme. Poto organska krmna
proizvodnja jo nije zaivjela, veliki pionirski posao bi trebala odraivati sama
farma. Jedan od zahtjeva za viu proizvodnju u stoarstvu je i koritenje bjelanevinastih biljnih krmiva i njihovih produkata za organsku proizvodnju.
59

KOZARTSVO

a ne maksimum proizvodnje. Ulaganja u organsku proizvodnju su neto nia

nego u konvencionalnoj.
Na nivou drave BiH nemamo zakona o organskoj poljoprivredi. Republika
Srpska ima zakon, a u Federaciji BiH jo nije donesen. Zakon bez obzira kada
e biti donesen biti e usklaen sa zakonima koji vrijede u EU sa naim specifinostima.

KOZARSTVO

Trite BiH i susjednih zemalja jo nema dovoljnu proizvodnju, a time i trinost organske stone krme, te bi farmeri prvenstveno bili okrenuti sami sebi i
vlastitoj proizvodnji hrane za stoku. Rad ali i pokretanje organske farme koza
ili prebacivanje sa konvencionalne na organsku proizvodnju odvijao bi se uz
potivanje odreenih zahtjeva.
Organski uzgojenu rasplodnu stoku je teko nabaviti te se predlae kupovina
kvalitetnih odraslih koza ili jaria oba spola sa konvencionalnih farmi domaeg uzgoja ili uvoza, koja bi se od dolaska na farmu hranila i uzgajala na organski nain pod nadzorom certifikacijske kue. Za ovo je neophodno osiguranje
organske svjee-zelene i suhe krme (sijena) i koncentrata (vjerojatnije organske itarice jeam i zob). Ovu krmu mogue je proizvesti sa povrina koje su u
procesu konverzije (prijelazu). Zahtjevi organske proizvodnje jesu da se jarad
mora hraniti kozjim mlijekom 42 dana. Prvih 6 dana jarad trebaju biti sa majkom a nakon toga se mogu prebaciti u grupe do 20-ak jaria te se hrane mlijekom kozjim preko automata za hranjenje (siu mlijeko). Ovaj nain othrane
jaradi majinim mlijekom smanjuje koliinu pomuzenog mlijeka za prodaju i
preradu. Predviena mlijenost koza u laktaciji oekivano e biti neto nia
nego u klasinoj proizvodnji, ali i ne mora jer zavisi od vie imbenika.
Zahtjevi za smjetaj grla na farmi su prvenstveno takvi da se vodi briga o dobrobiti ivotinja. ivotinjama treba biti dostupna ispaa i ispust kad vremenske prilike doputaju. Ispusti trebaju biti djelomino natkriveni da se zatite od
padalina, zaklone od vruina i vjetra. Povrina prozora kod izgraenog objekta
treba biti najmanje 5 % od povrine poda (dovoljno dnevne svjetlosti) a predviena povrina po kozi u tali treba iznositi 1,5 m2, te 0,35 m2 po jaretu. Za
ispust treba osigurati 2,5 m2 po kozi i 0,5 m2 za jare. Svi ostali zahtjevi za
osiguranje standarda su postavljeni od strane OK i svako kretanje u ovaj posao u BiH trai i njihovo ukljuivanje. Lijeenje stoke, dozvoljena sredstva za
lijeenje, tretiranje, preventive te zahtjevi u procesu prerade mlijeka. uvanje
te skladitenje imaju specifine zahtjeve. Sredstva koja se mogu koristiti kao
dodaci stonoj hrani, gnojidbi, pranju opreme i izmuzita su takoer strogo
odreena.

