ANKSIOZNI POREMEAJI

Tema broja

Zlostavljanje na poslu
mobing: preporuke za postupanje
zdravstvene slube
prim. mr. sc. Elvira Koi,1 prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegovi,2 doc. dr. sc. Slaana Ivezi3
1

Odjel za duevne bolesti, Opa bolnica Virovitica

Katedra medicine rada, kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
3
Psihijatrijska bolnica Vrape, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
2

Mobing kao pojava psihikog i moralnog zlostavljanja zaposlenika predstavlja jedan od najteih oblika radnog
stresa, koji moe ostaviti trajne posljedice na psihiko i tjelesno zdravlje pojedinca. Za objektivnu procjenu
nuna je kvalitetna dijagnostika kao i sposobnost prepoznavanja simulacije radi stjecanja sekundarne dobiti.
Rana dijagnoza utjecaja mobinga na zdravlje moe pomoi u smanjivanju posljedica na individualnoj,
obiteljskoj i socijalnoj razini

posljednjih desetak godina stres na radnome mjestu

postaje sve vei problem, kako u europskim, tako i u svjetskim okvirima. Stres na radu je stanje povezano s zikim,
psihikim ili socijalnim slabim osjeajem ili disfunkcijama koji
proizlaze iz osjeaja osobe da ne moe ispuniti sve to se od nje oekuje, a mogu ga uzrokovati razliiti faktori kao to su koliina rada,
organizacija posla, radno okruenje, loa komunikacija, zlostavljanje na radu i slino. Radi poboljanja zdravlja i sigurnosti na radu
poslodavac je obvezan sprijeiti, otkloniti, odnosno smanjiti uzroke pojave stresa povezanog s radom. Zbog toga je razvijen sustav
prava, obveza i odgovornosti utvrenih propisima o zatiti na radu,
te pravila utvrenih propisima o zatiti na radu ijom primjenom
se postie otklanjanje uzroka stresa povezanog s radom.1 Mobing
je jedan od najteih negativnih oblika radnog stresa. Radno mjesto i tvrtka trpe ozbiljne trokove zbog mobinga. Dolazi do smanjenja uinkovitosti, ometa se napredovanje djelatnika, uestali su
izostanci s posla, postoji potreba za internim premjetanjima, novim
namjetenjima, sve do konanog zatvaranja radnih mjesta. Posebno
je teko kada gubitak nastane zbog pokretanja sudskog postupka i
naknade tete za neto to se nije moralo dogoditi.2
Odreivanje znaenja pojma mobing
Postoji i veliki broj termina kojima se mobing pokuava prevesti:
psihiko zlostavljanje, psihiko maltretiranje, psihiki teror, psihiko maltretiranje, moralno zlostavljanje itd. Sam izraz mobing
(mobbing) dolazi od engleskog glagola to mob, za koji u rjeniku nalazimo prijevod buno navaliti, nasrnuti u masi. Termin mobing
najee se rabi u vedskoj, njemakoj i talijanskoj literaturi, dok
u zemljama engleskoga govornog podruja nailazimo na termin bullying, a u SAD-u su najei termini work abuse ili employee abuse.
Buling je i termin koji u engleskoj literaturi esto oznaava maltretiranje uenika u koli od uenika ili nastavnika.1
Psihiko zlostavljanje na radnome mjestu ili, jednostavno, mobing nije nov fenomen, postoji otkad postoji ljudski rod i elja pojedinaca za vlau, potreba za poniavanjem drugih, otkad postoje
osjeaji ljubomore, zavisti, mrnje. Jo 1976. god. amerika je psihijatrica Caroll Brodsky prepoznala nekoliko sluajeva psihikih
zlostavljanja na radnome mjestu i kategorizirala ih kao profesionalne bolesti te ih prijavila California Workers Compensation
Appeals Board i Nevada Industrial Comission.3 Mobing je, meu-

