Izvedbeni kolski program meupredmetnih i interdisciplinarnih

sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja za 2015./2016. godinu

Cilj programa:
Stjecanje znanja uenika o svojim pravima, odgovornostima, mogunostima i
nainima djelovanja u zajednici; o naelima djelovanja demokratske vlasti i pravne
drave, o mehanizmima zatite ljudskih prava od lokalne, do nacionalne, europske i
meunarodne razine; razvijanje vjetina uoavanja problema i njihova miroljubiva
rjeavanja, uvaavanje i razumijevanje razliitosti, razvijanje sklonosti postizanju
kompromisa i suradnikih odnosa, razvijanje solidarnosti za iskazivanje interesa za
rjeavanje problema koji pogaaju lokalnu iiru zajednicu, razumijevanje vanosti
potrebe izgradnje opeljudskih vrijednosti na svim ivotnim razinama i aktivno ih
provoditi kroz razliite konkretne oblike; primjena usvojenog znanje u svakodnevnom
ivotu (obitelj, razred, kola) svojim pozitivnim ponaanjem, te na
taj nain dati svoj doprinos izgradnji boljeg i pravednijeg drutva.
Graanski odgoj treba pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito
obavljanje graanske uloge.
Sadraji i teme graanskog odgoja integrirani su u postojee predmete prema
sljedeimmodelima:

MEUPREDMETNO 20 sati godinje

SAT RAZREDNIKA 5 sati godinje
IZVANUIONIKE AKTIVNOSTI 10 sati godinje

Teme/dimenzije graanskog odgoja i obrazovanja:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

LJUDSKO-PRAVNA
POLITIKA
KULTUROLOKA
DRUTVENA
GOSPODARSKA
EKOLOKA

1. Ljudsko-pravna dimenzija ukljuuje razumijevanje i osvjetavanje dostojanstva

osobe, ljudskih prava i sloboda u sklopu razreda, kole i lokalne zajednice, poticanje
ravnopravnosti u odnosu na dob, spol, etnike, rasne i druge razlike, potivanje
vladavine prava, suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja i diskriminacije;
usvajanje opih pravila i pravnih normi kao instrumenata zatite uenika, suzbijanje
drutvene iskljuenosti na razliitim razinama. Uenici e zajedno s nastavnicima
razgovarati, analizirati, demonstrirati, iznositi konkretne primjere potovanja i
krenja ljudskih prava, rjeavat e radne listove, ispunjavati anketne listie,
pripremati prezentacije, praviti umne mape, plakate itd., s ciljem da se kroz
takve oblike usvoje potrebni sadraji vezani uz ljudsko-pravne okvire, te izgrade
stavovi isteknu potrebne kompetencije.
Popis tema za ljudsko-pravnu dimenziju GOO-a:
1. Sustav zatite ljudskih prava
2. Ustrojstvo pravosudnog sustava i njegova uloga u zatiti ljudskih prava
3. Pravna drava i pravda kao temelj demokracije

4. Graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava zatiena Ustavom RH

5. Pravo na primjereni ivotni standard i socijalnu sigurnost
6. Pojava diskriminacije u drutvu
7. Krenje ljudskih prava
8. Ravnopravnost spolova
9. Trgovanje ljudima
10. Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanja
globalnih problema (npr. UNICEF, Amnesty International, Caritas, Greenpeace i sl)
Ishodi uenja:
Uenik/ca:
Opisuje sustav zatite ljudskih prava;
Navodi ope deklaracije i konvencije za zatitu ljudskih prava;
Opisuje ulogu i djelovanje pravosudnog sustava;
Navodi zato se temeljna prava tite zakonima i Ustavom te navodi koja
graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava titi Ustav Republike
Hrvatske;
Opisuje i dokumentira kako se u demokraciji tite temeljna ljudska prava; pravo
na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob, etniku,
vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike;
Objanjava znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu
sigurnost;
Objanjava to pred zakonima znai imati ista prava bez obzira na nae
vrijednosti, stajalita, fizike osobine i dr.;
Objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije i vladavine prava;
da se temelji na jednakosti i ravnopravnosti demokracije;
Objanjava da je pravna drava iznad svake ideologije jer ideologije same po
sebi
znae iskljuivost prema onima koji drugaije misle;
Povezuje drutvenu iskljuenost s diskriminacijom i nepravdom;
Istrauje, navodi i opisuje probleme u suvremenom svijetu;
Istrauje i dokumentira podatke o trgovanju ljudima (MUP, Hrvatski Crveni kri),
postupke koji prethode otimanju i ropstvu te objanjava naine zatite;
Obrazlae zato je ravnopravnost izmeu ene i mukarca klju kvalitetnih
obiteljskih i drutvenih odnosa;
Navodi to je diskriminacija i opisuje koji se oblici diskriminacije mogu susresti u
odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno
ili socijalno podrijetlo, drutveni poloaj i slino, te koji su uzroci iskljuivanja za
pojedinca, grupu i drutvenu zajednicu;
Objanjava ulogu meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca
i
rjeavanju globalnih i europskih problema, navodi neke od organizacija i opisuje
podruja njihova djelovanja.
2. Politika dimenzija GOO-a naglaava razvoj aktivnog i odgovornog graanstva
kao temelja razvoja demokracije. U ovu dimenziju GOO-a spadaju: odreenje i
znaaj demokracije, demokratsko upravljanje razredom, kolom i lokalnom
zajednicom te istraivanje i rjeavanje problema razredne, kolske i lokalne
zajednice; istraivanje i rjeavanje problema od kolske do meunarodne razine,
suzbijanje neljudskog, poniavajueg i nepotenog koruptivnog ponaanja,
suzbijanje drutvene iskljuenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca na

nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini. Uenici i nastavnici e zajedno

organizirati parlaonicu, usmeno i pismeno e se izraavati i braniti svoje stavove,
raspravljati o konkretnim modelima politike aktivnosti u razredu, a takoer i izravno
u njima sudjelovati
tako to e izabrati predstavnike razreda i Vijea uenika. Izraivat e anketne
listove, praviti prezentacije, pripremati i provoditi igru uloga, simulaciju sudskog
postupka itd.
Popis tema za politiku dimenziju GOO-a:
1. Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj
2. Ustav Republike Hrvatske
3. Mo i vlast
4. Izbori
5. Patriotizam, ovinizam, nacionalizam
6. Struktura i funkcioniranje Europske unije
7. Civilno drutvo
8. Procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja prava i
zajedniku dobrobit u razredu, koli, lokalnoj i nacionalnoj zajednici
Ishodi uenja:
Uenik/ca:
Odreuje hrvatskog graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske
dravne vlasti;
Objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj;
Objanjava odakle pravo i obaveza svakog graanina u demokraciji da sudjeluje u
vlasti;
Objanjava to je to ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti;
Definira pojmove mo i vlast te objanjava razliku meu njima;
Objanjava pojam i znaenje izbora u ustrojstvu demokratske vlasti u RH; navodi
kada se provode, tko ima pravo izii na izbore i sl.;
Objanjava to je i po emu se razlikuje patriotizam, ovinizam i nacionalizam;
Odreuje to je Europska unija i nain na koji funkcionira;
Navodi i argumentira prednosti, nedostatke i izazove lanstva u Europskoj uniji za
RH i njezine graane;
Prikuplja podatke, istrauje i objanjava sastavnice civilnog drutva i njegovu
ulogu u zatiti prava i sloboda graana, razvoju demokracije i pravednog drutva;
Istrauje i sudjeluje u rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice;
Formulira, usklauje i donosi pravila kojima se tite temeljna prava u razredu i
koli:pravo na osobno dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih
svojih sposobnosti i slino;
Iskazuje privrenost naelima pravednosti, izgradnje demokratskih odnosa i
zatiti zajednike dobrobiti;
Dri se dogovorenih pravila razreda.
3. Kulturoloka dimenzija GOO-a ukljuuje razvoj osobnog, zaviajnog, veinskih i
manjinskih identiteta, interkulturalnu osjetljivost i interkulturalni dijalog,
osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda. Uenici i nastavnici e
raspravljati, analizirati, pismeno se izraavati, praviti plakate, prezentacije, te na
druge naine demonstrirati ljepotu hrvatske i svjetske kulture i povijesti, vanosti
ouvanja identiteta.

