Luki terminali

Pojmovna objanjenja i vrste terminala

Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i
prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom
dostavom.
Terminali su mjesta na kojima se susreu dvije ili vie
prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno
preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za
skladitenje i dr.
Terminali su glavna spona na transportnom putu robe od
proizvoaa do potroaa, a slue iza preradu, doradu
prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge
usluge vezane uz robu.
Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja,
uzdrava u ispravnom stanju i obavlja koncetracija i
distribucija robe.
2

 Terminali su i imbenik ujednaenja prijevoza s obzirom na

pomorske i kopnene prijevozne kapacitete.
To su ponajprije prometna vorita opremljena
specijaliziranim prekrcajnim sredstvima i ureajima za
primjenu odgovarajuih tehnologija prekrcaja.
Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:
A. Integralni i granski terminali
B. Tehnoloko-specijalizirani terminali
C. Luki (pomorski) i kopneni terminali (robno- transportni
centri).

 Prema prvom kriteriju podjele, terminali mogu biti mjesta

sueljavanja dvaju ili vie prometnih grana (integralni
terminali) ili terminali u okviru jedne prometne grane
(granski terminali).
Granski terminali mogu biti: eljezniki, cestovni, zrani,
potanski itd.
Integralni terminali su suvremeni terminali na kojim se
susreu najmanje dvije prometne grane.

 U integralne terminale mogu se svrstati:

a) luko-eljezniki terminali
b) luko-cestovni terminali
c) luko-eljezniko-cestovni terminali
d) luko-rijeno-eljezniko-cestovni terminali
e) eljezniko cestovni terminali (i obratno)
f) eljezniko-cestovno-rijeni terminali
g) cestovno-rijeni terminali
h) cestovno-zrani terminali
i) potansko-eljezniki terminali
j) potansko-zrani terminali itd.

 Drugi kriterij podjele je podjela terminala u dvije osnovne

skupine:
a) terminali za unitizirane (okrupljene) terete, i
b) terminali za kombinirane transporte.
U specijalizirane terete za unitizirane teretemogu se
svrstati: kontejnerski terminali, RO-RO terminali, LASHterminali, huckepack-terminali, kontejnerski/ huckepackterminali i drugekombinacije.
U specijalizirane terminale za kombinirane transportemogu
se svrstati: terminali za suhe terete (ugljen, rudu, itarice i
dr.), terminali za tekue terete (naftu, kemikalije i dr.),
terminali za plinove, terminali za lako pokvarljivu robu
(juno voe, riba, meso i dr.) itd.

 Trei kriterij podrazumijeva razvrstavanje terminala prema

njihovom zemljopisnom poloaju, tj. prema tome da li se
nalaze na moru ili na kopnu. Prema toj podjeli, svi terminali
moguse razvrstati u samo dvije osnovne skupine: luki
terminali i kopneni terminali.
Luki terminali mogu se definirati kao vorite morskih i
kopnenih prijevoznih putova organizirano i opremljeno za
prihvat, prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili
velikih koliina tereta (robe) odreene vrste prekrcavanjem s
morskih na kopnena prijevozna sredstva i obratno.

 Luki terminali mogu biti:

a) vienamjenski i univerzalni terminali
b) kontejnerski terminal
c) Roll-on/Roll-off (RO-RO) terminali
d) terminali za promet teglenica (LASH-terminali)
e) terminali za suhe rasute terete (uglje, eljezna ruda i dr.)
f) terminali za prekrcaj fosfata i kalija
g) terminali za prekrcaj itarica
h) terminali za prekrcaj nafte i naftnih derivata
i) terminali za prekrcaj ukapljenih plinova
j) terminali za prekrcaj opasnih tereta
k) terminali za prekrcaj drva i drvnih preraevina
l) terminali za prekrcaj tekih i vrlo tekih tereta
m) terminali za prekrcaj junog voa i prehrambenih
proizvoda
n) terminali za prekrcaj ivotinja (stoke)
o) putniki terminali
p) ostale izvedbe lukih specijaliziranih
terminala.
8

Metodologija procjene kapacitete lukih terminala

Razvitak jedininog tereta suvremene tehnologije
transporta i nove tehnike rukovanja teretom intenzivno su
utjecale na promjenu tehniko-tehnolokih obiljeja luka.
Radne operacije rukovanja teretom izmeu broda i kopna u
uvjetima lukih terminala zahtijevaju, s obzirom na svoju
sloenost,
razmatranje
mnogobrojnih
varijabilnih
imbenika.
Tako primjerice, brzina iskrcaja i ukrcaja nije stalna, ve
ovisi o vrsti tereta, vrsti broda, nainu slaganja tereta,
tehnikim obiljejima prekrcajnih sredstava, vjetini radnika
i nizu drugih utjecajnih imbenika.