tim, tek posljednjih 20-ak godina privukao pozornost znanstvenika, a prvi koji je poeo istraivati taj fenomen na znanstven i sustavan nain bio je Heinz Leymann, njemaki psiholog koji je radio
i ivio u vedskoj. Do svoje smrti 1999. godine napisao je nekoliko knjiga i mnogo znanstvenih lanaka o mobingu. Zasluan je to
je prvi upotrijebio naziv mobing za odreena ponaanja na radnome mjestu, odredio njegova obiljeja, posljedice za zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomo rtvama mobinga.4
Psihiko zlostavljanje (mobbing) je zlostavljanje koje predstavlja
nedopustiv nain izravnog ili neizravnog ponaanja na radnome
mjestu koji se sastoji od uestalog ponaanja poinitelja kojima se
ugroava dostojanstvo, ast i ugled osobe, a ukljuuje povrede na
izraavanje i mogunost izraavanja, slobodu donoenja odluka,
ograniavanje izraavanja vlastitih vrijednosti, socijalnih kontakata, te mogunosti izraavanja ovih zatienih vrijednosti u procesu
rada, kao i svako drugo ponaanje kojim se ugroava dostojanstvo
osobe i povrjeuje pravo osobnosti. Zlostavljanje na radu predstavlja svako neeljeno ponaanje zike, psihike ili spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika/radnice, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue
ili uvredljivo okruenje. Zlostavljanje na radu moe biti jednokratno postupanje ili viekratno, meu suradnicima ili nadreenim,

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

107

Tema broja

meu nadreenim i podreenim ili od treih osoba s kojima radnik/radnica dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Fiziko zlostavljanje predstavlja svaki ziki napad na radnika/radnicu, neovisno o tome je li nastupila tjelesna ozljeda, koje je uzrokovalo strah
ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje za radnika/radnicu. Spolno zlostavljanje je svako verbalno, neverbalno ili
ziko ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika/radnice, a uzrokuje strah ili
neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.5
Uloga strunjaka
Tvrtke koje potuju svoje djelatnike i pozitivno zakonodavstvo imaju
sve manje problema i prepoznaju vrijednost visokog uloga u ljudske
potencijale. Osnivaju se uredi za ljudske resurse, kojima je primarni zadatak smanjenje stresa na radnom mjestu. Internim pravilnicima do detalja su regulirani odnosi i ponaanja meu djelatnicima,
ali i sustavi nagrade i kazne za neko ponaanje. Takoer, to je vrlo
vano, svaki je radnik upoznat s tim pravilnicima i potpisao ih je
u sklopu svog ugovora o radu. Odgovornost je obostrana, i sve je
ureeno.6
Kada ipak doe do tubi i parninog postupka, strunjaci koji
se bave mentalnim zdravljem, psiholozi, psihijatri, specijalisti medicine rada i lijenici obiteljske medicine bivaju ukljueni u postupak vjetaenja tzv. duevne boli i tzv. nematerijalne tete koja se