60

KOZARTSVO

12. EKONOMIKA KOZARSTVA U

FEDERACIJI BIH
Prva (I.) faza projekta FUNKCIONALNI PROGRAM RAZVITKA UKUPNOG LANCA VRIJEDNOSTI KOZARSTVA U FEDERACIJI BiH u kojoj su sagledani terenski pokazatelji i
anketirani kljuni proizvoai i preraivai u podsektoru kozarstva, istraeno trite
na podruju Federacije BiH preporuuje odrivi model gospodarenja. Taj model se
kolokvijalno zove model 100 , odnosno odrivi model proizvodnje se temelji na
osnovnom stadu koza veliine stada od 100 komada. Predmet naih istraivanja je
pasmina Alpina i to na cijelom podruju Federacije Bosne i Hercegovine
Za navedeni model uzeti su prosjeni parametri proizvodnje . Odluka se temelji na
prikupljanju podataka po modelu FADN (Farm Accountance Data Network) ili sustavu raunovodstvenih podataka koji se u Europskoj uniji primjenjuje od 1965. godine. U BiH se ovaj model jo ne primjenjuje iz mnogo razloga koje ne nisu predmet
ove studije niti emo se tim problemom baviti. Tehnologiju i tehnike uvjete za
navedeni model 100 su uzeti izravno na terenu i kako smo ve kazali odraavaju
prosjeke svih upanija/kantona u FBiH.

12.1. Hranidba koza i jaria model 100

Tablica 6. Hranidba koza i jaria po modelu 100
Red.br.

Opis stavke
(Model 100)

jed.mj.

Koliina

Ukupno (kg)

Cijena KM/
jed.mj

1.

Sijeno livadno

kg

712,50

30.240,00

0,15

4.536,00

2.

Sijeno lucerne

kg

587,26

22.669,80

0,20

4.533,96

3.

Paa-brst

kg

468,00

21.460,00

0,01

214,60

4.

Koncentrati

kg

358,90

23.182,00

0,95

22.022,90

5.

Minerali-vit

kg

21,55

1.905,60

3,00

5.716,80

6.

UKUPNO

99.457,40

37.024,26

Iznos (KM)

Izvor: Vlastita istraivanja

Ukupni trokovi hranidbe koza po navedenom modelu iznose 37.024,26 KM

61

KOZARSTVO

Tablica 7. Tehnologijski parametri

Poroajna teina jaradi : 2 kg

Mlijenost prosjena : 510 litara

Prodajna teina jaradi : 25 kg

Mlijeko potrebno za othranu 1 jareta : 45,5 litara

Indeks jarenja : 1,5

Prosjena godinja potronja smjese po kozi : 153,25 kg

Smrtnost jaradi u fazi odgoja : do 5 %

Prosjena potronja smjese po jaretu : 31,8 kg

Starost pri odbiu : 60 dana

Prosjena godinja potronja sijena po kozi : 423 kg

Starost pri prodaji : 150 dana

Prosjena godinja potronja sijena po jaretu : 25 kg

Prosjean dnevni prirast : 0,153 kg

Teina pri prodaji: 25 kg

Utroak starter kulture : 2 % u odnosu na mlijeko

Prosjena masa izluenih koza : 45 kg

Utroak sirila u odnosu na mlijeko : 1:1000

Remont stada : 20 %

Randman sira u odnosu na mlijeko : 1:11

Jarii

100

mortalitet pri roenju 5%

remont-20%

1,5

Jarii za prodaju

123

150
143
20

25

3062,5

Izluene koze-20% (teina 45 kg)

20

Meso za prodaju izluenih koza (20 *45 kg)

900

Mlijeko po kozi godinje(minus mlijeko za

ishranu jaria)

100

510

51000

143

45,5

6483,75

62

44516,25

KOZARTSVO

Tablica 8. Kalkulacija uzgoja mlijenih pasmina koza (model 100 grla)