 Slina ovisnost moe se utvrditi i za druge bitne elemente i

pokazatelje lukog procesa.
S obzirom na brzo "raslojavanje" strukture generalnog
tereta i ukljuivanje njegovog sve veeg dijela u suvremene
integralne transportne sustave, bitno je da se obiljeja svih
relevantnih znaajki kreu oko nekog prosjeka, te da se
mogu mijenjati unutar granica, prema potrebi, ovisno o
vanjskim uvjetima.
Definiranje parametara bitnih za funkcioniranje lukog
proizvodnog sustava moe se izvesti analizom lukog
procesa to ga obiljeavaju fizika svojstva tereta i veliine
u protoku roba u pojedinim elementima sustava.
Pri procjeni kapaciteta lukih terminala i potrebnih
povrina potrebno je uzeti u obzir etapnost izgradnje u
kontekstu cjelovite izgradnje lukog sustava.
10

 U prvoj fazi teretna i putnika luka nisu bile posebno

odvojene, a luki pristani su se koristili za putniki i teretni
promet.

U drugoj fazi razvitka luke odvaja se teretna i putnika luka,

ali koliine roba u prometu jo uvijek ne zahtijevaju
izgradnju posebnih terminala.
Trea faza u razvitku luka najee se ogleda kroz
izdvajanje zasebnog terminala za rasute terete (itarice,
ugljen, eljeznu rudu).

11

 U etvrtoj fazi razvitka luke, uz vei promet rasutih tereta,

obino se javljaju i vee koliine jedininih tereta
(kontejneri), ali se prekrcaj jo uvijek izvodi obalnim ili
mobilnim lukim dizalicama.
Peta faza u razvitku luka najee se izraava kroz
izgradnju vienamjenskih terminala, kao prijelazne faze ka
izgradnji specijaliziranih kontejnerskih i ostalih vrsta
terminala.
Pojedine luke u svom razvoju preskoile su ovu fazu i
odmah posegnule za estom fazom i izgradnjom
specijaliziranih terminala, to se esto puta pokazalo
slabom procjenom, budui da ostvareni promet nije
opravdao oekivanja luka.

12

Razvojne faze luke u izgradnji specijaliziranih terminala

13

 Luki terminali najee se smjetaju u odvojene luke

bazene (zbog potrebe veih kopnenih povrina, a esto i
zbog potreba sigurnosti) te se ukupni luki promet alocira i
usmjeravana prihvatne i prekrcajne kapacitete pojedinih
terminala.

14

Alociranje ukupnog lukog prometa na specijalizirane luke

bazene terminale

15

 Za uspjenost planiranja i projektiranja terminala od

posebnog znaaja je primjena odgovarajue metodologije
procjene kapaciteta terminala. Danas se najee koriste
bazna i simulacijska metoda.

16

Bazna metoda procjene kapaciteta terminala

Bazna metoda primjenjuje se pri analizi lukih operacija
ukrcaja i iskrcaja broda i kopnenih prijevoznih sredstava, te
skladitenja tereta na terminalu.
Pojam prometnog kapaciteta pristana najznaajniji je dio
bazne metode. Pod prometnim kapacitetom terminala
podrazumijeva se ukupan broj jedinica koje na pristranu ili
operativnoj obali prelaze s jednog oblika transporta na
drugi, a kako je prikazano na slici.

Protok tereta u pojedinim elementima terminala

17

 Pri izraunavanju teorijskog ili hipotetskog prometnog

kapaciteta terminala za bilo koju prekrcajnu ili skladinu
aktivnost polazi se od pretpostavljenih prosjenih veliina i
optimalnih uvjeta rada. Protok tereta u pojedinim
elementima terminala.
Na
temelju
teorijskog
kapaciteta
uvoenjem
odgovarajuih koeficijenata koji sadre potrebne ispravke
(fonda radnog vremena, vremenskog ciklusa i kapaciteta
skladitenja) izraunava se stvarni prometni kapacitet
terminala.

Ovom metodologijom procjenjuje se kapacitet terminala

prema pojedinim aktivnostima, a kapacitet svake pojedine
aktivnosti moe biti uvean ili umanjen ovisno o tehnikoj
opremljenosti terminala.

18

Simulacijska metoda procjene kapaciteta terminala

Simulacijom realnog lukog sustava, primjenom
elektronikog raunala omoguen je daljnji razvitak
metode analize i procjene kapaciteta lukih terminala.
Simulacijom se rjeava problem promatranjem ponaanja
dinamikog modela sustava u vremenu, a upotrebljava se
za sve numerike metode rjeavanja modela.
Modeliranje se odnosi na vezu izmeu realnog sustava i
modela, a simuliranje na vezu izmeu elektronikog
raunala i modela.
Za simulaciju odvijanja lukog procesa potrebno je u
matematikom obliku prikazati protok tereta (robe) kroz
terminal od mjesta dopreme do mjesta otpreme.