dogodila. Zbog toga je nuno poznavanje osnovnih pravnih okvira
i hodograma postupanja za sluajeve mobinga. To je prijedlog koji
zahtijeva diskusiju i usklaivanje, usporedbe razliitih miljenja i
kritiki osvrt na svako doneseno miljenje, a sigurno moe pridonijeti nalaenju naina ujednaenog strunog pristupa ovom sloenom problemu.7
Bolesnici se zbog mobinga javljaju u 11%, a zbog radnog stresa u
89% sluajeva svojim odabranim lijenicima, traei bolovanje i/ili
pak rjeavanje simptoma za koje nije utvreno postojanje nekog
organskog uzroka.8 U radnim organizacijama u Hrvatskoj neki oblik
mobinga doivljava od 15,4% do 53,4% djelatnika. Prema naim
istraivanjima, podjednako su mobingu izloene i ene i mukarci.
Vano je naglasiti da kada oboli jedan lan, redovito pati i cijela obitelj. Tako se rtve mobinga umnoavaju.9
S obzirom na posljedice koje mobing moe izazvati, lijenici niti
jedne discipline ne mogu biti poteeni susretanja s ljudima koji su
stradali na ovaj nain. Oni si ne mogu dopustiti rei to se svima
po malo dogaa, ili to i nije tako strano te da se ne bave ovim
problemom i ne znaju kako bi pomogli, to se u praksi na alost
svakodnevno dogaa. Naroito je teko psihijatru, psihologu ili
lijeniku medicine rada kada mora procijeniti stupanj nastalog oteenja ili invalidnosti zbog mobinga. Jo je tee kada su pozvani kao
sudski vjetaci tijekom procesuiranja sluajeva mobinga. Problem
otkud poeti u rjeavanju sluaja i to je uzrok, posljedica te je li
postojala namjera, imaju i odvjetnici i suci. Ako se utvrdi nematerijalna teta, slijedi i slubeni zahtjev za vjetaenjem nastalih posljedica. U vjetaenju sudjeluju lijenici obiteljske medicine, psiholozi, specijalisti medicine rada, specijalisti psihijatri i lijenici drugih
specijalnosti, ako to sud zahtijeva.10 Zaposlenici koji su rtve mobinga obino ute o tome to se dogaa, a najvei dosadanji problem
na koji nailaze istraivai jest dokazivanje da se radi o mobingu.
Treba imati na umu da mobing nije dijagnoza, tj. da za sada ne
postoji posebna dijagnostika kategorija za mobing, ali da u Meunarodnoj klasikaciji bolesti MKB 10 postoje neke odrednice kojima bi se mogao oznaiti: Z.56.2 ugroenost od gubitka namjetenja; Z.56.3 stres zbog preoptereenosti poslom; Z.56.4 neslaganje
s poslodavcem i kolegama.11 Sve smetnje koje se javljaju zbog mobinga mogu se svrstati u nekoliko dijagnostikih kategorija opisanih u
meunarodnim klasikacijama, tj. u DSM IV (Diagnostic and
Statistical Manual of Mental Disorders) i u ICD (International
Classication of Disease), a najee se postavljaju dijagnoze poremeaj prilagodbe i posttraumatski stresni poremeaj (PTSP). Vrlo
je vano napomenuti da obje dijagnoze mogu biti postavljene i pri
drugim patolokim smetnjama koje nemaju veze s mobingom, npr.