Popis tema za kulturoloku dimenziju GOO-a:

1. Razvoj osobnog identiteta
2. Utjecaj globalizacijske kulture koja se promie u medijima i vanost ouvanja
kulturnih identiteta i razliitosti
3. Svjetska lista kulturne batine razliitost svijeta kao bogatstvo
4. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
5. Prepoznavanje i suzbijanje kulturolokih stereotipa i predrasuda
6. Interkulturalni dijalog
Ishodi uenja:
Uenik/ca:
Objanjava to je identitet;
Objanjava i definira znaenje kulturnog identiteta;
Objanjava znaenje ouvanja kulturnog identiteta i kulturnih razliitosti u
kontekstu globalizacijske kulture;
Prepoznaje i navodi primjere svjetske kulturne batine;
Definira pojmove stereotipa i predrasuda te posljedice njihovih negativnih
utjecaja
Objanjava pojam i znaenje nacionalnih manjina;
Prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama te
nacionalne manjine prema veinskoj naciji;
Opisuje u emu se sastoji interkulturalni dijalog i zato je vaan za izgradnju
demokratske zajednice;
Pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, potovanju, suradnji i
solidarnosti na razini razreda, kole i drutva u cjelini;
razvija stav istinskog potovanja prema drugim kulturama, vjerama ili nekim
drugim i drugaijim svjetonazorskim pogledima na ivot, ali istovremeno zauzima
kritiki stav prema svim onim oblicima koji nisu usmjereni na izgradnju pozitivnih
vrijednosti nego izravno ili neizravno potiu na ruilaku i agresivnu (ne)kulturu.
4. Drutvena dimenzija GOO-a se odnosi na komunikacijske kompetencije,
upravljanje razredom kao grupno-dinamikim procesom, rad na miroljubivom
rjeavanju sukoba, naela ioblike grupnog rada: timski rad, volonterski rad,
drutvena solidarnost u razredu, koli i iroj drutvenoj zajednici. Uenici e iznositi
primjere dobre i loe komunikacije razgovarati, analizirati, pisati sastave,
organizirati parlaonicu, pripremati i izvoditi scenski prikaz, kao grupe i skupina pisati
pravila dobrog i poeljnog ponaanja, analizirati ih i procjenjivati, te na kraju
pridravati se zajednikih zakljuaka. Uenici i nastavnici e se uljudno ophoditi jedni
prema drugima, kao i prema svima i svemu izvan uionice.
Popis tema za drutvenu dimenziju GOO-a:
1. Komunikacijske vjetine
2. Suradnja i grupni rad: pojam i oblici suradnje, upravljanje radom skupine,
iznoenje zakljuaka, zastupanje razreda i sl.
3. Upravljanje sukobima
4. Volontiranje i dobrovoljni drutveni rad u zajednici;
5. Drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetom;