19

 Pritom se razmatraju sljedee osnovne veliine:

vrsta i dinamika dolazaka brodova,
tehniko-tehnoloka opremljenost
(broj pristana,kapaciteta iskrcaja i ukrcaja),
veliina skladinog prostora,
obrt robe kroz skladite.
Kao kljuni element ukljuuje se ispitivanje utjecaja
godinjeg prometa koji odreuje ponaanje simuliranog
sustava terminala.

20

 Simulacijskom metodom moe se za postojei i poveani

promet terminala istraiti sljedee promjene:
promjena prekrcajnih mogunosti terminala,
promjena prihvatnih mogunosti terminala
promjena vremena obrta robe u skladitu,
promjena skladinog kapaciteta terminala.

21

 Prekrcajna mogunost terminala moe se izraziti prosjenim

vremenom zadravanja broda na pristanu, uz
nepromjenjenu koliinu tereta po brodu i odgovarajui
uinak iskrcaja i ukrcaja.
Prihvatne mogunosti terminala definirane su brojem
raspoloivih pristana. Simulacijskim modelom moe se
postaviti pitanje utjecaja postojeeg i poveanog broja
pristana na protonu mo terminala.
Obrt robe ovisi o prosjenom zadravanju robe u skladitu.
To je brojana veliina kojom se u modelu opisuje
propusnost skladita.

Skladini kapacitet terminala moe se izraziti korisnom

povrinom u m2, u odnosu na pretpostavljenu koliinu
godinjeg prometa, a njegova postava moe se prikazati
varijabilnim prihvatnim i prekrcajnim mogunostima
22
terminala.

 Postavljenim varijantama rjeenja mogu se istraiti sljedei

pokazatelji:- postotak brodova koji su pristali bez ekanja,red brodova koji ekaju na sidritu,- vrijeme ekanja
brodova na sidritu,- ukupno vrijeme zadravanja brodova
u luci,- iskoristivost pristana,- stanje skladita i iskoristivost
skladita,- udio (%) brodova koji nisu iskrcani zbog
popunjenosti skladita,- tjedne otpreme i odaslani broj
prometnih jedinica itd.

23

 Rezultati simulacije za potrebe analize rezimiraju se

tablino i grafikonom za razliite tipove prikaza koji pruaju
niz informacija za vie varijanata.
Tablica minimalno potrebnog broja pristana u ovisnosti o godinjem
prometu i vremenu zadravanja brodova na pristanu

24

Grafikon odnosa vremena zadravanja broda u luci u ovisnosti o broju

pristana i godinjem prometu

25

Planiranje povrina za razvitak terminala

Planiranje smjetaja terminala s obzirom na potrebne
povrine, zapoinje s idejom o izgradnji i traje sve dok se
terminal ne izgradi.
Planiranje povrina terminala je neprekidan proces, koji se
ne zavrava ni u trenutku prvog osnovnog plana, jer
njegova ograniena provedba moe imati nesagledive
posljedice u daljnjem razvitku terminala.
Jednom definirana ograniena povrina terminala moe u
budunosti postati nepremostiva prepreka razvitku
suvremenih tehnologija prekrcaja.

26

 Izmeu veliine prometa terminala i potrebne povrine

postoji funkcijski odnos koji je izravno proporcionalan. Zato
je problem planiranja povrina terminala potrebno
svestrano analizirati, ve u zaetku izrade plana.
Uz potrebnu morsku povrinu (akvatorij) luki terminal
mora raspolagati i s odgovarajuom kopnenom povrinom
koja se razmatra s obzirom na namjenu koju ima u
ukupnom lukom prostoru.

27

 S obzirom na namjenu ukupna kopnena povrina

obuhvaa:
1. obalne operativne povrine koje ine: obale, gatovi i
lukobrani,
2. skladine povrine namijenjene kratkotrajnom i
dugotrajnom uskladitenju tereta,
3. prometne povrine koje ine: eljeznike i cestovne
prometnice, cjevovodi, transporteri, parkiralita itd.
4. povrine za smjetaj i funkcioniranje luke industrije:
povrine za preradu, doradu i oplemenjivanje robe,
transporterske i cjevovodne staze itd.,
5. povrine za smjetaj prekrcajnih sredstava, uslunih
djelatnosti, luke operative i drugih korisnika terminala
koje ine: povrine za transportna sredstva, servisne
stanice, radionice za odravanje, suhi dokovi itd.
6. povrine za poslovne potrebe: dobavljaa, skladita za
dugotrajno uskladitenje i uvanje robe, agencija, carine,
poslovnih zgrada, prehrane,
kupatila, garaa itd.
28

Povrine za operativne potrebe terminala

Porastom obujma prometa tereta u lukama, rasle su

potrebe za kopnenim povrinama u funkciji kompenzatora
razlike izmeu veliine broda, njegova tereta i kopnenih
vozila.
Zbog toga osnovu za ocjenu veliine operativnih povrina
terminala, uz ostale imbenike, odreuju 3 najvanija
parametra:
1. brod sa svojom veliinom i nosivou
2. vrsta i svojstva tereta koji se dovozi ili odvozi brodom
3. godinji promet terminala.