108

ANKSIOZNI POREMEAJI

zbog odlaska na ekanje, otkaza, premjetanja na drugo radno mjesto zbog potreba slube i sl. Zbog toga je vano dobro denirati
mobinko ponaanje, to sve ono ukljuuje i koje posljedice moe
izazvati.
Mobinko ponaanje i vrste mobinga
Najpoznatija je Leymanova denicija mobinga, koja moe dobro
posluiti u operativne svrhe: mobbing (work abuse, employee abuse,
poslovna trauma, psiholoki i moralni teror na radnom mjestu) specini je oblik ponaanja na radnome mjestu kojim jedna osoba
ili skupina njih sustavno psihiki (moralno) zlostavlja i poniava
drugu osobu, s ciljem ugroavanja njezina ugleda, asti, ljudskog
dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.
Zlostavljana je osoba bespomona, u nemogunosti da se obrani.
Takve se aktivnosti odvijaju u pravilnim intervalima dulje vrijeme
(najmanje est mjeseci, jednom na tjedan). Prosjeno vrijeme trajanja mobinga prije reakcije rtve je oko 15 mjeseci.13 Ili: mobing
ili psiholoki teror na radnome mjestu odnosi se na neprijateljsku
i neetiku komunikaciju koja je sustavno usmjerena od jednoga ili
vie pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog
mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan i u nemogunosti obraniti se, te dran u njoj pomou stalnih mobizirajuih
aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se s visokom uestalou (statistika denicija: barem jedanput u tjednu) i u duljem razdoblju (statistika denicija: najmanje est mjeseci). Zbog visoke uestalosti
i dugog trajanja neprijateljskog ponaanja to maltretiranje dovodi
do znaajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.3
Uzimajui u obzir tko je zlostavlja, a tko rtva ili, tonije, gledajui smjer mobizirajuih akcija, mobing se dijeli na okomiti i
vodoravni. Govori se o okomitom mobingu kada pretpostavljeni
zlostavlja jednoga podreenog radnika ili, ako je mobing serijski,
pretpostavljeni zlostavlja jednoga po jednog radnika dok ne uniti
cijelu grupu (strateki mobbing, bossing). O bosingu (bossing) se govori kad se pretpostavljeni neprijateljski odnosi prema radniku na
niem poloaju i oituje to agresivnim i vrijeajuim ponaanjem.
Obrnuti okomiti mobing dogaa se kada grupa radnika (podreenih)
zlostavlja pretpostavljenog.14 Posebna vrsta okomitog mobinga jest
tzv. strateki mobing. Upravljaki se vrh dogovori koji su radnici
nepoeljni i kako ih to prije udaljiti s radnog mjesta. Nepoeljnim
radnicima najee se smatra viak radne snage koji je nastao nakon
udruivanja dviju tvrtki, npr. dviju banaka, ili nakon reorganizacije,
modernizacije tvrtke. Nepoeljnim se smatraju i svi oni radnici koji
su postali nesimpatini nekom od vodeih ljudi jer su previe razliiti ili se ne uspijevaju uklopiti u radnu sredinu itd. Dakle, rukovoditelji odlue tko treba biti udaljen i mobing najee provodi
direktni pretpostavljeni sa svojim najbliim suradnicima. Katkad
mobing, i to na samom poetku, treba biti vrlo neprimjetan jer je
prvi cilj profesionalno onesposobiti rtvu i tek kad postane nepotrebna konkurenciji, treba je udaljiti iz tvrtke.3 O vodoravnom mobingu govori se kada se nepoeljne aktivnosti dogaaju meu radnicima koji su na jednakom poloaju u hijerarhijskoj organizaciji.
Osjeaj ugroenosti, ljubomora ili zavist mogu potaknuti i elju da
se eliminira nekoga od kolega, pogotovo ako radnik koji provodi
mobing smatra da to vodi napretku u njegovoj karijeri. S druge pak
strane, cijela grupa radnika zbog unutarnjih problema, napetosti,
ljubomore, moe izabrati jednog radnika za rtveno janje na kojemu e iskazati svu svoju frustraciju i dokazati da su snaniji i sposobniji. U Italiji je u 55% primjera mobinga rije o okomitome mobingu, a u 45% o horizontalnome. Od tih 55% okomitog mobinga
u samo 5% primjera posrijedi je mobing grupe radnika prema nadreenome.15
Postupak procjene
Postupak procjene zapoinje razgovorom, intervjuiranjem zaposlenika i njegovog supervizora te uvidom u dostupnu dokumentaciju (lijenika, psihijatra, policije i osobni dokumenti). Poeljno je
koristiti strukturirani intervju, a pritom mogu pomoi i npr. ve gotovi elektroniki programi za procjenu.7 Treba uzeti osnovne osobne