Tablica Kalkulacija uzgoja mlijenih pasmina koza (model 100 grla)
Elementi

Jedinica

mjere

Koliina

ALPINA

Cijena

Iznos

u KM

u KM

A. Prihodi
1. Jarad za prodaju (123 x 25 kg)

kg

2. Jarad za remont stada jarice (100*20%=20)

3.075

15.375

20

kom

3.Mlijeko za proizvodnju sira

lit

44.516

4.Sir iz mijeha (1:11)

kg

4.047

15

5. Stajnjak
6. Izluene koze (100*20%= 20 komada)
7. Poticaji za mlijeko
8. Poticaji za matino stado

0
60.704

tona

6,5

50

325

kg

900

3,5

3.150

lit

44.516

0,4

17.807

100

20

2.000

grla

A. SVEUKUPNI PRIHODI

99.360

B. Trokovi
1.Sijeno - livadno (koze, jarci, jarad)

kg

30.240,00

0,15

4.536

1.1.Sijeno lucerne (koze, jarci, jarad)

kg

22.669,80

0,20

4.534

2.Koncentrat za koze

kg

23.182,00

0,95

22.023

3. Koncentrat za jarad

kg

4515,00

0,95

4.289

21460,00

0,010

215

120

1,00

120

225

3,50

3. Brst
4.Voda kroz 2 mjeseca

5. Uginue koza (100*5 %=5kom)

kg

6. Veterinarski trokovi(10,00 KM/kozi)

Materijalni trokovi
7. Ljudski rad (u staji i sirani)

788

kom

100

10

1.000

37.504
23.400

radnika

1,5

15600

8. Energija i gorivo (u staji i sirani)

2.200

9. Sredstva za proizvodnju sira (iste kulture,

sirilo, mjehovi...)

3.120

9.Mineralni blokovi za lizanje

220

Svega

66.444

10. Amortizacija objekata i opreme

9.299,5

11. Tekue odravanje

1.125

12. Trokovi financiranja

4.000

13. Ostalo nepredvieno

2.000

14. Mineralni blokovi za lizanje

220

Svega

16.645

B. SVEUKUPNI TROKOVI

C. Dobit

63

83.089

16.272

KOZARSTVO

Tablica 9. Temeljni pokazatelji proizvodnje

D. Ekonominost proizvodnje

1,20

E. Rentabilnost (akumulativnost)

16,38

G: Rentabilnost uloenih sredstava (%)

8,54

12.2. Investicije u osnovno stado i siranu

Bez novih ulaganja, odnosno ulaska kapitala u ovaj podsektor nee biti dovoljno
brzoga razvitka. U kapital ubrajamo:poljoprivredno zemljite, graevinske objekte,
opremu, alate, transportna sredstva, ulaganja, potraivanja, sirovine,inventar, proizvodi, roba, novac i dr.
Neiskoriteni resursi, pored ostalog, (prirodni i radna snaga) uz negdje vea, a negdje manja ulaganja su velika ansa za bri i dinaminiji razvoj BiH i FBiH. U ovoj fazi
razvitka poljoprivreda FBiH, osigurava dotok svjeeg novca prije svega iz akumulacije ili iz drugih (skromnih) izvora. Ovo je glavni ograniavajui imbenik razvitka
poljoprivrede, pa prema tome i podsektora kozarstva. U ovoj studiji je predloen
model financiranja 25: 25:50 ( 25% vlastiti izvori + 25% grant sredstva FMPV i 50%
kreditna sredstva). Kreditna sredstva se mogu osigurati u Razvojnoj Banci Federacije BiH (RBF) i drugim bankama (BBI, fondacija OdRaz i drugi.)
Prema navedenom modelu investicije u osnovno stado i siranu iznose:

64

Red.
br.

Opis stavke

1.

OBJEKTI - KOZARNIK + SIRANA:

Jedinica
mjere

Koliina

Cijena

Iznos u
KM

2.

Objekt za koze

200

300

60.000

3.

Sjenik

100

100

10.000

4.

Objekt - Sirana

60

1.000

5.

Ukupno objekti

5.

OPREMA U KOZARNIKU:

60.000
130.000

6.

Pojilice

kom

500

2.500

7.

Kante za napajanje

kom

25

125

8.

Pomine pregrade

kom

15

50

750

9.

Valovi za koncentrat

kom

50

250

10.

Izmuzite za 8 koza

kom

22.000

11.

Ukupno oprema u kozarniku

22.000
25.625

Tablica 11. Ulaganja u opremu za siranu

12.

OPREMA U SIRANI:

13.

Laktofriz 1000 litara

kom

10.000

10.000

14.