6. Obitelj temeljna drutvena zajednica, prava i dunosti djece i roditelja,

meugeneracijska solidarnost;
7. Mediji i kritiko razumijevanje medijskih sadraja: pojam i vrste medija, pozitivni i
negativni utjecaji medija;
8. Prednosti i nedostatci Interneta
9. Pravo na zatitu privatnosti
10. Uzori i idoli
Ishodi uenja:
Uenik/ca:
Odreuje to je i koju ulogu imaju komunikacija, dijalog i pregovaranje;
Navodi pravila i oblike grupnog rada;
Objanjava vanost argumentiranja i dokazivanja temeljenog na injenicama;
Vodi i upravlja radom grupe, usklauje i oblikuje zakljuke, izvjeuje o njima;
Iskazuje sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta u procesu donoenja
odluka;
Obrazlae to je dobrovoljni drutveni rad u zajednici i zato pridonosi razvoju
osobnih sposobnosti, zajednikog dobra i drutvenog napretka u cjelini;
Sudjeluje u akcijama solidarnosti i volontira;
Objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica zatiena Ustavom RH i
odredbom UN-a, koja su prava djece i roditelja;
Istrauje osnove za zatitu prava na privatnost;
Objanjava znaenje neovisnosti medija, prava graana na tonu informaciju i
prava na zatitu privatnosti;
Navodi pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i opasnosti interneta,
sigurnost na internetu te iskazuje kritiko razumijevanje medijskih sadraja;
Definira pojmove i ulogu uzora i idola.
5. Gospodarska dimenzija odnosi se na odgovorno gospodarstvo, razvijanje
poduzetnosti, pravo na rad, razumijevanje priozvodnih odnosa, pravo na uenje za
konkurentnost, zatitu i mo potroaa, utjecaj na proizvodnju, trite i drutvo.
Uenici i nastavnici e sudjelovati u ve uhodanim poduzetnikim projektima kole,
susretati se s predstavnicima gospodarskih i pravnih djelatnosti (u koli i izvan nje),
simulirati oblike rada malih poduzea, raspravljati dobre i loe strane, prikupljati
podatke, ispunjavati i provoditi ankete itd.
Popis tema za gospodarsku dimenziju GOO-a:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Izazovi globalizacije
Trina konkurentnost, ljudski resursi
Izbor zanimanja i cjeloivotno uenje
Prava potroaa odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, racionalno
upravljanje novcem i dobrima
Novac-mjerilo rada, rad temeljna ljudska vrijednost
Uloga graana u donoenju dravnog prorauna
Financijsko planiranje
Poduzetnost u uoavanju, istraivanju i rjeavanju problema kolske i lokalne
zajednice (izvanuionika nastava)
Rad i proizvodnja

Ishodi uenja:
Uenik/ca:
Definira pojam globalizacije i njezin znaaj za gospodarski razvoj Hrvatske
Objanjava pojmove trine konkurentnosti i ljudskih resursa
Objanjava i potkrepljuje primjerima izbor zanimanja i odreuje vanost
cjeloivotnoguenja;
Opisuje ulogu graana u donoenju i kontroli dravnog prorauna;
Opisuje i potkrepljuje primjerima iz vlastitog iskustva odgovornu potronju;
Objanjava kako potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i
javnih usluga te koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na ivote potroaa u
RH;
Istrauje i dokumentira utjecaj reklama na individualnu potronju i druge
potroae;
Demonstrira vjetine otpornosti na agresivne marketinke kampanje i pokuaje
manipulacije;
Objanjava naine financijskog planiranja i racionalnog upravljanja novcem;
Objanjava ulogu inovativnosti, rada i proizvodnje u stvaranju osobnog i
drutvenog bogatstva;
Sudjeluje u projektnom izboru; istraivanju i rjeavanju problema kolske i
lokalne zajednice;
Obrazlae zato je novac mjerilo rada, zato je rad temeljna ljudska vrijednost i
zato se prema novcu treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada.
6. Ekoloka dimenzija GOO-a ukljuuje odnos odrivog razvoja i lokalne zajednice,
racionalno i odgovorno troenje prirodnih resursa, ustavne odredbe o pravu na zdravi
okoli, ulogu graana u odrivom razvoju. Uenici i nastavnici e zajedniki analizirati
postojee stanje odnosa prema prirodi, iznositi i braniti svoje stavove, aktivno
sudjelovati u postojeim projektima kole, demonstrirati dosadanja iskustva i
postignua, predlagati mogue promjene i dopune, izraivati plakate i prezentacije,
prezentirati postignua u prostorima kole i na njezinom webu itd.
Popis tema za ekoloku dimenziju GOO-a:
1. Pravo na zdravi okoli i odrivi razvoj zajednice
2. Utjecaj gospodarstva, znanosti i kulture na okoli
3. Uloga pojedinca i drutva u osiguranju odrivog razvoja
4. Obiljeavanje dana planeta Zemlje
Ishodi uenja:
Uenik/ca:
Objanjava vanost prava na zdravi okoli i odrivi razvoj zajednice;
Odreuje pozitivne i negativne utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike
na okoli;
Opisuje i potkrepljuje podatcima ulogu pojedinca i drutvene zajednice u
osiguranju odrivog razvoja i zatitih ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia;
Sudjeluje u aktivnostima koje pomau u ouvanju i ureenju okolia;

NAZIV
SVRHA

* Naziv nastavne jedinice

* Uenik graanin aktivan sudionik

ISHODI

GRAANSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: (kognitivno podruje)

Uenik/ca:
* Odgovarajue ishode (to e uenicinauiti) odabrati i kopirati iz Programa.
Aktivni glagoli znanja i razumijevanja: nabrojati, definirati, prepoznati, povezati, analizirati, uoiti

GRAANSKE VJETINE I SPOSOBNOSTI: (motoriko podruje)

STRUKTURNE DIMENZIJE
GRAANSKE
KOMPETENCIJE:

* Odgovarajue ishode (kako e uenici primjeniti naueno) odabrati i kopirati iz Programa.