M E D I X S R PA N J 2 0 0 7 . G O D. X I I I B R O J 7 1

ANKSIOZNI POREMEAJI

podatke, koji ukljuuju ime, prezime, adresu, telefonske brojeve,

dob, spol, brani status, roditeljski status, podatke o primarnoj obitelji (braa, sestre, zanimanje, zdravstveno stanje, za preminule
roake vrijeme i uzrok smrti), podatke o obrazovanju, trenutnom
i ranijem zaposlenju. Potrebno je navesti podatke o sadanjemu
radnome mjestu, radnim zadacima osobe, poduzeu u kojem radi
te koliko dugo radi na tomu radnome mjestu i u tom poduzeu.16
Potrebno je tono odrediti i opisati specinost svakog nasrtaja, tj.
mobinko ponaanje, trajanje mobinga (vrijeme, mjesto), neposredni dogaaj koji je potaknuo osobu potraiti pomo. Od velike
je pomoi postojanje eventualnih biljeaka o tom dogaaju, koje
treba prouiti kao i svjedoenja drugih sudionika (svjedoka). Zato
se u prevenciji mobinga savjetuje reagiranje (Respond), biljeenje
(Record) i izvjetavanje (Report), kao popularna tri R.9
Leymann (1996) sve mobizirajue postupke (aktivnosti) dijeli u
sljedee kategorije: napadi na mogunost adekvatnog komuniciranja, napadi na mogunost odravanja socijalnih odnosa, napadi
na osobnu reputaciju, napadi na kvalitetu rada, napadi na zdravlje
rtve.4 Posljedice mobinga su viestruke. Dolazi do promjena socijalno-emotivne ravnotee. Pojavljuju se poremeaji raspoloenja
kao to su depresija, anksioznost, krize plaa, opsesivna ideacija
(stalno razmiljanje o onome to nas mui), osjeaj depersonalizacije (to nisam vie ja), napadi panike u dodiru sa svakidanjim
problemima, npr. kad treba izai iz kue, smanjenje interesa prema
drugima (prema lanovima obitelji ili prema prijateljima). U nekim
primjerima poslije poetne reaktivnosti, rtva razvije reaktivnu
anesteziju (vie uope ne reagira). Dolazi do pada samopotovanja
i razvoja depresivnog poremeaja. Promjene psihozike ravnotee
oituju se kao glavobolje, poremeaji spavanja, gubitak ravnotee
s vrtoglavicom, gastrointestinalne smetnje, osjeaj pritiska u grudima, nedostatak zraka, tahikardija ubrzano lupanje srca srane potekoe, kone promjene, smanjenje kinestetike osjetljivosti
itd. Dolazi i do znaajnih promjena i poremeaja u ponaanju.
Moe se razviti agresivnost prema drugima ili samoozljeujua
ponaanja do samoubojstva. U drugim sluajevima razvije se pasivnost i izolacija (npr. rtva se ne die cijeli dan iz kreveta). Moe doi
do poremeaja hranjenja, prejedanja ili anoreksije, poveanog uzimanja alkohola, pretjeranog puenja, nekontroliranog uzimanja
lijekova. esti su i poremeaji seksualnog funkcioniranja (npr. smanjenje seksualne elje i poremeaj seksualne aktivnosti). U vedskoj 10-20% samoubojstava ima direktan ili indirektan uzrok u
problemima na poslu.1 rtve mobinga, osim ozbiljnih psihosomatskih smetnji, imaju i niz drugih posljedica.
Psihosomatske smetnje razlog su stalnih bolovanja i povratak
na posao sve je upitniji, to moe dovesti do dragovoljnog otkaza
zbog potpune iscrpljenosti ili do dobivanja otkaza. Nakon gubitka
zaposlenja pojavljuju se novi problemi vezani za pronalaenje novog
posla. Mobing dovodi i do gubitka samopotovanja i gubitka socijalne uloge. rtva mobinga osjea se bezvrijednom, beskorisnom u
svakom smislu. Dovodi u pitanje ne samo svoju ulogu radnika, nego
i ulogu oca, supruga, brata, prijatelja. esto se zatvara u samoga sebe
i prestaje komunicirati sa svima. este obiteljske krize, stalne svae
katkad dovode i do rastave braka. Osim socijalnih posljedica, treba
spomenuti i ekonomske. Zbog dugotrajnog izbivanja s radnog mjesta smanjuje se plaa rtve, a otkaz ili ostavka ostavljaju veliku prazninu u kunom proraunu, vrlo esto nepokrivenu mjesecima, jer
je esto rtva mobinga toliko ziki i psihiki oslabljenja da nije u
stanju odmah nai novi posao. Ako se tim novanim gubicima
dodaju i svi trokovi zbog specijalistikih pregleda, od kardiologa
do psihologa, jasno je da je rije o izuzetno velikoj ekonomskoj krizi
s kojom se mora boriti rtva mobinga. I na kraju, ako se rtva
mobinga odlui i na pokretanje parninog postupka protiv zlostavljaa, ve osiromaeni kuni proraun bit e dodatno smanjen za vrijednost odvjetnikih honorara.14 Mobing dovodi do kod rtve
mobinga pada motivacije, zadovoljstva i kreativnosti. Procjena povezanosti sadanjih s pojavom novih ili pogoranjem ve postojeih
simptoma ukljuuje procjenu premorbidne linosti, psihologijsku,
medicinsku i procjenu socijalnog funkcioniranja osobe.14 Procjena