Posuda za sakupljanje sirutke

kom

100

100

15.

Umivaonik

kom

150

300

16.

Sirarska kada ili kotao

kom

8.000

8.000

17.

Sudoper sa ormariem

kom

300

300

18.

Kanta za kruti otpad

kom

20

20

19.

Radni stol

kom

1.000

1.000

20.

Distribucijska posuda za samopreanje sira

kom

2.000

2.000

21.

Prea

kom

3.000

3.000

22.

Drvene police za zrenje sira

kom

800

1.600

23.

Posuda za salamurenje sira

kom

5.000

5.000

24.

Hladnjak

kom

500

500

25.

Stol za pakiranje sira

kom

300

300

26.

Polica za ambalani materijal

kom

250

250

27.

Pumpa za mlijeko

kom

700

700

28.

Klima ureaj

kom

800

800

29.

Ostalo

1.000

1.000

30.

Ukupno oprema u sirani

34.870

31.

OPREMA UKUPNO

60.495

32.

SVEUKUPNO;

190.495

65

KOZARTSVO

Tablica 10. Investicije u osnovna sredstva (osnovno stado, oprema , sirana i oprema)

KOZARSTVO

Ukupna ulaganja u osnovna sredstva iznose 190.495,00 KM ( bez ulaganja u osnovno stado. Ulaganja u osnovno stado(100 koza + 5 jareva pasmine Alpina) iznose
40.000 KM
Sveukupna ulaganja: 230.495,00 KM.
Po navedenom modelu kreditiranja kredit iznosi 115. 625 KM (50% navedenoga
iznosa), dok je 57.500 KM (25% vlastito ulaganje) i 25% (57.370 KM, grant FMPV)1.
Po navedenom modelu. Kredit na rok od sedam(7) godina, grace razdoblje 12 mjeseci i kamatna stopa 4%.
Ekonomsko financijskom analizom i primjenom dinamike ocijene te analizom
osjetljivosti utvruje se opravdanost ulaganja u pojedinu investiciju. Podloga za
ove analize je ekonomski tijek projekta. Cilj dinamike ocjene je utvrivanje investicije uinkovitosti, odnosno poveanja ili smanjenja imovine.
Tablica 12. Ekonomski tijek projekta temelj za dinamine metode ocjene
RAZDOBLJA

2014

2015

2016

2017

2018
5

UKUPNI PRIHOD

99.361

99.361 99.361 99.361

OSTATAK VRIJEDNOSTI

0
99.361

UKUPNI PRIMICI

Investicije u osnovna sredstva

Investicije u obrtna sredstva

466

47

47

2020

99.361

99.361

99.361

47

99.361 99.361 99.361

2019

99.361

116.099
46

46

99.361 215.460

230.495

5.608

Materijalni trokovi

39.922

37.937 37.999 38.063

38.128

38.195

38.262

Bruto plae

23.400

23.400 23.400 23.400

23.400

23.400

23.400

2.184

2.461

2.530

2.599

2.668

2.737

2.805

Rezerve

Ostali izdaci

64.468

Porezi iz dobiti

UKUPNI IZDACI

301.608

63.798 63.930 64.062

64.196

64.332

NETO PRIMICI

-202.247

35.564 35.432 35.299

35.165

35.030 150.992

Izvor: vlastiti izraun

Dinamika ocjena uinkovitosti investicije utvruje se primjenom sljedeih metoda:

vrijeme povrata ulaganja,

metode neto sadanje vrijednosti i

interne stope rentabilnosti.

