Professional Documents
Culture Documents
O mitologiji
Mitologija je skup pria, dijelom istinitih, dijelom
legendarnih, a najvedim dijelom metaforikih i simbolikih,
kojima se izmiljenom stvarnodu pokuava predoiti ono
ljudima neshvatljivo.
Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije
ovjeanstva s namjerom da podue, prenesu mudrost ili
jednostavno daju odgovor na nepoznato.
Ona je nekod ljudima sluila kao vodi kroz ivotna iskuenja
i izazove, dovodila ljude u sklad sa svijetom u kojem ive.
Teme, motivi,
likovi, vrste
Slavenska mitologija
Slaveni i njihova mitologija prvi put se u zapisanoj povijesti javljaju u 6.
stoljeu. Bizantski povjesniar Prokopije u djelu Bellum Gothicum opisuje
junoslavensko pleme koje je prelo rijeku Dunav u samo dva dana.
Prema Prokopiju, ovi su Slaveni tovali jednog boga, gospodara svega, koji
je stvorio grom i munje. Iako Prokopije ne spominje ime boanstva, da se
zakljuiti kako se odnosilo na boga Peruna, jer u mnogim dananjim
slavenskim jezicima Perun oznaava "grom".
Vrhovni bog
Perun
Perun
Bogovi
Perun i Veles
Dva velika boga, Perun i Veles su potpuno suprotni jedan drugom.
Perun je nebeski bog groma i munje, vatrenog i suhog, koji vlada
ivim svijetom iz svoje utvrde visoko iznad svega.
Veles
Jarilo i Morana
Jarilo je bog plodnosti i vegetacije, povezuje ga se s Mjesecom. Morana je
ensko boanstvo prirode i smrti, smatrana je kerkom Sunca.
Jarilo je ukraden iz kolijevke i odveden u podzemni svijet, gdje ga Veles
odgaja kao svog sina. Jarilo se vrada iz svijeta mrtvih u svijet ivih. Tada
susrede svoju sestru Moranu i udvara joj se. Njih se dvoje vjenaju. Sveta
zajednica brata i sestre, djece vrhovnog boga, donosi plodnost i izobilje.
Kako je Jarilo Velesov posinak, a njegova ena kder Perunova, ovaj brak
donosi mir meu dva velika boga.
Jarilo postaje nevjeran prema svojoj eni, te ga ona iz osvete ubija (vrada ga
natrag u podzemni svijet), oivljavajudi neprijateljstvo izmeu Peruna i
Velesa. Bez njenog mua, boga plodnosti i vegetacije, Morana i itava
priroda vene i smrzava se tijekom nadolazede zime; Morana postaje
stara, uasna i opasna boica tame i leda, i naposljetku umire.
Svantevid i Triglav
Svantevid i Triglav smatrali su se vrhovnim bogovima na razliitim
podrujima. Svantevida je simbolizirao bijeli konj, a Triglava crni. Svantevid
je prikazivan kao etveroglavi, a Triglav kao troglavi bog. Svantevid je bio
povezan s ratnim pobjedama, etvom i trgovinom.
Zora i Danica
U svim slavenskim narodima opisivalo ih se kao osobe, na slian
nain kao to je to uinjeno sa Suncem i Mjesecom. Danica je esto
nazivana Sunevom kderkom, i povezivana je s Moranom. Zora je
smatrana Sunevom majkom.
Slavenska boanstva:
Vile
U junoslavenskoj mitologiji enska natprirodna bia, naklonjena ljudima.
Zamiljane su kao izuzetno lijepe djevojke zlatnih kosa i s krilima,
odjevene u duge, prozrane haljine i naoruane strijelama.
One ive daleko od ljudi, po planinama (planinkinje, zagorkinje), pokraj
voda (vodarkinje, brodarkinje) ili u oblacima (oblakinje). Vjerovalo se da se
raaju iz rose, nekog cvijea, kad pada kia i grije sunce i kad se na nebu
pojavljuje duga.
Mogu se preobraavati u razliite ivotinje, prvenstveno u labuda, sokola,
konja ili vuka. esto jau na konju ili jelenu, odlaze u lov, a jo ee pleu
u kolu. Zaljubljuju se u junake, koje pomau i savjetima i djelima, a katkad
su njihove posestrime. Naklonjene su i djevojkama, koje od njih mnogu
izmoliti ljepotu ili zatitu. Vile osobito vjeto vidaju rane zadobivene u
bojevima, i to razliitim biljem. Raspolau i sposobnou
proricanja. Pomau slabima i nejakima, djeci.
Vile teko prataju uvrede i svojim strijelama ili pogledom usmruju one
koji ih povrijede. Mogu imati kozje, konjske ili magaree noge.