Tema broja

premorbidne linosti sadri anamnestike podatke, procjenu simptoma koji su ranije postojali, psihologijsku procjenu te eventualnu
izloenost slinim stresnim (traumatskim) situacijama ranije. Treba
uzeti u obzir i eventualne rizine imbenike prije dogaaja, recidivizam dogaanja te ispitanikovu sklonost ponaanju visokog rizika. Psihologijska procjena ukljuuje i procjenu opeg mentalnog statusa, tj. procjenu orijentiranosti, miljenja i komuniciranja,
eventualno postojanje halucinacija ili deluzija, neprimjerenost ponaanja, suicidalnih ili ubilakih primisli. Medicinska procjena ukljuuje procjenu intenziteta simptoma i eventualnog komorbiditeta.
Temelji se na psihijatrijskom pregledu, intervjuu, odreivanju psihikog prola te eventualno i primjeni polustrukturiranih klinikih inetrvjua (SCID, CAPS). Vana je povijest duevnih bolesti, ovisnosti, dosadanje kanjavanje ili uhienje i biljeke prethodnih
poslodavaca. Potrebno je paljivo pregledati postojeu medicinsku
dokumentaciju. Ako postoji povijest duevne bolesti, korisni su i
podaci o eventualnoj primjeni psihofarmaka. U nekim sluajevima
moe biti koriten screening organskih modanih bolesti ili neurolokih smetnji, a tada i procjena neurologa i li neuropsihologa.17
Procjena socijalnog funkcioniranja osobe odreuje se prema ocjeni aktualnog u odnosu na premorbidno funkcioniranje na vie
podruja, npr. socijalne interakcije, u obitelji, braku, s prijateljima
i znancima, prema postojanju interesa prema nekim aktivnostima
ili hobijima. Korisni su podaci o eventualnim dosadanjim konfliktima s drugim osobama ili postojanju sudske povijesti, tj. prekrajne ili kaznene evidencije. Osobne karakteristike ukljuuju strategije rjeavanja problema, toleranciju frustracije, koliinu i kvalitetu
personalnih stresora i prole epizode nasilnosti.18
Sekundarna dobit i simulacija
Posebno je vano pitanje prepoznavanje sekundarne dobiti, rentnih
tendencija, kompenzatorno neurotskih simptoma (F68.0) i simulacije simptoma (F68.1), koje eksperti kliniari mogu uoiti. Sumnju
izaziva nekooperativnost u postupku procjene, nesposobnost, neodreenost ili izbjegavanje iznoenja detalja o iskustvu mobinga,
iznoenje netonih, nevjerojatnih ili neprovjerljivih detalja o traumatskom iskustvu, zatim manifestiranje ponaanja koja nisu u skladu s poznatim, potvrenim obrascima ponaanja karakteristinim
za mobing, opa sklonost okrivljavanja simptoma za sve ivotne
probleme, prenaglaavanje nekih (npr. okrivljavanje drugih, nedostatak samokritinosti) u odnosu na druge simptome, evidentirana
povijest antisocijalnog ponaanja (prevare, krivotvorenja, zika
agresija, javni red i mir, zlouporaba alkohola ili droga), krivotvorenje ili mijenjanje sadraja izvornih dokumenata (potvrda,
izvjea, lijenikih nalaza i sl.). Karakteristini obrasci odgovora
u psihometrijskim ispitivanjima jesu nekonzistentnost, obranatvo,
pretjerivanje, laganje, uz izostanak oekivanih odgovora karakteristinih za uobiajene situacije mobinga.19
Preventivne procjene, procjene radne sposobnosti i preporuke
lijenika
Moe se provesti i individualno ispitivanje i utvrivanje prola
nasilnosti (Violent person profile) ili procjena ugroenosti (Threat
assesment). To je nain identikacije potencijalno nasilnih osoba
u radnoj sredini.
Cilj je istraivanja sprijeiti potencijalno opasne situacije. Uloga
kliniara je izvijestiti tvrtku zaposlenog kolika je realna opasnost
da zaposlenik postane nasilan. Kliniari moraju poeti ispitivanje
od verbalne nasilnosti, sa to vie detalja, biljeiti frekvenciju prolih nasilnih akata poinjenih od zaposlenika. Individue uglavnom
iskreno ne namjeravaju poiniti nasilni akt. Oni koji demonstriraju
impulzivnost visokog su rizika za nasilje. Evaluacijom treba traiti
opis miljenja i osjeaja prije, tijekom i nakon nasilnog incidenta.
Lo je prognostiki znak nedostatak kapaciteta za identiciranje tih
misli i osjeaja. Jedan od najboljih prediktora budue nasilnosti je
povijest nasilnosti, koja ukljuuje i potencijal agresivnih akata.
Ostali faktori ukljuuju alkohol ili droge, koji poveavaju impulzivnost, ili oruje. Duevni bolesnici nisu vie nasilni nego drugi.