Vrijeme povrata ulaganja predstavlja broj godina iskoritavanja investicije potrebne
za akumuliranje dovoljno sredstava za povrat ulaganja. Krae vrijeme ukazuje na
1 Iznosi nisu precizno podijeljeni
66

Neto sadanja vrijednost (NSV) investicije nakon vijeka iskoritavanja treba biti
pozitivna, to ukazuje na ekonomsku opravdanost investicije sa stajalita investitora. Relativna neto sadanja vrijednost, koja se dobije dijeljenjem neto sadanje
vrijednosti sa sadanjom vrijednosti investiranih sredstava, upuuje na ekonomsku
opravdanost. NSV iznosi 71.414,36 KM.
NSV > 0, projekt je prihvatljiv
NSV = 0, uvjetno prihvatljiv
NSV< 0, projekt je neprihvatljiv
RNSV = 0,46
Takoer, za dinamiku ocjenu investicije primjenjuje se i metoda interne stope
Rentabilnosti(ISR), kojom se neto sadanja vrijednost investicije svodi na nulu, mjera je uinkovitosti investicije kroz cijeli vijek njene upotrebe, a predstavlja i maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredit. U naem sluaju ISR = 12,22%, to znai
da je projekt prihvatljiv.
Po navedenom modelu predvieno je sufinanciranje kamata na ovakve kredite u
iznosu od 2% za cijelo vrijeme trajanja ekonomskog vijeka projekta (7 godina).

67

KOZARTSVO

manju neizvjesnost i veu rentabilnost. U naem sluaju vrijeme povrata uloenih

sredstava iznosi est (6) godina, dva (2) mjeseca i jedan(1) dan dakle u sedmoj(7.)
godini.
Po ovoj metodi projekt je prihvatljiv, jer je vrijeme povrata krae od ekonomskog
vijeka projekta

KOZARSTVO

13. LITERATURA
1. Akalovi, I., Gantner, V., Miji, P., Bogut., I. (2011) Analiza provoenja kontrole
mlijenosti krava u Republici Hrvatskoj. Stoarstvo 65 (1), 67-74.
2. Asaj, A., (2003.): Higijena na farmi i u okoliu. Medicinska naklada Zagreb
3. Boani, Rajka., Ljubica, Tratnik., Ida, Drgali., (2002.): Kozje mlijeko:
karakteristike i mogunosti. Mljekarstvo 52, str. 207-237
4. De Lorenzo, M. A., Wiggans , G. R. (1986). Factors for estimating daily yield
of milk, fat, and protein from a single milking for herds milked twice a day.
Journal of Dairy Science 69, 23862394.
5. Domainovi, M., (1999.): Praktikum hranidbe domaih ivotinja.
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
6. Dozet, Natalija., N. Adi., M. Stanii., N. ivi., (1996.) Autohtoni mlijeni
proizvodi. Poljoprivredni institut Podgorica
7. Feldhofer, S., S. Banoi., N. Antunac., (1994.): Uzgoj i hranidba koza.
Hrvatsko mljekarsko drutvo Zagreb
8. Gantner, V., Jovanovac, S., Ragu, N., Soli, D., Kompan, D. (2009) Utjecaj
sheme AT kontrole mlijenosti na tonost procjene laktacijske koliine
mlijeka i sastava mlijeka. Mljekarstvo 59 (1), 42-48.
9. Gazibara, D., (2007.): Uvoenje u proizvodnju kozjeg sira u mljekarskoj
industriji Zdenka. Diplomski rad, Prehrambeno-tehnoloki fakultet J. J.
Strossmayera u Osijeku.
10. Grbea, D., Silvana, Grbea., Biserka, Homen., (2005.): Hranidba mlijenih
koza. Krmiva 47, str. 25-51
11. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) Procedura kontrole mlijenosti
koza AT metodom. (www.hpa.hr) Pristupljeno 12.12.2013.
12. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) Procedura kontrole mlijenosti
ovaca B4 metodom. (www.hpa.hr) Pristupljeno 12.12.2013.
13. ICAR International Committee for Animal Recording (2003.) Guidelines
approved by the General Assembly held in Interlaken, Switzerland, on 30
May 2002, Roma, 19 39.
14. ICAR International Committee for Animal Recording (2005.) Guidelines
approved by the General Assembly held in Sousse, Tunisia, 28 May 3 June
2004.
68

