Pierre BourdieuDistinkcija: drutvena

kritika suenja
Antibarbarus, Zagreb, 2011., 520 str., prevela Jagoda Milinkovi

Leonard Juri
Vjerojatno je bilo neizbjeno da prije ili kasnije izdavaka kua
imena poput Antibarbarus negdje u svijetu preuzme na sebe zadatak izdavanja Bourdieuovog barbarskog projekta rezonantnog
imena Distinkcija. Bourdieuova barbarska transgresija je ukljuivanje estetske potronje u svijet obine potronje, transgresija
koja epistemoloki omoguuje govor znanosti o ukusu i kulturnoj
potronji. Za takvu znanost, ukus je steena dispozicija za uspostavljanje ili oznaavanje razlika operacijom distinkcije, dispozicija koja se stjee drutvenim podrijetlom i stupnjem obrazovanja.
Ukus tako postaje orue drutvenog razvrstavanja koje dosljedno
spaja pojedince odgovarajue koliine i strukture ekonomskog
i kulturnog kapitala. Metodom ankete Bourdieu utvruje jasnu
razluivost ukusa dominantnih i dominiranih klasa kao i razluivost
onih bogatih ekonomskim od onih bogatim kulturnim kapitalom.
Podruje kulturne potronje u ovoj analizi postaje mjesto stalnog
izbora distingvirajuih strategija, izbora koji ovisi o drutvenim
aspiracijama i zadanostima. Tako visoke klase bogate kulturnim
kapitalom (npr. sveuilini profesori) dokazuju svoju premo
afirmacijom do tada nelegitimnih izbora (npr. vesterni, stripovi,
grafiti) dok se srednje klase iste strukture kapitala (npr. srednjokolski profesori) dre strogog razlikovanja legitimne i nelegitimne
kulture. Nita esencijalistikog ne ostaje ni u jednom izboru (estetskom, ali i ljubavnom, politikom, prehrambenom, sportskom...)
pa tako filozofija istog ukusa za koju je ukus prirodan dar, ali dijelom i cijela filozofska struka (distingvirajua struka par excellence)
bivaju prokazane kao zatitnice vlastitih specifinih hijerarhijskih
pozicija. Ipak, Bourdieuova analiza je dosljedno liena moralistikih prozivki. Proces naturalizacije stvarne razlike ostaje bitno
izvan kontrole pojedinca. Habitus, kao sustav karakteristinih
dispozicija, garantira da pojedinci stvarno osjeaju svoje ukuse

Diskrepancija 18

251

252

kao svoje vlastite. Kazalini kritiar desne obale stvarno uiva

u bulevarskom kazalitu, zaljubljeni parovi mogu svoju kompatibilnost zahvaliti sudbini ili je opisati simpatijom, buruji ne
razumiju ukus nude radnike klase i shvaaju ga inferiornim,
umjetnici stvarno vjeruju svojoj estetskoj intuiciji kada vrednuju
ki. Ovakve tipino suspektne primjere svjesne kalkulacije (potplaeni kritiar, prikladan brak, klasni rasizam, mondeno prenemaganje) Bourdieuov koncept habitusa liava moralne odgovornosti i priznaje im (makar posve determiniranu) autentinost.
Upravo struktura moralnih (odnosno politikih) stavova postaje
vaan zakljuak i implikacija Bourdieuove analize: sklonost da se
glasuje za desnicu raste prema rastu sveukupnog posjedovanog
kapitala i u mjeri u kojoj raste relativna teina ekonomskog kapitala u strukturi kapitala, dok sklonost ljevici raste obrnuto u oba
sluaja. Ovakva struktura objanjava kontradiktornu politiku
poziciju u kojoj se nalaze umjetnici (bogati kulturnim, relativno
siromani ekonomskim kapitalom) kada napadaju burujski materijalizam kulturnim objektima (npr. avangardno kazalite) koji afirmiraju kriterij bezinteresnosti, kriterij koji buruji lako povratno
koriste za obraunavanje s dominiranim klasama: okreu protiv
drugih klasa oruje iskovano protiv njih.
Distinkcija, kao radikalna analiza institucije ukusa i sama je
postala popularan kulturni izbor, prihvaen od strane antibarbara.
Objavljena 1979, Distinkcija je 1997. izglasana od strane lanova
ISAe (International Sociological Association) za jednu od deset najutjecajnijih sociolokih knjiga prologa stoljea. Unutar sociologije
umjetnosti zadnjih godina deterministiki strukturalizam Bourdieuove analize dobiva sve brojniju opoziciju u vidu raznih pristupa
manje antagonistiki nastrojenih spram ostavtine teorija estetike.
Ipak, ovakvo stanje ne ugroava paradigmatski status koji Distinkcija uiva unutar ove struke. Upravo je u opoziciji prema starijim
ideologijama istog ukusa ova studija i nala svoje mjesto, koje autor
opisuje uz Proustovu pomo: Tu sam se htio boriti sa svojim najdraim estetskim dojmovima, nastojei odgurati intelektualnu iskrenost do njezinih krajnjih i najokrutnijih granica.
Dapae, moemo pretpostaviti da e izdavanje ovog prijevoda
motivirati hrvatsku znanstvenu produkciju da obilato iskoristi sve
heuristike alate koje Distinkcija nesebino, u raznim disciplinama i u raznim dijelovima svijeta, ve tri desetljea nudi.

PRIKAZI I RECENZIJE/Book Reviews