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

109

Tema broja

U psihotinim poremeajima rizik je paranoidnih deluzija, osjeaja

ili misli o progonjenosti. Sniena inteligencija i neuropsiholoka
oteenja faktori su koji poveavaju mogunost nasilnosti, vie nego
socioekonomski status. Kombinacija zloporabe opojnih supstancija s ostalim rizinim faktorima znaajno poveava taj rizik. Najee
su to osobe specinih osobina linosti, smanjenog kapaciteta za
ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje.18 Slijedi konana procjena ope ili preostale radne sposobnosti i stupnja invaliditeta, tj. stupnja tjelesnog i psihikog oteenja koje predstavlja
koliinu potrebnog pojaanog napora u obavljanju odreenih zadataka, u odnosu na ranije. Pri toj procjeni korisne su ve utvrene
tablice invalidnosti.21
Budui da mobing moe uzrokovati vrlo teke posljedice za
rtvu, moraju se poduzeti mjere koje e rtvi pomoi da to bre
ponovno uspostavi psihoziko zdravlje i povrati uniteno dostojanstvo. rtvi mobinga moe se pomoi na nekoliko naina: savjetovanjem, informiranjem, psihoterapijski, podrkom i farmakoloki. U Italiji su ve organizirane, a kod nas su u fazi organizacije, i
grupe za samopomo.
Zakljuak
Rana dijagnoza utjecaja mobinga na zdravlje moe pomoi u smanjivanju posljedica na individualnoj, obiteljskoj i socijalnoj razini.
Zbog toga lijenici obiteljske medicine moraju uoiti fenomen kao
mogui razlog obolijevanja pojedinca. Specijalisti medicine rada
trebali bi procijeniti potencijalno opasne imbenike aktualne okoline, mogue uzronike i budua dogaanja, upozoriti poslodavce
i savjetovati postupanje koje e dovesti do pozitivnih promjena.
Strunjaci koji se bave mentalnim zdravljem mogu procijeniti osobe
prije zaposlenja, nakon utvrenog mobinga i nastalih zdravstvenih
posljedica, tj. radnu sposobnost ili nastalu tetu kod pojedinca
(invalidnost). Potrebno je procijeniti i rtvu i poinitelja. Od strunjaka se dakle trai utvrivanje prisutnosti ili odsutnosti mobinga, izraenost simptoma, utvrivanje logike povezanosti izmeu
traumatskog stresora i simptoma, odnosno potvrda uzroka, i procjena stupnja naruavanja kvalitete ivljenja ispitanika, te eventualno preporuka tretmana. Zbog svega toga je nuna osnovna
edukacija o fenomenu mobinga. M