16. Ivankovi, S., I. Bogut., T. Florijani., (2005.): Lisnik u hranidbi preivaa.

Krmiva 47, str. 235-238
17. Jovanovac, S. (2007) Zavrno izvjee za projekt Izbor optimalne metode
u kontroli mlijenosti goveda. Poljoprivredni fakultet Sveuilita J. J.
Strossmayer u Osijeku.
18. Jovanovac, Sonja., (1997.): Ope stoarstvo. Poljoprivredni fakultet
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osjeku
19. Kalit, S., (2004.): Proizvodnja sira u uvjetima kine godine. Zbornik
predavanja, 6. Savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj
20. Kalit, S., (2007.): Odabir i primjena sirila u proizvodnji ovijih i kozjih sireva.
Zbornik predavanja, 9. savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici
Hrvatskoj
21. Kegalj, Adrijana., B. Mio., Marija, Vrdoljak., (2011.): Kakvoa kozjeg mesa.
Stoarstvo 65, str. 55-65
22. Ki, G., (2009.): Kakvu voluminoznu krmu jedu koze. Ovarsko kozarski list
18
23. Ki, G., (2009.): Voda u hranidbi ovaca i koza. Ovarsko kozarski list 21
24. Kosteli, A., (2009.): Staja u zimskom razdoblju. Ovarsko kozarski list 21
25. Krajinovi, M., R. ahinovi., M. Vegara., H. Vili., (2004.): Osnove opteg
stoarstva. Biotehniki fakultet Univerziteta u Bihau
26. Krajinovi, M., S. Savi., (1992.): Ovarstvo i kozarstvo. Poljoprivredni fakultet
Univerziteta u Novom Sadu
27. Magdi, Vinja., (2002.): Ishrana jaradi. Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu slubu. http:/www.hzpss.hr/
28. Magdi, Vinja., (2002.): Smjetaj koza. Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu slubu. http:/www.hzpss.hr/
29. Magdi, Vinja.,: Dezinfekcija staje, pribora i stajske opreme. http:/www.
hzpss.hr/
30. Magdi, Vinja.,: Tehnika i higijena munje. http:/www.hzpss.hr/
31. Mio, B., (2006.): Priprema ovaca i koza za pripust: Organizacija i provedba
pripusta. Ovarsko kozarski list 2
32. Mio, B., (2007.): Kolostrum i imunitet jaradi. Ovarsko kozarski list 5
33. Mio, B., (2009.): Potrebe ovaca i koza za solju. Ovarsko kozarski list 21
69

KOZARTSVO

15. Ivankovi, S., (1996.): Osnovi ope hranidbe i krmiva. Sveuilite u Mostaru

KOZARSTVO

34. Mio, B., Vesna, Pavi. (2002.): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga
Zagreb
35. Mio, B., Z. Prpi., I. Vnuec., V. Sui., Z. Antunovi., Z. Bara., Vesna, Pavi.,
(2008.): Vanjtina razliitih kategorija hrvatske arene koze. Stoarstvo 62,
str. 439-447
36. Mirjana, Bengeri., (2002.): Odravanje papaka. Hrvatski zavod za
poljoprivrednu savjetodavnu slubu. http:/www.hzpss.hr/
37. Sari, Z., (2007.): Tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda. Poljoprivredni
fakultet Univerzitet u Sarajevu.
38. Sui, V., (2006.): Odabir rasplodnjaka (ovna/jarca). Ovarsko kozarski list 2
39. aki, V., Katica, Velija., J. Ferizbegovi., (2011.): Uzgoj koza. Univerzitet u
Sarajevu
40. Troskot, A., . Pavii., (200.): Proizvodnja i kakvoa kozjeg mesa. Meso br.
1/2007, str. 43-46
41. Uremovi, Z., Marija, Uremovi., Vesna, Pavi., B. Mio., S. Mui., Z. Janjei.,
(2002.): Stoarstvo. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
42. Volevi, B., (2005.): Ovarstvo i kozarstvo. Poljoprivredna biblioteka
Bjelovar
43. Vuemilo, Marija., Bara, Vinkovi.,(2005.): Higijena munje. Krmiva 47, str.
327-332

70

71