Aktivni glagoli vjetina i sposobnosti: izraditi, izraunati, nacrtati, generirati, osmisliti, projektirati,
demonstrirati, prezentirati, komunicirati

GRAANSKE VRIJEDNOSTI I STAVOVI: (afektivno podruje)

* Odgovarajue ishode (koje e vrijednosti uenici razviti) odabrati i kopirati iz Programa.
Aktivni glagolivrijednosti i stavova: njegovati, poticati, razvijativrijednosti tolerancije, suradnje,
odrivog razvoja, altruizma

Uenici/ce e:

KRATKI OPIS
AKTIVNOSTI
(poveznice aktivnosti s
graanskim odgojem)
CILJNA GRUPA
NAIN PROVEDBE
MODEL

METODE I OBLICI RADA

RESURSI
VREMENIK
NAIN VREDNOVANJA I
KORITENJA REZULTATA
VREDNOVANJA
(Praenje, vrednovanje i
osiguranje kvalitete)

*Svaki e predmetni nastavnik kroz svoj predmet, meupredmetnu suradnju i druge oblike interaktivne
i izvanuionine nastave obraivati sadraje predviene planom i programom svoga predmeta, gdje su
detaljno izneseni ishodi i drugi vani parametri, te e po potrebi sudjelovati i u drugim projektima,
posebno takvima u kojima su uenici glavni nositelji i na takav nain imaju
prilike izravnije pokazivati svoj graanski angaman

1., 2., 3. i 4. razred

Nastava e se izvoditi meupredmetno, SRO (uglavnom uionikog tipa), a po potrebi i izvan uionino
(kroz SRO ili neke druge projekte)
*Metode i oblici rada su razliiti, ovise o temi koja se obrauje i nositelju organizacije rada, ali je ipak
naglasak na suradnikim i radionikim oblicima, koji se najvie manifestiraju kroz skupni
rad, grupni rad i rad u paru, ali bez zanemarivanja bilo koje metode i bilo kojeg drugog oblika rada
(individualni, frontalni, demonstracija i prezentacija, analiza teksta, rad na zadacima, igra uloga, izrada
manjih projekata kroz umne mape, plakate, anketne listie itd.)

Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za

osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14)
Nastavni listii:
Udbenik iz nastavnog predmeta
Tijekom nastavne godine (mjesec)
Opisno; kao poticaj i motivacija za nastavak uenja i promiljanja o ulozi pojedinca graanina
u razvoju gospodarstva poduzetnike inicijative
Brojano; kao dodatna ocjena unutar predmeta za aktivnosti i praktian rad uenika
*Nain vrednovanja se odvija u okviru svakog predmeta, a u skladu je s ostalim elementima i
kriterijima koji su detaljno obrazloeni u planovima i programima svakog predmeta.
*Trokovi e ovisiti o potrebama nastave i drugih oblika rada svakoga predmeta i nije ih mogue

TROKOVNIK

NOSITELJ
ODGOVORNOSTI

preciznije predvidjeti, a najveim se dijelom odnose za potrebni materijal: plakate, papire,

bojice, flomastere,ispis, radne listove, kao i na mogue druge trokove poput ulaznica, izleta, posjeta,
dolazak suradnika itd.

Uenici, nastavnici
*Svaki nastavnik je nositelj onog dijela projekta koji se odnosi na njegov predmet, a ujedno su nositelji
i zajedno, kao Razredno vijee, te pojedinano i zajedno s uenicima i eventualnim drugim suradnicima.

* Upute; potrebno izbrisati (zamijeniti) elementima konkretne nastavne jedinice