110

ANKSIOZNI POREMEAJI

L I T E R AT U R A
Mustajbegovic J. Zdrave organizacije hrvatska iskustva. U: Mustajbegovi J. ur. Zdrave
1.
organizacije ili kako promicati zdravlje na radnom mjestu. Motovun: Motovunski glasnik
broj 21. Suportivni centar Hrvatske mree zdravih gradova, kola narodnog zdravlja
Andrija tampar, 2001.
2.
Koi E, Filakovi P, Muini L, Matek M, Vondraek S. Mobbing. Rad i sigurnost 2003;7(1):1-19.
Kosteli-Marti A. Mobbing: psihiko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati
3.
mobbing, kako se obraniti i kako ga sprijeiti). Zagreb: kolska knjiga, 2005.
Leymann H. Mobbing encyclopaedia. URL://http://www.leymann.se.
4.
Fletcher TA, Brakel SJ, Cavanaugh JL. Violence in the workplace: new perspectives in
5.
forensic mental health services in the USA. Br J Psychiatry 2000:176:339-44.
Ministarstvo pravosua. Zakon o obveznim odnosima, l. 200-203. Obveza plaanja
6.
nematerijalne tete. Zagreb: Narodne novine br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 12/99, 35/2005.
Ivoevi R, Koi E, Crnko N, Per-Konjak J. Programi za obradu baza podataka i upitnika
7.
psihologijske procjene. Varadin: kola informatike Ivora, 2005.
8.
Russo A. Mobbing od zlostavljanja do zdravlja na radnom mjestu. U: Mustajbegovi J. ur.
Zdrave organizacije ili kako promicati zdravlje na radnom mjestu. Motovun: Motovunski
glasnik broj 43. Suportivni centar Hrvatske mree zdravih gradova, kola narodnog
zdravlja Andrija tampar, 2004.
Koi E, Apostolovski J. Mobbing.hr najea pitanja i odgovori. Zagreb: Udruga Mobing i
9.
Zagreb Zdravi grad, Gradski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, 2005.
10. Ministarstvo pravosua. Pravilnik o stalnim sudskim vjetacima. Zagreb: Narodne novine
1998; 21:402.
11. Amerika psihijatrijska udruga: Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje,
4. izd, meunarodna verzija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996.
12. Davenport N, Schwartz DR, Elliott PG. Mobbing. Emotional Abuse in the American
Workplace. Iowa: Civil Society Publishing Ames, 1999.
13. Koi E. Consequences of mobbing for mental health of employees. Sanitas et labor
2006;5(1):53-64.
14. Koi E, Vukui H., Komar Z. Sudsko psihijatrijsko vjetaenje mobinga. Vjetak 2006;
XXVI(1):39-52.
15. Koi E. Mobing, tokenizam, seksualno uznemirivanje ena na radnom mjestu. Kruh i rue
2005; 26.
16. Komar Z. Uloga psihologa u postupku vjetaenja psihotraumatiziranosti. U: Zbornik
saetaka Simpozija Ministarstva hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. MOBMS: Novigrad,
2004.
17. Magerle A, Koludrovi M. Psihijatrijski aspekti vjetaenja pretrpljenih duevnih boli i
pojaanih psihikih napora. Soc psihijat 2002;30(1):15-21.
18. Koi E, Filakovi P, Goreta M, Magerle A, Muini L. Prikaz prirunika za procjenu rizika
opasnosti od zlostavljanja u obitelji (SARA), nasilnosti (HCR-20) i seksualnog zlostavljanja
(SVR-20). Zagreb: Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka. Vjetak 2005;25(1):167-89.
19. Pukari R. Problemi forenziko-psihijatrijskog vjetaenja u graanskom postupku. Soc
psihijat 1988;16:247-54.
20. Zakon o obveznim odnosima, l. 200-203. Obveza plaanja nematerijalne tete. Narodne
novine br. 53/91, 73/91, 3/94,7/96, 12/99.
21. Udruga za pomo i edukaciju rtava mobinga, URL://http://www.mobbing.hr

M E D I X S R PA N J 2 0 0 7 . G O D. X I I I B R O J 7 1