29

 Vrijeme boravka broda u luci najveim dijelom ovisi o

uinku iskrcaja ili ukrcaja tereta, to ovisi o funkciji veliine
broda, a dobije se iz relacije:
Q = f(D)
gdje je:
Q uinak iskrcaja ili ukrcaja broda
D korisna nosivos broda.

Glavnina tereta zadrava se na skladitu iji je kapacitet

proporcionalan koliini tereta, te se za veliinu povrine
skladita (A) moe postaviti relacija:
A = f(D)
Prikazana relacija pokazuje da je kapacitet skladita,
odnosno njegova povrina u korelaciji sa veliinom broda,
odnosno nosivou broda.
30

 Uinak rukovanja teretom izmeu broda i kopna odraava

se na veliinu prostora na kopnu, koji u svojstvu skladita
slui kao kompenzator izmeu iskrcane i odvezene koliine
tereta s terminala, a kako je prikazano na slici.

Meuovisnost veliine broda

31 i obalne operativne povrine

 Vrsta tereta te njegova fizika i kemijska svojstva bitno

utjeu na definiranje potrebnog prostora za rukovanje i
skladitenje na terminalu.

Stoga je za definiranje potrebnog prostora nuno

poznavati faktor skladitenja tereta koji ovisi o:
odnosu obujma i teine tereta
doputenom optereenju skladinih zidova
doputenoj visini slaganja
vrsti prekrcajnog sredstva
veliini prostora potrebnog za razvrstavanje tereta
veliini prostora potrebnog za ukrcaj i iskrcaj kopnenih
transportnih sredstava
sigurnosnom prostornom faktoru.

32

 Analizom navedenih toaka dobiva se faktor skladitenja u

obliku jedinice teine po jedinici povrine koji se moe
upotrijebiti u proraunu potrebnog prostora za svaki
razmatrani teret.
Utjecaj faktora skladitenja na zauzetost povrine razliit je
za pojedine vrste tereta i uvjete rada lukih terminala,
odnosno, od ukupne povrine terminala, a ovisno o vrsti
tereta i tehnologiji transporta, 50 do 70% prostora odnosi
se na potrebe povrina za skladitenje tereta.

33

Utjecaj faktora skladitenja na zauzetost povrine

34

Kopnene povrine za uslune potrebe terminala

Kopnene povrine za uslune potrebe terminala
obuhvaaju prometne povrine terminala, povrine za
opskrbu i servisne instalacije, povrine za komercijalne
aktivnosti i korisnike lukih usluga, te povrine za luku
industriju.
Ceste, eljezniki kolosijeci, cjevovodi, transporteri, staze
za elektrine vodove, telefonske linije, vodovod i
kanalizacija zauzimaju oko 10% ukupne povrine i ne mogu
se koristiti za rukovanje teretom.
Izuzev navedenog, na terminalu valja predvidjeti i povrine
za opskrbu te servisne instalacije, a to ovisi o ukupnim
zahtjevima terminala koje karakterizira potreban broj
servisnih instalacija, broj opreme u svakom servisnom
kanalu, razgranatost, izvedba (podzemna ili nadzemna) i
potreba odravanja.
35

 Potrebno je osigurati i poseban prostor na terminalu za

komercijalne aktivnosti terminala i poslovnih partnera,
odnosno:
poslovni prostor za komercijalno poslovanje
prostor za obradu brodova i pediciju
prostor za agencije
prostor za carinska i specijalizirana skladita.
Pored navedenog, na prostoru terminala valja predvidjeti
povrine za servise luke:
radionice za odravanje prometne infrastrukture
radionice za odravanje luke i prekrcajne mehanizacije
radionice za odravanje instalacija
radionice za popravak ambalae, zatitu i pakiranje
tereta.
36

 Prostor za navedene aktivnosti razlikuje se obzirom na

vrstu i namjenu terminala, veliinu prometa i navika
krcatelja i brodara.
Kada se u okviru terminala razvija ili se namjerava razvijati
odreena luka industrija koja se temelji na uvoznim
sirovinama, potrebno je osigurati i odgovarajue povrine
za takav razvoj.

37